Zakoni Radno i Socijalno Skripta

Embed Size (px)

Citation preview

sijftZAKON O RADU

Predmet Zakona o raduUreuju se radni odnosi u RH.

POJAM RADNIKA I POSLODAVCA

Radnik-ca je fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca. Poslodavac je fizika ili pravna osoba koja zapoljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene poslove. Fizika osoba koja je kao lan uprave, izvrni direktor ili u drugom svojstvu, pojedinano i samostalno ili zajedno i skupno, ovlatena voditi poslove poslodavca, moe kao radnik u radnom odnosu obavljati odreene poslove za poslodavca. Na nju se ne primjenjuju odredbe o prestanku ugovora o radu.

OGRANIENJA U PRIMJENI

Na radnike na pomorskim ribarskim plovilima ne primjenjuju se odredbe o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru. Ministar nadlean za poslove rada, uz suglasnost ministra nadlenog za ribarstvo, donijet e pravilnik o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima. Na radnika koji je kao rukovodee osoblje statutom, drutvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima poslodavca ovlaten voditi poslove poslodavca i koji samostalno donosi odluke o organizaciji rada i poslovanja poslodavca, te na radnika lana obitelji poslodavca fizike osobe koji ivi u zajednikom kuanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca, ne primjenjuju se odredbe o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru, ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovom odreivanju. Ako posebnim propisom nije drukije ureeno, kolektivnim ugovorom mogu se za punoljetne radnike urediti iznimke od primjene odredbi o dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom da je tim ugovorom radniku osiguran zamjenski odmor, u kojem je poslodavac obvezan omoguiti ostvarenje tog prava, i to:1. ako je to neophodno zbog udaljenosti izmeu mjesta rada radnika i njegovog prebivalita ili zbog udaljenosti izmeu razliitih mjesta rada radnika,2. ako se radi o djelatnosti zatite osoba i imovine,3. ako se radi o djelatnosti pruanja usluga ili proizvodnje u neprekidnom trajanju, osobito o: uslugama vezanim uz prijam, lijeenje i njegu u bolnicama ili slinim ustanovama te uslugama u domovima socijalne skrbi i u zatvorima, radu radnika u lukama i zranim lukama, uslugama vezanim uz tisak, radio, TV, potu i elektroniku komunikaciju, hitnu pomo, vatrogastvo i civilnu zatitu, proizvodnji, prijenosu i distribuciji plina, vode, elektrine energije, skupljanju i odvozu kunoga otpada i pogonima za spaljivanje, industriji u kojoj se rad ne moe prekidati zbog tehnolokih razloga, djelatnosti istraivanja i razvoja, djelatnosti javnog gradskog prijevoza,4. ako se radi o djelatnosti s izraenom promjenom intenziteta aktivnosti, a osobito u: poljoprivredi, turizmu, potanskim uslugama,5. ako se radi o radu izvrnih radnika u djelatnosti eljeznikog prometa,6. u sluaju vie sile te nastupa izvanrednih i nepredvidivih okolnosti i dogaaja.

Ugovorom kojim se osigurava odgovarajui zamjenski odmor u trajanju = proputenim satima odmora, radniku se ne moe odrediti dnevni odmor u neprekidnom trajanju kraem od 10h dnevno, niti tjedni odmor u neprekidnom trajanju kraem od 20h, pri emu se tom radniku koritenje dnevnog zamjenskog odmora mora osigurati u svakom razdoblju od 7 dana, a koritenje tjednog zamj. odmora u svakom razdoblju od 4 tjedna.

EVIDENCIJA O RADNICIMA ZAPOSLENIM KOD POSLODAVCA: Poslodavac je duan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni. Evidencija mora sadravati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Poslodavac je duan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti te podatke. Ministar e pravilnikom propisati sadraj i nain voenja evidencije o radnicima.

TEMELJNE OBVEZE I PRAVA IZ RADNOG ODNOSA: Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao i za obavljeni rad isplatiti mu plau, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. Poslodavac ima pravo poblie odrediti mjesto i nain obavljanja rada, potujui pri tome prava i dostojanstvo radnika. Duan je osigurati radniku uvjete za rad na siguran nain i na nain koji ne ugroava zdravlje radnika. Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na podruju rada i radnih uvjeta, ukljuujui kriterije za odabir i uvjete pri zapoljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, strunom osposobljavanju i usavravanju te prekvalifikaciji. Poslodavac je duan zatititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadreenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neeljeno.

DUNOST POTIVANJA PROPISA U SVEZI S RADNIM ODNOSOM: U radnom odnosu poslodavac i radnik duni su pridravati se odredbi ZOR i drugih zakona, meunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi,2.propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu. Prije stupanja radnika na rad poslodavac je duan omoguiti radniku da se upozna s propisima u svezi s radnim odnosima te ga je duan upoznati s organizacijom rada i zatitom zdravlja i sigurnosti na radu. Propisi o zatiti zdravlja i sigurnosti na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju se na prikladan nain uiniti dostupnima radnicima. Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu RV i poslodavca, a koje nije ureeno zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora opi propisi obveznoga prava.

SLOBODA UGOVARANJA: Poslodavac, radnik i RV te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta odreenih ZoR ili drugim zakonom. Mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta odreenih, samo ako ih ZOR ili poseban zakon na to izriito ovlauje. Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliito ureeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim izmeu RV i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA:Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obiljeja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokae suprotno.

UGOVOR O RADU NA NEODREENO VRIJEME:Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodreeno vrijeme.Obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkae ili dok ne prestane na neki drugi nain odreen ZOR.Ako ugovorom o radu nije odreeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme.

UGOVOR O RADU NA ODREENO VRIJEME: Ugovor o radu moe se iznimno sklopiti na odreeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa iji je prestanak unaprijed utvren objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvrenjem odreenog posla ili nastupanjem odreenog dogaaja. Poslodavac ne smije sklopiti 1 ili vie uzastopnih ugovora o radu na odreeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje due od 3g. Iznimno, ugovor o radu na odreeno vrijeme moe trajati due od 3 god, samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazonog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga doputeno zakonom ili kol. ugovorom. Prekid krai od 2 mj ne smatra se prekidom razdoblja od 3 g. Ako je ugovor o radu na odreeno vrijeme sklopljen protivno ZOR ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme.

UVJETI RADA RADNIKA KOJI RADE NA TEMELJU UGOVORA O RADU NA ODREENO VRIJEME: Poslodavac je duan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme s istim poslodavcem ili, prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili slinim strunim znanjima i vjetinama, a koji obavlja iste ili sline poslove. Ako kod poslodavca nema radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme s istim ili slinim strunim znanjima i vjetinama, poslodavac je duan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme osigurati uvjete ureene kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji ga obvezuje, a koji su utvreni za radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno, a koji obavlja sline poslove i ima slina struna znanja i vjetine. Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuju poslodavca nisu ureeni uvjeti rada, poslodavac je radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme duan osigurati primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno, a koji obavlja sline poslove i ima slina struna znanja i vjetine. Poslodavac je duan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodreeno vrijeme, te im omoguiti usavravanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodreeno vrijeme.

OBLIK UGOVORA O RADU: Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utjee na postojanje i valjanost ugovora. Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je duan radniku prije poetka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Ako poslodavac prije poetka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme. Poslodavac je duan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili dostave pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odn poetka rada. Ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima mora se registrirati pri uredu dravne uprave u upaniji, odn uredu Grada Zagreba nadlenom za poslove rada. Ministar e pravilnikom propisati postupak registracije i sadraj registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima.

Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu:Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odn potvrda o mora sadravati sve bitne uglavke, a najmanje o:1. strankama te njihovom prebivalitu, odn sjeditu,2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na razliitim mjestima,3. nazivu posla, odn naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapoljava ili kratak popis ili opis poslova,4. danu poetka rada,5. oekivanom trajanju ugovora, u sluaju ugovora o radu na odreeno vrijeme,6. trajanju plaenoga GO na koji radnik ima pravo, a u sluaju kada se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odn izdavanja potvrde, nainu odreivanja trajanja toga odmora,7. otkaznim rokovima kojih se mora pridravati radnik, odnosno poslodavac, a u sluaju kada se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, nainu odreivanja otkaznih rokova,8. osnovnoj plai, dodacima na plau te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Umjesto uglavaka PODVUENIH iznad, moe se u ugovoru, odn potvrdi, uputiti na odgovarajui zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ureuje ta pitanja.-isto vrijedi I za sezonske poslove.

