ZAŠTITA OD POPLAVA NA PRIMORSKO - ISTARSKIM SLIVOVIMA

11

ZAZAŠŠTITA OD POPLAVA NA TITA OD POPLAVA NA PRIMORSKO PRIMORSKO -- ISTARSKIM SLIVOVIMAISTARSKIM SLIVOVIMA

STANJE I RAZVOJNI PROJEKTISTANJE I RAZVOJNI PROJEKTI

Ljiljana PavletiLjiljana Pavletićć, d, dipl.ing.gripl.ing.građađ..Goran PetroviGoran Petrovićć, d, dipl.ing.gripl.ing.građađ..

listopad 2012.listopad 2012.

22

Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernoga JadranaVodnogospodarski odjel za slivove sjevernoga Jadrana

Ukupna površina 11.700 km2

Evidentirana dužina vodotoka - 6.460 kmVode I. reda - 560 km

33

HidroloHidrološške karakteristike podruke karakteristike područčjaja

Prosječna godišnja oborina se kreće od 850 mm u Primorju do 2.400 mm za područje Gorskog kotara.

Mjesečna raspodjela oborina znatno varira, te uzrokuje oborinski režim sa velikim oscilacijama u protokama tijekom godine.

Praktički su svi vodotoci, vodotoci bujičnog karaktera, sa niskim vrijednostima protoka u ljetnom periodu (pa čak i do presušivanja) i visokim vrijednostima protoka u zimskom periodu:

primjer: Qsr.god. ( Mirna-P.Porton ) = 7 m3/sQmax = 220 m3/s

Zbog ovakvih hidroloških uvjeta kod pojave visokih protoka, odnosno velikih voda, vrlo su učestale poplave.

44

PostojePostojećći sustav obrane od poplavai sustav obrane od poplava

• Postojeći sustavi se kvalitetno održavaju, dograđuju i obnavljaju korita vodotoka, odnosno bujica,

• Provođenju obrane od poplava na vodnom području primorsko-istarskih slivova, zbog bujičnog karaktera pridaje se podjednaka pažnja za vode I. i II. reda,

• Ustrojeni su centri obrana od poplava po slivnim područjima, koji su opremljeni potrebnim sustavima govornih i vizuelnih veza, te potrebnom dokumentacijom,

• Posebno, kao važnog čimbenika treba istaći postojanje AVS (automatske vodomjerne stanice) sustava, koji omogućuje dobivanje podataka , prijenosom telemetrijskim sustavom u realnom vremenu. AVS je povezan s centrom obrane od poplava vodnog područja, odnosno s glavnim centrom obrane od poplava Hrvatskih voda.

55

PostojePostojećći sustavi obrane od poplavai sustavi obrane od poplava

VODE I. REDA VODE I. REDA -- U SUSTAVU OBRANE OD POPLAVAU SUSTAVU OBRANE OD POPLAVA

PODRUPODRUČČJE JE ŽŽUPANIJE ISTARSKEUPANIJE ISTARSKE

VODOTOK VODOTOK DuDužžineine PripadajuPripadajuććee ReguliranoRegulirano

MALI SLIV MALI SLIV „„MIRNA MIRNA -- DRAGONJADRAGONJA““

�� r. Dragonja r. Dragonja 14,7 km14,7 km 3,6 km3,6 km 6,5 km6,5 km�� r. Mirnar. Mirna 38,7 km38,7 km 47,9 km47,9 km 44,9 km44,9 km�� Pazinski potokPazinski potok 10,73 km10,73 km�� akumulacija Butonigaakumulacija Butoniga V= 19.700.000,00 mV= 19.700.000,00 m³³�� ob. k. Srednja Mirna ob. k. Srednja Mirna 8,46 km8,46 km 8,46 km8,46 km�� od. k. Butonigaod. k. Butoniga 6,16 km6,16 km 6,16 km6,16 km�� UmaUmašški potokki potok 10,81 km10,81 km 0,85 km0,85 km

66



PODRUPODRUČČJE JE ŽŽUPANIJE ISTARSKEUPANIJE ISTARSKE


MALI SLIV MALI SLIV „„RARAŠŠA A -- BOLJUNBOLJUNČČICAICA““

�� r. Rar. Raššaa 22,8 km22,8 km 29,4 km29,4 km 52,2 km52,2 km�� Ob. k. br. 2 i br.3 Ob. k. br. 2 i br.3

