l .t

ZARKO MODRIC

KUNG FU

Novinsko-izdavadko ipropagandno poduzeie

Sportska tribina,

Zagreb 1"979.

Izd;rvad':Norr i r rs l io- izr l l rv : r r 1 . , , i I r roPtrganclncr

" S P O I { ' l ' S l . . A ' l ' l t I l t I N A ,

Za i z . r l r r v i r t : r :I r o K A l . l r l i

L i kov r ra r )P l1 ' 1 I1 , 'N i k o l a K O \ ' l ) 1 ,

Tehnid l i . i ur t ' t l r r i k :h 'an PAKIz

T i sak :' PROLE,T I i l { " , \ / 1 I l i 1 yy ' q 1 '

pocluzeic

Predgovor II izdaniu

Az.iiske borilatke vjeit irtc vet su dttgo vremena pred-rnet rclikog :.arritrtarTia rrt lutl i l t. Pri je dvadesetak godina diu-rlo je bio .sett:ucijtt, pri jt t lc,sctttk goditta sul sar sc poieli. . n t t i t t t u t i - r t k ru t t t t ' , A t l t t r t t t . t \ t , l t t i i a pouu t ' l j u - ovog p t t t at r .srat l i . i l r t jc l t t r . in je k i l ta .sk i l r r f , "s * - r je i t i l ta sannobranekojtL rtrt jtc.\te post,c krivo rrtt;. i ttajtt kLLng-fu. O tom nazittttIta.srti je , no prije nego llo vant pretlstayimo orttL 't 'ascinant-rttt borilac\k1r yjelt inu, moriltn.o redi i nekoliko ri iedi o tomesLlje i kctko iovjelc u nuioj zemlii ntoie vjeibati kineskiltoks.

KtLng-fu nije sport natjecateljskog tipa i nigdje u na:oi:.ctrt l j i nema prayih druitaye u kojima se poduiava ovul,ieit ina obrane. Postoji dodule nekoliko karate klubovct ttkojima se sa rnanie i l i vi ie uspieha vjelbaju osnovi kines-lcog boksa. Valja, nahne, znati da ie ono ito naziv(ntlokung.t'u u styqri preteda danainjeg suvrentenog natiecqteli-skog lcaratea. . Zato iz.medu kung-fua i karatea ima mnogosliinosti i vedina ljudi koii dcLnas u naSoi ?.emlji ili nek{meyropskitn zenll iatna podttie;a kung.t'u u stvari su karatistikoji su iz lcnjiga ili ograniienih kontakata sa pravim stru6-t t jac inm ponei to naut i l i o k ineskom boksu.-U Azi i i imanulogo lcvalif iciranilt uiitelia kineskog boksa, a ponajviie- t lerdt'r/o - tt Naroclrtoi Republici Kini tt kojoj ie Wtt.s l t t r k t t .ko sL 'denu.s s lu i . l tL ' t to na?. i1, ( t k i t tcsk i l toks, nrrnt i na-<'itttrulrri .si.s/r ' lr I i t i i 'kog <ttlgoitt.

Nt ' r l t t . t ta luk kt ,u l i I ic i r t t r t i l t t t t i lc l j t t , tneal .ut in t , n .e nTorur t i l ,o , r t t o l t t 's l t ruhr i l i . A i r r , ,sA' f l to l i . t jc t je i t i ru t ko ju . r ,a l j t tt r t ' i t i r l t ' .set l jc t i t r tu , t t kuko ic i kuratc yr lo srodan k incskrnrrl t : tkst r , r t t r . tog i s t t pol t rc l i i : .crht ,ut i s l i tn i pu t t r i j t ' r r tc pt . ( , t , ( -t, lctro tr t, jcl.baniu posre sigtu"tto 1rc6e biti izgublierto. Iroltt l-Ittrtro.s! l i irteskog ltoksa, osobitct rt iegovog sdmoobruntlt,,trtt l loyt ttrtktt ltogtt .rta Zapadu naTituiu kung-fu, vierojalno ttat:r,ltt (.\ ldli t 'et (t, se tlto\da i pot,ccttt i. Sa ,r,edint intcrcsortr,lu t i r t t ' i l t i t 's t , i .s t r t r i r r i t r t i l e l j i , p t t ce poie ln ik koj i pr r te kot t rkr ' t r t \ i i : . oro. : . , 7n ' i r t t tYrr i l ;a , ' r r t r t ! .c la Zd t tckol iko cod' i t r t r i r t t r t

t i p r i l i kc s rcs l i kv t t l i I i c i ranog u i i te l ia i na tc r t te l je ko ie mupru\e ot,u ktr j i i i t ' t t , t todogracl i t i ivrstu zgradu vieit ine sa-moobrar t t t l r cvna K i r rc .

Kina jc goluttt t r .ctrt l ia, a njena jc pctt ' i iest vr lo duga.Zato t t i j t ' t t i k t tkvo t \ t t t l r s du se je u ra71 ' t t i t r r . ' i c i t i r t c san lo -obranc pojtrvi lo nut() l() rurl i l t , pokatkutl vr l t t r t tz. l i t i t i l t st i 'l oya . A t r lo r i c l to l ; r r \ t to p r ikazat i suvrc t r r t t r r i l i i r t csk i boksko j i p< t r tov t t t t n ( t l ) ( ) r ( ) t t I s l rudn jaka - t c ! . i i r t l t r r t r r t s is te -mu, al i ic i l t t t l t l t io lxtd jukim utjecaient letktt : . t 'urrrtg tvrdogi l i t ,u t j skog s t i l r t l ; i r t cskog boksa, dak le ba i t t r t t tg s l i la ko j ije najsl i t t t i j i t l t t tr t t . \n jent sportskom obliku - l ;11v,11, '1,. ( l pr i-prcmi ja, rt tct l t t t i rrr, pr ir t t tni lc jednog od naibol i i l t i .st ' t tka'ko nuipolt t t l t tr tr i j i l r rr tcl t i l t i l i unutrainj i l t st i lovu l , : i t tcskttgboksa t 'a i c l r i r ' l r ' uuna, y r tc t i ta te l j i l nu t i p r i l i l cc i t . ove isl i jedctc ktt j ip,t ' t lobit i ?.aokruZenu sl iktr o lci t t t 'sk<ti r t t tcio-nalnoi v j t ' . \ I i t t i .stt r t t r x tb run c

' ,

- Kada Kineza pitaju za kung-fu (desto se izgovara kang--fu ili dak gang-fu) oh obidno lte zna Sto da [aZe. Jer ria

-kineskom j94!ku taj izraz oznatava majstorstvo, odnosnoRnajstora u bilo kojoj djelatnosti. Kada netko uporno i mar-l j iv.o _vjeZba svoj z$nai, umjernost i l i vje5tinu, Kinezi iereii da on radi kung-fu, tojest da marljivo i predano vjeLbakako bi postigao savr5enstvo. Kada netko u svom ioslupostane velik strudnjak, Kinezi ie reii - ne kriiuii div-l jenje - da je laj iovjek kung-tu - dakle majsior svogzanata. A kako su tako zvali, a i danas zovu, izmedu ostal[i one koji su dosegli majstorstvo u kineskom boksu, strancisu pomislili da se vje$tina borbe naziva kung-fu. Ta ie ere5-ka postala tako uobidajena da su naziv, iak6 nevolii<o,-pri-hvatili dak i Kinezi, naravno oni koii iive izvan Kine.^pakineski boks danas u svijetu najde$ie-nazivaiu kune-fu. i mismo prihvatili taj termin, upozorili vas na"niego; koriien,a kako u .ovom prirudniku opisujemo samo kiriest<u vi,5Sti-nu samoobrane bez <xui,ja, moZemo se sloZiti da se izrazktrng-fu upotrebljava za vje5tinu borbe rukama i nosamabez upotrebe orulja. Pravi kineski naziv te5ko ie preciz'irati.Termin wu shu (ditaj: vu 5u) znadi u priievodir vie5tinaborbe i danas se u Narodnoj Republici

-Kiir i upotrdbliava

za cjclokupni golemi splet vje5tina u koiima uz irie5tind ki-neskog boksa spada i nekoliko vrsta kineskog rvania, ba-ratan.ie hladnim oruZjima i terapeutska gimnistika."

STO JE KINESKI BOKS?

. Za p-opu_larnost kung-fua najvi5e su zasluZni jeftinihongkon5ki -filmovi u kojima maJstori kineskog boksa iz.mjenjuju sijaset stra5nih udaraca'i izvode prave-maistoriieda bi na kraju poubijali cijele vojske protivnika. ti iitmoirinasilja ponajde5ie su posve krivd pri*azivali kineski boks,a najveii broj fantastidnih udaraca, skokova i zahvata plocisu trikova filmskih snimatelja, a ne tajanstvenih vjc$tina

kineskih majstora boksa. Medu glumcima koji su se pro-slavili nastupima u tim >istern< filmovima bilo je i joS uvijek ima zaista vrlo vjeStih boksada ali i njima - htjeli onito ili ne - pomaZu strudnjaci za trikove pa u tim filmo-vima ne treba traZiti uzroke. Bruce Lee, mladi Amerikanackineskog porijekla, postao je jo5 za Livota idol omladine,ali ni njegovi filmovi (veiinom prilidno lo5i) nisu imuni odtrikova. Ialco je Lcc bio vrlo spretan majstor kineskog bok-sa, izvan filmskog studija nikada nije mogao ponoviti mno-ge od majstorija l<oje su ga proslavile. Sve smo ovo navelikako bi ditatelja odvratili od poku5aja da opona$a filmskeuzore i da uzalucl pokuSava nauditi atraktivne, ali desto po-sve beskorisne sloZene zahvate koje je vidio u nekom filmu.Kao i u mnogim drugim stvarima i u kineskom je boksu_neobidno valno pravilo da je najbolj i.zahvat onaj koji sfldade brzo i jednostavno nauditi i tadat{automatskim, uvjeZ-banim pokretom izvesti. Komplicirani iahvati moZda moguimpresionirati laika, ali u borbi - a kineski je boks vje5-tina samoobranc - bit Ce ne samo nekorisni, veC i opasni.

