Upload
gasha
View
114
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Zaštita knjižnične građe. Vježbe 2007/08. Zašto štititi građu?. bez obzira na vrstu knjižnice, svaka je knjižnica dužna zaštititi svoje zbirke i učiniti ih dostupnima financijska strana čuvanje za buduće naraštaje. Politika zaštite. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Zaštita knjižnične građe
Vježbe 2007/08.
Zašto štititi građu?
bez obzira na vrstu knjižnice, svaka je knjižnica dužna zaštititi svoje zbirke i učiniti ih dostupnima
financijska strana čuvanje za buduće naraštaje
Politika zaštite
procjena stanja u ustanovi, fizičkog stanja zbirki i potrebnih mjera zaštite
utvrditi prioritete financijski aspekti suradnja
Procjena stanja
zgrada pripravnost za slučaj katastrofe i spašavanje okolina (mikroklimatski uvjeti) zbirka
Utvrđivanje prioriteta
osiguravanja zgrade poboljšanja nadzora nad okolinom poboljšanja pohrane i rukovanja zbirkama
Financijski aspekti
preventivna zaštita isplativa s obzirom na troškove restauriranja i saniranja štete
Suradnja
s financijerima – podizanje svijesti o važnosti zaštite nacionalnim uredima za zaštitu (obrazovanje
osoblja) javnošću – prosvjećivanje o čuvanju građe drugim baštinskim institucijama (razmjena znanja i
iskustava) koordinacija nacionalnih, regionalnih, konzorcijskih i
institucionalnih programa zaštite
Mjere za zaštitu knjižnične građe:
administrativno tehničke preventivne kurativne
Štetna djelovanja:
fizikalna (radijacijska energija poput svjetla, topline i drugih vrsta zračenja)
kemijska (atmosferska onečišćenja i onečišćenja sadržana u samom materijalu)
biološka (bakterije, gljive, insekti, glodavci i čovjek)
Najveće opasnosti za knjižničnu građu:
priroda same građe prirodne katastrofe i one koje prouzroči
čovjek okolina u kojoj se građa čuva način postupanja s građom
Priroda građe
materijali organskog porijekla (papir, tkanina, životinjska koža ljepilo) podložni procesu prirodnog starenja
kemijska i fizikalna postojanost građe ovisi o kakvoći i obradi sirovina i izradi krajnjeg proizvoda (kiselost papira, tehnike uveza)
suvremeni mediji (fotografija, audiovizualni mediji, optički i magnetni diskovi)
Sigurnost
zone sigurnosti i zgrade prevencija kriminalnog i asocijalnog
ponašanja sigurnost u čitaonicama sigurnost knjižnične građe upute za slučaj opasnosti
Planiranje za slučaj katastrofa
procjena ugroženosti (vanjske i unutarnje opasnosti, provjera postojećih preventivnih mjera)
preventivna zaštita (vatrodojavni sustavi, ručni i automatski sustavi za gašenje požara, redovito održavanje)
mjere pripravnosti – redovito pripremati, pregledavati i ažurirati
spašavanje saniranje
Okolina
temperatura i relativna vlaga atmosferska i kruta zagađenja svjetlo (fluorescentne cijevi s folijama s UV-
filterima, 200-300 luksa, 50-200 luksa u spremištima)
plijesni kukci i štetočine
Praktične mjere za poboljšanje uvjeta
dobra izolacija zgrade (kontroliran ulazak zraka, otežan pristup štetočinama, manja izloženost atmosferskim i krutim zagađenjima, manji gubitak topline i smanjivanje izvora vlage)
stakla na prozorima i fluorescentne žarulje obložiti UV-filtrom
koristiti zaslone, rolete, prozorske kapke i teške zastore kako bi se izbjeglo izravno sunčevo svjetlo
Praktične mjere za poboljšanje uvjeta
vodovodne cijevi i cijevi centralnog grijanja smjestiti izvan spremišta
sanitarije i čajne kuhinje smjestiti izvan spremišnih zona
izbjegavanje korištenja tapisona, tapeciranog namještaja i tapeta što skuplja prašinu
ne držati biljke u knjižnici osigurati detektore dima, protupožarne aparate,
alarmne uređaje
Tiskana građa - obrada
pisane bilješke (što kraće, pisane mekom olovkom laganim pritiskom)