ČČepiepićć poljapolja 12,29 km12,29 km 12,29 km12,29 km�� ob. k. Krapanjob. k. Krapanj 6,99 km6,99 km 6,99 km6,99 km�� Tunel Tunel »»ČČepiepićć«« 5,82 km5,82 km�� Akumulacija BoljunAkumulacija Boljunččicaica V = 6.500.000 mV = 6.500.000 m33

�� Retencija Retencija ĆĆepiepićć V = 1.700.000 mV = 1.700.000 m33

�� r. Boljunr. Boljunččicaica 16,1 km16,1 km 8,7 km8,7 km

77



PODRUPODRUČČJE JE ŽŽUPANIJE PRIMORSKO UPANIJE PRIMORSKO -- GORANSKEGORANSKE


MALI SLIV MALI SLIV „„GORSKI KOTARGORSKI KOTAR““

�� r. r. ČČabrankaabranka 13,9 km13,9 km 4,5 km4,5 km�� r. Kupar. Kupa 72,8 km72,8 km 0,6 km0,6 km�� r. Gornja Dobrar. Gornja Dobra 28,8 km28,8 km 1,5 km1,5 km�� Tunel Lokvarka Tunel Lokvarka -- LiLiččankaanka 3,5 km3,5 km�� Tunel Bajer Tunel Bajer -- DubraDubraččina ina 11,5 km11,5 km

88



PODRUPODRUČČJE JE ŽŽUPANIJE PRIMORSKO UPANIJE PRIMORSKO -- GORANSKEGORANSKE


MALI SLIV MALI SLIV „„KVARNERSKO PRIMORJE I OTOCIKVARNERSKO PRIMORJE I OTOCI““

�� Tunel Tunel »»NjiviceNjivice«« 1,18 km1,18 km�� Tunel Tunel »»VrbnikVrbnik«« 2,01 km2,01 km�� r. Rir. Riččina Klanska ina Klanska 4,61 km4,61 km 0,8 km0,8 km�� r. Rjer. Rječčinaina 18,1 km18,1 km 2,03 km 2,03 km

99



PODRUPODRUČČJE JE ŽŽUPANIJE LIUPANIJE LIČČKO KO -- SENJSKESENJSKE


MALI SLIV MALI SLIV „„LIKALIKA““

�� r. Unar. Una 30,77 km30,77 km�� r. Gackar. Gacka 24,4 km24,4 km 3,2 km3,2 km�� r. Gacka sjeverni krakr. Gacka sjeverni krak 32,18 km32,18 km�� r. Likar. Lika 71,8 km71,8 km�� retencija Donje retencija Donje ŠŠviviččko jezero V = 29.000.000 mko jezero V = 29.000.000 m33

�� retencija Krbavsko poljeretencija Krbavsko polje�� retencija Lipovo poljeretencija Lipovo polje V = 450.000.000 mV = 450.000.000 m33

1010

Planovi obrane od poplavaPlanovi obrane od poplava

• Za provođenje obrane od poplava, a sukladno Zakonu o vodama donešen je Državni plan obrane od poplava, kao i Odluka o popisu voda I. reda.

• U roku od godinu dana izrađen je i Glavni provedbeni plan obrane od poplava (objavljen na internet stranicama Hrvatskih voda).

• Nakon toga prišlo se donošenju planova nižeg reda (provedbeni plan obrane od poplava branjenih područja) čija je izrada u tijeku.

1111

Koncepcije sustava obrane od poplava Koncepcije sustava obrane od poplava

i stanje projektne dokumentacijei stanje projektne dokumentacije

• Dosadašnji sustavi obrane od poplava sastojali su se uglavnom od regulacijskih radova uređenja korita i izgradnje nasipa. Bili su dimenzionirani na maksimalne protoke 20 do 100 godišnjeg povratnog perioda.

• Novijim hidrološkim analizama je utvrđeno da su na određenim slivovima, maksimalne protoke potcijenjene, pa tako u sadašnjim hidrološkim uvjetima, postojeća korita mogu prihvatiti maksimalne protoke nižih povratnih perioda od predviđenih.