Recimo dakle 5to je kung-fu. To je vje5tina borbe ru-kama i nogama, slidna ali ne i jednaka sportskom karateu.Karate je nastao ocl kineskog boksa, ali se danas razvijakao natjecateljski sport, dok kung-fu to joS uvijek nije ivjerojatno nede ni postati u svom sadainjem obliku.

Postoje dodu5e natjecanja, no ona nemaju utvrtlenihpravila i desto su puka tudnjava. Zato u Narodnoj Repub-Iici Kini ved dcsetrik godina odrZavaju takmidenja"na i<ojima se usparnici ne bore vei nastojq,,Sto l jep5e i todnijeizvesti drevne vjclbe Sto lide na ratnidki ples- Covjek kojimarljivo vjetba

-kung-fu bit ie svakako vl6St boracl ali di-

nainji boriladki sportovi - boks, karate ili neki od maniepoznatih ali srodnih azijskih natjecateljskih sportova kaoSto sq tae \won do, sijamski boks i slidni - mogu pruZitidovoljno prilike za odmjeravanje snaga mladim ljuilima kojiiele takvu vrstu fizidke aktivnosti. Kineski boks ostaje vje5-tina koja se udi i vjeZba na drugi nadin, ali daje jednakodobru osnovu za razvijanje snaZnog i zdravog tijela,- a omo-gudava sigurnu i korisnu aktivnost najmladima ili najsta-rijima, .kao 5to isknstva u Narodnoj Republici Kini, gdjeprolaz,nik moZe na svakom koraku vidjeti vjeZbade, naJbb-lje pokazuju.

iili

;.

POVIJEST KINESKOG BOKSA

Strudnjaci jo5 danas pokuSavaju utvrditi porijeklo i is-traLiti put razvoja kineskih vje$tina borbe. Golema kineskapisana povijest pruZa mnogo podataka, ali desto i zbunjujeistraZivade. Po proiirenim teorijama vje5tina borbe iz kojese.razvio dana5nji kineski boks stigla je u Kinu iz Indije,zajedno sa budisiidkom religijom, alli n-ajnovija istraZivanjapobijaju to uvrijeZeno mi5ljenje. Kineski su ratnici odito- iprije dolaska budizma, pa i prije Sirenja pismenosti, vla-dali sistematiziranim nadinom borbe sa i bez oruLja, a kas-niji utjecaj indijskih nadina borbe samo je dondkle izmi-jenio le nadine. O vje5tini borbe govore i rani kineski pi-6ani dokumenti, no tek je posljednjih tisuiu godina do5lodo razvoja mnogih sroAnin, ali"pone5to razlidi-t ih >sti lova*i "Skola". Iz Kine sfr se vjeStjntj borbe proSiri le u gotovocijelu Aziju, no danas je vrlo te5ko sigurnim znanstvenimmetodama pratiti razvitak svake od brojnih nacionalnihvje5tina borbe koje su se u Aziji zadrLale sve do dana5njihdana. Ipak se sa sigurno5iu mole reci da ie kineski boksvrlo stara_ vjeStina borbe, jedna od najstaiijih na svijetu,a.posve sigurno jedina koja se nije izgubila, ved se je-raz-vijala sve do danas, kada su suvremena oruZia i slraSnasredstva za uni5tavanje potisnula vje5tinu borb-e iz primar-no vojnih vje5tina u domenu fizidke aktivnosti.

Danas se kineski boks u Narodnoj Republici Kini kre-ie opet u smjeru ujedinjenja, pa se izmedu vide stotinastilova trai.e zajednidlg todke koje ie omoguiiti da se wushu pretvori u jedan sistem fizidkog odgoja ove velike idrevne.zemlje. Pri tome kineski strudnjaci ipak nastojesaduvati sve ono 5to je u ovoj kineskoj nacionalnoj vje5tininastalo kroz tisuie godina povijesti, jer je to dio kultureovog naroda. Suvremenog dovjeka, naravno, kineski bokszanima kao privladna i korisna fizidka aktivnost, kao vjeS-tina koja moZe obogatiti trenutke slobodnog vremena i- -p.opgt .slidnih boriladkih vje5tina i sportova - doprinijetifizidkoj pripremljenosti grailanina za opienarodnu

-obranu.

FILOZOFIJA KINESKOG BOKSA

eim podne razgovor o azijskim boriladkim vje5tinama,a osobito o kineskom boksu, najdeSie se spominje i nekaposebna filozofija koja navodno proZima ovu boriladku vje-Stinu. I na5e novine i dasopisi u posljednje su vrijeme ob-

k'

javil i niz dlanaka ur ko.j ima se govori o fi lozofskim pa daki rcligioznim aspcktima kincskog boksa. U vri jeme kada naZapadu navodtra uristika Istoka, nadrifilozofija i kvazireli-gija sve vi5e uzimaju maha, nekritidki se i sa nepoznava-njem materije prenose dlanci i dijelovi knjiga u kojima sebarata nekim navodninr f i lozofskim postavkanra kineskogboksa. Jin i ierng - jcdinstvo sLrprotnosti - cl io su mnogihaziiskih fi lozot'sl<il-r ikola, ali sa kineskim br:hsom nemaiubai nikakvc vczc. Istina je da neki uditelj i kineskog bokda,autentidni i Sadatani, pridama o filozofskoj i religioznojosnovi kineskog boksa privlade u svoje clvorane i one ljudekojima ,obidna< vje5tina samoobrane nije dovoljno zanim-liiva. Kineslci boks nije povezan ni s religijom kako to di-talac moZc proditati u hrpama knjiga, a dinjenica da se g1nekim budist id l< im sarrosLanima u Kin i v . jeZbalo boks, i /u kom sludaju nc zrradi da su budisticSi sveicnici bil i stva-raoci ove v.jelt inc. Naprotiv, kineski je boks ocl najranijegdoba bio vic*tina koju su razvil i i gaji l i vojnici, ratnici,a klasici l<incskc literature spominju vje5tinu borbe kaojednu od primarnih v.je5tina kojom mora vladati plemii-

^-ratnik. Neki su buclistidki samostani u kineskoj povijesti-bil i prave vojnidl<c tvrdavc, pa je vjeZbanje vje5tine boksa-nja i upotrebc orr-rl.iar bilo dio ratnidke nauke, ba6 kao Stosu i ci.jeli religiozlri redovi u srednjevjekovnoj Evropi bilisamp ratnici tr svcCcrridkim hali inama koji su za vri iemelcriZarskih ratova, zr i rarri jc i kasnije, vjSc brinuli o ma-devanju ncgo o rloli l .vi,

Kincshi ic bolcs vicil ina .samoobrane i nikakve fi lozo-fi jc u to.i v.iclt ini ncrna i ne lreba 1e traZiti. Mnoge prideo naclnaluvrrinr sposobnostima rnajstora kineskog boksa, pai f i lmskinl trikovirra proizvedeni pothvati u suvremenimhonekonik i r r r f i l r r rov inra samo sLr nranrac za Ia l<ovierne. Za-konl f izi l<c i. ;,rrirrcipi suvremene fizidke ktrlture mogu selako pronaii u v.jchovima staroj vjeStini kineskog boksa.Mnogo truda i mnogo znoja jedini su put za postizanje us-pjeha u ovoj, I<ero i u mnogim drugim slidnim vje5tinama.

KAKO KORIST.TTI OVAJ PRIRUENIK?

VjeZbati bcz pomoii strudnog uditelja vrlo je te5ko.To mpra biti jasno svakome koji ie se uz ovaj prirudnikodluditi na udcn.ic i v.jcibanje kineskog boksa. No, uza svete$koie, to ipalc ni.jc ncmoguie, osobito ako vjeLba(, ima ipartnera, pri jatelia i l i znanca sa kojim redovito vjeZba.Dobar dio vjeZbi, cloclu$c, nroZe dovjek obaviti sam, ali mu

10

':'i'i:

.ie kasnije - kada se ude pojedini zahvati i uvjeZbavajuobrane od napada - neophodan suradnik.

Najpovoljnije bi bilo kada bi vjeZbali svakog dana, uisto vrijeme i to tako da vjeZbanje potraje oko jedan sat.No za podetak neie biti lo5e ako odredite tri ili detiri danau tjednu za vjeibanje. Mladi ditaoci i oni koji imaju do-v<rljno snaZnu volju mogu vjeLbati viSe. No ni tada ne trc-ba pretjerivati. Ujutro se na primjer - oko pola sata -mogu svakog dana obavljati vjeZbe snage i razgibavanja ijo5 pola sata trdati. Naveder, sa partnerom ili ,viSe njih,opet oko jedan sat, valja vjeZbati tehniku i uditi te usavr-Savati zahvate obrane.

Kao i prilikom svake druge fizidke aktivnosti, nikadanp" valja podeti vjeZbanje bez nekoliko kratkih vjeZbi za za-grijavanje mi5iia i rry.giltavanje zglobova. Oko 10 minutatrdkaranja, savijanja tijela, kruZenja glavom, bokovima tezglavcima i laktovima, dudnjeva i sklekova pripremit ie ti-jelo za kasnije vjeZbe.

Prilikorn pravljenja rasporeda vjeZbanja valja poii odtemelja, dakle od dijela "Osnovi". Tek kada dovj.ek savladastavove, poloZaj ruku i nogu, kretanje i osnovrie pokrete,moZe preii na udenje tehnike, dakle slijedeieg dijela. Kadase iedan dio grade naudi, moZe se uditi novo, ali i starovalja uvijek obnavljati, uvjeZbarvati i ponavljati. Samo takodovjek moZe savladati vje5tinu l<ineskog boksa, vjeStinu ukojoj i maj'stori uvijek i ponovo ude i uvjeZbavaju.

Ono 5to je uvr$teno u ovu knjigu nije, naoko, mnogo.No, v.jerujte, dovoljno je, da bi dovjek ciieli Zivot vjeZbao,jer se svaki zahvat, svaki irclarac ili blokada uvijek moguizvesti brZe il i bolie, snaZnijc i l i todnije. A to je moguiesamo ako se neprestano vjeZba. Nemojte odekivati brz us-pjeh. U kineskom boksu nema talenta niti duda, nema tri-kova njti tajanstvenih zahvata - valja ga tisuiu puta po-ngviti ]<3ko bi njegova izvedba postala automatska reakCijatijela. Nije dovoljno beskrajno mnogo ponavljati neki zah-vat, valja ga i shvatiti, znati za5to se radi svaki pokretkojega uvjeZbavamo.