OBVEZNI SADRAJ PISANOG UGOVORA O RADU NA ODREENO VRIJEME ZA STALNE SEZONSKE POSLOVEAko poslodavac preteno posluje sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova moe se sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme za stalne sezonske poslove.U sluaju sklapanja ugovora, obveznik prijave na produeno mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa te obveznik obraunavanja i plaanja doprinosa je poslodavac.

Osim gore navedenih 9 uglavaka mora sadravati i uglavke o:1. uvjetima i vremenu za koje e poslodavac uplaivati doprinos za produeno mirovinsko osiguranje,2. roku u kojem je poslodavac duan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u narednoj sezoni,3. roku u kojem se radnik duan izjasniti o ponudi, a koji ne moe biti krai od 8 dana.Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu, poslodavac ima pravo od radnika traiti povrat sredstava za uplaene doprinose.

OBVEZNI SADRAJ PISANOG UGOVORA O RADU NA IZDVOJENOM MJESTU RADAUgovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odn potvrda o sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kue radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, uz onih 9 uglavaka, mora sadravati i dodatne uglavke o:1) dnevnom, tjednom ili mjesenom vremenu obvezne nazonosti radnika na mjestu rada,2) rokovima, vremenu i nainu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika,3) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac duan nabaviti, instalirati i odravati,4) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi trokova u svezi s time,5) naknadi drugih trokova radniku vezanih uz obavljanje poslova,6) nainu osposobljavanja i strunog usavravanja radnika.

Na ugovor primjenjuju se odredbe ugovora o radu u pisanom obliku.Plaa radnika s kojim poslodavac sklopi ugovor ne smije biti utvrena u manjem iznosu od plae radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim ili slinim poslovima.Ugovor ne moe se sklopiti za obavljanje poslova na kojima, uz primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja.Poslodavac je duan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je duan pridravati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera.O svakom sklopljenom ugovoru poslodavac je duan obavijestiti tijelo dravne uprave nadleno za poslove inspekcije rada u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.Odredbe ZOR o rasporedu radnog vremena, skraenom radnom vremenu, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, nonom radu i stanci, primjenjuju se i na ovaj ugovor, ako to nije drukije ureeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu RV i poslodavca ili ugov. o radu.Koliina i rokovi za izvrenje poslova koji se obavljaju na temelju ugovora ne smiju onemoguiti radniku koritenje prava na dnevni, tjedni i godinji odmor.

Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu, odn pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u sluaju upuivanja radnika u INOZEMSTVOAko se radnik privremeno upuuje na rad u inozemstvo, pisani ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo mora sadravati, osim onih 9 navedenih sadri i dodatne uglavke o:a. trajanju rada u inozemstvu,b. rasporedu radnog vremena,c. neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plae,d. novanoj jedinici u kojoj e se isplaivati plaa,e. drugim primanjima u novcu i naravi na koja e radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu,f. uvjetima vraanja u zemlju.

Umjesto uglavaka podvuenih, moe se u ugovoru, odn potvrdi, uputiti na odgovarajui zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji ureuje ta pitanja. Primjerak prijave poslodavac mora uruiti radniku prije odlaska u inozemstvo.

NAJNIA DOB ZA ZAPOSLENJE:Osoba mlaa od 15 god ili osoba s 15 i starija od 15, a mlaa od 18 god koja pohaa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti. Inspektor rada zabranit e rad maloljetnika koji je zaposlen u takvom sluaju.

POSLOVNA SPOSOBNOST MALOLJETNIKA ZA SKLAPANJE UGOVORA O RADU; Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s 15 i starijeg od 15 god za sklapanje odreenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohaa obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz ugovora ili u svezi s ugovorom. Od ovlatenja, izuzeti su pravni poslovi za poduzimanje kojih zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi. U sluaju spora izmeu zakonskih zastupnika ili izmeu 1 ili vie zakonskih zastupnika i maloljetnika, o davanju ovlatenja za sklapanje ugovora o radu odluuje tijelo nadleno za poslove soc. skrbi, vodei rauna o interesima maloljetnika. Zakonski zastupnik moe povui ili ograniiti ovlatenje, odn u ime maloljetnika raskinuti radni odnos. Skrbnik moe ovlatenje dati maloljetniku samo na temelju prethodnog odobrenja tijela nadlenog za poslove soc. skrbi. Ovlatenje mora se dati u pisanom obliku.

ZABRANA RADA MALOLJETNIKA NA ODREENIM POSLOVIMA Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj. Ministar e pravilnikom propisati koji su to poslovi. Poslodavac ne smije prije prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti zaposliti maloljetnika na poslovima na kojima maloljetnik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja te sposobnosti. Ministar e pravilnikom propisati poslove na kojima maloljetnik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova, kao i aktivnosti u kojima uz prethodno odobrenje inspektora rada smiju uz naplatu sudjelovati osobe maloljetne osobe. Pravilnike ministar e donijeti uz sugl. ministra zdravstva. Inspektor rada zabranit e rad maloljetnika na poslovima ako ih obavlja bez prethodno utvrene zdravstvene sposobnosti za njihovo obavljanje, odn ako sudjeluje u aktivnostima bez njegovog prethodnog odobrenja. Na zahtjev maloljetnika, njegovog roditelja, odn skrbnika, RV, sindikata ili inspektora rada, poslodavac je duan maloljetnom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a ako takvih poslova nema, moe mu otkazati pod uvjetima propisanima ZoR.

Nadziranje rada maloljetnika na odreenim poslovima Ako posumnja da poslovi koje obavlja maloljetnik ugroavaju njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj, inspektor rada moe u bilo koje vrijeme zahtijevati od poslodavca da ovlateni lijenik pregleda maloljetnika i da nalaz i miljenje o tom. U tom sluaju, inspektor rada e odrediti rok u kojem poslodavac mora pribaviti nalaz i miljenje o tome da li poslovi koje obavlja maloljetnik, ugroavaju njegovo zdravlje ili razvoj. Trokove lijenikoga pregleda, nalaza i miljenja snosi poslodavac. Na temelju nalaza i miljenja lijenika, inspektor rada moe zabraniti rad maloljetnika na odreenim poslovima. Prijavu za voenje postupka moe inspektoru rada podnijeti maloljetnik, njegov roditelj, odn skrbnik, RV ili sindikat. U tom sluaju, poslodavac je duan maloljetnom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a ako takvih poslova nema, moe mu otkazati na nain i pod uvjetima propisanima ZOR.

POSEBNI UVJETI ZA SKLAPANJE UGOVORA O RADUAko su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu odreeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu moe sklopiti samo radnik koji udovoljava tim uvjetima.Ministar e, uz suglasnost ministra zdravstva, pravilnikom propisati poslove na kojima radnik moe raditi samo nakon, prema posebnom propisu provedenog, prethodnog i redovnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.Pravilnikom propisat e se nain utvrivanja zdravstvene sposobnosti, rokovi u kojima se mora ponoviti utvrivanje zdravstvene sposobnosti, sadraj i nain izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti te druga pitanja vana za utvrivanje zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.Strani dravljanin ili osoba bez dravljanstva moe sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanima ZOR i posebnim zakonom kojim se ureuje zapoljavanje tih osoba.Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima:Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik je duan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili bitno ometa u izvrenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugroava ivot ili zdravlje osoba s kojima u izvrenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.Radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreenih poslova, poslodavac moe uputiti radnika na lijeniki pregled.Trokove lijenikog pregleda snosi poslodavac.

PODACI KOJI SE NE SMIJU TRAITIPrilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije traiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. Na nedoputena pitanja ne mora se odgovoriti.

III. PRIVREMENO ZAPOLJAVANJE

AGENCIJA ZA PRIVREMENO ZAPOLJAVANJE_ Agencija za privremeno zapoljavanje je poslodavac koji na temelju sporazuma o ustupanju radnika ustupa radnika (ustupljeni radnik) drugom poslodavcu (korisnik) za obavljanje privremenih poslova. Agencija moe obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da te poslove obavlja kao jedinu djelatnost, da je registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadlenog za poslove rada. Agencija ne moe obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima prije upisa u evidenciju ministarstva.