signature (ako naljepnice onda one s kvalitetnim i trajnim ljepilom, olovkom ispisane na staroj građi)
ukloniti sve umetke u knjizi (oznake mjesta, komadiće papira, prešano cvijeće, spojnice)
Tiskana građa - čitaonica
rukovanje građom upute za korisnike fotokopiranje
Tiskana građa - smještaj
jednostavan, siguran, čist i prikladan smještaj metalne police zaštićene slojem zapečenog
laka prva i zadnja polica barem 10 cm od poda
odnosno stropa ormari odmaknuti barem 5 cm od zidova, a
knjige još 5 cm od stražnje strane ormara, 2-3 cm od ruba police
Tiskana građa - smještaj
ormari zatvoreni s gornje strane dobro strujanje zraka u spremištima te
između polica s knjigama kod pokretnih polica pažljivo slagati knjige da
ne dođe do padanja
Tiskana građa - rukovanje
pažljivo uzimanje ili vraćanje na police izbjegavati pretrpane police koristiti držače za knjige prenositi vodoravno u čvrstim kutijama
Tiskana građa – zaštitna ambalaža
Kutije, omotnice i mape Ne smiju sadržavati lignin i sumpor, već
zalihu lužnatih spojeva i visok sadržaj celuloze (iznad 87%)
Tiskana građa – zaštitna ambalaža
Štiti građu od prekomjernog rukovanja Osigurava zaštitu tijekom prijevoza Osigurava zaštitu od oštećenja u požaru, dimu i
poplavi Zadržava svjetlo Zadržava prašinu Služi kao pufer u nestalnim mikroklimatskim uvjetima Služi kao pufer protiv atmosferskih zagađenja
Fotografije
Sastav: podloga, vezivo, svjetloosjetljivi materijal
Osjetljivost na mikroklimatske uvjete (temperatura, vlaga, prljavština, oksidansi u građevnim materijalima, bojama za zidove, policama, ambalaži)
Fotografije - čuvanje
Što niža temperatura, smanjiti izlaganje svjetlu, UV zračenju, atmosferskim i krutim zagađenjima
Izbjegavati nagle promjene temperature i vlage Crno-bijele - 18˚C i 30-40% relativne vlage U boji – ispod 2˚C i 30-40% relativne vlage Sva zaštitna ambalaža mora proći PAT (Photo
Activity Test) propisan ANSI (American National Standards Institute) standardom IT.2 1988
Film
Tri vrste materijala: celulozni nitrat, celulozni acetat i poliester (sigurnosni)
Nepostojanost materijala Raspadanje celuloznog nitrata i acetata
opasno za zdravlje, mogućnost zapaljenja, oštećenja druge građe u blizini
Audiovizualna građa
zvučni zapisi na pločama (18˚C, 40%RV), okomiti položaj
magnetni zapisi (dalje od magnetnog polja i el. uređaja, 15˚C, 30-40% RV)
optički mediji (ne savijati, ne lijepiti niti odljepljivati naljepnice, meki flomaster, sredstvo za čišćenje leća, ispod 20˚C, 40% RV, akrilne kutije, kutije, ormari ili ladice bez svjetla)
Preformatiranje
očuvanje intelektualnog sadržaja građe smanjenje mehaničkog oštećivanja izvornika ušteda prostora poboljšanje dostupnosti sigurnost u slučaju oštećivanja, krađe ili
uništenja izvornika
Preformatiranje - formati
fotokopiranje mikrofilmiranje digitaliziranje
Revizija
Lat. re i videre – opet pogledati Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe (2002.) sustavan pregled knjižničnoga fonda radi utvrđivanja
njegova stvarnog stanja i usporedbe stvarnih jedinica s odgovarajućim zapisima u inventarnim knjigama i katalozima
provjerava se nedostaje li što od inventarizirane građe, je li što oštećeno i ima li svaka jedinica inventarizirane građe odgovarajući zapis
Pravilnik o reviziji i otpisu
Broj jedinica do 10 000
jedinica do 50 000
jedinica do 100 000
jedinica do 250 000
jedinica do 500 000
jedinica
Period obveznog provođenja svake 4 godine
svakih 6 godina
svakih 8 godina
svakih 10 godina
svakih 12 godina
Pravilnik o reviziji i otpisu
Knjižnice s više od 500.000 jedinica knjižnične građe, reviziju provode kontinuirano, tako da se cjelokupni fond obuhvati revizijom tijekom 20 godina.
