Zanimljivosti Iz Svijeta

8/19/2019 Zanimljivosti Iz Svijeta

1/22

ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA

UNESCO-va lista svjetske kulturne i prirodne a!tine

UNESCO je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja promiče

suradnju na područjima znanosti, kulture, obrazovanja i komunikacije.Sjedite agencije je u !arizu. UNESCO je osnovao Svjetski odbor za batinukoja je najve"a djela prirode i ljudskih ruku uvrstio na #istu svjetskebatine. U $%%&. godini na toj je listi bilo '() kulturnih, *(+ prirodnih i jo$ kombiniranih spomenika svjetske batine. -o jedan spomenik izrvatske uvrten je na listu $%%&. godine. /o je Starogradsko polje naotoku varu s očuvanom antičkom horom 0grčkom parcelizacijomzemljita1 iz +.st.pr.2r. Najvie spomenika, čak +3, nalazi se u 4taliji. !rvih** svjetskih znamenitosti uvrteno je na listu *)(&. godine, a me5u njima

su bili i 6ello7stone, rudnik soli 8ieliczka u !oljskoj, katedrala u 9chenu, teotočje :alapagos.

Je"i#i svijeta

Na ;emlji se govori oko ( %%% jezika, ali ih oko % < nema razvijeno pismo.!rosječno svakih * dana izumre jedan jezik, a stručnjaci predvi5aju dagotovo polovici jezika prijeti opasnost od izumiranja do kraja $*. stolje"a. -ezik s najvie govornika je mandarinski jezik. :ovori ga vie od &(%milijuna ljudi, ali ga ne mo=emo smatrati svjetskim jezikom jer se govori

samo u 2ini. Najraireniji svjetski jezik je engleski 0s *% milijunagovornika. 9li se njime na neki način slu=i oko &%% milijuna ljudi1, a zatimslijedi hindustanski 0s gotovo %% milijuna govornika i brojnim dijalektima1.Na četvrtom mjestu s gotovo 3% milijuna govornika je panjolski 0koji senakon 2olumbova otkri"a proirio po Novome svijetu, pa se osim u>panjolskoj govori i u #atinskoj 9merici. Slijede arapski 0$%' milijunagovornika1, ruski 0*+ milijuna govornika1, bengalski 0*)' milijunagovornika1, portugalski 0$%' milijuna govornika1, javanski 0(' milijunagovornika1, japanski 0*$' milijuna govornika1 i ?rancuski jezik 0'( milijuna

govornika1.$ase

@nogi znanstvenici danas tvrde da uz 3 uobičajene treba izdvojiti joaustralsku i poline=ansku rasu. -aka znanstvena struja miljenja je da jesama rasna teorija rasistička te da su rase uvjetovane socijalnoAkulturoloki, a ne bioloki. Bo otkrivanja Novog svijeta, područja koja sunaseljavale pojedine rase bila su cjelovita, a udjel mjeanaca malen.Nakon 2olumbova putovanja vie nita nije bilo isto. Novi svijet, a

ponajvie #atinska 9merika postali su područja najve"eg mijeanja rasa na;emlji. Najbrojniji su mestici, mjeanci 4ndiosa s europskim doseljenicima.


2/22

U doba panjolsku kolonijalne vladavine osim mestika razlikovali su se icastizoi 0s ve"im udjelom europske krviD1 i choloi 0s izra=enijim indioskimobilje=jima1. U razilu se za mestike koristi naziv cabocio 0ali samo za ones portugalskim podrijetlom1. U prolosti su neke dr=ave rasnim zakonima

pokuale spriječiti ra5anje djece iz mijeanih brakova 0nacističkaNjemačka, -9F u doba aparthejda, ali i pojedine savezne dr=ave S9BAa1.Banas su mestici stekli svoje mjesto u drutvu, a u trima dr=avama -u=ne9merike 0oliviji, !eruu i Genezueli1 obnaaju predsjedničku du=nost.

%ra&ovi i si&oli svjetski' reli(ija

2r"anstvo, budizam, hinduizam i islam su najve"e svjetske religije. Sve sunastale na azijskom tlu. Fazlikuje ih način na koji do=ivljavaju boga, ali ibrojna vanjska obilje=ja poput bogomolje 0hrama1 i vjerskih simbola. Crkva

je naziv za kr"anski hram. SpeciHčni oblici kr"anskih crkava su bazilika,katedrala i kapelica. Crkve često imaju toranj sa zvonikom i kosi krov. Navrhu tornja je kri= I simbol kr"anstva. 4slamske bogomolje nazivaju sed=amije. Sastoje se od prostora prekrivenog polukru=nim svodom i vitkogtornja minareta. Simbol islama su polumjesec i zvijezda. induistički hramzove se mandir. @o=e obuhva"ati jednu ili vie zgrada, bogato je ukraenreljeHma i posve"en nekom bo=anstvu. Najsvetiji hinduski znak je om0aum1. Stupa je vjerski hram u budizmu. U gornjem dijelu stupe jekupolasta polukugla na kojoj se nalazi iljak. Sa irenjem buditma razvilesu se mnoge inačice stupa poput dagoba 0>ri #anka1, chedija 0/ajland1, ta02ina1 ili chortena 0utan1. Europski naziv za budističke hramove jepagoda. udistički simboli su osmerokraki kotač dharme i lopoč.

Na)ta pokre*e svijet

Na?ta pokre"e suvremeni svijet, zbog nje su se vodili i vode se ratovi0poput okončanog rata u 2uvajtu i rata u 4raku1. Najve"e zalihe na ;emljinalaze se na irem području 9rapskoAperzijskog zaljeva i srednje 9zije. **dr=ava koje zajedno kontroliraju 3J+ svjetskih zaliha na?te i daju +% <svjetske proizvodnje članice su Organizacije zemalja izvoznica na?te0O!ECAa1. Klanice se dogovaraju o ujednačavanju proizvodnje i prodajena?te na svjetskom tr=itu. Uz & arapskih zemalja članice su 4ndonezija,Nigerija i Genezuela. Najve"i proizvo5ač na?te Saudijska 9rabija članica jeO!ECAa, ali sljede"a + po rangu 0Fusija, @eksiko, S9B i 2ina1 nisu. Najve"ipotroač na?te je S9B 0čija je potronja jednaka potronji sljede"ih 'dr=ava koje su najve"i potroači I 2ine, -apana, Fusije, Njemačke, 4ndije i -u=ne 2oreje1. S9B mora uvoziti čak '% < potrebne na?te to je razlognjegovu vojnom i političkom upletanju na prostoru liskog i Srednjegistoka.