Sporazum o ustupanju radnikaSporazum o ustupanju radnika izmeu agencije i korisnika mora biti u pisanom obliku.Uz ope uvjete poslovanja agencije, mora sadravati i uglavke o:1. broju ustupljenih radnika koji su potrebni korisniku,2. vremenskom razdoblju na koje se ustupaju radnici,3. mjestu rada,4. poslovima koje e ustupljeni radnici obavljati, te znanjima i vjetinama potrebnim za njihovo obavljanje,5. uvjetima rada koji se odnose na radna mjesta na kojima e ustupljeni radnici obavljati poslove,6. nainu na koji i razdoblju u kojem korisnik mora ispostaviti agenciji obraun za isplatu plae, te propisima koji se kod korisnika primjenjuju na utvrivanje plae, i7. osobi koja je ovlatena za zastupanje korisnika prema ustupljenim radnicima.

U sluaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvu, uza sve to jo mora sadravati i uglavke o:a. zakonodavstvu koje se primjenjuje na radni odnos ustupljenog radnika,b. pravima ustupljenog radnika koja se ostvaruju na temelju ovog i drugih zakona RH i koja je korisnik duan osigurati ustupljenom radniku,c. obvezi plaanja trokova vraanja u zemlju.

Sporazum se ne moe sklopiti:1) za zamjenu radnika kod korisnika kod kojega se provodi trajk,2) ako je korisnik u prethodnom razdoblju od 6 mj poslovno uvjetovanim otkazom otkazao ugovore o radu radnika koji su radili na poslovima za obavljanje kojih trai ustupanje radnika,3) za obavljanje poslova na kojima, uz primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja4) za ustupanje radnika drugoj agenciji,5) u drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom koji obvezuje korisnika.

Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslovaUgovor o radu za privremeno obavljanje poslova agencija moe sklopiti s radnikom na odreeno ili neodreeno vrijeme.

Ugovor mora sadravati sljedee uglavke:1. strankama te njihovom prebivalitu, odn sjeditu,2. danu poetka rada,3. oekivanom trajanju ugovora, u sluaju ugovora o radu na odreeno vrijeme,4. trajanju plaenoga godinjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u sluaju kada se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nainu odreivanja trajanja toga odmora,5. otkaznim rokovima kojih se mora pridravati radnik, odnosno poslodavac, a u sluaju kada se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, nainu odreivanja otkaznih rokova,6. da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika,7. naznaku poslova za obavljanje kojih e se radnik ustupati,8. obveze agencije prema radniku u vrijeme kada je ustupljen korisniku.

U vrijeme kada radnik nije ustupljen korisniku, radnik koji je u radnom odnosu u agenciji ima pravo na naknadu plae u visini prosjene plae isplaene mu u prethodna 3 mjeseca.

Ugovor koji se sklapa na odreeno vrijeme koje je jednako vremenskom razdoblju na koje se radnik ustupa korisniku, mora sadravati uglavke o: strankama te njihovom prebivalitu, odnosno sjeditu, oekivanom trajanju ugovora, sjeditu korisnika, mjestu rada, poslovima koje e ustupljeni radnik obavljati, datumu poetka i zavretka rada, plai, dodacima na plau i razdobljima isplate plae, trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Ugovorena plaa i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvreni u iznosu manjem, odn nepovoljnijem od plae, odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom.Ako se plaa, odn drugi uvjeti rada ne mogu utvrditi onda se utvruju sporazumom o ustupanju radnika.

Otkaz ugovora o radu za obavljanje privremenih poslova Na otkazivanje ugovora o radu za obavljanje privremenih poslova ne primjenjuju se odredbe ZOR o zbrinjavanju vika radnika. Ugovor agencija moe ustupljenom radniku izvanredno otkazati, ako su opravdani razlozi za otkaz nastali kod korisnika i ako korisnik agenciju o tome pisano obavijesti u roku od 8 dana od dana saznanja za injenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. Prestanak potrebe za ustupljenim radnikom kod korisnika prije isteka razdoblja za koje je ustupljen ne moe biti razlog za otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova.Ustupljeni radnik koji smatra da mu je za vrijeme rada kod korisnika povrijeeno neko pravo iz radnog odnosa, zatitu povrijeenog prava ostvaruje kod poslodavca putem sudske zatite.

Ogranienje vremena ustupanja radnikaAgencija ne smije ustupati radnika korisniku za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje due od 1 god.Prekid krai od 1 mj ne smatra se prekidom razdoblja od 1.g.

Obveze agencije prema ustupljenom radniku: Prije upuivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija mu je duna uruiti ugovor o radu, odn uputnicu, ako s ustupljenim radnikom ima sklopljen ugovor o radu na neodreeno vrijeme ili ugovor o radu na odreeno vrijeme u trajanju duem od vremenskog razdoblja na koje se radnik ustupa korisniku. Uputnica mora sadravati potrebne podatke. Prije upuivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija ga je duna upoznati s posebnim profesionalnim znanjima ili vjetinama za obavljanje posla kod korisnika, kao i sa svim rizicima obavljanja posla, a koji se odnose na zatitu zdravlja i sigurnost na radu i u tu svrhu, duna je ustupljenog radnika osposobiti prema propisima o zatiti zdravlja i sigurnosti na radu, osim ako sporazumom o ustupanju radnika nije ugovoreno da te obveze izvri korisnik. Agencija je duna ustupljenog radnika usavravati i upoznavati s novim tehnologijama rada za obavljanje poslova za koje je ugovoreno da e se radnik ustupati, osim ako sporazumom o ustupanju tu obvezu nije preuzeo korisnik. Agencija je duna ustupljenom radniku isplatiti ugovorenu plau za obavljeni rad kod korisnika i u sluaju kada korisnik ne ispostavi agenciji obraun za isplatu plae.

Obveze korisnika:Korisnik je duan najmanje jednom godinje obavijestiti radniko vijee o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika, kao i ustupljene radnike o slobodnim radnim mjestima za koje ispunjavaju uvjete.

Naknada tete tetu koju ustupljeni radnik na radu ili u svezi s radom kod korisnika uzrokuje treoj osobi, duan je naknaditi korisnik koji se u odnosu na regresnu odgovornost ustupljenog radnika smatra poslodavcem. Za tetu koju ustupljeni radnik na radu ili u svezi s radom uzrokuje korisniku, odgovara agencija sukladno opim propisima obveznoga prava. Ako ustupljeni radnik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom kod korisnika, naknadu tete moe potraivati od agencije ili korisnika.

EVIDENCIJA Prijavu u evidenciju agencija podnosi ministarstvu u pisanom obliku. Uz prijavu u evidenciju, agencija mora dostaviti dokaz da je registrirana prema posebnom propisu. O prijavi u evidenciju, ministarstvo izdaje potvrdu koja sadri broj pod kojim je agencija upisana i datum upisa u evidenciju. Agencija je duna u pravnom prometu, u poslovnim ispravama, na svakom dopisu i ugovoru navesti broj pod kojim je upisana u evidenciju ministarstva. Potvrdu ministarstvo izdaje u 3 istovjetna primjerka, od kojih se 1 dostavlja tijelu dravne uprave nadlenom za poslove inspekcije rada.

IV. ZATITA IVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Obveze poslodavca u zatiti ivota, zdravlja i udorea radnika: Poslodavac je duan pribaviti i odravati postrojenja, ureaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja. Duan upoznati radnika s opasnostima posla kojeg radnik obavlja. Duan je osposobiti radnika za rad, na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja radnika te sprjeava nastanak nesrea. Ako je poslodavac preuzeo obvezu smjetaja i prehrane radnika, pri izvrenju te obveze mora voditi rauna o zatiti ivota, zdravlja i udorea te vjeroispovijedi radnika.

Zatita privatnosti radnika Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati 3. osobama samo ako je to odreeno ZR ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odn u svezi s radnim odnosom. Ako je osobne podatke potrebno prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje e podatke u tu svrhu prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim osobama. Osobne podatke radnika smije prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati 3. osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoi poslodavac. Netoni osobni podaci moraju se odmah ispraviti. Osobni podaci za ije uvanje vie ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi nain ukloniti. Poslodavac koji zapoljava najmanje 20 radnika, duan je imenovati osobu koja je osim njega ovlatena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrauju, koriste i dostavljaju treim osobama u skladu sa zakonom. Ta Osoba mora uivati povjerenje radnika, a podatke koje sazna u obavljanju svoje dunosti mora briljivo uvati.

V. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Ugovaranje i trajanje probnog radaPrilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad.Ne smije trajati due od 6mjeseci.Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje 7 dana.

Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad Poslodavac je duan omoguiti radniku, u skladu s mogunostima i potrebama rada, kolovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje. Radnik je duan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, kolovati se, obrazovati, osposobljavati i usavravati se za rad. Prilikom promjene ili uvoenja novog naina ili organizacije rada, poslodavac je duan, u skladu s potrebama i mogunostima rada, omoguiti radniku osposobljavanje ili usavravanje za rad.

Pojam pripravnika i vrijeme na koje se moe s njim sklopiti ugovor o raduOsobu koja se prvi put zapoljava u zanimanju za koje se kolovala poslodavac moe zaposliti kao pripravnika (pripravnik).Pripravnik se osposobljava za samostalni rad u zanimanju za koje se kolovao. Ugovor o radu pripravnika moe se sklopiti na odreeno vrijeme.

Nain osposobljavanja pripravnikaNain osposobljavanja pripravnika za samostalni rad mora biti propisan pravilnikom o radu ili odreen ugovorom o radu.Radi osposobljavanja za samostalni rad, pripravnika se moe privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca.

Trajanje pripravnikog staaOsposobljavanje pripravnika (pripravniki sta) traje najdue godinu dana, ako zakonom nije drukije odreeno.

Struni ispitNakon to zavri pripravniki sta, pripravnik polae struni ispit ako je to zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu propisano.Ako sadraj i nain polaganja strunog ispita nije odreen zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, sadraj i nain polaganja strunog ispita propisuju se pravilnikom o radu.Pripravniku koji ne poloi struni ispit poslodavac moe redovito otkazati.

Struno osposobljavanje za rad Ako je struni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvreno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta odreenog zanimanja, poslodavac moe osobu koja je zavrila kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (struno osposobljavanje za rad).Razdoblje strunog osposobljavanja za rad ubraja se u pripravniki sta i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta odreenog zanimanja.Moe trajati najdue koliko traje pripravniki sta.Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije propisano, na osobu koja se struno osposobljava za rad se primjenjuju odredbe o radnim odnosima ovoga i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plai i naknadi plae te prestanku ugovora o radu. Ugovor o strunom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.

VI. RADNO VRIJEME

Pojam radnog vremena

Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odn u kojem je spreman obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukae takva potreba, pri emu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac. Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu ureuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Vrijeme koje radnik provede obavljajui poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Puno i nepuno radno vrijeme Ugovor o radu moe se sklopiti za puno ili nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme ne smije biti due od 40 sati tjedno. Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu RV i poslodavca ili ugovorom o radu, nije odreeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme 40 sati tjedno. Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme krae od punog radnog vremena. Na radnike koji rade u nepunom radnom vremenu se primjenjuju odredbe ZOR. Radnik ne moe sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s vie poslodavaca s ukupnim radnim vremenom duim od punog radnog vremena. Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je duan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odn drugim poslodavcima. Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat e se radom u punom radnom vremenu. Poslodavac je duan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoje mogunosti za takvu vrstu rada.

Skraeno radno vrijeme

Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje razmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.Ti poslovi I trajanje radnog vremena na njima utvruju se posebnim propisom, a ako nisu utvreni posebnim propisom, ministar e na prijedlog osobe koja prema ZR moe biti stranka kolektivnog ugovora, uz suglasnost ministra nadlenog za poslove zdravstva pravilnikom urediti ta pitanja.Radnik koji radi na tim poslovima ne smije raditi due od radnog vremena koje je utvreno, niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca.Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu se moe odrediti da radnik koji na poslovima ne radi u punom radnom vremenu, dio radnoga vremena, najdue do punog radnog vremena, radi na nekim drugim poslovima, koji nemaju narav poslova tetnog utjecaja..Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, skraeno radno vrijeme = se s punim radnim vremenom.

Prekovremeni radU sluaju vie sile, izvanrednog poveanja opsega poslova i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi due od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najvie do 8 sati tjedno.Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati due od 32 sata mjeseno niti due od 180 sati godinje.

Ako prekovremeni rad odreenog radnika traje due od 4tjedna neprekidno ili vie od 12 tjedana tijekom kalendarske godine, odn ako prekovremeni rad svih radnika odreenog poslodavca prelazi 10% ukupnoga radnog vremena u odreenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada u roku od 8 dana od dana nastupa neke od navedenih okolnosti.Ako inspektor rada posumnja da prekovremeni rad tetno utjee na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odredit e rok u kojem poslodavac o tome mora pribaviti nalaz i miljenje lijenika ovlatenog posebnim propisom.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika.Trudnica, roditelj s djetetom do 3 godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do 6 godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, moe raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u sluaju vie sile.Inspektor rada zabranit e prekovremeni rad ako tetno utjee na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odnosno ako se obavlja protivno ZOR.

Raspored radnog vremena Ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije odreen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu RV i poslodavca ili ugovorom o radu, o rasporedu radnog vremena odluuje poslodavac pisanom odlukom.Poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u sluaju hitnog prekovremenog rada.Kod poslodavca kod kojeg je to potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama, puno ili nepuno radno vrijeme ne mora biti rasporeeno jednako po tjednima, te se u tom sluaju puno ili nepuno radno vrijeme utvruje kao prosjeno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od 4 mj, pri emu odstupanje od punog radnog vremena ne smije iznositi vie od 12 sati mjeseno.U tom sluaju, radnik moe raditi najvie 48 sati tjedno.Ako je istekom 48h tjedno, prosjeno tjedno radno vrijeme bilo due od punog, odn nepunog radnog vremena, rad dui od punog, odn nepunog radnog vremena smatra se prekovremenim radom. Maloljetnom radniku se raspored punog radnog vremena ne smije utvrditi due od 8h dnevno.

Preraspodjela radnog vremena Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tijekom 1 kalendarske god u 1 razdoblju traje due, a u 2 razdoblju krae od punog ili nepunog radnog vremena, na nain da prosjeno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti due od punog ili nepunog radnog vremena. Ako preraspodjela radnog vremena nije predviena kolektivnim ugovorom, odn sporazumom sklopljenim izmeu RV i poslodavca, poslodavac je duan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika ukljuenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje due od punog ili nepunog radnog vremena, ukljuujui i prekovremeni rad, ne smije biti due od 48 sati tjedno. Iznimno, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje due od punog ili nepunog radnog vremena moe trajati due od 48 h tjedno, ali ne due od 56 h tjedno, pod uvjetom da je isto predvieno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad dui od 48h tjedno, ne smije zbog toga trpjeti tetne posljedice. Poslodavac je duan na zahtjev inspektora rada, uz plan, priloiti popis radnika koji su dali pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad. Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje due od punog ili nepunog radnog vremena moe trajati najdue 4 mj, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno, u kojem sluaju ne moe trajati due od 6 mjeseci. Ugovor o radu na odreeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosjeno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu. Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao due od 8h dnevno. Trudnica, roditelj s djetetom do 3 g starosti i samohrani roditelj s djetetom do 6 g starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, moe raditi u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu, samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Inspektor rada zabranit e ili ograniiti preraspodijeljeno radno vrijeme, ako je isto protivno ZR ili ako iz nalaza i miljenja pribavljenog od ovlatenog lijenika, proizlazi da takav rad ugroava zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika.

Noni radNoni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu izmeu 22h uveer i 6h ujutro iduega dana, a u poljoprivredi izmeu 22h uveer i 5h ujutro iduega dana, ako za odreeni sluaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu poslodavca i RV nije drukije odreeno. Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu izmeu 19h uveer i 7h ujutro iduega dana, smatra se nonim radom. Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu izmeu 20h uveer i 6h ujutro iduega dana, smatra se nonim radom.

Ministar e pravilnikom propisati koje se djelatnosti smatraju industrijom.Noni radnik je radnik, koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje 3h u vremenu nonog rada, odn koji tijekom kalendarske godine radi najmanje 1/3 svog radnog vremena u vremenu nonoga rada. Poslodavac je pri utvrivanju dnevnog rasporeda radnog vremena duan voditi rauna da rad radnika ne smije trajati due od 8 sati.