1 l

r

v

..;\

lh

V

l

I. STAVOVI

I Dobar stav mora omoguiiti borcu da vidi protivnika, damolc brzo i efikasno fzvesti obranu ili. protuirapad ;ko g;plotivnik napadne.te lda zato utroSi minrmum snage, ener_Hr.lc l vremena. Pri tome stav mora omoguiiti boriu da u:,",:lpri ,trenutku podjegnako lako brani" svati dio svogatt.lcla .od napada iz svih pravaca. Naravno, nemoguie JePronacl-.baS takav stav, ali ienro zato nauiit i tr i osnovnall919,-I1tJl nauiiti povezivati kako bi se lakim i kratkim po-l(rclrma borac mosao premje5tati iz stava u stav kada $odto bucle potrebno.

-

O s n o v n i s t a v

Na, slici jedan opisan je osnovni stav i to desni osnovnistav. Noge su ra5irene talio da izmedu stopala stane Siiinar,1lrena,.Qo5ca, koljena blago povijena kao

^da borac ja5;;;

lczrna trJela ravnomjerno raspore-lena na obje noge., . . - Dql" -u ruka je ispruZena ispred t i ie la, a l i ieva ie ne5tot) r lzc t l . le tu. .Zapamt imo sada samo opci polo ia i t i ie la , a ruke('c' l ' lro t(asnl.1e nauiit i pravilno posiavljafi. Kada govorimo otr,lcvotl-l osnovnom stavu_, t i jelo i noge su posvc jEdnako po_stav l . jen i , a l i j .e l i jeva ruka ispruZenidal ie 'od t i i6 la , r "eo i "_ln1, ygJe. sake su ispruZene i nalaze se uvijek na iednoi l inii iKe;Lr tzlazr rz na5ih prsiju. No i o lome iemo vise kisnij6.., Pogled borca usmjeren _je naprijed, prema protivniku,

nli ne i fiksiran. Ne tr'eba gtbaati ii.ot "

iti ,rist d, ";

i;i;cla poglcdom_ moZemo obuhiatiri ci. jela protiunita't"i i i iol lclvar dc.r tri kor.aka od nas. Rarnena su'spu5tena; ;-i; p;r;ispust i tc zrak.

,'ffiu'e

1 5

Slika 1

D e s n i s t a v ( l i j e v i s t a v )

' Na crfet'u broj 2 prikazan j9 -d-esni" stav' Ako ovai ctteL'

nosleclamo ,r, po-oi &il;;i;"daklg obratno' imat iemo li-

i;"?;;;.bb;;; l j^;*?it i, a'sada iemo govorit i o desnom't""

iiiiio."u gu talo da iz osnovno-g stava desnu nogu po-

maknemo za pola r."iiftt "tptijed',ali

veii dio teZine tijela

oslonimo na ti.icvur, ;;til ;;attij,r,' irog,r. Linija_koja prolazi

ispod teZi5ta natscg ti i" it J"ait":- 'pa\Ic desne (prednje) no-

se i pctu liieve (stfti;'nj"i ""g".

btopala. su gotovo nara]9t-11

fr""t{"ii:"r"- i- g)ou" .i.ii-d jednako kao i kod osnovnog

stava.

S i e d e i i s t a v

Na crteiu bro.i 3 prikazan je-sjedeii stav i to op'et desni'

ruo'i'tiJ"iiiirsi;li"e"L"" i o'uaje valja nauditi i lijevi, da-

kle obratni stav .,j"ovog-piituzittog na crteZu i opisanog'

Iz osn<lvnog stavlr okreiemo tijelo udesno' ali nam sto-

p^ru-utiui"'.tu "i.titit miestima, s1q9 nrstivi5e nisu uperenl

;;;;,;-;; 'tti iccl, vcci t' (.itl in"' Veii dio teSine tiiela ie na de-

snoi (straZnjoi) noz. l i i^- t l c i" i Ja na.toj nozi ' i jedimon'.De-

r"l'.1*"iu'od'ttu* jL istureno naprijed' desna ruka u istom

1 6ffii

1r.1. / i r i kr ro i koc l osnovng stava, a l i ieva se ma]o spu5ta,, ,g , , ' , l i , , , r sc o l<r 'e ie prern idal je l<ako b i St i t jo donj i d io t i -

1,:l,r ,,r l url;,rrca. Obje^Sake su na istoj l ini j i , ali ona. sada- neitl l .t, i ir, na$cg ti jela, vei kao da dblazi-iza nas i prolazip,r'r ' t l l i icla, d='odiiujuii samo trbuh a vele nas sa sredinomI i j t ' l r r p ro t i vn i ka .

q Slika 2

Slika 3

T17

i i

II

2. SR[,DISN.I I PITAVAC

Te<rr:iia srcrcli$rrjcg pravca neobidno je vaLna za. cijelutehniku v'bdiuc slilova kineskog boksa. Ruke uvijek Stite sre-di$te li.icla - trburh, prsa i glavu, a po srediSnjem se Pr3v9]li zadajir uclarci tr t i ielo protivnika. Udarac.koji. se zadaje.i l iprima'po slccli$lrjctn pravcu uvijek je najjadi i najopasnij i,ba ic zLLo va,i.rriit: Stitili sredi5nji pravac, makar pri tome za-hoLiiti Rcki urlr.irac sa strane. Nb protunapad sredi5njim prav-cem ri iJTit c'c bot'bu uviiek u korist onoga koji je osvojio i l isaduvari.r slccli$rrii pravaC izmeclu dvojice boraca, pa zato ki-neski n-ra.jslori uvi. ick istidu vaZnost ove teorije.

Na cr ' lc i in ta 4,5,6 i 7 pr ikazano je duvanje sredi5njegpravca zir vri,icrtrc v.jclbe udaranja. Poku5ajte polagano, a.za--tim

ru" brlc i ltrZc ponoviti ove primjere i poslije svakoiudarcer prov.icrilc liako iuvate srediSnii PTa]/ac-. Kasnije- m.9;Zete vjcZtrati i sa cllugin udarcima ill blokadama, brLe ilisporijd, u vcli l<irl scri jama il i pojedinadno, ali uvijek paziteda saduvi t tc srcc l i (n . i i pravac.

Vratirnt-r sc nu$cm primjeru. Stojimo u osnovnom stavu.Prstima li icvc luhc zadaimoudarac u l ice protivnika, ali pritom istorn rul<ottr duvajmo sredi5nji pravac (slika 4). Poyu-cite l i jcvu ruku prcma dolje i podnite isti gdalac.ispruZenimprst ima c lcsuc r t jkc (s l ika 5) . I u ovom poloZaju izmeetu dvaudarca, srccliSrri i pravac mora biti zaStiien. Nastavite udaracdesnom rutkont (slika 6) i kada je udarac desnom rukom uIice i to isprtricrrim prstima zavr5en (slika 7) l i jeva ruka bra-ni sredi$n.j i pravac.

Slika 4

1 8

Sltka 6

Slika 7

3. NEPOMICNI LAKAT i ] "

. I

. .Kod svih polcrcta rukom uvijek moramo duvati sredi5nji

pravac. No kako najefikasnije djelovati rukama,. pokazui-enam druga, jednal<o vaZna teorija kineskog boksa. To je t-e-rij.a >ncpomidnog lakta" koja nalaZe borcu da lakat uvijekmiruje clok ruka obavlja pokrete.

Kinczi se vole izraLavati u poslovicama, a r_nepomibni la-kat< desto usporeituju sa zvrkom. Dok se obod zvika naiviSeokreCe i pri tom5: raz$ja veliku brzinu i snagu, sredi5ie jeposve rniino. Kfu se,sredi5te, osovina, zvrki podn^e.micatilijevo desno, to jd-znak da se zvrk slabije okreie. Slidno jei kod rukc. Dol< je lakat nepomidan ruka razvija najveiu sn-a-gu, u obrani i r-r irapadu.

-

6

rt

,1

,': \9J X',i

" 2 0 ?t

Slika I Slika 10

I

Na crteZu broj 8 prikazano ie miesto i poloLaj laktaplcclnje ruke, na na5em primieru-desn'e. Ruka^ig ispruZenaisplccl t i jela i to tako daJe lakat od $rsa udalldn toliko ko-liko jc vrh malog prsta udaljen od vrha palca. gye dolr neslclcucle nakivu da uviiek dobro postavliate ruku, provjera-va.i lc pravilnu udaljenost tako da-palcem li jeve ruke dotak-rrctc prsa, a malim prstoln lakat. :

Lakat uvijek osLaje na istom miestu u odnosu na ti jelo,ir t ' t-t l ta, odnosnopodlaktica,mogu sspodizati i l i spuStati,ovi-stttr.. od. zalwaLa-kojega radimb. Ipik pri l ikom'pomicanjapocllaktice upamtite da ona nikada-ne smiie preii uspravnulirri jur k<-rja prolazi kroz lakat. Dakle moZq se pomitati goreili clolje samo do uspravne linije na na5em crte\u.

. A\o je lakat preblizu (slika 9) ili predateko (slikal10) ry-Ita trcie.imati dovoljno.snage,u prvom,, d ti jelo ner# biti ullvnr.rteii kod drugog primjera.

4. CETIRI UGLA

Teorija kineskog boksa govori o vratima koja valja bra-niti od napada kao kad se brani tvrtlava. Na crteZu broj 11prikazana su detvora vrata koja se brane od napada protiv-nika.