Ze&ni plin


3/22

U novije doba, zemni plin, kao ekoloki prihvatljivo ?osilno gorivo,zamjenjuje na?tu i ugljen. Uvjerljivo najve"e zalihe prirodnog plina imaFusija o čijoj proizvodnji ovise mnoge članice Europske unije. U prvih *%dr=ava po zalihama plina čak je & članica O!ECAa. ;a sada su te zemlje

usmjerene na proizvodnju na?te pa je proizvodnja plina kod njih mala.Najve"i proizvo5ači i potroači plina su S9B i Fusija. No, Fusija, troi tek$J3 vlastite proizvodnje, a ostatak izvozi. S9B vlastitom proizvodnjomzadovoljava & < potreba, a ostatak mora uvoziti.

Meka

@eka u Saudijskoj 9rabiji najsvetije je mjesto za islamske vjernike, aujedno i rodno mjesto proroka @uhameda. U @eki se nalazi 2aLaba. Usreditu kocke prekrivene crnim platnom smjeten je crni monolit koji je,

prema predaji, postavio 4brahim 0tj. 9braham u kr"anstvu i judaizmu1.Svaki musliman, koji je u mogu"nosti, treba bar jedanput u =ivotu oti"i nahad=, hodoča"e u sveta mjesta u @eki i njezinoj okolici. U vrijememuslimanskog mjeseca Bhu alAijjaha na hodoča"u se okupi vie od 3milijuna vjernika.

+etra

!etra je naputeni grad na području dananjeg -ordana koji su u +.st.pr.2r.podigli Nabatejci. Nastao je na raskri=ju va=nih trgovačkih putova kojima

su se prenosili tamjan, bjelokost i druge dragocjenosti. Banas je u !etriostalo sačuvano vie od &%% prekrasnih gra5evina koje su Nabatejciuklesali u ru=ičastim stijenama toga teko dostupnoga područja. #jepotomse ističu gra5evine 9l 2hazneh 0Fiznica1 i EdABeir 0:robnica u stijeni1.

Jeru"ale&

-eruzalem je grad jednako burne prolosti i sadanjosti. !odijeljen je nazapadni =idovski dio koji je glavni grad dr=ave 4zraela i istočni arapski diokoji je pod okriljem !alestinske samouprave. U istočnom dijelu nalazi se i

Stari grad u kojem su neka od najsvetijih mjesta triju religija I judaizma,kr"anstva i islama. Oko *%%%.g.pr.2r. -eruzalem je postao sredite=idovske dr=ave, a oni su u njemu izgradili veličanstven hram. Od toghrama danas je ostao sačuvan samo ;apadni zid koji Midovi smatrajusvojim najsvetijim mjestom. Najve"a kr"anska svetinja je bazilika Svetogagroba, podignuta na mjestu brda :olgote na kojem je razapet 4sus. Ublizini ;apadnog zida nalazi se 2upola na stijeni, najstarija svetagra5evina. !rema islamskoj tradiciji sa stijene pod kupolom u nebo jeuzaao prorok @uhamed, a prema =idovskoj tradiciji to je mjesto9brahamove =rtve.

Mrtvo &ore


4/22

Na granici 4zraela, !alestinske samouprave i -ordana nalazi se najdubljadepresija na ;emlji. /o je @rtvo more, slano jezero čija je povrina na +**m ispod razine Sredozemnog mora. -ezero dugo oko &% i iroko oko *& kmnastalo je na sjevernom dijelu Gelikog rasjednog jarka koji se od Sirije

preko 9kabskog zaljeva i Crvenog mora pru=a do istočne 9?rike.2oncentracija soli u jezeru ve"a je od 3% < pa =ivot u njemu gotovo uop"enije mogu", a jedina su =iva bi"a neke vrste bakterija. -u=niji, pli"i dio jezera poznat je po naslagama soli koje se uzdi=u u obliku stupova. -ezerovodom hrani rijeka -ordan. udu"i da se vode -ordana koriste zanavodnjavanje, dotok u jezero je smanjen pa mu zbog velikog isparavanjarazina opada.

,ailon

abilon je bio znameniti antički grad u @ezopotamiji, na područjudananjeg 4raka. !rvi put spominje se u $+.st.pr.2r. U prolosti je vie putamijenjao vladare, bio razaran i ponovno gra5en. io je srediteabilonskog Carstva, njime su vladali 9sirci, !erzijanci i @akedonci.abilonski vladar Nabukodonozor 44. je na kraju '.st.pr.2r. podigao poznateGise"e vrtove, jedno od ( čuda staroga svijeta, za svoju =enu Semiramidu.;a vrijeme perzijske vlasti abilon je bio znanstveno sredite u kojem suuspostavljeni temelji matematike i astronomije. Nakon smrti 9leksandra@akedonskog grad ubrzo propada u 3.st.pr.2r.

erpe. 'i&alajski penja/i

>erpe su jedan od vie od *%% naroda koji =ive na području himalajskedr=ave Nepala. @ada čine samo oko $ < stanovnitva te zemlje 0ima ihoko *% %%%1, u svijetu su poznati zbog svojih alpinističkih sposobnosti.!rilago5enost =ivotu na velikim visinama čini ih neizostavnim sudionicimasvih ekspedicija koje se uspinju na imalaju. Najpoznatiji >erpa je svakako /enzing Norga koji se zajedno s Edmundom illarjem prvi uspjenouspeo na @ount Everest *)3. godine. !ripadnici tog naroda ostvarili su jo neke rekorde vezane uz najvii ;emljin vrh. /ako se 9ppa Sherpa na@ount Everest uspeo čak *& puta, a !emba Borjie najbr=e, za & h i *% min.

Man(rove !u&e u ,an(lade!u

@angrova stabla s neobičnim zračnim korijenjem danas su izrazitougro=ena zbog njihova krčenja i isuivanja močvarnih područja.Sundarbans je najve"e sačuvano područje mangrovih uma na ;emlji spovrinom od ' %%% km$ . Smjeteno je u delti :angesa, na graniciangladea i indijske savezne dr=ave engala. Uz obilje drugoga=ivotinjskog svijeta, to je najve"e stanite kraljevskog bengalskog tigra0čija se ukupna populacija procjenjuje na samo 3 %%% do + %% jedinki1.


5/22

Osim ekolokog značenja, Sundarbans je va=an i zbog toga to zale5e titiod tropskih oluja. Najve"a prijetnja tom području je podizanje morskerazine. Ono dovodi do zaslanjivanja tla, a $%%(. godine zbog toga jepotpuno potopljen otok #ohachara na kojem je =ivjelo *% %%% ljudi.