Zabrana nonog radaPoslodavac ne smije odrediti noni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatrai i ako je ovlateni lijenik ocijenio da noni rad ne ugroava njezin ivot ili zdravlje, kao i ivot ili zdravlje djeteta.Zabranjen je noni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su ureene posebnim propisima, a punoljetni radnici nisu dostupni, u kojem sluaju isti ne moe, u razdoblju od 24h, trajati due od 8h, niti maloljetnik smije raditi u razdoblju od ponoi do 4h ujutro.U tom sluaju nonog rada, poslodavac je duan osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.Inspektor rada e zabraniti noni rad trudnica I maloljetnika, ako je protivan ZR.

Rad u smjenamaRad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji moe biti prekinut ili neprekinut, ukljuujui izmjenu smjena.Smjenski radnik je radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u razliitim smjenama.Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljuuju i noni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u nonoj smjeni radi uzastopce najdue jedan tjedan.

Obveze poslodavca prema nonim i smjenskim radnicima: Poslodavac je pri organizaciji nonog rada ili rada u smjeni duan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagoenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja nou ili u smjeni. Duan je nonim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zatitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zatite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupne su u svako doba. Radniku koji rasporedom radnog vremena bude odreen da rad obavlja kao noni radnik, prije zapoinjanja tog rada, kao i redovito tijekom trajanja rada nonog radnika, poslodavac je duan omoguiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu. Trokove zdravstvenog pregleda snosi poslodavac. Ako se zdravstvenim pregledom utvrdi da noni radnik zbog nonog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je duan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan nonog rada. Ako poslodavac radniku ne moe osigurati obavljanje poslova izvan nonoga rada, duan mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan nonoga rada za koje je sposoban, a koji, to je vie mogue, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Poslodavac je duan nonom radniku koji je u radu izloen osobitoj opasnosti ili tekom fizikom ili mentalnom naporu utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi vie od osam sati u razdoblju od 24 sata u kojem radi nou.

VII. ODMORI I DOPUSTI

Stanka Radnik koji radi najmanje 6h dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30min, osim ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. Maloljetni radnik koji radi najmanje 4,5h dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 min neprekidno. Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme. Ako posebna narav posla ne omoguuje prekid rada radi koritenja odmora, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu RV i poslodavca ili ugovorom o radu uredit e se vrijeme i nain koritenje ovoga odmora.

Dnevni odmorTijekom svakog vremenskog razdoblja od 24h, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12h neprekidno.Iznimno, punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10h neprekidno, pod uvjetom da se tom radniku u svakom razdoblju od 8 dana osigura zamjenski dnevni odmor, u trajanju jednakom proputenim satima odmora.

Tjedni odmorRadnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24h, kojem se pribraja dnevni odmor.Maloljetni radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48h.Odmor radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odn iza nje slijedi.Ako radnik ne moe koristiti odmor na taj nain, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati koritenje odmora u razdoblju odreenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu, koje ne moe biti due od 2 tjedna.Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u razliitim smjenama ne mogu iskoristiti odmor zbog objektivno nunih tehnikih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor moe biti odreeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24h, uz koji se ne pribraja dnevni odmor.

Najkrae trajanje godinjeg odmora:Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna.Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 5 tjedana.

Utvrivanje trajanja godinjeg odmoraTrajanje godinjeg odmora due od 4 tjedna te broj radnih dana koji se uraunavanju u godinji odmor radnika, utvruje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.Blagdani i neradni dani odreeni zakonom ne uraunavaju se u trajanje godinjeg odmora.Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlateni lijenik, ne uraunava se u trajanje godinjeg odmora.

Nitetnost odricanja od prava na godinji odmorNitetan je sporazum o odricanju od prava na godinji odmor, odn o isplati naknade umjesto koritenja godinjeg odmora.

Rok stjecanja prava na godinji odmorRadnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu 2 radna odnosa dui od 8 dana, stjee pravo na godinji odmor (4 tjedna najkrae) nakon est mjeseci neprekidnog rada.Privremena nesposobnost za rad, vrenje dunosti graana u obrani ili drugi zakonom odreeni sluaj opravdanog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada.

Pravo na razmjerni dio godinjeg odmoraRadnik ima pravo na 1/12 godinjeg odmora, za svakih navrenih mjesec dana rada, u sluaju:a. ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja estomjesenog roka, nije stekao pravo na godinji odmor,b. ako radni odnos prestane prije zavretka estomjesenoga roka,c. ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.Pri izraunavanju trajanja godinjeg odmora, najmanje polovica dana godinjeg odmora zaokruuje se na cijeli dan GO.

Naknada plae za vrijeme godinjeg odmoraZa vrijeme koritenja GO radnik ima pravo na naknadu plae u visini odreenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosjene mjesene plae u prethodna 3 mjeseca (uraunavajui sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).Poslodavac nema pravo od radnika traiti vraanje naknade plae isplaene za koritenje GO iskoritenog prije ispunjenja uvjeta.

Naknada za neiskoriteni godinji odmorU sluaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan radniku koji nije iskoristio GO u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto koritenja GO.Naknada odreuje se razmjerno broju dana neiskoritenoga GO.

Koritenje godinjeg odmora u dijelovimaRadnik ima pravo godinji odmor koristiti u 2 dijela, osim ako se s poslodavcem drukije ne dogovori.Ako radnik koristi GO u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na GO, iskoristiti najmanje 2 tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godinji odmor u trajanju duem od 2 tjedna.

Prenoenje GO u sljedeu kalendarsku godinu:Neiskoriteni dio GO radnik moe prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja idue godine.Radnik ne moe prenijeti u sljedeu kalendarsku godinu dio godinjeg odmora, ako mu je bilo omogueno koritenje toga odmora.Iznimno, godinji odmor, odn dio GO koji je prekinut ili nije koriten u kalendarskoj godini u kojoj je steen, zbog bolesti ili koritenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja idue godine.lan posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vrio dunost graana u obrani, moe godinji odmor u cijelosti koristiti u sljedeoj kalendarskoj godini.

Raspored koritenja godinjeg odmora Raspored koritenja GO utvruje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ZR, a najkasnije do 30. lipnja tekue godine, te o rasporedu obavjetava radnike. Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod 2 ili kod vie poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom koritenju GO, poslodavci su duni omoguiti koritenje godinjeg odmora prema njegovom zahtjevu. Pri utvrivanju rasporeda koritenja GO moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogunosti za odmor raspoloive radnicima. Radnika se mora najmanje 15 dana prije koritenja GO obavijestiti o trajanju GO i razdoblju njegovog koritenja. Jedan dan GO radnik ima pravo koristiti kada on to eli, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje 3 dana prije njegovog koritenja, ako kolektivnim ugovorom nije odreen drukiji rok.

Plaeni dopustTijekom kalendarske godine radnik ima pravo na osloboenje od obveze rada uz naknadu plae (plaeni dopust), za vane osobne potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, teom bolesti ili smru lana ue obitelji.Radnik ima pravo na dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih dana godinje, ako to nije drukije ureeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

lanom ue obitelji smatraju se: suprunik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi suprunici, braa i sestre, pastorad i posvojenici, djeca povjerena na uvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, ouh i maeha, posvojitelj i osoba koju je radnik duan po zakonu uzdravati te osoba koja s radnikom ivi u izvanbranoj zajednici.

Radnik ima pravo na plaeni dopust za vrijeme obrazovanja ili strunog osposobljavanja i usavravanja te obrazovanja za potrebe radnikog vijea ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu odreenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o radu.Glede stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.Radnici dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, a ostvaruju ga u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama.

Neplaeni dopust Poslodavac moe radniku na njegov zahtjev odobriti neplaeni dopust.Za vrijeme neplaenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukije odreeno.

VIII. ZATITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicamaPoslodavac ne smije odbiti zaposliti enu niti joj otkazati ugovor o radu zbog njezine trudnoe, niti joj smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu.Poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o eninoj trudnoi niti smije uputiti drugu osobu da trai takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica.