Revizija se obvezno provodi i nakon preseljenja, požara, poplava, potresa, krađa i ratnih razaranja.
Revizija se provodi i u slučaju preuzimanja poslova voditelja zbirki knjižnične građe koja ima svojstvo kulturnoga dobra.
Revizija – četiri faze
priprema za reviziju neposredan uvid u knjižnični fond (ili njegov
dio) i usporedba sa sređenim popisima građe
izradba dokumentacije o reviziji sređivanje i analiza prikupljenih podataka te
sređivanje podataka u knjižničnim katalozima
Priprema za reviziju
izradba plana (vrijeme trajanja revizije, metode revizije, djelatnici koji će obaviti reviziju, članovi komisije)
povući što više građe iz opticaja
Neposredan uvid u knjižnični fond
obavlja se uspoređivanjem stanja građe na policama s:
mjesnim katalogom ili knjigom inventara unaprijed pripremljenih listića s podacima korištenjem čitača bar kodova RFID tehnologije
Izradba dokumentacije o reviziji
izrada zapisnika o stanju građe popis građe za uvez popis izlučene građe popis građe koja nedostaje
Otpis građe
Količina otpisane knjižne građe trebala bi se, u odnosu na cjelokupni fond knjižnice, kretati u granicama sljedećih postotaka:
do 2% godišnje za uništenu građu do 1% godišnje za dotrajalu građu do 2% godišnje za zastarjelu građu.
Otpis građe
Otpis neknjižne građe trebao bi se kretati u granicama sljedećih postotaka:
do 30% godišnje za igračke do 10% godišnje za kompakt-diskove 10-20% godišnje za audiovizualnu građu.
Otpis građe
Sva otpisana knjižnična građa obilježava se posebnim pečatom
Popisi otpisane građe na uvid nadležnoj matičnoj knjižnici, a potom Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Građa za koju ne postoje pisani zahtjevi ni matične niti Nacionalne i sveučilišne knjižnice, može se pokloniti, zamijeniti ili prodati.
Preostala otpisana knjižnična građa šalje se na preradu papira ili se odlaže u posebno označene spremnike za papir.
Sređivanje i analiza prikupljenih podataka
provođenje otpisa u inventarnim knjigama izrađuje se kataložni zapis za publikacije nađene na
policama bez zapisa za uvezanu građu taj se podatak piše u napomene u
inventarnoj knjizi za otpisane i izgubljene knjige briše se kataložni
zapis iz zbirke duplikata nadoknađuju se otpisani primjerci
ili unosi u desiderate podaci za buduću nabavu
Literatura
Blažeković, T.; Furlan, B. Knjižnica osnovne škole. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1993.
Tadić, K. Rad u knjižnici. Opatija : Naklada Benja, 1994. IFLA-ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom /
sastavio i uredio Edward P. Adcock. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003.
Upute za poslovanje narodnih knjižnica / uredila Aleksandra Malnar. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 1996.
Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2002/0503.htm