Taj Ma'al

>ah -ahan, maharad=a 0vladar1 iz mogulske dinastije 0koja je vladala4ndijom od *'. do *&. st.1 dao je u svojoj prijestolnici 9gri izgraditi taj biserislamske arhitekture koji je dovren *'+&. godine. /aj @ahal je izgra5enkao posljednje počivalite za maharad=inu najdra=u suprugu @umtaz@ahal. :ra5en je od bijelog mramora, a ostali skupocjeni materijalikoriteni u gradnji dopremljeni su iz 2ine, 9?ganistana, !erzije i drugihdijelova 9zije. U gradnji je sudjelovalo vie od * %%% slonova. Gjeruje se da

je maharad=a nakon izgradnje dao osakatiti arhitekte i radnike kako nigdjeponovno ne bi izgradili takvo remekAdjelo.

Varanasi

Garanasi na rijeci :anges najsvetije je hinduističko hodočasničko mjestokoje svake godine posjeti vie od milijun hodočasnika. indusi vjeruju da jeto dom boga >ive i da je tu iz zemlje provalila linga 0stup svjetla kojiobo=avaju njegovi tovatelji1. Na obali rijeke nalazi se vie od *%% stubita0ghat1 niz koja vjernici silaze na svetu rijeku :anges da bi obavili ritualno

kupanje. /o se mjesto smatra toliko svetim da mnogi dolaze tu dočekatismrt. ;ato uz obale rijeke gore mnogobrojne pogrebne lomače na kojimase kremiraju pokojnici.

%ra& Sun#u u 0onarku

ram Sunca jedan je od triju vrjednijih hinduističkih hramova u saveznojdr=avi Orissai koja se nalazi na zapadnoj obali engalskog zaljeva 0drugadva su hram -agannath u !uriju i hram #ingaraja u ubanesvaru1. ramSunca izgra5en je u mjestu 2onarku u *3. st. i oblikom simbolizira kočiju

kojom se vozi Sura 0popularni hinduistički bog Sunca1 s *$ pari kotača i (pari konja. ram je gra5en od crvenog pječenjaka i crnog granita. !oznat je po reljeHma i zidnim ukrasima kojima je u cijelosti ukraena njegovavanjska strana. Neki od relje?a prikazuju motive iz poznate knjige2amasutra. ;a muslimanske vlasti, koja počinje u *'. st., hram je jakoote"en, pa su njegova dva va=na dijela sačuvana samo u temeljima.Europski pomorci su hram nazvali Crna pagoda i koristili se njime unavigaciji.

Sveta 1ivotinja krava


6/22

Strance u 4ndiji zbunjuje to to brojne krave slobodno e"u poljima, ali iulicama velikih gradova. indusi se prema njima odnose s potovanjem,ne tjeraju ih da rade, a njihovo ubijanje smatra se svetogr5em. ;bog togato nas hrani mlijekom, smatraju je jednom od ( ljudskih majki. Fazlozi

takvom odnosu mogu se prona"i u vedama I svetim hinduističkim spisima.Gede tumače da je krava predstavnica ;emlje 0dok je bik simbol religijskihnačela1, te da je 2rina 0jedan od va=nijih hinduističkih bogova1 pri dolaskuna svijet jasno dao do znanja koliko mu je stalo da krave budu pravilnozati"ene. ;ahvaljuju"i tom vjerovanju u 4ndiji ima vie od $&% milijunagoveda, 0gotova *J3 svih goveda na svijetu1.

Zaranjeni (rad

;abranjeni grad smjeten je u samome sreditu eijinga. /o je kompleks

zgrada u kojem su stolovali kineski carevi od izgradnje na početku *. st.do abdikacije posljednjeg kineskog cara !u -ia *)*$. godine. /ijekom stolje"a bio je sjedite *+ careva iz dinastije @ing i svih *% careva izdinastije ing. Nigdje na svijetu ne postoji tako velika vladarskarezidencija. 2ompleks, koji se sastoji od )&% zgrada s ukupno ) ))) soba,opasan s & m visokim zidom, remekAdjelo je kineske arhitekture. :radomdominira palača Grhunske harmonijeD, ukraena s čak *3 %%% zmajskihlikova, u kojoj su se odr=avale sve najva=nije ceremonije.

Tiet

/ibet je najve"a i najvia visoravan na svijetu s prosječnom visinom od +)%% m . /u je u (. st. nastalo kraljevstvo koje je u povijesti često bilo podutjecajem ili vla"u 2ine. U kraljevstvu se razvila speciHčna vrsta budizmaI lamaizam. Br=avni poglavari dalajAlame poticali su izgradnju samostana iu *(. st. izgradili !otalu I kraljevsku palaču u prijestolnici #hasi. S *)katova i * %%% soba to je gotovo $ stolje"a ostala najve"a i najvia zgradana svijetu. Nakon invazije *)%. godine 2ina je ubrzo pripojila 0anektirala1 /ibet, a *+. BalajAlama /enzin :atso izbjegao je u 4ndiju. U prvimdesetlje"ima vladavine 2inezi su ubili izme5u * i $ milijuna /ibetanaca,sruili ve"inu od ' %%% samostana, te u /ibet naselili brojne 2ineze 0danasih je vie nego autohtonog stanovnitva1. BalajAlama je zbog svojenenasilne borbe za autonomiju /ibeta nagra5en i Nobelovom nagradom zamir *))3. godine.

Veliki kineski "id

@ada je najve"a gra5evina na ;emlji, Geliki kineski zid ne vidi se s@jeseca. ;id se sastoji od vie dijelova različite starosti i načina gradnje,koji nisu uvijek povezani. O du=ini postoje različiti podaci, ali se čestospominje da je du=ina glavnog dijela $ +% km. !rema najnovijim


7/22

podacima, ukupna du=ina svih dijelova je ( $%% km. 4zgra5ivan je zbogobrane kineskog carstva od invazije nomadskih naroda sa sjevera. U$.st.pr.2r. prvi je put izgra5eni kameni zid koji je poslije vie putadogra5ivan. Obnovljen je za vrijeme dinastije @ing, a u *(. st. istočni dio

zida dobio je dananji izgled. /ada je na obnovi zida radio svaki tre"imukarac u 2ini. !rosječna visina zida je *' m, a na njemu je $ %%% kula i* %%% signalnih tornjeva.

S'an('ai

Shanghai 0>angaj1 je za trgovinu s Europljanima otvoren tek polovicom *).st. i od tada se ubrzano razvija, te je danas jedno od vode"ih trgovačkihsredita istočne 9zije. 4 mada je eijing kineski glavni grad, Shanghai jenajve"i grad u dr=avi 0metropolitanski područje ima *&,( milijuna

stanovnika1 i kulturno sredite zemlje. Od $%%+. godine to je inajprometnija svjetska luka, a u gradu "e do $%*+. godine biti izgra5enShanghai centar koji "e s visinom od '3$ m postati najvia zgrada nasvijetu.