• S druge strane u posljednjih petnaestak godina učestale su poplave uzrokovane vodnim valovima i većih povratnih perioda od 100 godina.

1212

KoncepcijeKoncepcije

U cilju planiranja sustava obrane od poplava, sustavno se analizira cjelokupni ugroženi sliv te postavlja koncepcija i to:

• regulacijskim radovima u koritu kojima će se osigurati protok velikih voda određenog povratnog perioda (izgradnja nasipa, uređenje vodotoka, iskop kanala),

• nizinskim retencijama za rasterećenje velikih voda u vrijeme njihove pojave,

• retencijama u slivu za prihvat velikih vodnih valova iz dijela sliva i

• kombinacijom ovih radova.

1313

KoncepcijeKoncepcije

Dosadašnji sustavi obrane od poplava temeljili su se uglavnom na izvođenju regulacijskih radova - produbljavanjem i proširenjem korita te nadvišenjem nasipa. Provođenje ovakve koncepcije postaje sve teže na područjima guste naseljenosti (što je postao naročito izražen problem u zapadnoj Europi). Izvođenjem ovakvih radova, vrlo često se ugrožava okoliš o čemu treba voditi posebnu brigu u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama, a što je ugrađeno i u Zakon o vodama.

Za postizanje učinka u obrani od poplava sa izgradnjom nizinskih retencija ili korištenjem prirodnih retencija (depresija), potrebno je osigurati velike površine koje će se plaviti, a kojih na promatranom području ima vrlo malo (izuzev područja Like).

Najbolji učinak u obrani od poplava na području primorsko-istarskih slivova, je provođenje koncepcije izgradnje retencija u uzvodnijim dijelovima sliva.Izgradnjom retencija postiže se osiguranje od poplava na nizvodnim dijelovima vodotoka za koji nije potrebno provoditi nove regulacijske radove sa proširenjem korita (osim možda na pojedinim dionicama). Tečenje iz retencija je kontinuirano i ne remeti se prirodno tečenje što je značajno za floru i faunu vodotoka.

1414

Pristup izradi projekata sustavaPristup izradi projekata sustava

Za svaki sliv koji je ugrožen štetnim djelovanjem voda, utvrđuje se potreba za izgradnjom novih sustava obrane od poplava za područja gdje tih sustava nema ili potreba za dogradnjom postojećih sustava kojima nije osiguran dovoljni stupanj zaštite od poplava.

Nakon sustavne analize problematike zaštite od štetnog djelovanja voda, postavlja se koncepcija s odabirom optimalne varijante na razini idejnih rješenja za cijeli sliv.

Sljedeća faza je projektiranje idejnih i glavnih projekata

Daljnja faza izgradnje utvrđuje se prema prioritetima ovisno o provedenim predradnjama kao što su izrada studija o utjecaju na okoliš, ishodovanju lokacijske i građevinske dozvole, te rješavanju imovinsko-pravnih poslova.

Naravno da su na području primorsko-istarskih slivova, trenutačno u realizaciji različite faze projektiranja ili izvođenja što je prikazano na slijedećim grafičkim prilozima.

1515

Poplavno područjeVode 1. redaVode 2. reda

Sliv MirneSliv MirneRetencija Draga

Akumulacija Benčići

Retencija Račice

Retencija Draguć

Retencija Bračana

IzgradnjaIzgradnjaLokacijskaLokacijskaNovelacija Novelacija gl. Projektagl. Projekta

Glavni Glavni projektprojekt

RaRaččiceice

LokacijskaLokacijska

Gl. ProjektGl. Projekt

Idejni Idejni projektprojekt

IstraIstražžni ni radoviradovi

Idejno Idejno rjerješšenjeenje

DraguDragućć






PengariPengari

IzgradnjaIzgradnjaGlavni Glavni projektprojekt





BenBenččiićći i (Kotli)(Kotli)






DragaDraga





IdejnoIdejnorjerješšenjeenje

BraBraččanaana

2015.2015.2014.2014.2013.2013.2012.2012.GrađevinaGrađevina

2002.

2002.