Vrata koja se nalaze iznad todke u sredini tijela naziva-ju se visoka, a ona ispod su niska vrata. Vrata koja se na-iaze na onoj strani tijela gdje je pre{nja ruka, dakle nacrteZu desna ruka, su vanjska, a vrata na lijevoj strani, gdjeje straZnja ruka, su unutra5nja vrata. Prema tome detiriirela koja valja braniti od napada su u smjeru kazaljke nasitu na slici

-11 podev5i od dbs{t ramenal vanjska visoka

vrata, unutra5nja visoka vratafrunutra5nja niska vrata'1'vanjska niska vrata. tt

Sllha 11

22 23

Slifta 12

Vanjska se vrata brane uvijek prema van, a unutra5njatuvijek prema unutra. Vratit iemo se na ovo pravilo kadabudemo udili blokirati napade protivnika. Vje5t borac uvijek(c podjednako braniti sva svoja ))vrata(, a kada se suprot-stavi protivniku, u njegovu ie stavu traliti vrata koja nisuclobro branjena i tu ie usmjeriti napad. Naravno, tu se valja{:uvati zarnke, jer ie lukav borac ostaviti jedna vrata >otvo.rcnimau kako bi ba5 tu privukao napad protivnika, te da bign tada spremno do6ekao.

Vrata, medutim, imaju i komore. To iemo najbolje vi-cl.jcti na slici 12. Prostor ispred crte koja prolazi laktom ievanjski prbstor: gornji i go.njj, a..prostor..iza te crte je unu-tra5nji prostor: opet gornji i donji.

5. EKONOMIKA POKRETA

Pokret mora biti obavljen sa Sto manje utro5ka ener-gije, rnora biti $to kraii i Sto brZi' To znadi da sa pokre-ti-m-a valja biti Stedljiv i pomicati ruke i tijelo kamo onolikokoliko le potrcbnol a nikako vi5e. Upamtite ovo zlatno pta-vilo, koje se nadovezuje i na druga pravila kineskog boks.a,kao na primjer na pravilo detiri ugla o kojem smo govoriliu prethodnom poglavlju.

Ilustrirajmo to primjerima:Udarac $tapom nikada nemojte blokirati kao borac na

crtelu 13. On je udinio velik pokret, utro5io u njega mno-go snage i mnogo vremena. I tu snagu i to vrijeme mogao jeZnatno-botjp isEoristiti da je blokirio kao boiac na sli,ci 14,"i

r!

Slika 14

24

Slika 13

25

Slika ls

Slika 16

liratlcim pokretom koji nije odgurao Stap daleko od tijela,vci ga je samo skrenuo od svojih vanjskih visokih vrata. Ki-rrcsl<i bi majstor rekao da je borac na slici 13 povrijedio gra-rricc o kojima smo govorili u pogiavlju o detiri ugla.

Usporedimo sada crteZe broj 15 i broj 16. I ovdje je bo-r'.lc na slici 15 nepotrebno tro5io snagu i vrijeme. Dodu5ernanje nego onaj na slici broj 13, ali ipak vi5e nego Sto je tobilcl nuZno. Okrenuo je tijelo, poremetio ravnoteZu, a boracrra slici broj 16 samo je otklonio udarac tako da ne pogoditi,jclo, a spreman je da mnogo brLe i snaZnije zada protu-lrclarac.

' (

Crtci, 17 ponovo prikazuje neekonomidarr, za razliku odcrlef.a ltl na ko,icrn .jc ekonomidan pokret majstora kineskogbolcsa.

Na crtclirrra l9 i 20 jo3 je jedan primjer neekonomidnogi ckonorrrit 'rrog pokrcta. Upamtite: pokret mora biti Sto kra-ii: blokirati val.ja sarmo toliko koliko je dovoljno da se od-bi je napacl .

Slika 17

Slika t8

, , 1 26 27

Slika 1e

Slika 20

6. KRETANJE

Kretanje borca neobi6no je vaZno za ishod borbe. Vrloie tesko naiuditi pravilno kretanje, no duga vieLba i mnogoiskustva ponrodi Zc svakome da savlada kretanje kakvo pre-poruduju-rnajstori kineskog boksa. Ako vam se kretanje nalrteZimla dini ukodenim, to je zato Sto nastojimo ilustriratineke pravilnosti i zakonitosti u kretanju, no vje5t kineskiboksa8 kreCe sc lako i brzo, ne Zrtvujuii nikad ravnoteZu ine naru$avajuCi nijedan od principa o kojima smo govorilig ranijim poglavljima.

Mi Cemo ovdje opisati samo kretanje naprijed, natrag ikasniie - kada budete vjeZbali zahvate obrane i napada,u str"anu. Vie2bajte u pod'etku samo te pravce kretanja, a,-,imat Cete dosta prilike da naudite i uvjeZbate kretanje usvim smjerovima.

Sltka 21 Slika 22 Slifta 23

Na crteZima 2I,22 i 23 prlkazano je kretanje prema na-priied. Iz osnovnog stava zauzmile desni stav (tako da de-inom'nogom zakoiidite naprijed) (crtei 2l). Ne mijenjajuiipoloZaj svojih ruku zakoradite i .dalje desnom nogom jo5pola koraka (crtet 22) a zatim privucite za pola koraka svo-ju lijevu nogu (crteZ 23). Naravno, ako stojite u lijevomstavu, na5e upute morate obrnuti.

28

\:

Na crteiima 24, 25 i 26 prikazali smo kretanje prema na-trag. Iz desnog stava (crteZ 24) lijevom nogom zakora6imoprema natrag pola koraka (crtel 25) i zatim privucite najednaku udaljenost i desnu nogu (crteZ 26). Pololaj i ravno-teLa tijela te poloZaj ruku ne mijenja se za vrijeme kre.tanja.

Kretanje u lijevo prikazali smo na crteZima 27,28 i 29.Iz desnog stava (crteZ 27), za pola koraka ulijevo pomakne'mo lijevu nogu (crteZ 28), a zatim na jednaku udaljenost pri-vudemo desnu nogu (crteZ 29). Obratno se krei.:mb u desnustranu, a jo5 dvije varijante kretanja (ali u principu jedna-ke) moZemo vjeZbati ako stanemo u lijevi stav, pa se ondakreiemo ulijevo odnospo udesno.

slika 24 Slika 2s Slika 26

Slika 27 Slika 28 Slika 29

29

l

/

I

i

' ,) r

I. UDARCI RUKOM

Udarci Sakom i ispruZenim prstima najvaZniji su udar-r i lrrl<ama u kineskom boksu. Sakom se napada lice ili ti-ir ' lo i to najdedietudarccm koii je vrlo slidan direktu u,'r 'r 'opskom boksu, a ispruZenim se prstima mogu napadatir,rrrrro osjetl j ive todke na ti jelu protivnika, kao na primjer,rt i. Kasnijc iemo detaljno opisati udarce rukom, a sada1,oqlcclaj te karakteristidne udarce.

Upamtite da na na5im ilustracijama borac koji izvodirrrl ir lac i l i blokadu o kojem govorimo uvijek ima bijelu ma-iicr-r, a napadad odnosno protivnik ima crnu majicu.

Na crteZu 30 prikazan je obidni direkt. Borac stoji ulrilo kojem od opisanih stavova, a kada zada wdarac Sakaic r-rvijek na srediSnjem pravcu. Druga ruka povudena je uzli jclo i spremna je za sli jedeii udarac. Oni koji poznaju

lilika 30 slikh 31

a a.1.t

karatc.l:r inrictit i :c lazliku u poloZaju iake pri udarcu. Sa-ka stoji tal<o..cla. jc mali prst

-dolje, -a palac

-gore. Karatisti,

rneelutim, na jdc5ie udaraju tako da alan SatJ bude okrenuiprema cloljc.- Na crLcLu 31 prikazan je udarac sa strane. Borac u bi_jeloj majici zadao je udarac lijevom rukom, a istodobno ietom rukorn odbio u stranu udarac desne ruke svog protilv_nika. Istodobna blokada i udarac jedna su od kaia^kteris_tika l<incskog boksa.

Sl i l<a 32 Slika 33

, Poglcdaj-tc sacla crteZ broj 32. Tu je prikazan udaracyrlgm prstijg. Prsti su ispruZeni, a dlan id okrenut premadotje. I 9fdje. jc' zamjetl j iva razlika od'slidnog udairca ukarateu. Karatisti, naime, udaraju prstima obidiro tako daje mali prst okrenut prema dolje. bruga ruka je otvorenai sprcrnna ic za blokadu il i protulrdarac.-

Konadno na crteZu broi 33 prikazana je obrana od udar_ca i. protuudarac vrhovima prdti lu. Vanjski udarac $akomprotivnika, borac .je_ odbio. lijevom rukom primjenjujuiisve Sto smo rekli o ekoaomici pokreta u pro$lbm dileiu. fs-todobno ie zadao vr5cima prsliju proturidarac ,, ddi pro_tivnika.

Prikazali smo na, ovim crteZima jedan primjer udarcakoji je istodobno i blokada i udarac i ieaan udarac uz ko-jeq s.e drugon:r rukom blokira protivnikov napad. Na oveprimjere vratite se kasnije, a sada ." upoznajmo sa dvijevrste udarca Sakom.

34

a r ) U n u t r a S n j i u d a r a c S a k o m

Kineski je boks preteZno vjeStina obrane. Zato je vetitlio tehnika prvenstveno obrambenog karaktera, Sto smopliliazali i na primjerima na podetku ovog dijela knjige.(ltlarac je vrlo desto istodobno i blokada, pa se i ovdje na-rrrcie usporedba sa karateom, gdje su obidno blokade i udar-, i odvojeni.

Unutra5nii udarac Sakom putuje sredi5njim pravcem iorlbiia udarac upuien u gornja unutraSnja vrata. Stojimou osnovnom stavu, a obje Sake, dlanova okrenutih prema11orc, smje5tene su sa strane grudiju. Laktovi su uz tijelo(r'r"tcZ 34). Udarac podinjemo zadavati tako da ruku kojomrrrlaramo - ua crte?u 35 to ie desna ruka - dovodimo doplsa i tada ie naglo ispruZimo po sredi5njem pravcu (crteZt(r). Ramcna su rr'am pri tome spudtena, a u trenutku kada:;rrro Sakom dodirnuli cilj, ukruiujemo sve mi5iie tijela,osobito paze(i pri tome na trbuine mi5iie.