Zatita trudnice, odnosno ene koja doji dijetePoslodavac trudnici, odn eni koja doji dijete moe, na njezin prijedlog, ponudi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za obavljanje drugih odgovarajuih poslova.Ako radnica radi na poslovima koji ugroavaju njezin ivot ili zdravlje, odnosno djetetov ivot ili zdravlje, poslodavac joj je duan ponuditi sklapanje sporazuma kojim e se odrediti obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a koji e za odreeno vrijeme zamijeniti odgovarajue uglavke ugovora o radu.U sporu izmeu poslodavca i radnice samo je ovlateni lijenik nadlean ocijeniti da li su drugi poslovi ponueni odgovarajui.Ako poslodavac nije u mogunosti ponuditi drugi posao, radnica ima pravo na dopust uz naknadu plae sukladno posebnom propisu.Istekom vremena (dopusta) I sporazuma radnica vraa na poslove na kojima je prethodno radila na temelju ugovora o radu.Sporazum ne smije imati za posljedicu smanjenje plae radnice.

Pretpostavka rada u punom radnom vremenuAko je za stjecanje odreenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom vano prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraenom radnom vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, smatrat e se radom u punom radnom vremenu.

Najava i koritenje prava Radnik koji tijekom koritenja prava na rodiljne i roditeljske vremenske potpore, namjerava mijenjati nain koritenja tog prava ili namjerava ponovno uspostaviti neiskoriteno pripadajue pravo, duan je o tome obavijestiti poslodavca. Poslodavac je duan, na pisanu obavijest, izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj radnikovoj namjeri, a u sluaju izvanrednog poveanja opsega rada, vie sile i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, svojom izjavom moe iskazati neprihvaanje takve radnikove namjere. Ako poslodavac ne izda pisanu izjavu u roku od 15 dana, smatra se da je suglasan s iskazanom namjerom radnika. Ako poslodavac ne prihvati namjeru radnika, radnik moe odustati od najave koritenja tih prava.

Zabrana otkaza Za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraenom radnom vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 dana od prestanka trudnoe ili prestanka koritenja tih prava, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava. Otkaz je nitetan ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje tih okolnosti, ili ako radnik u roku od 15 dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju tih okolnosti te o tome dostavi odgovarajuu potvrdu ovlatenog lijenika ili drugog ovlatenog tijela. Navedene okolnosti ne sprjeavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na odreeno vrijeme, istekom vremena za koje je sklopljen taj ugovor.

Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkae ugovor o raduRadnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad u skraenom radnom vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad u skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do 3 godine ivota djeteta, moe otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.Ugovor o radu moe se otkazati najkasnije 15 dana prije onoga dana kojeg se radnik duan vratiti na rad.Trudnica moe otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue posloveNakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do 3godine ivota djeteta, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije koritenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, iji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije koritenja toga prava.Ako radnik prestane koristiti pravo, poslodavac ga je duan vratiti na poslove na kojima je radio prije koritenja prava, u roku od mjesec dana od dana kada ga je radnik obavijestio o prestanku koritenja tih prava.Radnik koji se koristio pravom ima pravo na dodatno struno osposobljavanje, ako je dolo do promjene u tehnici ili nainu rada, kao i sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljanih uvjeta rada na koje bi ima pravo.

IX. ZATITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

Zabrana otkazivanja ako je privremena nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom boleuRadniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad zbog lijeenja ili oporavka poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog lijeenja ili oporavka.Zabrana ne utjee na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na odreeno vrijeme.

Zabrana tetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih pravaOzljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, ne smije tetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove radnika koji je privremeno bio nesposoban za radRadnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeenja, odnosno oporavka, ovlateni specijalist medicine rada, odnosno ovlateno tijelo sukladno posebnom propisu, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova.

Obveza obavjeivanja o privremenoj nesposobnosti za radRadnik je duan to je mogue prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od 3 dana duan mu je dostaviti lijeniku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom oekivanom trajanju.Ovlateni lijenik duan je radniku izdati potvrdu o nesposobnosti.Ako zbog opravdanoga razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu, duan je to uiniti to je mogue prije, a najkasnije tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemoguavao.Ministar e, uz suglasnost ministra nadlenog za poslove zdravstva, pravilnikom propisati sadraj i nain izdavanja potvrde.

Pravo zaposlenja na drugim poslovimaAko ovlateno tijelo utvrdi da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je duan, uzimajui u obzir nalaz i miljenje tog tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji to je vie mogue moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je duan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve to je u njegovoj moi da radniku osigura odgovarajue poslove.

Otkaz u sluaju profesionalne nesposobnosti za rad ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti Poslodavac moe otkazati radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost RV. RV e dati poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu, ako poslodavac dokae da je poduzeo sve to je u njegovoj moi da radniku osigura odgovarajue poslove, odn ako dokae da je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i miljenjem ovlatene osobe, odnosno tijela. Ako RV uskrati suglasnost na otkaz, odn ako isto nije utemeljeno i ne postoji sindikalni povjerenik koji ima sva prava i obveze RV, suglasnost moe nadomjestiti sudska ili arbitrana odluka.

Otpremnina u sluaju ozljede na radu ili profesionalne bolestiRadnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odn koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon zavrenog lijeenja i oporavka ne bude vraen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inae pripadao.Ako je neopravdano odbio ponuene poslove nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

Prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanjuRadnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju koje organizira poslodavac.

X. PLAE

Odreivanje plae Poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obraunati i isplatiti plau u iznosu manjem od iznosa odreenoga kolektivnim ugovorom. Ako osnove i mjerila za isplatu plae nisu ureeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapoljava najmanje 20 radnika, duan ih je utvrditi pravilnikom o radu. Ako plaa nije odreena na nain odreen tako, a ugovor o radu ne sadri dovoljno podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti, poslodavac je duan isplatiti radniku primjerenu plau. Pod primjerenom plaom smatra se plaa koja se redovito isplauje za jednaki rad, a ako takvu plau nije mogue utvrditi, onda plaa koju odredi sud prema okolnostima sluaja.

Jednakost plaa ena i mukaracaPoslodavac je duan isplatiti = plau eni i mukarcu za =rad i rad jednake vrijednosti.

2 osobe razliitog spola obavljaju = rad i rad = vrijednosti ako:1. obavljaju isti posao u istim ili slinim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju,2. je rad koji jedna od njih obavlja sline naravi radu koji obavlja 2, a razlike izmeu obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih, nemaju znaaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utjeu na narav posla u cijelosti,3. je rad koji 1 od njih obavlja, = vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajui u obzir kriterije kao to su struna sprema, vjetine, odgovornost, uvjeti u kojima se rad obavlja te je li rad fizike naravi.

Plaa obuhvaa osnovnu plau i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplauje radnici ili radniku za obavljeni rad.Odredba ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugoga pravnog akta protivno odreenom, nitetna je.

Isplata plae i naknade plae Plaa se isplauje nakon obavljenog rada. Plaa i naknada plae se isplauje u novcu. Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukije odreeno, plaa i naknada plae se za prethodni mjesec isplauje najkasnije do 15. dana u iduem mj. Plaa i naknada plae su u bruto iznosu.

Isprave o plai, naknadi plae i otpremniniPoslodavac je duan, najkasnije 15 dana od dana isplate plae, naknade plae ili otpremnine, radniku dostaviti obraun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvreni.Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plau, naknadu plae ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, duan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plae, naknada plae ili otpremnine radniku dostaviti obraun iznosa koje je bio duan isplatiti.Obrauni su ovrne isprave.Ministar e pravilnikom propisati sadraj obrauna.

Pravo na poveanu plauZa oteane uvjete rada, prekovremeni i noni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi, radnik ima pravo na poveanu plau.

Naknada plae Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga odreenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plae, takoer se odreuje vrijeme za koje se naknada isplauje na teret poslodavca. Radnik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojega je dolo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Radnik koji odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zatite zdravlja i sigurnosti na radu, ima pravo na naknadu plae, u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zatite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajue poslove. Ako ZR ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije odreeno, radnik ima pravo na naknadu plae u visini prosjene plae isplaene mu u prethodna 3 mjeseca.

Zabrana prijebojaPoslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraivanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plae ili nekoga njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plae ili dijela naknade plae. Radnik ne moe suglasnost dati prije nastanka potraivanja.

Zatita plae pri prisilnom ustegnuuPlaa ili naknada plae radnika moe se prisilno ustegnuti sukladno posebnom zakonu.