Retencija Pengari

1616

Vode 1. redaVode 2. reda

Sliv Pazinskog potokaSliv Pazinskog potoka

Retencija Lipa




Novelacija Novelacija idejnog idejnog projektaprojekta


LipaLipa


Pregradni profil

Pazin (naselje Rijavac)1993.

1717

Poplavno područjeVode 1. redaVode 2. reda

Sliv UmaSliv Umašškog potokakog potoka

Retencija Ljubljanija


LokacijskaLokacijskaIdejni Idejni projektprojekt

LjubljanijaLjubljanija


2010.

1818

Vode 1. redaVode 2. redaNaselja u slivu

Sliv RaSliv Rašše e -- KarbunaKarbuna

Retencija Tupaljski potok

Retencija Pedrovica




Idejno Idejno rjerješšenje enje retencijeretencije

Idejno Idejno rjerješšenje enje slivasliva

PedrovicaPedrovica





Idejno Idejno rjerješšenje enje retencijeretencije


Tupaljski Tupaljski potokpotok


Ušće Raše

Most Raša

1919


Sliv RjeSliv Rječčine i Dubraine i Dubraččineine

Rječina

Slani potok (sliv Dubračine)





Akumulacija Akumulacija KukuljaniKukuljani






RjeRječčina ina






Slani potok Slani potok (ur(uređenje slivaeđenje sliva))


Klizište

Ušće Rječine 25. 12. 2009.

2020


Otok CresOtok Cres

Retencije C1C3

IzgradnjaIzgradnjaIzgradnjaIzgradnjaGlavni Glavni projektprojekt

C1C1






C3C3


Grad Cres

Prije izgradnje C2

Pregrada C2

2121


Akumulacija KriAkumulacija Križž

Akumulacija Križ

IzgradnjaIzgradnjaIzgradnjaIzgradnjaIzvedbeni Izvedbeni projektprojekt

Građevinska Građevinska dozvoladozvola

Glavni projekt braneGlavni projekt braneKriKrižž


Akumulacija Lokvarka

2222

Poplavno područjeVode 1. redaVode 2. redaNaselja u slivu

Sliv LikeSliv Like

Retencija Bužimnica

Retencija Brušanka

Retencija Tisovac



Novelacija id. Novelacija id. projektaprojekta

2013.2013.Studijom se usmjeravaju daljnje aktivnostiStudijom se usmjeravaju daljnje aktivnostiStudijaStudijaProcjena rizika od poplava na Procjena rizika od poplava na

podrupodruččju ju ŽŽupanije LSupanije LS





BruBruššankaanka




BuBužžimnicaimnica





TisovacTisovac

2015.2015.2014.2014.2012.2012.GrađevinaGrađevina

GospiGospićć Kosinj

Kosinj 6.2.2009.

2323

ZakljuZaključčakak

• Postojeći sustavi obrane od poplava kontinuirano se održavaju i nadograđuju.

• U posljednjih 15-tak godina zbog klimatskih i posljedično hidroloških promjena, javljaju se kratkotrajnije ali i intenzivnije poplave.

• Potrebno je preispitivanje efikasnosti postojećih sustava.

• Potrebno je izraditi koncepcijska varijantna rješenja te odabrati tehničko-ekonomski najpovoljnija rješenja koja su osnova za daljnje više faze projektiranja.

• Potrebno je usvojiti i izrađivati Planove upravljanja poplavnim rizicima, a u skladu sa europskom Direktivom o poplavama.

• Potrebno je izrađivati planove upravljanja slivnim područjima u kojima se analiziraju sve vodnogospodarske aktivnosti, te sagledati mogućnosti obrane od poplava u okviru višenamjenskih rješenja.

• Pri izradi Planova potrebno je ostvariti i suradnju sa raznim institucijama te osigurati aktivno sudjelovanje javnosti.

Samo sa cjelovitim pristupom i kompleksnim analizama moSamo sa cjelovitim pristupom i kompleksnim analizama možže se osigurati odgovarajue se osigurati odgovarajućća a zazašštita od poplava za stanovnitita od poplava za stanovnišštvo, gospodarstvo i okolitvo, gospodarstvo i okolišš..

2424

Hvala!Hvala!

Documents

ZAŠTITA OD POPLAVA NA PRIMORSKO - ISTARSKIM SLIVOVIMA