Slika 35

? 5

Slika 34 Slika 3o

U scli.ii crtcla ocl 37 do {3 prikazali -smo vjeZbu ovogudarca sil partncrorn. Savjetujemo vam da p-olaga.no .vje.1-bate nr-rl<r'cti ' t lol< ih ne naudite, a tada se moZete rzmJenJr-uuii in plu'trlcrom i poku5avati udarce- izvoditi sve brZe ibrZe. Kaida savlaclatc pokrete, moZete i promijeniti redos-l. ied uclaraca." tsorci stoic .iedan prema drugome u osnovnom il i des-

nom stavu lcitci :Zt. Kada protivnik podne svoj udarac. l i

icvonr rukottt sl b<lka, podnite vi va5 udarac sa sredineprsa <lcsnortr lttliotn (slifa 38). Vada ruka se kreie po za'

Slil(a :t7 Slika 38

36

Slika 39 Slika 40

37

Slika a1 Slika 42

Slika 43

rni5ljenom sredi5njem pravcu, pa se nalazi "iznutra" u od-nosll na protivnikovu ruku (slika 39). Zato se ovai udaraci zovc unutraSnji udarac Sakom. U lrenutltu kadi je vaiplotivnik ispruZio rul<u, vi ste svojom rukom otklonili la-grtno njegov udarac koji je pro5ao pored va5eg obraza i za-clali mu udarac Sakom u lice (crtei. 40). Pazite da ne pomi-dcte glavu i ne poku5avate izbjeii udarac. Blokada je do-voljna da vas obrani. Prilikom vjelbanja sa partnerom pazilecla udarci ne nanesu ozljedu. Ispodetka samo naznadite uda-lac, a kasnije iete moii vjeZbati kontrolirajuii snagu udarca.

VaS protivnik sada povladi svoju lijevu ruku, a vi tada;rrivladite k svom tijelu svoju desnu ruku (slika 41). Pro-

tivnik zarttultt-t.ic prcrna vama svojom desnom rukom sa

buko, ,, vi sar irccline prsa upuiujete .udarac prema protiv-

n i touu l icu. Sal<a vam^putu je sredi5nj im pravcem, 3 qgs+uruku privlirditc na bok (slika 42). Kada je vaS protrvnrl( ls-pruZio svr-riu clcsnur rttktt, vi ste zadali udarac l i jevom Sakomir nicgovo" licc i istodobno odbili njegov udarac u stranu(slika 43).

b ) V a r r j s h i u d a r a c S a k o m

Vaniski t-tclarac Sakom je, kao.Sto mu i ime kaZe, sup-rotan oci unutlaSnjeg. Njime zadajemo udarac i istodobnoodbi iamo t r r r r r t ra i r i i i - udarac prot ivn ika. Podin jemo opet uo.oo"unu'l l i l i clcsrrom stavu (slika 44) a obje su nam Sakeuz ti ielo. Dcstru Saku podiZemo do desne strane-.grudiju iuodiniemo uclat'itc (slikt 45). Udarac putuje zami5ljenim sre-'alsnjim

pravccnl. Kao i kod unutra5njeg udarca, ramenasu nam tpu5tena, a mi5iie steZemo u trenutku kada Sakadodiruje cil j (sl ika 46).

Seriia crtei,a od 47 do 53 prikazuje vjeZbanje ovog udar-ca sa pirtnerom. Stoiimo ticem u l ice sa protivnikom (slika 47).- Kada protivnik poine sa boka udarac lijevom-rukomu naSe lice, mi sa strane grudiju podinjemo udarac desnomrukom (slika 48). VaSa desna ruka putuje. sredi5njim prav-cem, ali kako protivnik napada un-utraSnja vrata, va5a je

ruka oizvanao ti odnosu na protivnikovu, pa ie zato i naziv'vaniski udaracn (slika 49).- U trenutku kada je protivnikhtio'pogoditi va5c lice, va5a je desna ruka ispruZena i viste niorie otklonili udarac lijeve ruke protivnika i istodob-no mu zadali udarac Sakom u lice (slika 50).

38

Slika {4 Slika 45 Slika 46

Slika 47

Slika 49

Povladite svoju desnu ruku dok va3 protivnik povladisvoju lijevu (slika 51). VaS protivnik podinje udarac svojomdesnom rukom sa boka, a vi istodobno podinjete sa stranegrudiju udarac svojom lijevom rukom. Protivnikova desnaiuka-putuje srediSnjim pravcem prema vaSem licu, a vioizvanau zamahujete lijevom rukorn prema njegovu licu(slika 52). Kada je va5 protivnik ispruZio svoju desnu ruku,vi ste ispruZili svoju lijevu, otklonili njegov udarac od svoglica i isiodobno mu Sakom zadali udarac u lice (slika 53).

Slika 48

39

Slika c0 Slika 51

Slika 52 Slika s3

JoS jecln<-rrn varn preporudamo da oba ova udarca vjeZ-

bate pol;sano, paze1i na partnera i na to da dobro upam-

iiT" J.r.r"-t" i't-t-u"?lt. ih. Nemojte Zuriti jer i9 mnogo.vaz-

niie da dobro naudite pokrete, nego da se natJeeete u orzr-

"il poe"it" polagano a brzina ie dbii kasnije, nakon mnogo

vieZbe. Ako^ispddetka budete Zuril i , mogli biste-mnog9,grl-

i,5Siti, Sto bi vbm oteZalo postizanje pravilne i dobre tennr-'x..-tia"iii-nir,,

itoZ"ti, nile ih te-Sko nauditi, ali j.e strplji-

vost u radu najvaZnija' A ako u poietku naucrte Krlvepotr"i", kasnije ie blii mnogo teZe popraviti gre5ku'

40

2. UDARCI NOGOM

Noge se u kineskom boksu upotrebljavaju kao i ruke,ro pri tome ipak valja voditi raduna o tome da uza svesvoje dobre udarcio nogama imaju i svoje lo5e strane. Do-tluSe, na demonstracijama azijskih boriladkih vje5tina destosc prikazuju spektakularni udarci nogama, pa promatradst jcde dojam kako je noga naivaZnije oruZje kineskog bok-sada. Dojam je, medutim, kriv. Pokatkad se duje da u ne-liinr stilovima dominiraju udarci nogama, a u drugima udar-t i rukama. Ni to nije posve todno. Udarci nogom su vrlovaZni i moino su oruZje majstora, ali nisu ni3ta vaZniji odrrclaraca rukama. Noga jest snaZnija od ruke i udarac no-gom moZe biti vrlo, vrlo snaZan. No istodobno, noga ie uvi-fclt biti sporija od ruke, pa to valja znati kada se baratalchnikom kineskog boksa. evrst stav i ravnoteZa vrlo suvahri u borbi, a prilikom svakog udarca nogorn borac do-vocli u opasnost svoju lavnoteZu. Neki Stilovi kineskog bok-su zato uopie ne preporuduju udat'ce nogama, no i to jeprctjerano baS kao i tvrdnja da je kineski boks - borbanogilula. Uclarce nogom valja poznavati i koristiti ih ondal iuda je lo kor isno i s igr- r rno.

Ocl mnogih udaraca nogom, mi smo za ovaj prirudnikoclabrali dva najvaZnija - srednji i niski. Neiemo vam pri-liazati lijepe, ali i vrlo te5ke i opasne visoke udarce nogom,jt:r: za njih treba mnogo vjeZbe i mnogo znanja. Udarci kojec'crno ovdje prikazati posve su dovoljni za obranu, a kadasavladate tehniku iz ovog prirudnika, biti ie prilike da kas-rri.je naudite i druge udarce.

4t

a ) S r : c c l L t . i i u d a r a c n o g o m

Ovitrr sc ttclarcem napada srednji dio ti jela protivnil(a

i to naiicscc f.o.ro ptlt iuiif. "up"au''Ouaj

udarac.-moZe biti

vrlo snirtarr, a uvijek ie zaustaviti napad protrvnrKa'

Stoiitc tt clesnom stavu (slika 5.4)' Desnom nogom isko-

,:otiti'ilauil" rh;ij"A iiatzuiuiuei isti poloZaj tijela i tg\yi;liil; iij.'F'i;fid'ii; J.r;l!:"-u" "os1'

sve do"iza-desne (sli-t<a 56) i clcsnom nogom zaclajte-,snaian tdarac u trbuh za-

i"iSii.j""p itrotivnika' (slika 57)' Udarac zadajte petom'

Slika 54 Slika 5s StilG sG Slika sz

42 43

slika s8 Slika sg Slika 60

b ) N i s k i u d a r a c n o g o m

Ovim se udarcem napadaju donji dijelovi protivnikovatijela, najdeiie noge, posebno koljena. Ovaj je udarac vrlosnazan.

Stojite u desnom stavu (slika 58). Desnom nogom is-koradite prema naprijed zadrlavajudi isti poloZaj tijela iruku (slika 59). Lijevu nogu privudete sve do iza desne,stanete na niu i brzo podignete desnu nogu tako da vamkoljeno dode- u visinu pojasa, a stopalo je ispod njega (sli-ka 60). Pri tome se lagano okrenite na stopalu lijeve nogetako da vam ie desno rame istureno. Snaino udarate pre-ma dolie desnom nogom u visini koljena protirrnika Stiteiipri tom gornii dio tijela rukama (slika 61). Udarac se za-daje vanjlkim bridom stopala, dakle onim koji je u produ-Zetku malog prsta noge.

Slika 61

c ) O b t . a n i l s r e d n j i m u d a r c e m n o g o m

Vc(' snto spomenuli da je udarac nogom vrlo vaZan uobrani. Nogonr"sc rnoZe vrlo efikasno zaustaviti nap_ad pro-tivnika,

'l'ti icrno ilustrirati slijedeiim primjerom. VaS pro-tivnik sto.j i tt l i jevom, a vi u desnom stavu (slika 62). Pro-tivnik .jc zirkoradio lijevom nogom pripremajuii se da vasrrarpaclnc udarcem desnom rukom. Vi stojite u desnom sta-vr.r-i otcltur.jctc njegov napad. Teiina ti jela vam je preteZnorra stlairr. jo.i, claklc, l i ievoj nozi (slika 63). Protivnik je zadaonclalac prcnla va5enr licu, a vi ste stali na lijevu nogu i po-cf igli clcrsnu i zadali stopalom snaian udarac u trbuh protiv-ruika grri. jc nego ito je on uspio dovr5iti udarac u trbuhprotivnil ia pri je nego Sto je on uspio dovr5iti udarac rukom,I(arcla stc uclarili, vaSu ste ravnoteZu prebacili prema napri-iccl, a lijcvom sle rukom blokirali udarac protivnikove ruke(s l ika 64) .