0ako se jede u 0ini

2ineska kuhinja je najraznovrsnija na svijetu. Grste jela, sastojci i okusirazlikuju se od pokrajine do pokrajine. U Sečuanu je karakteristična ljutahrana, a za kantonsku kuhinju 0iz koje dolazi najpoznatiji kineski

specijalitet pekinka patka1 slatkasti okusi. 2oristi se mnogo različitogpovr"a, uobičajena ri=a ili tijesto, te riba ili meso me5u kojim dominiraperad i svinjetina. rana je jako začinjena, a upotrebljavaju se različitizačini poput 5umbira, anisa, sojina umaka ili sezamova ulja. Omiljeno pi"e je čaj. Gelika se pozornost posve"uje hranjivoj vrijednosti, skladu boja ikombiniranju različitih okusa. -elo se najče"e spravlja u dubokoj tavi07ok1, kratkim pr=enjem u velikoj količini ulja. -ede se iz malenih zdjelica, akoritenje no=eva i vilica za stolom se smatra nepristojnim. 2inezi jedutapi"ima koje nazivaju kLuaiAtzu. -ednako je nepristojno tapi"eokomito zabiti u zdjelicu ri=e ili vrat čajnika okrenuti prema nekoj od osobaza stolom.

Mau"olej #ara 2in S'i %uan(a kod (rada 3i4Ana

!okraj grada PiL9na u pokrajini Shensi na sjeveru sredinje 2ine nalazi segrobnica prvoga kineskog cara in Shi uanga 0koji je ujedinio 2inu$$*.g.pr.2r.1. U blizini grobnice otkrivena je na dubini od + do & m ispodzemlje golema podzemna vojska od pečene gline. Nazvana vojskom odterakote, sastoji se od ( %%% Hgura ratnika i konja izra5enih u prirodnojveličini. ;akopani su u borbenoj ?ormaciji da bi car i nakon smrti imaovojsku kojom mo=e zapovijedati.


8/22

Na#ionalni park 0o&odo 5Indone"ija6

/aj otočni nacionalni park nalazi se u skupini @alih sundskih otoka u4ndonezijskom otočju. Osnovan je s namjerom da se zatiti komodo zmaj0ili komodo varan1, najve"i =ivu"i gmaz koji mo=e narasti do 3 m. Slina mu

je otrovna zbog velikog broja bakterija koje =ive u njegovim ustima pa mu je ugriz smrtonosan. /aj strani guter lovi svaki plijen koji mo=e savladati,a zabilje=ene su i ljudske =rtve. Banas su na tim otocima i okolnome moruzati"ene i sve ostale biljne i =ivotinjske vrste.

Tornjevi +etronas

/ornjevi !etronas, svjetski poznati neboderi blizanci u glavnomemalezijskom gradu 2uala #umpuru postali su simbol gospodarskognapretka te zemlje. Bovreni su *))&. godine i imaju && katova. Uz

najsuvremenije materijale i moderan izgled u tornjeve su ugra5eni itradicionalni elementi malezijske arhitekture. Na +*. i +$. katu tornjevi supovezani Nebeskim mostom 0Skbridge1. S visinom od +$ m bili sunajvia zgrada na svijetu do $%%3. godine.

Sin(apur

Na ju=nom kraju @alajskog poluotoka smjestio se mali otočni gradAdr=avicaSingapur. @oderni Singapur osnovao je ritanac Stam?ord FaQes *&*).godine kao trgovačku postaju na va=nom putu iz 4ndije u 2inu. Nakon

odcjepljenja od @alezije *)'. godine, počeo se ubrzano gospodarskirazvijati. ;bog odličnog prometnog polo=aja, Singapur je do $%%+. godinebio najprometnija luka na svijetu. /o je dr=ava visoke tehnologije i strogihpravila u kojoj vlada nadzire sve medije i ograničava broj automobila.Singapur se ubraja u azijske tigrove, a najva=nije gospodarske djelatnostisu brodogradnja, me5unarodna trgovina 0tu je +. najva=nija burza nasvijetu1 i petrokemijska industrija. 2inezi čine 3J+ stanovnitva, a gusto"anaseljenosti ve"a je od ( $%% stJkm$ .

,oroudurU sreditu otoka -ave, u prete=ito islamskoj 4ndoneziji, smjeten je hramorobudur. /o je najve"i budistički spomenik na svijetu gra5en u &. i ). st.Nakon to je naputen, prekriven je vulkanskim pepelom i bujnomvegetacijom, a Europljani su ga ponovno otkrili tek *&*+. godine. Nakvadratnoj osnovi sa stranicama od **& m uzdi=e se ) razina od kojih suposljednje 3 kru=nog oblika. 2atovi su ukraeni s ukupno * +'% relje?a i%+ udina spomenika koji imaju simboličko religijsko značenje. Nanajviem platou podignute su ($ stupe u kojima su udini kipovi.


9/22

7uji

/aj aktivni vulkan na otoku onshu, koji je posljednji put eruptirao *(%(.godine, jedan je od najprepoznatljivijih simbola -apana. S visinom od 3 (('m to je i najvii vrh te dr=ave, ali se bez obzira na impozantnu visinu na

njega svake godine popne oko $% %%% ljudi. !ripadnici dvijunajzastupljenijih japanskih religija, budizma i intoizma, smatraju planinusvetom i često je nazivaju RujiAsan 0to je preHks koji se u -apanu inačeupotrebljava za časne osobe1.

Su&o-or#i

Sumo je tradicionalna japanska borilačka vjetina čiji počeci se=u urazdoblje prije * %% godina. Cilj je borbe drugog sumoAborca izgurati izkru=nog ringa 0doho1 ili prisiliti ga da dotakne tlo nečim drugim osim

stopalima. orba podlije=e strogim pravilima, nije prikladno pokazivatiosje"aje, a odje"a se svodi na ceremonijalne pregače 0keshoAma7ashi1.Svaki meč počinje naklonom suparnika i ritualnim prosipanjem soli. orcinajvieg ranga nazivaju se makuuchi, a najuspjeniji me5u njimaokozuna. Grhunski sumoAhrvači u -apanu imaju status istinskih zvijezda.;animljivo je da je jedan od najte=ih i najuspjenijih okozuna usuvremenom sumoAhrvanju bio avajac @ushashimaru koji je imao vie od$3% kg.