XI. IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA RADNIKA

Izum ostvaren na radu ili u svezi s radom Radnik je duan obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom. Podatke o izumu radnik je duan uvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopiti treoj osobi bez odobrenja poslodavca. Izum pripada poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom. Ako nadoknada nije utvrena, sud e odrediti primjerenu nadoknadu.

Izum koji je u svezi s djelatnou poslodavca O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, radnik je duan obavijestiti poslodavca ako je izum u svezi s djelatnou poslodavca, te mu pisano ponuditi ustupanje prava u svezi s tim izumom. Poslodavac je duan u roku od mjesec dana oitovati se o ponudi radnika. Na ustupanje prava na izum, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe obveznog prava o prvokupu.

Tehniko unapreenjeAko poslodavac prihvati primijeniti tehniko unapreenje koje je predloio radnik, duan mu je isplatiti nadoknadu utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.Ako nadoknada nije utvrena tako, sud e odrediti primjerenu nadoknadu.

XII. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Zakonska zabrana natjecanja Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja). Ako radnik postupi protivno zabrani, poslodavac moe od radnika traiti naknadu pretrpljene tete ili moe traiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov raun, odn da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraivanje zarade iz takvoga posla. Pravo poslodavca prestaje u roku 3 mj od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno 5 g od dana sklapanja posla. Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem odreenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima. Poslodavac moe odobrenje opozvati, potujui pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.

Ugovorna zabrana natjecanja Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u trinom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj raun ili za raun 3 osobe sklapati poslove kojima se natjee s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja). Ugovor se ne smije zakljuiti za razdoblje due od 2 godine od dana prestanka radnog odnosa. Moe biti sastavni dio ugovora o radu. Mora se sklopiti u pisanom obliku. Ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zatita opravdanih poslovnih interesa poslodavca ili ako se njime s obzirom na podruje, vrijeme i cilj zabrane, a u odnosu na opravdane poslovne interese poslodavca, nerazmjerno ograniava rad i napredovanje radnika. Nitetan je ako ga sklopi maloljetni radnik ili radnik koji u vrijeme sklapanja toga ugovora prima plau manju od prosjene plae u RH. U tom sluaju, na nitetnost ugovorne zabrane natjecanja ne moe se pozivati poslodavac.

Naknada u sluaju ugovorne zabrane natjecanjaUgovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da e radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosjene plae, isplaene radniku u 3mj prije prestanka ugovora o radu.Naknadu poslodavac je duan isplatiti radniku krajem svakoga kalendarskog mjeseca. Visina naknade usklauje se s kretanjem prosjene plae u RH. Ako je dio plae radnika namijenjen za pokrie odreenih trokova u svezi s obavljanjem rada, naknada se moe razmjerno umanjiti.

Prestanak ugovorne zabrane natjecanja Ako radnik otkae ugovor o radu izvanrednim otkazom iz razloga to je poslodavac teko povrijedio obvezu iz ugovora o radu, ugovorna zabrana natjecanja prestaje vaiti ako u roku od mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu radnik pisano izjavi da se ne smatra vezanim tim ugovorom. Ugovorna zabrana natjecanja prestaje vaiti i kada poslodavac otkae ugovor o radu, a nema za to opravdani razlog, osim ako poslodavac u roku od 15 dana od otkaza ugovora obavijesti radnika da e mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja plaati naknadu u iznosu prosjene mjesene plae isplaene radniku tijekom 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Visina naknade plae usklauje se s kretanjem prosjene plae u Republici Hrvatskoj.

Odustanak od ugovorne zabrane natjecanjaPoslodavac se moe osloboditi obveze plaanja naknade, ako pisano obavijesti radnika da odustaje od ugovorne zabrane natjecanja.Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja oslobaa poslodavca obveze plaanja naknade nakon to su prola 3mjeseca od dana dostave radniku izjave o odustanku.

Ugovorna kaznaAko je za sluaj nepotivanja ugovorne zabrane natjecanja predviena samo ugovorna kazna, poslodavac moe, u skladu s opim propisima obveznoga prava, traiti samo isplatu te kazne, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu vee tete.Ugovorna kazna moe se ugovoriti i za sluaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plae za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja.XIII. NAKNADA TETE

Odgovornost radnika za tetu uzrokovanu poslodavcu Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu poslodavcu, duan je tetu naknaditi. Ako tetu uzrokuje vie radnika, svaki radnik odgovara za dio tete koji je uzrokovao. Ako se za svakoga radnika ne moe utvrditi dio tete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima. Ako je vie radnika uzrokovalo tetu kaznenim djelom poinjenim s namjerom, za tetu odgovaraju solidarno.

Unaprijed odreeni iznos naknade tete Ako bi utvrivanje visine tete uzrokovalo nerazmjerne trokove, moe se unaprijed za odreene tetne radnje predvidjeti iznos naknade tete. tetne radnje i naknade mogu se predvidjeti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Ako je teta uzrokovana tetnom radnjom vea od utvrenog iznosa naknade, poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrene tete.

Regresna odgovornost radnikaRadnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu 3 osobi, a tetu je naknadio poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaene 3 osobi.

Smanjenje ili osloboenje radnika od dunosti naknade teteKolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi uvjeti i nain smanjenja ili oslobaanja radnika od dunosti naknade tete.

Odgovornost poslodavca za tetu uzrokovanu radnikuAko radnik pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je duan radniku naknaditi tetu po opim propisima obveznog prava. Pravo na naknadu tete odnosi se i na tetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XIV. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Naini prestanka ugovora o raduUgovor o radu prestaje:a. smru radnika,b. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme,c. kada radnik navri 65 g ivota i 15 g mirovinskog staa, osim ako se poslodavac i radnik drukije ne dogovore,d. sporazumom radnika i poslodavca,e. dostavom pravomonog rjeenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog ope nesposobnosti za rad,f. otkazom,g. odlukom nadlenog suda.

Oblik sporazuma o prestanku ugovora o raduSporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zakljuen u pisanom obliku.

Otkaz ugovora o raduPoslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu.

Redoviti otkaz ugovora o raduPoslodavac moe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u sluaju:a) ako prestane potreba za obavljanjem odreenog posla zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),b) ako radnik nije u mogunosti uredno izvravati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ilic) ako radnik kri obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika).

Poslovno i osobno uvjetovani otkaz doputen je samo ako poslodavac ne moe zaposliti radnika na nekim drugim poslovima. Pri odluivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi rauna o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdravanja koje terete radnika. Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz doputen je samo ako poslodavac ne moe obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odn ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.Pravila iznad ne primjenjuju se na otkaz ako poslodavac zapoljava manje od 20 radnika.Radnik moe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodei za to razlog.Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije 6 mj na istim poslovima zaposliti drugog radnika.Ako u roku 6 mj nastane potreba zapoljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

Izvanredni otkaz ugovora o raduPoslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodreeno ili odreeno vrijeme, bez obveze potivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito vane injenice, uz uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije mogu. Ugovor o radu moe se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za injenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkae ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz traiti naknadu tete zbog neizvrenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Neopravdani razlozi za otkaz Privremena nenazonost na radu zbog bolesti ili ozljede ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Podnoenje albe ili tube, odn sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraanje radnika nadlenim tijelima izvrne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.Obraanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnoenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadlenim tijelima dravne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Otkaz ugovora o radu sklopljenog na odreeno vrijemeUgovor o radu sklopljen na odreeno vrijeme moe se redovito otkazati samo ako je takva mogunost otkazivanja predviena ugovorom.

Postupak prije otkazivanja Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponaanjem radnika, poslodavac je duan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogunost otkaza u sluaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini. Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponaanjem radnika, poslodavac je duan omoguiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini.

Oblik, obrazloenje i dostava otkazaOtkaz mora imati pisani oblik.Poslodavac mora u pisanom obliku obrazloiti otkaz.Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rokOtkazni rok poinje tei danom dostave otkaza ugovora o radu.Otkazni rok ne tee za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraenom radnom vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, GO, plaenog dopusta, vrenja dunosti graana u obrani te u drugim sluajevima opravdane nenazonosti radnika na radu.

Najmanje trajanje otkaznog rokaU sluaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:a. 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od 1 godine,b. mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 1 godinu,c. mjesec dana i 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 2 godine,d. 2 mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 5 godina,e. 2 mjeseca i 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 10 godina,f. 3 mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 20 godina.