J

44

Slika 62

45

Slika 63 Slika 64

I

l i

ii

Opisali smo osnovne principe i glavne tehnike kineskogboksa. Opet naglaiavamo, to nije niti izdaleka sve, ali je zapodetak dovoljno. Dobro poznavanje ogranidenog broja teh-nika i zallata mnogo je bolje od povrinog znanja tisuiazahvata. U ovom iemo dijelu knjige reii ne5to vi5e o tomekako valja vjeibati.

Svaki trening moramo podeti serijom vjeZbi za razgi-bavanje zglobova i zagrijavanje mi$iia. Izmeclu 5 i 10 minuta laganih vjeZbi zagrijavanja moraju biti uvod u svakoozbiljnije vjeZbanje. Vei smo u uvodu spomenuli neke odtih vjeZbi, a sada iemo opisati specifidne vjeZbe koje kori-ste majstori kineskog boksa.

Vrlo korisna i zabavna vje?ba je borba Stapom. Stapdugadak ne5to viSe od metar i pol partneri uhvate svaki sasvoje strane i to stojeii jedan nasuprot drugome u desnomili lijevom stavu (slika 65). Natjedite se u tome tko ie kogaizbaciti iz ravnoteLe gurajudi ili povladeCi Stap, ali bez trza-ja ili naglih kretnji. VjeZba sliEna takozvanbm indijskomrvanju ne samo da koristi u sticanju snage, vei i vjeStinei o6uvanja ravnoteZe. Ispodetka se dogovarajte sa partne-

Slika 6s

49

rom tko ie vtrii, a tko gurati te izmjenjujte uloge Sto 6e5-ie. Kasnijc se borite bez dogovora. No upamtite, bez naglihtrzaja, jer svrha vjeZbe nije pobijediti u toj maloj igri veinauditi kako vladati svoiom ravnoteZom i kako naru5itiravnotelu protivnika.

I(ao i u mnogim drugim boriladkim vjeStinama Azije iovdje vrijedi pravilo popuStanja. Ako protivnik gura, ne-mojte mu se odupirati, vei povucite i iskoristite njegov po-kret kako biste ga izbacili iz ravnoteLe.

Korak dalje u sticanju osjeiaja za trenwtak kada valjaiskoristiti slabost Lr stavu protivnika je slijedeia vjeLba.VjeZba se bez Stapa, ali je u bit i vrlo snfna. Opisat iemojednu takvu vjeZbu, ilustriranu na crteZima 66 do 70.

I vi i protivnik stojite u iijevom stavu i dodirujete selijevirn podlakticama (slika 66). Kada protivnik gurne (pro-tivnik .je i ovdje u crnoj majici) uhvatite njegovu ruku (slika 67 i detalj) i povucite ga prema sebi i iza sebe paze(i

50

slika 66 Slilca 67

5 1

slika 6s Slika 69 Slika 70

pri tome da vi sami ne izgubite ravnoteiu (slika 68). Gurni_te.vi ta{a nle^ga (slika 69), a na to vas hvata i vude prema:.b i

(s l ika 70) . lsp_oietka v jcZbaj te posve polagano' i doKraJa tgraJte utoge koJe su odredene ovom vieZbom: iedangura, drugi .ga vudc, pa ovaj gura, a prv i ga r iude iLd. kadadobro naudite vladati ravnote2om, ovu jeinostavnu vi.ZO"moZete pretvoriti u malo.n_atjecanje, paieci pri tome ne napobjedu vei na to da uvijek pravilno i vje5tti izvedete-;;akipokret .

i i .

Sliicclcda vicZba sluZi ne samo za uvjeZbavanje razn-ihhlokaclit vc( i i.a odvrSiivanje podlaktica koje naideSie slu-

Ze za blolciranjc protivnikovih naqada. Ovom vJezbom t-aKo-

A;4.;" stjcrdc i sirosobnost osjeiaja za ptavi trenutak kon-

takta sa j irotivnikom, a to je u kineskom boksu vrlo vazno'Stoiiic Ll osnovnom stavu licem okrenuti Prema pro-

ti"nikii''(rilLa 71). OLrojica zamahnete d-esnom rukom i uda-

iit" i"ao" drr,rgoga podlakticom o podlakticu i to unutraS-

iiiin"t' rt':iiro-, ?itte' onim u produZetku palc3. (slika 72.)'

P"ovui'ctc ruke (slika 73) i u istom zamahu skvriite rh u laK-

lu i ,atnallnete prema protivniku (slika 74) okreiuii tijelopi"i"o ctcsnoj strani. Iitom stranom- podlakti-ce- (" plg*"-

i.tf.u poL.:") Ldarate opet u protivnikovu-.podlakticu (slika

75), pa t-rpct povladite ruku prema sebr (sllka 1o)' opet uqa-

roiL

"'"t

,j- o ruku (slika 77), povladite ruke i savijate-ih u

iifii" iitin^ 78) i ponovo udardte o protivnikovu podlakticu(sliha 79).'- -tluo'

ic samo primjer. VjeZ9ajte polagano dok ne, nau-dite redoslied pokreta i ispodetka nemojte !1qzl19 udaratrrukom o rirl<u jer ie bol i modrice biti preveliki..Kada.nau-6ite redosljed lokreta moZete postepeno vjeZbati'sve

-brZe,

ali uvijek irsporite vjeZbu ako primje.tite da- grijetite. Dugovalia vieZbati i t i ievom rukom. Dovoljno ce biti ako na sva-kom tieningu vj6Zbate desetak blokada desnom i isto toli-ko lijevorn rukom.

$qi.ii r

52

Slika 71 Slika 72 Slika 73 53

.#\

Slika 74

trtSlika 76Slika 75

Slika 77 Slika 78 Slika 79

_. Udararr.je rgkoln .valja vjeZbari na vredi. Obidna bok_sadka.vrcca najbolj i je rekvi2it, at; ako je nemate, ;rt;;;l sewrl od ncke stare platnene vreie i nesto krpa i tekstil-nih otpadaka izraditi dobru vreiu na koioi mo/et"-"i"firutiako je objesitc o dovratak i l i granu nekbe di";i;. d;-i i".kada p'starretc. v.ie5ti j i , moZetJ nabaviri i l i

""Ci"it i l ' i ; i ;ca napgfl. lura pr.lcskorn ne smlje bit i preteSka, ali ako mo-zere nacltlrtt Pl-rkladnu, dakle usku vreiu od platna koiel-"::"pruptlStari pijcsak, napunite je pijeskom pazeii aa ri iJe rezer od trrctcsetak kilosrama.

Udarce $al<om u vreZu valja zad,avati tako da Saka nai-prije- stoji lcao na crteZu broj g0, dakle blaeo ,"rii"". "rJ_ma-dolje, a ur trcrutku kada"dodirujete ur"Z.r, ' ;" i l";-; i i

naglo izravnate Saku i ul<rurite je (s"tiLa Bl). fato ;;;;; i1jbk. zaclati. pravilan i snazan udaiac. sakom u vreiu udarai-te ispodctka polagano i paZlj ivo, pazeci

"u p.uulinor;iJ;i_

ca, a 1cK kasnl.lc -udarajte sve snaZnije i br'e. Saka se vrloraKo-,mozc oztl. ledltl, pa je zato valja paZli ivo pripremati.. . unlJesro vrece, majsLori kineskog boksa katkad vieLba-i,F,i udaraitrii u ranki- papir objeSei r.""rlcima'?Jiliiat.rar(va.nJczDa r-.LzvtJa brzinu i todnost udarca, ier nastoiimopogodrtr toa)1o. u povriinu papira. To niie tak<j icdnostivnol(aKo se clnr, Jer- udarac mora biti vrlo brz da 6i dopro dopaprra prrJe ltcgo Sjg ,g," struja zraka uzviLlana pokretomsake ne odmakne. Vjezba sa'papirom dobar j;

.dtililitrening uz vjeibu na vrecr.

54t ,

i ili'l r il i' i i

i tl l rl |"..

gSlika 81

J)

l lr lrrrr otl rrn.ivaZnij ih vjeZbi u kineskom boksu vrlo ier o;ris:rt i i . ir l i i udeniku l5oji je s udireljem. U knji i i ,, l ln{)f ' ,() tr, ic:. No ipak poku5ajte sli jediti pokrete rukua'r'ru(, viun 1-lrotumaditi i nastojte polaganim i sfiplj i

v j c z l r r r r r j t . r n shva t i t i o demu se rad i . -

. C'rrvt'rr:r vic2ba "l jeplj ive ruke" (chi sao) nije neko nat_, l ( . ( ' l l , l ( . h i r ( ) i to na prv i pogled izg leda. To je-v jeZba koiaslrr/. i , lr. i i t i v jc2bada da haude osjetit i namj"ere "protivnil 'a,( r i l l ) r ' ( ) r r i r . r . . ps ihu prot ivn ika i da predosiete sto ie oro-l ivr r i l i l . r r r l iu iat i s l i jcdeieg t renutka, pa da to spr i iede. VieZ_t)ittr virt j ir dugt_r, polagano_ i paZlj ivo i to Sto je-mbguie viSetrt'z p,lctt.rr.izr i bez zastajkivanja. Nemojte bili obe;hrabreniak, tlr11, .vrcrllena ne uspjevite osjeti[i ito vam ;i;i"fr;i-r. 'airr< plolivnil<ove ruke. A[o budete dovolino strpli ivo vleZ_lrirli, slctli .dete taj valan osjeiaj od kojega

"":'e"'SC" ,ilisi

rtsp.jt, lr l lclr ' lrc.

.. Sto.j i tc rasuprot svom partneru u osnovnom stavu i zavr'r. l( ' i l lc v.lczl)anJa ga ne napuslate. Lijevi na crtezu broi g3rsl)t 'uza svoJlt lrJ-cvu ruku dlanom okrenutim na gore, a'de-s_nr.r1a stici stavlja svoju desnu ruku dlanom okienuiim naclol. jr: prcl<<.r rrjc.