,onsaiU doslovnom prijevodu bonsai znači stablo 0bon1 u posudi 0sai1, ali jebonsai daleko vie od toga I to je umjetnost uzgoja i oblikovanjaminijaturnog =ivog drve"a i grmlja stara oko $ %%% godina. !otječe iz 2ine,a u -apan je stigla u **. ili *$. st. Stara japanska izreka ka=e da se obonsaiju nema to pričati nego ga treba uzgajati. !rema legendi, zanastanak bonsaija zaslu=an je neki debeli kineski car. ;bog debljine mu jebilo zamorno putovati pa je naredio da se njegovo carstvo u malome urediu carskom vrtu.

0i&ono

2imono je tradicionalna japanska svilena odje"a prepoznatljiva po dugimrukavima i pojasu 0obi1, a lijeva strana uvijek mu je preklopljena prekodesne. U ?eudalnom -apanu kimono je bio svakodnevni odjevni predmetkoji se nosio u kombinaciji s japanskim čarapama 0tabi1 i drvenim japankama 0geta1. udu"i da nema d=epova, osobne stvari vlasnik jespremao u rukave ili prednji dio.

Tokio


10/22

@egalopolis /okio najve"i je grad suvremenog svijeta, a njegovometropolitansko područje 0Geliki /okio1 obuhva"a i gradove 6okohamu,2a7asaki, Chibu i Saitamu. Na tome području danas =ivi vie od 33milijuna ljudi 0a sam grad ima oko *3 milijuna stanovnika1. Osnovali su ga

oguni 0japanski ?eudalni vojni zapovjednici i vladari1 *)%. godine inazvali ga Edo. Sadanje ime /okio 04stočna prijestolnica1 dobiva *&'&.godine nakon to je postao glavni grad umjesto 2ota. 4zgradnjasuvremenog /okija počinje poslije razornog potresa *)$3. godine.

08oto

Nastao je u &. st. kad je japanski car odlučio izgraditi novu prijestolnicu namjestu dovoljno udaljenom od utjecaja budističkih sve"enika. :rad se tadanaziva eianAko, a u **. st. mijenja ime u 2oto. io je sjedite japanskih

careva od ()+. do *&'&. godine. Banas je kulturno sredite -apana kojeprivlači brojne turiste, a *+ spomenika u gradi i okolici pripada UNESCOAvojbatini. 2oto s gradovima Osakom i 2obeom čini metropolitansko područje2eihanshin koje je s gotovo *) milijuna stanovnika drugo po veličini u -apanu.

Arapska tr1ni#a

Sjeverna 9?rika je dio arapskog svijeta i po svojim se obilje=jima bitnorazlikuje od ostatka kontinenta. Stare arapske gradove odlikuje mre=a

nepravilnih ulica, u čijem je sreditu d=amija. ;bog male količine padalinakrovovi na ku"ama su ravni. Sastavni je dio svakoga grada jedna ili vietr=nica koja se naziva suk. >tandovi s vo"em, povr"em i začinima =ivihboja izmjenjuju se s onima na kojima se prodaju sagovi, hladno oru=je,umjetnička djela, te d=ezve i Hld=ani 0posu5e za ispijanje kave1. /u sedoslovno prodaje sve =ivo uz obvezno cjenkanje bez čega ne mo=e pro"inijedna trgovina. /o je poseban ritual u kojem trgovci nude muteriječajem, scena je nabijena emocijama, a vjet kupac mo=e i za upola spustiticijenu robe.

Tropske ki!ne !u&e i +i(&eji

9?ričke kine ume prekrivale su golema područja tropske 9?rike, a u njimai danas =ivi polovica a?ričkih =ivotinjskih vrsta. ;bog krčenja tih uma uzapadnoj 9?rici ostalo je tek *% < prvotnog umskog pokrova, a na@adagaskaru su paljenjem unitene ume ju=ne polovice otoka 0dok sesjeverna pokuava zatititi1. >ume zavale 2onga ostale su dobro očuvane,zahvaljuju"i dugotrajnim ratovima i prometnoj izoliranosti. One su dom!igmeja, najmanjeg naroda na svijetu, čija je prosječna visina manja od*% cm. Nizak rast rezultat je nedostatka ultraljubičastog Sunčevogzračenja u gustoj umi. ;bog toga im organizam ne dobiva dovoljno


11/22

vitamina B koji je nu=an za rast kostiju. Oni su i danas lovci i sakupljačihrane koji =ive u kolibama prekrivenima palminim li"em. @nogi od njih surobovi u domovima antu crnaca, koji su na početku $*. st. nad njimapočinili genocid. Najva=nije pigmejske skupine su plemenske zajednice

@benga i @buti, te pleme /7a.Seren(eti i N(oron(oro

Najljepe a?ričke savane su na istoku a?ričkog kontinenta, u jezerskomvisočju. :olema prostranstva visokih travnjaka izmjenjuju se sa umarcimaakacija. 4z ravnice stre usamljeni baobabi i termitnjaci. Obilje =ivota kojiovdje vlada najbolje se mo=e vidjeti u nacionalnom parku Serengeti nasjeveru /anzanije. U njemu, uz mnoge druge =ivotinje, =ivi $% %%% zebri,%% %%% /hompsonovih gazela i čak $ milijuna gnua. /o je najve"a

koncentracija biljo=dera na ;emlji. Na jugoistočni dio parka nastavlja sezati"eno područje Ngorongoro. Fiječ je o divovskom krateru ugaslogvulkana na čijem obodu =ivi oko % %%% plemena @asai. U samom krateru jedne pokraj drugih =ive =ivotinje a?ričke savane. Uz predatore poputlavova, leoparda i divljih pasa, tu obitavaju slonovi, vodenkonji, brojnastada najrazličitijih papkara, te neki od posljednjih primjeraka crnognosoroga.

Tuare"i 9 stanovni#i Sa'are

Sahara je najve"a pustinja na svijetu, gotovo je *'% puta ve"a odrvatske, a povrina joj se i dalje pove"ava. 4ako ju mnogi do=ivljavaju kaomore pijeska 0takvi se pustinjski dijelovi nazivaju erg1, veliki dijelovi Saharesu ljunčani 0reg1 ili kameni 0serir1. U libijskom dijelu Sahare izmjerena jenajvia temperatura na ;emlji od & C. ;bog visokih temperatura vodakoja do relje?nih udubljenja sti=e vadijima brzo ishlapi pa nastaju slana jezera otovi. U tome negostoljubivom okru=enju =ive ponositi /uarezi, niznomadskih plemena koja pripadaju berberskoj skupini. Odje"u boje indigobojom koja se lako prenosi na ko=u pa ih zovi i plavim ljudimaD. Oddavnina se sele sa svojim stadima deva i koza, =ive"i u speciHčnimatorima od devine dlake. !oznati su i ratnici i hrabri trgovci koji sukaravanama prelazili Saharu. ;animljivo je da kod /uarega nasljedstvo idepo =enskoj liniji.