Otkazni rok radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 g, poveava se za 2 tjedna ako je radnik navrio 50 g ivota, a za mjesec dana ako je navrio 55 g ivota.Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika), utvruje se otkazni rok u duini polovice otkaznih rokova.Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je duan isplatiti naknadu plae i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plae biti odsutan s rada najmanje 4h tjedno radi traenja novog zaposlenja.Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu moe se odrediti krai otkazni rok za radnika nego za poslodavca, od roka odreenog, za sluaj kada radnik otkazuje ugovor o radu.Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne moe biti dui od mjesec dana, ako on za to ima osobito vaan razlog.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovoraOdredbe koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na sluaj kada poslodavac otkae ugovor i istodobno predloi radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, pridrava pravo pred nadlenim sudom osporavati doputenost takvog otkaza ugovora.O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku kojeg odredi poslodavac, a koji ne smije biti krai od 8 dana.U sluaju otkaza, rok tee od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od dana isteka roka koji je za izjanjenje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

Vraanje radnika na posao u sluaju nedoputenog otkazaAko sud utvrdi da otkaz poslodavca nije doputen i da radni odnos nije prestao, naloit e vraanje radnika na posao.Radnik koji osporava doputenost otkaza moe traiti da sud privremeno, do okonanja spora, naloi njegovo vraanje na posao.

Sudski raskid ugovora o radu Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije doputen, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud e na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu tete u iznosu najmanje 3, a najvie 18 prosjenih mjesenih plaa toga radnika isplaenih u prethodna 3 mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdravanja koje terete radnika. Takvu Odluku sud moe donijeti i na zahtjev poslodavca, ako postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog odnosa, uz uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije mogu. Poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu, podnijeti do okonanja glavne rasprave pred sudom 1.

Savjetovanje radnikog vijea o otkazuNamjeru da otkae odreeni ugovor o radu poslodavac je duan priopiti RV te je duan o toj odluci savjetovati se s RV.

Otpremnina Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon 2 g neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponaanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreuje s obzirom na duinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odn odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosjene mjesene plae koju je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca. Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije odreeno drukije, ukupan iznos otpremnine ne moe biti vei od 6 prosjenih mjesenih plaa koje je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Savjetovanje o zbrinjavanju vika radnika Poslodavac koji utvrdi viak od najmanje 20 radnika i kojima e neovisno o nainu prestanka ugovora o radu, u razdoblju od 90 dana prestati ugovori o radu, duan je, ako e poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu najmanje petorici radnika, savjetovati se s RV u cilju otklanjanja potrebe za otkazivanjem. Poslodavac je duan, u cilju provoenja obveze savjetovanja, RV u pisanom obliku dostaviti odgovarajue podatke o razlozima za namjeravane otkaze, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, dobi, spolu, zvanju i radnom mjestu radnika koji bi mogli biti viak, odnosno koji e biti obuhvaeni otkazivanjem, roku u kojem namjerava otkazati ugovore o radu, dodatnim kriterijima, o kojima e poslodavac voditi rauna pri odluivanju o otkazivanju, te iznosu i nainu obrauna otpremnina i drugih davanja.

Program zbrinjavanja vika radnikaPoslodavac koji i nakon provedenog savjetovanja o zbrinjavanju vika radnika namjerava poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu, duan je izraditi program zbrinjavanja vika radnika.Tijekom izrade programa zbrinjavanja vika radnika, poslodavac je duan savjetovati se s nadlenom javnom slubom zapoljavanja o mogunostima ukljuivanja radnika u programe aktivne politike zapoljavanja.

Program zbrinjavanja vika radnika, mora sadravati i:a. mogunost promjena u tehnologiji i organizaciji rada u cilju zbrinjavanja vika radnika,b. mogunost zapoljavanja radnika na drugim poslovima,c. mogunost pronalaenja zaposlenja kod 2 poslodavca,d. mogunost rada u nepunom radnom vremenu,e. mogunost prekvalifikacije ili dokvalifikacije radnika.

Poslodavac je duan u izradi programa zbrinjavanja vika radnika izjasniti se o primjedbama i prijedlozima RV, posebno o mjerama koje bi trebalo poduzeti da se sprijee ili na najmanju mjeru ogranie oekivani otkazi ugovora o radu te o mjerama ublaavanja tetnih posljedica otkaza ugovora o radu.

Obavjeivanje o programu zbrinjavanja vika radnika Poslodavac je duan nadlenoj javnoj slubi zapoljavanja i radnikom vijeu dostaviti program zbrinjavanja vika radnika. RV moe nadlenoj javnoj slubi zapoljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge o dostavljenom programu zbrinjavanja vika radnika. Nadlena javna sluba zapoljavanja duna je oitovati se o programu zbrinjavanja vika radnika u roku od 8 dana od dana primitka programa, a ako se u tom roku ne oituje, smatra se da nema primjedbi i prijedloga. Poslodavac ne moe provesti otkazivanje radnicima za koje je izraen program zbrinjavanja vika radnika u roku od 30 dana od dana dostave programa nadlenoj javnoj slubi zapoljavanja. Iznimno, nadlena javna sluba zapoljavanja moe u oitovanju, naloiti odgodu provoenja otkazivanja svim ili pojedinim radnicima za koje je izraen program zbrinjavanja vika radnika za najdue 3 mj, ako za to postoje opravdani vani gospodarski ili socijalni razlozi, ili ako e u odgoenom razdoblju na radnika primijeniti mjere aktivne politike zapoljavanja.

Posebna prava radnika upuenih na rad u inozemstvo Poslodavac koji uputi radnika na rad u inozemstvo, u trgovako drutvo ili drugo poduzee u vlasnitvu tog poslodavca, duan je radniku, ako ugovor o radu koji je taj radnik sklopio s inozemnim trgovakim drutvom ili poduzeem prestane, osim ako se radi o otkazu uvjetovanom ponaanjem radnika, naknaditi trokove preseljenja i osigurati mu odgovarajue zaposlenje u zemlji. Razdoblje koje je radnik proveo na radu u inozemstvu ubraja se pri odreivanju otkaznoga roka i otpremnine u razdoblje neprekinutog trajanja radnog odnosa s poslodavcem.

Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraanje isprava Poslodavac je duan u roku od 8 dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa. Duan je u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. U potvrdi ne smije naznaiti nita to bi radniku otealo sklapanje novog ugovora o radu.

XV. PRAVILNICI O RADU

Obveza donoenja pravilnika o radu Poslodavac koji zapoljava najmanje 20 radnika duan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada, postupak i mjere za zatitu dostojanstva radnika te mjere zatite od diskriminacije i druga pitanja vana za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu ureena kolektivnim ugovorom. Posebni pravilnici o radu mogu se donijeti i za pojedina poduzea i dijelove poduzea poslodavca, odn pojedine skupine radnika. Ministar moe, uz prethodno miljenje sindikata i udruga poslodavaca, pravilnikom propisati koja pitanja poslodavac mora urediti i na koji nain e se objaviti pravilnik.

Postupak donoenja pravilnika o radu O donoenju pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati s RV. U pravilniku mora se naznaiti dan stupanja na snagu. Ne moe stupiti na snagu prije isteka roka od 8 dana od dana objave. Ministar e pravilnikom propisati nain objave pravilnika. Pravilnik o radu moe se mijenjati i dopunjavati. RV moe od nadlenog suda traiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nitetnima.

XVI. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSAOdluivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosaPoslodavac koji je fizika osoba, moe pisanom punomoi ovlastiti drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu, da ga zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.Ako je poslodavac pravna osoba, ovlatenja ima osoba ili organ za to ovlaten statutom, drutvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima pravne osobe. Osoba ili organ moe svoja ovlatenja pisanom punomoi prenijeti na drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu.

Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosaNa dostavu odluka o otkazu ugovora o radu te donesenih odluka primjenjuju se odredbe o dostavi iz propisa kojim je ureen parnini postupak, ako postupak dostave nije ureen kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Sudska zatita prava iz radnog odnosa Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa moe u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odn od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik moe u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom. Zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom ne moe zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev, osim u sluaju zahtjeva radnika za naknadom tete ili drugim novanim potrai