-

,_ !i.i"ui pocliZe ruku (kako bi otklonio ruku desnoga i za_

clao. rrr.r rrcl,rac), a desni oosjeiau nam.ieru l i ievoea i"okreiesvo.iu ruliu prema dolje, pri l i5ie ruku"li jevoga

"ZOofj"-tSika 8+t.Sacltr clc-sni poku-Sava napasti, podiZe svoju Saku kako

Dr u(lalr() tr. lcvoga u l i..".,ali.. l i je.vi to >osjeia" i okreie svojdta' p'c'rar clorje odbijajuci hjime udaiac aesnoga 1s1iki85 ) .

Rul<t: su se tako vrati le u podetni poloZai u koiem li ie-vi isprula ruku, a desni svoju naslanjd

"" "ju- f i i i f i ;:86l

"

. Dg]t v.jclberte, polagano i oprezno, ruke se uviiek dodirullr..Vlczbatr valja najpri je ovako, a zatim promijbniti ulo_ge, v.fczbertl svertko sa lijevorn i sa desnom iukom", sve dok::^ih^vali.rc,

bir vjeZbe. Jugu moZere podeti i sami ir*iSf.i"ii

vJezDe, tc l(onaeno - kada dobro osjecate namjere proliv_nika -, p9k11kgd se natjecari sa pro"tivnikom ;i<o i"'-k;;;nadmudriti. U Kini su ovakve vjeibe popularna

"ui:".u"juu kojima sc borci nadmecu vjeSfinom, a ne snagom, ali va_lja znati cl. trcba dugo i upoino vjeilbati d"k d;;i.k ;;;;-n-e. sposoban za ovakvo natjecanje to;e .1'e mnogb l.i"-;;obidne borbe.

lr

i ,

,ll

5657

slika 83

Slika 84

Slika 8s

slika 86

Iil

ilf t l

tffr

fIiil 'ffiillffii

ffiii l irii i, I

'I

Slidna je vjeiba takozvano >hvatanje rukuu (phon-sao)koje je ne$to jednostavnije od "ljepljivih r{rku", ali se ko-risno nadovezuje na ovu vjeZbu. I tu valja vjeZbati polaga-no dok se ne naudite na pravilni nadin vjeZbanja. Pobjedanije valna, veC vjeZba. Zato najprije naudite ovih slijedeiih6 primjera, mijenjajte uloge i dobro savladajte ove vjeZbeprije nego $to podnete sami vjeZbati natjecanje u >hvatanjuruktru. Cak i kada budete vje5t kineski boksad, pokatk4dCete mnogo vi5e naubiti iz poraza u ovoj vjeZbi, nego iz po-bjede, Sto medutim, ne znati da treba nastojati izgubiti.VjeZbajte ali najvaZnije u tome mora biti vjeLba; tko jepobijedio, to je manje vaZno. Zato i ne govorimo o protiv-nlclma, vec o partnerrma.

Na crteZima borac u bijeloj majici uvijek pobjeduje, aonaj u crnoj gubi.- .Bljeli udara desnom Sakom prema licu crnog (slika 87).Crni blokira bridom podlaktice sa strane palce (slika 88),a bijeli,zamahuje lijevom rukom prema licu crnoga i isto-dg!2no _{gsqom povladi desnu ruku crnoga koju je uhvatio(s.li\g 89), Crni je blokirao taj udarac lij-evom- rukom, kojuFij"!i.povladi prema dolje svojom lijevom stavljajuii je pie-ko lijeve. ruk-e crnoga. Ruke crnoga su 'uhva6ene. i Uiletimu zadaje udarac u lice desnom rukom (slika 90).

Slika 87

5d 59

Slika 8s

Slika 89

Slika 90

Biieli udara desnom $akom preTl.licu--crnogal a otal

uror.#"pt"ill'itr:" ii:"iom ruko^m (slika 91)' Bijeli se prt-

;ie:*t da lii"uom rukom uhvati lijevu ruku crlogar pa spu-5;H.i.; a8;;;-ilil-i til"uo* hvata liievi zslavak crnosa

iJrrr.]" s2i.;ii;it aizi ri:"'Ji ';1.*\ crnoiea i iadaie udaraczapeSiem u lice crnogaia ovaj se..brani 6tokiraiuCi desnom

ii'tiiii tirL i-btl. B;j?ii i'p"iia lijevom rukom-lijevu ruku;il;il i- ili'ai,t "" e,"*"';i ;;6m" povradi Pl"I1 g9,ri"-^*":;nu iitku crnoga i lijevom rukom zadaje crnome uctarac u

lice (slika 94).ffi' r r i; J

Slika 91

Sltka 92

Slika 93

slika 94

60 61

Bijeli je udario desnom Sakom prema licu crnoEa. alrJevom rukom uhvatio njegov desni zglavak (slika 95).trnije iznutra blokirao l i jevoh-rukom dejnu ruku biieloeu fi i i_ka 96)..njjeli.qa tq-obim rukama naglim t.ru;"--f iouiue1prema d-olje obje ruke crnoga (slika 971, a zatim u na'stavkuovog.pokreta l i jevom rukom hvata preko l i jeve rr'rte cirro_ga nJegovu desnu ruku u zglavku i desnom (koiom ie pus-tro ruku crnoga) zadaje udarac Sakom u l ice lstit<a 9"g).'

Slika 95

62

Slika 96

Slika 97

Slika 98

it'Bi.icli

zadaje udarac desnom Sakom u lice crnosa (sli-ka 99). Kada crni blokira desnu ruku biielosa svoio-m liie-vclm, l:i.jeli. hvata njegovu desnu ruku u zglavtu svojomttesuonr rukom i udara lijevom rukom prema licu crrioea(slikn 100). Kada crni blokira lijevu ruku^bijeloga, bijeti riuhvata liievu ruku i priti5ie je-prerna dolje i ia've8 uhva-cenLr dcsnu ruku crnog4 (slika 101). Bijeli i dalje pritiSielijcvonr. rukom lijevu ruku crnoga, a dednom ga iuBta i za-dajc udarac Sakom u l ice (slika 102).

Slika 99

Slika 100

6465

Slika 101

Slika 102

Bijeli lijevom rukom hvata i povladi prema dolje desnuruku -rnoga, a desnom udara prema njegovu licu (slika103). Crni b.lokira lijevom rukom taj udarac, a bijeli des-nom rukom zamahuje prema desnoj ruci crnoga (slika 104).Bijeli ispu5ta desnu ruku crnoga lijevom rukom i hvpta jeodozgo desnom i vude prema dolje (slika 105). Pripremajuiise da zada udarac Sakom u lice lijevom rukom bijeli povla-di prema dolje desnu ruku crnoga (slika 106), a crni blokiralijevom rukom iznutra lijevu ruku bijeloga (slika 107). Bi-jeli naglim pokretom pu5ta desnu ruku crnoga svoiom des-nom Lukom i lijevom gura prerna dolje i preko desne rukecrnoga njegovu lijevu ruku svojom lijevom, a slobodnomdesnom rukom zadaje udarac zape5iem u lice crnoga (sli-ka 108).

Slika 103

Slika 104

66 67

Slika 105

Slika 106

. 'i

Sli[ra 1oZ

Slika 108

68

69

Ova vjeZba "hvatanja ruku( vrlo je te3ka i zahtjeu.amnogo vjeZbe i osjeiaja. Zato je i prikazujemo na krajuovog-dijela knjige. Tek kada dobro savladate ostale ujeLpg,poku5ajle i ovu. Kada je savladate, moii iete i sami vjeZ'bati slobodne pokrete, bez dogovora sa partnerom, natjedu'ii se u >hvatanju ruku.,.

Crni napada desnim udarcem 5ake, a bijeli blokira de'snom rukom (slika 109). Crni hvata desnom rukom desnuruku bijeloga i povladi je prema do1je, zamahujuii lijevomSakom prema licu bijeloga (slika 110). Bijeli laktom desneruke (koju jo5 uvijek drii za zglavak desne ruke crnoga)blokira i otklanja udarac lijeve ruke crnoga, a i svoju lije-vu ruku stavlja na zglavak lijeve ruke crnoga (slika 111).Bijeli lijevom rukom gura lijevu ruku crnoga prema dolje,a istodobno svoju desnu ruku (koju crni jo5 uvijek drZidesnom rukom za zglavak) podiZe prema gore, ukriZiv5i nataj nadin obje ruke crnoga (slika 112). Desnu ruku bijelistavlja na zglavak lijeve ruke crnoga, uklije5tiv5i na taj na-din i njegovu desnu ruku i pritiSie obje prema dolje, a li-jevom rukom - kojom je pustio lijevu ruku crnoga - za-daie udarac Sakom u i ice crnome (slika 113).

Slika 1og

Slik'a 111

Slika 11o

Slika 112

70 7l

Slika 113

Ovo su bili, naravno, samo primjeri vjeZbanja kineskogboksa. Mnogobrojni stilovi kineskog boksa gai-e- i mno5tvorazliditih natina vjeZbanja, a svima je zajednidl<a takozva'na >solo vjeLba",

-pantomima u kojoj vjeZbad- izvodi una-

prijecl zadane korake, blokade i udarce u borbi sa zamiS-iicirim protivnikom. Te vjeZbe, koje Japanci, nazivaju >kata<<riisu saino vjeLba, vei i nadin biljeZenja tehnika uz pomoikojih su se'vje5tine kineskog boksa saduvale. tisuiama go'diria. Veiina kineskih vjeZbi su vrlo dugadke i zato nijednunismo uvrstili u ovu knjigu. Preporudamo ditaocu, medu-tim, najpoznatiju i najbolju od tih vjeZbi - t'ai chi ch'uan(tai'di iiuan) koju desio nazivaju kineskom gimnastikom iliboksanjem sa sjenom. Prirudnik t'ai chi ch'uana uskoio iz-lazi iz Stampe u izdanju >Sportske tribineu.

mnffi

jII'[

Tek ako ste dobro savladali i uvjeZbali sve o demusmo govorili u prva detiri dijela ovog kratkog prirudnika,moZete podeti vjeizbati i primjere obrane i napada iz ovog,posljednjeg dijela. Kineski je boks u prvom redu vje5tinaobrane, pa zato navodimo i najvi5e primjera obrana i pro-tunapada, ali pokatkad u opasnoj situaciji ne treba dekatiprvi pokret protivnika, vei ga valja napasti prvi, ako steuviereni da sukob nedete moii izbjeii. Tada je vaZan adutu va5im rukama i trenutak iznenadenja. Zato smo na krajuprikazali i nekoliko primjera napada.