Tassili n4Ajjer

/assili nL9jjer je stjenovita visoravan u samom srcu Sahare. :ra5ena je odpječenjaka i duga oko '+% km. Erozija je izbrazdala pječenjake pa jevisoravan podijeljena na vie od 3%% odvojenih masiva koji su dodatnoispresijecani brojnim gudurama i vadijima s usamljenim liticama i kamenimtornjevima. U novije doba glavni je čimbenik erozije vjetar. @e5utim, brojni


12/22

su tragovi erozivnog djelovanja vode, točnije mnogih bujica koji svjedoče oznatno vla=nijoj klimi u prolosti. 4 samo arapsko ime visoravni značivisoravan rijeka, a o znatno drugačijim =ivotnim uvjetima govore i zidneslikarije na stijenama i u piljama na tom području. Neke od slika i

rezbarija stare su vie od ( %%% godina. !okazuju ljude crne ko=e i =ivotinjepoput bivola, nilskih konja i slonova. Slike iz mla5ih razdoblja upu"uju napostupan prijelaz od vla=ne k sunoj klimi koji je zavrio nastankompustinje prije $ (%% godina.

Casalan#a

Casablanca je najpoznatija po istoimenom crnoAbijelom Hlmskom hitu iz*)+$. godine s 4ngrid ergman i umphreem ogartom. :rad su osnovali!ortugalci na mjestu razorenog arapskog naselja 9n?e. Banas je to najve"i

grad @aroka, vode"e trgovačko sredite i najve"a luka. ;bog toga u gradpristi=u deseci tisu"a ljudi iz pokrajine u potrazi za poslom. Najve"eturističke atrakcije su d=amija asana 44. 0s najviim minaretom u cijelomemuslimanskom svijetu1 i Stara @edina, utvr5eni stari dio grada s mre=omkrivudavih ulica.

7es u Maroku

Res, jedan od četiriju kraljevskih gradova @aroka, bio je prijestolnicadr=ave vie puta u razdoblju duljem od +%% godina. Buhovno je sredite

zemlje zbog glasovitog sveučilita Al-Karaouine osnovanog polovicom ).st., koje je najstarije na svijetu. :rad se sastoji od triju odvojenih dijelovaod kojih je najva=niji Fes el Bali. /aj najstariji dio izvrstan je primjertradicijskog islamskog grada gra5enog prema strogim pravilima 2urana.Ulice su uske da bi davale dovoljno sjene, ali ipak dovoljno iroke da semogu mimoi"i dvije natovarene deve. rojni su kulturni spomenici poputgrobnice mule 4drizija 44. ili medrese 0vjerske kole1 Bou Inania. /uriste ipaknajvie privlače sukovi, mre=e trgovačkih ulica na kojima vlada neopisiva=ivost.

Sa'el i je"ero :ad

Sahel 0to na arapskom znači obala1 granični je prostor sune bodljikavesavane izme5u Sahare na sjeveru i vla=nijih područja na jugu. /a ekolokiugro=ena regija pru=a se pribli=no uz paralelu na *3 sjeverno od ekvatora.Samo zbog sue koja je zahvatila to područje (%Atih godina $%. st., uSahelu je umrlo oko 3%% %%% ljudi. Keste sue, saharski vjetrovi ipretjerana ispaa stoke uvjetuju irenje pustinje. Na tome području danasu nepodnoljivim uvjetima =ivi gotovo % milijuna ljudi. U Sahelu se,najve"im dijelom na području dr=ave Kad, smjestilo istoimeno jezero. -ezero Kad je prije ' %%% godina ispunjavalo cijeli prostor Kadske zavale i s


13/22

povrinom od +%% %%% km$ bilo najve"e jezero na ;emlji. ;bog sunijeklime, smanjena pritoka rijeka i zatrpavanja pijeskom jezero danas imamanje od %, < nekadanje povrine. !ropast ribarstva i nedostatak pitkevode uz jezero jo je jedan od razloga iseljavanja iz Sahela.

;


14/22

izazivali nevjericu i podsmijeh, dananje globalno zatopljenje neizbje=no "edovesti do toga da se ledenjaci na vrhu planine otope jo u prvoj poloviciovog stolje"a.

Zan"iar

;anzibar je nizak otok uglavnom koraljne gra5e koji se smjestio u4ndijskom oceanu 3 km od a?ričke obale. !od izrazitim je arapskimutjecajem jo od &. st., a *)'+. godine s /anganjikom se ujedinio uzajedničku dr=avu /anzaniju. /ijekom povijesti bio je poznat po trgovinibjelokosti i robovima 0svake je godine na zloglasnoj zanzibarskoj tr=niciprodavano oko % %%% ljudi1, te uzgoju klinči"a. Bugotrajna arapskadominacija u naslje5e je ostavila s7ahili jezik i kulturu. Sredite otoka jeistoimeni grad u kojem je smjetena vode"a turistička atrakcija otoka I

Kameni grad s tipičnom arapskom arhitekturom, podignut uglavnom u*). st. U njemu je i Kuća čudesa 0eitAalA9iaib1, biva sultanova palača kojasvjedoči o nekadanjom bogatstvu otoka. 2ao zanimljivosti valjaspomenuti da je u ;anzibaru ro5en pokojni pjevač grupe ueen Rreddie@ercur, te da je ;anzibar protiv Ujedinjenog 2raljevstva vodio najkra"i ratu povijesti koji je trajao samo 3& min 0$(.&.*&)'.1.

Le&uri

Najve"i a?rički otok @adagaskar smjestio se u 4ndijskom oceanu. Grlo se

rano, prije *'% milijuna godina, odvojio od a?ričkog kopna. Bugotrajnaizdvojenost uvjetovala je nastanak speciHčnih =ivotinjskih vrsta pa naotoku danas =ivi oko < svih =ivotinjskih i biljnih vrsta na ;emlji. Oko &%< vrsta su endemi. Najpoznatija autohtona vrsta su lemuri. !ostoji %vrsta lemura od kojih je *( ugro=eno. -o od antičkog doba smatrali su ihumskim duhovima, no oni pripadaju redu primata i srodni su majmunima.Uglavnom su biljo=deri i =ive na drve"u. @anje vrste su no"ne, a ve"ednevne =ivotinje. Najmanja vrsta je pigmejski mišji lemur 0koji te=i 3% g1, anajve"i su indri i sifaka koji su veličine normalne ku"ne mačke i =ive na tlu.Grlo je čest prsenasorepi lemur , najrje5i !lani bambus lemur 0za kojeg se jedno vrijeme mislilo da je izumro1, a najneobičnija vrsta lemura je a"a-a"a.

Viktorijini slapovi

Giktorijine slapove na rijeci ;ambezi lokalno stanovnitvo naziva @osioaA

/una 0dim koji grmi1. Silina padaju"e vode je tolika da se vodenaizmaglica uzdi=e do visine od %% m, a vidljiva je s +% km udaljenosti. No,


15/22

količina vode mijenja se ovisno o godinjem dobu, pa u kinom razdobljupreko slapova pada * puta vie vode nego u sunom. /o su najiri slapovina svijetu 0* '%% m1. !rvi Europljanin koji ih je ugledao, *&. godine, bio je Bavid #ivingstone.

Je"ero Tan(an8ika

Geliki rasjedni jarak prote=e se u du=ini od ( %%% km od Sirije prema jugu.U 9?rici se račva u $ ogranka, istočnoa?rički i srednjea?rički tektonski jarak.Bu= rasjeda nastaju prostrane planine, a najni=e dijelove ispunila su vrloduboka jezera. Najdublje me5u njima je jezero /anganika, povrinomdrugo jezero u 9?rici. /o je jezero kriptodepresija, dno mu je ispod, apovrina iznad morske razine. !o dubini i količini vode drugo je na svijetu,nakon ajkalskog. Na jezeru je razvijeno ribarstvo, a najvie se love $ vrste

srdela. U dubljim dijelovima =ivi gotovo 3%% vrsta riba iz porodice ciklida,ve"inom endemskih.

2uee#

uebec je najve"a kanadska pokrajina. Rrancuzi su to područje naselili u*'. st. bave"i se lovom na krznae. /o je jedina ?ranko?onska pokrajina u2anadi, a slu=beni jezik je ?rancuski. :lavni grad je uebec poznat pozidinama koje ga okru=uju. /o je najstariji kanadski grad, s karakterističnimeuropskim tihomD. Najve"i grad pokrajine je @ontreal, veliko sredite

zrakoplovne industrije. Nastao je na mjestu tvr5ave koja je slu=ila zaobranu od indijanskih napada. U pokrajini postoji sna=na politička strujakoja se bori za neovisnost uebeca. Odr=ana su $ re?erenduma oneovisnosti, *)&%. i *)). godine, ali je oba puta prijedlog odbijen sneznatnom ve"inom 0posljednji put s %,'


16/22

Toronto

/oronto se smjestio na sjevernoj obali jezera Ontaria. Najve"i je grad ivode"e gospodarsko sredite dr=ave. Bio je zlatne potkoveD, vode"egindustrijskog područja 2anade. !remda je to peto najve"e metropolitansko

područje u Sjevernoj 9merici, grad je siguran i bilje=i znatno manje zločinaod drugih velikih gradova. ;atitni znakovi grada su SkBome i 2anadskinacionalni toranj. SkBome je hokejaki stadion s prvim pokretnim krovomna svijetu. /oranj se uobičajeno naziva CN /o7er, podignut je *)(3.godine. Bonedavno je bio najvia samostoje"a gra5evina u svijetu svisinom od 3 m. Banas je to urj Bubai 0u izgradnji1 s visinom od &*&m .

Na#ionalni park >ros Morne

:ros @orne je nacionalni park u 2anadi, na zapadu otoka Ne7 Roundlanda.!ark obuhva"a područje obalnih nizina i planinsku unutranjost koja jezapravo izdvojeni nastavak 9palačkog gorja. Mivi svijet je vrlo bogat, ističuse losovi, sme5i medvjedi, a u moru brojni kitovi. !odručje je zati"enozbog mnogih vrijednih stjenovitih ?ormacija koje svjedoče o geolokojprolosti ;emlje i pru=aju zorne dokaze o pomicanju litos?ernih ploča. /ektonski pokreti ovdje su na povrinu izdignuli oceansku koru i dijelove;emljina plata pa su česte i talo=ne i magmatske stijene. !ovrina parkaoblikovana je tijekom posljednjeg ledenog doba. Gelika atrakcija je

neobičan ?jord 8estern rook !ond. Rjord je izdizanjem tla odvojen odmora, a potopljena ledenjačka dolina je s vremenom ispunjena slatkomvodom.

Aljaska

9ljaska je golemi poluotok na sjeverozapadu Sjeverne 9merike. U 9ljaskomgorju nalazi se vrh @c2inle 0#enali1, koji je s visinom od ' *)+ m najviivrh kontinenta. Bo *&'(. teritorij 9ljaske pripadao je carskoj Fusiji koja ga je prodala vladi S9BAa za manje od centi po hektaru. 2upnja zemlje

snijega i leda tada se činila loom poslovnom odlukom. !oslije suprona5ene goleme zalihe na?te, zemnog plina i raznovrsne rude. 9ljaska jesaveznom dr=avom proglaena tek *)). godine. /o je najve"a saveznadr=ava u S9BAu, ali je istodobno, zbog surove klime, i najrje5e naseljena.

%a?aii

a7aii su najdu=a otočna skupina na svijetu. Sastoje se od & velikih i jogotovo *3% malih otoka. Smjeteni su u sreditu !aciHka i jedno su odnajizoliranijih mjesta na svijetu. Svi su otoci vulkanskog postanka 0vruće

očke1, a avajci i danas tuju !ele, bo=icu vatre. Na Gelikom otoku nalazese 3 najva=nija havajska vulkana. Gulkan @auna 2ea 0+ %$ m1 najvii je na


17/22

otocima, @auna #oa je najmasivniji na svijetu, a 2ilauea je neprestanoaktivan od *)&3. pa se smatra najaktivnijim vulkanom na svijetu. Otoke jeotkrio -ames Cook *((). godine, u *). st. bili su samostalno kraljevstvo, adanas su najmla5a savezna dr=ava S9BAa. Otoci su vrlo privlačni turistima,

a veliki valovi mame brojne sur?ere. ;atitni znak otoka je ples $ula.Stjenjak

@lade ulančane planine koje se pru=aju uz zapadnu obalu obiju 9merikanazivaju se 2ordiljeri. U Sjevernoj 9merici 2ordiljeri se pru=aju u vieusporednih planinskih nizova. Najdu=i i najve"i dio je Stjenjak ili %ock"&ounains koji se prote=e od ritanske 2olumbije u 2anadi do rijeke Fio:rande. !rva znanstvena ekspedicija prela je Stjenjak pod vodstvom#e7isa i Clarka *&%+. do *&%'. godine. 2ada je polovicom *). st. tu

otkriveno zlato, a *&'). godine putena u promet i transkontinentalna=eljeznica 0koja je povezala istočnu i zapadnu obalu S9BAa1, otvoren je putnaseljavanju Stjenjaka. Ubrzo nakon toga dio Stjenjaka s gejzirima uzrijeku 6ello7stone proglaen je *&($. godine prvim nacionalnim parkom nasvijetu. ;apadno od Stjenjaka smjestila se Gelika ;avala 0'rea Basin1 sGelikim slanim jezerom, te visoravnima Columbia i Colorado.