JoS jednom ponavljamo, vjeZbajte strpljivo i pailjivo.U ovoj knjizi nema previ5e materijala, ali niti premalo. Do-voljno da vam pruZi osnovna znanja kineskog boksa, nje-govih samoobrambenih aspekata, dovoljno da vam osigurar,rgodnu i korisnu rekreaciju i dade u ruke jednostavnu alisigurnu vje5tinu samoobrane

75

Protivnik (crna majica) vas napada sa namjerom dalijevom rukom pritisne vaiu desnu prema dolje i tada zadaudarac (slika 114). Opu5tate svoju desnu ruku, ispruZateprste i dlan okreiete prema dolje (slika 115). Kada protiv-nik priti5ie va5u desnu ruku prema dolje, vi ruku pomideteolco lakta tako da podlaktica padne dolje, a lakat ostaje nanr.jestu (slika 116). Istodobno podignutu l i jevu ruku polaZe-tc na lijevu ruku protivnika a desnu podiZete i sti5iete 5a-ku (slika 117). Lijevom rukom grabite l i jevu ruku protivni-ka i povladite je prema dolje i prema sebi, dakle u istomsmicru u kojem je i protivnik Zelio gurati. Protivnik posrieprenla naprijed, a vi ga Sakom desne ruke udarate u lice(s l i ka 118 ) .

Slika 114

Slilna l1s

tlil1lI t{t!l

{t

76

Slika 116

Slika 117

Sl ika 118

Kada vas protivnik napada lijevom rukom, blokiratinjegovu podlakticu desnom (stika 119) i okreduii naglo ru-ku zadajte brzi udarac ispruZenim prstima u odi (slika 120).Kada protivnik svojom lijevom rukom priti5ie prema do-lje va5u desnu ruku (slika 121) na6inite brzi i kratki krugdesnom Sakom tako da va5a ruka dode iznad ruke protiv-nika koji od svog pritiska prema dolje posrie (slika 122)i zadajete mu brzi i kratki udarac Sakom desne ruke u lice(s l ika 123).

Slika 1ls

78

Slika 120

79

Slika 121

Slika 122

Slika 123

Protivnik je zamahnuo lijevom rukom prema vama, ava3a je desna ruka izvana (slika 124). Hvatate protivnikovulijevu ruku izvana desnom i naglo je povladite prema doljepodiZuii istodobno lijevu ruku (slika 125). Protivnik se odu-pire, a vi ispu5tate njegovu lijevu ruku i zadajete brzi'uda-rac Bakom desne ruke u lice protivnika (slika 126). Ako jeprotivnik zamahnuo prema vama desnom rukom, svoju li-jevu stavljate izvana na njegornr desnu (slika 127), povladiteje naglo prema dolje i zadajete brzi udarac Sakom desneruke u lice protivnika (slika 128).

Slika 124

Slika 12s

80

Slika 128

Slika 126

Slika 127

Protivnik se kreie prema vama sa jasnom namjeromda vas napadne (slika 129). Podigao i_e_ lljevu ru-ku, a- desnupriprema ia niski udarac (slika 130). Kada zamahne desnom?'u[om prema va5em trbuhu, lijevom rukom i to dlanom,zaustavljate njegovu podlakticu a istodobno, ne-.dekaj-uii,desnom- zadajete kratki i o5tri udarac Sakom u lice (slika131). Protivnik odmah zamahuje lijevorp rukom koju je dr-Zao visoko i to kruZnim udarcem prema va5em licu, a vipovladite svoiu desnu ruku kako bi blokirali taj udarac ipripremate lijevu (stika 132). Kada je protivnik ispruZio ru-ku-udarajuii vas prema glavi, vi blokirate njegov gdalagpodlakticom desne ruke i istodobno zadajete.-kratki o5triirdarac Sakom liieve ruke u lice protivnika (slika 133).

Slika 1zg

I

lrIi tIi , lI

iil

Slika 130

82

Slika 133

Slika 131

Slika 132

Frotivnik se priprema da vam zada udarac desnom no-gom (slika 134). Kada je podigao nogu i zamahnuo, vi .po-diZete podlaktice obiju ruku kako bi zaustavili taj snaZ_anudarac. Kada protivnik udara nogom nikako se ne valiaodmicati od njega, vei naprotiv, priii Sto bliZe (slika 135).Kada protivnik poslije blokiranog udarca spu5ta, nogu i sta-je s njom na tlo, ne dopustite da ni _24 trenutak ne uspos-tavi ravnoteZu. Tijelom pridite Sto bliZe njegovom tijelu,desnom rukom ga gurnite u rame i istodobno zadajte uda-rac Sakorn lijeve ruke u slabine (slika 136). Poslije tog udar-ca moiete - ako je potrebno - nastaviti serijom udaraca.

84

Slika 134

-

Slika 13s

Slika 136

tr

Protivnik se sprema za napad (slika 137). Kada kreneprema vama zamahujuii lijevom rukom sa strane, desnomrukorn blokirate njegovu desnu (slika 138) i u trenutku ka-da je ispruZio lijevu ruku u kruZni udarac prema va5ojglavi, ispruZite svoju desnu, blokirajuii njegov udarac i za-dajuii mu protuudarac prstima u odi (slika 139). Istodobnodlanom lijeve ruke $titite glavu od Sake protivnikove lijeveruke, ako je udarac ipak pro5ao blokadu va5e desne ruke.Povladite desnu ruku, jer protivnik sada zamahuje desnom(obidno je prvi udarac lijevom samo priprema za snaZnijiudarac desnom rukom) (slika 140). Spu5tate svoju flesnuruku i dlanom blokirate udarac desne ruke protivnika, is-todobno zadaju(i snaZni kratki udarac Sakom lijeve ruke ulice protivnika (slika 141).

Slika 137

Slika 138

86

Slika 139

Slika 140

Slika 141

r li

i lt.: l

i ,

Slika 142

Slika 143

88

Slika 146

89

Sigurni ste da ie vas pro-tivnik napasti (slika 142). Um-iesto da dekate njegov napadpoduzimate inicijativu i zama-l-ruiete visoko desnom rukomprema glavi protivnika kojisvoiom desnom blokira va5udarac (stika 143). Desnom ru-kom naglo uhvatite desnu ru-ku protivnika kojom vas jeblokirao i zamahnete premadesno i dolje, vukuii ga pri-tom snaZno tako da on izgubiravnoteZu, a istodobno liievomrukom zadajte snaZni udaracSakom u lice (slika 144). De-snom rukom i dalie vudeteprema dolje, a Ii jevu osloniteo rame protivnika i guratenjegovu desnu ruku premadolje. Time iete navesti pro-

Slika 144

Slika 14s

tivnika da se odupire, da vude svoju ruku i podiZe tijeloprerrla gore (slika 145). Naglo pu5tate svojom desnom ru-Lom deinu ruku protivnika] Iijbvom ga grirnete od sebe idesnom zamaltujete zadajudi snaian udarac Sakom u lice(slika 146).

Stojite pred protivnikom i sigurni ste da ie vas napas-ti (slika 147). Desnom nogom zakoradite naprijed tako daje va5e stopalo do stopala protivnika a desnom rukom saispruZenim prstima , zamahujete prema protivnikovoj des-noj, podignutoj ruci (slika 148). Protivnik podiZe svoju des-nu ruku, a vi vi5e ne gurate prema dolje nego naglo ispru-Zate desnu ruku i kliZuii njom preko ruke protivnika prs-tinEa udarate u odi (slika 149).

90

Slika 147

Slika 148

Slika 149

Protivnik stoji pred vama i sprema se. da va,s napadne(slika 150). Desnom nogom zakoratiL': naprijed tako da svo-jim stopalom skoro dodirujete njegovQ, a lijevom ryko-m2amahujete prema njegovu licu. Protivnik blokira va5 uda-rac svo.jom desnom rukom (slika 151). Okreiete tijelo udesno, pu5tate njegovu ruku da gura va5u lijevu, a desnomSakom snaZno zadaiete udarac u trbuh (slika 152).

92

Slika 151

Slika 1s2

r - -

il llI

ltl

Protivnik stbji pred vama i sprema se da vas.gapadpe(slika ii:i. l"t",im nogom zakor.idite prema naprijed tako

ia prstima te noge gbtovo dodirujete prste desne noge

nrotivnika. Istodobno li jevom rukom zamahuJete .prema -lr-cu protivnika, a on svojom desnom rukom bloKrra vasu

iriikT-i!+1. pii"tadite svoju lijevu nogu do desne, a isto-

;;i; i"it;z.t uvis svoju"lijevu ruku kako biste lra taj..po-

k;;t- tft;;"li paZnju piotivnika (slika i55)' TeZinu tijela

"i.-Gtui" t ' tu t i |"u., hogu i snaZno udarate petom desne

iroge ,, trbuh protivnika (slika 156).

Slika 1ss

94 95

Slika 154

Slika 1ss

Slika 156

tf,lIi l ltltt l tI t ri l il t

ilto

96 97

S A D R Z A J

Predgovor

I . U V O D

Sto je kineski boks?

3

5779

10

13151820222428

313341,

47

73

I I I .

Povijest kineskog boksaFilozofija kineskog boksaKako koristiti ovaj prirudnik .

I I . O S N O V I

1. Stavovi2. Sredi5nji pravac3. Nepomidni lakat4. eetiri ugla5. Ekonomika pokreta6. Kretanje

IV.

v.

T E H N I K A

i. Udarci rukom2. Udarci nogom

V J E Z B A N J E

O B R A N A I N A P A D