+le&ena Velike ravni#e

9merički prerijski 4ndijanci naseljavali su područje Gelike ravnice zapadno

od rijeke @ississippi. ili su podijeljeni u brojna plemena poput lack?oota,(reea, )iou*a, ($e"ennea, Kiowa i (omanc$ea. Njihova kultura do=ivljavavrhunac u *(. st. kada su stekli velika stada panjolskih konja 0do tada im je glavna teretna =ivotinja bio pas1. 2onji su im omogu"ili uspjean lov nabizone. @nogi dotadanji ratari postali su lovci i ratnici koji su seliliravnicom podi=u"i ko=ne atore 0ee-pee1. !lemena su se čestome5usobno sukobljavala, a vrlo okrutni bili su obredi primanja dječaka usvijet odraslih poput +lesa sunca. U ratovima s bijelcima koji počinju *&+.godine istaknuli su se mnogi ratnički poglavari poput #udog konja i ikakoji sjedi, ali su 4ndijanci na kraju pobije5eni i stjerani u rezervate.

>rand Can8on

Geliki kanjon rijeke Colorado istodobno je oblikovan riječnom erozijom iuzdizanjem bočnih strana zbog djelovanja sile iz ;emljine unutranjosti. Nadananji izgled u manjoj mjeri utjecali su i ostali čimbenici poput vjetra,temperature i leda. Bug je +%, a na najirem dijelu irok $) km. Nastijenama kanjona koji je ponegdje dubok vie od * '%% m izmjenjuje se *&slojeva različitih boja. S promjenom visine mijenja se i klima, te biljnezajednice. /o omogu"ava da u najni=im dijelovima kanjona =ive pustinjskečegrtue, a u gornjim dijelovima obitavaju planinske =ivotinje poput


18/22

američkog muXona. Najni=i sloj kojim protječe blatnjava bujica Coloradagra5en je od stijena starih vie od $ milijarde godina.

Mo/vara Ever(lades

!odručje vodom hrani rijeka koja izvire iz jezera Okeechobee i polaganoteče prema jugu. Fiječno korito ponegdje je iroko čak )% km, a ukupanpad rijeke je samo + m. Starosjedioci iz indijanskog plemena )eminole dalisu mu dobro ime +a-$a"-okee 0travnate vode1. 4z mora aa i trskeizranjaju otoči"i. Na njima rastu usamljena stabla i umarci močvarnihsekvoja, mangrova i čempresa crvene kore koji se zove gimbo limbo.Nakon dolaska bijelaca u *). st., Seminole su istrijebljeni, a močvarameliorirana da bi se dobile obradive povrine. ;bog toga su ove močvare,u kojima je zabilje=eno 3% vrsta ptica i '%% vrsta riba, danas

najugro=enije zati"eno područje u S9BAu. Najve"i stanovnici Evergladesasu aligatori, a veličinom se ističu i morske krave, te američki krokodili.

0ip sloode u Ne? @orku

Ne7 6ork je bio odredite mnogih europskih useljenika koji su u *). i $%. st.tra=ili sre"u u Novome svijetu. :lavni useljenički ured bio je od *&)$. do*)+. godine na otoči"u Ellisu. 2roz ured je prolo vie od *$ milijuna,uglavnom siromanih useljenika. Na vratima njihova novog doma, nasusjednom otoči"u edloeu, sve ih je dočekao 2ip slobode. !odignut *&&'.

godine, djelo je ?rancuskog kipara Rrederica 9ugustea artholdija, a uosmiljavanju konstrukcije sudjelovao je i ugledni 9leWandre :ustave EiYel.Spomenik je ?rancuski dar S9BAu, a simbolizira ideal slobode postignutameričkom i ?rancuskom revolucijom. !repoznatljiv je po baklji koju dr=i udesnoj ruci i kruni sa ( iljaka 0koji simboliziraju kontinente1. /e=ak je vieod $%+ t, a s postoljem visok )3 m.

0ua

U 2aribima, otočnom dijelu Srednje 9merike, nalaze se otočne skupine

Gelikih 9ntila, @alih 9ntila i ahama. 2aribe odlikuje suptropska klima,gospodarska nerazvijenost, neobvezan način =ivota i speciHčno laid back 0polagano ozračje1. U Gelikim 9ntilima nalazi se 2uba, najve"i otok i dr=avacijelog područja. 2uba je jedina komunistička dr=ava zapadne polutke.4ako u njoj ne vlada demokracija, to je dr=ava s najmanjom stopomkriminala, najboljim sustavom obrazovanja i socijalnom politikom u cijeloj#atinskoj 9merici. 2uba je domovina glazbenih stilova salse i mamba. Unovije doba 2uba postaje va=no turističko odredite, a glavna gospodarskadjelatnost je proizvodnja e"erne trske. !oznata je po proizvodnji cigara ibijelog ruma 0koji se dobiva destilacijom e"erne trske1.

Mundo Ma8a


19/22

/o je naziv za područje na kojem se u razdoblju prije dolaska Europljanarazvila civilizacija indijanskog naroda @aa. !rostire se od 6ucatana dosjeverne granice Nikaragve. Civilizacija je dosegnula vrhunac u razdobljuod 3. do ). st. /ada su na ju=nom dijelu @undo @aa nastali brojni gradoviA

dr=ave. Najve"i grad bio je /ikal, na sjeveru dananje :vatemale, sa *%%%%% stanovnika. :rad !alenZue isticao se ljepotom gra5evina, a Copan jezbor razvijene kulture i umjetnosti nazvan majanskom 9tenom. U ). st.@ae se sele na sjever 6ucatana. /amo nastaju novi gradovi poput Chichen4tze i UWmala. ,l (asillo, sredinja piramida u Chichen 4tzi uvrtena je napopis novih ( svjetskih čuda. Stalni ratovi izme5u gradovaAdr=ava ipretjerano iscrpljivanje zemlje poljoprivredom uzrokovali su propastcivilizacije jo prije dolaska >panjolaca. :radovi su naputeni, a @aedanas uglavnom =ive u selima.

Teoti'ua#an


20/22


21/22


22/22

Documents

Zanimljivosti Iz Svijeta