zakon o zdravstvenoj zaštiti.docx

Embed Size (px)

Citation preview

HRVATSKI SABOR4097Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosimODLUKUO PROGLAENJU ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZATITIProglaavam Zakon o zdravstvenoj zatiti, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. prosinca 2008. godine.Klasa: 011-01/08-01/176Urbroj: 71-05-03/1-08-2Zagreb, 18. prosinca 2008.PredsjednikRepublike HrvatskeStjepan Mesi,v. r.ZAKONO ZDRAVSTVENOJ ZATITII. OPE ODREDBElanak 1.Ovim se Zakonom ureuju naela i mjere zdravstvene zatite, prava i obveze osoba u koritenju zdravstvene zatite, nositelji drutvene skrbi za zdravlje stanovnitva, sadraj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti.Odredbe ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa primjenjuju se i na obavljanje zdravstvene djelatnosti u Ministarstvu obrane i Oruanim snagama Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno znaenje, bez obzira jesu li koriteni u mukom ili enskom rodu, obuhvaaju na jednak nain muki i enski rod.II. ZDRAVSTVENA ZATITAlanak 2.Zdravstvena zatita u smislu ovoga Zakona obuhvaa sustav drutvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za ouvanje i unapreenje zdravlja, spreavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno lijeenje te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju.lanak 3.Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zatitu i na mogunost ostvarenja najvie mogue razine zdravlja, u skladu s odredbama ovoga Zakona i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.Svaka je osoba obvezna brinuti se o svome zdravlju.Nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih.Svaka osoba je u hitnim sluajevima obvezna pruiti prvu pomo ozlijeenoj ili bolesnoj osobi i omoguiti joj pristup do hitne medicinske pomoi.DRUTVENA SKRB ZA ZDRAVLJElanak 4.Republika Hrvatska mjerama gospodarske i socijalne politike stvara uvjete za provoenje zdravstvene zatite, kao i uvjete za zatitu i ouvanje te poboljanje zdravlja stanovnitva te usklauje djelovanje i razvoj na svim podrujima zdravstva u cilju osiguranja ostvarivanja zdravstvene zatite stanovnitva.Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave u skladu s utvrenim pravima i obvezama osiguravaju uvjete za zatitu, ouvanje i poboljanje zdravlja stanovnitva, organiziraju i osiguravaju ostvarivanje zdravstvene zatite na svom podruju.lanak 5.Republika Hrvatska svoja prava, obveze, zadae i ciljeve na podruju zdravstvene zatite ostvaruje tako da: planira zdravstvenu zatitu i odreuje strategiju razvoja zdravstvene zatite, osigurava zakonsku osnovu za ostvarivanje ciljeva zdravstvene zatite, mjerama porezne i gospodarske politike potie razvijanje zdravih ivotnih navika, osigurava uvjete za zdravstveno prosvjeivanje stanovnitva, osigurava razvoj zdravstveno-informacijskog sustava u Republici Hrvatskoj, osigurava razvoj sustava telemedicine u Republici Hrvatskoj, osigurava razvoj znanstvene djelatnosti na podruju zdravstvene zatite, osigurava uvjete za edukaciju zdravstvenih kadrova.Republika Hrvatska ostvaruje drutvenu skrb za zdravlje svojih stanovnika i provoenjem mjera na podruju zatite zdravlja od tetnih imbenika okolia mjerama koje stanovnitvu osiguravaju zdravstveno ispravnu hranu i vodu za pie, vodu za rekreaciju i ostale vode, predmete ope uporabe, zatitu od buke, kakvou zraka kao i mjerama za nekodljivo zbrinjavanje otpadnih tvari, mjerama zatite zdravlja od tetnog djelovanja kemikalija te za zatitu od izvora ionizirajuih i neionizirajuih zraenja.Mjere iz stavka 2. ovoga lanka provode se sukladno programu mjera zatite zdravlja od tetnih imbenika okolia koji donosi ministar nadlean za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar) na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a uz suglasnost ministra nadlenog za zatitu okolia.Uvjete, organizaciju i nain obavljanja telemedicine propisat e pravilnikom ministar.lanak 6.Plan zdravstvene zatite Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan zdravstvene zatite), na temelju analize stanja zdravlja stanovnitva i zdravstvenih potreba stanovnitva te osiguravajui svrsishodnu podjelu rada, a uvaavajui raspoloiva sredstva te kadrovske i druge mogunosti, uz prethodno pribavljeno miljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i nadlenih komora donosi ministar.lanak 7.Plan zdravstvene zatite sadri: zadae i ciljeve zdravstvene zatite, prioritetna razvojna podruja, zdravstvene potrebe stanovnitva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, specifine potrebe i mogunosti ostvarivanja zdravstvene zatite na pojedinim podrujima, nositelje zadaa i rokove za ostvarivanje plana zdravstvene zatite, osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po razinama ukljuujui izobrazbu i usavravanje kadrova te osnove razvoja sustava zdravstvene zatite, mjerila za odreivanje mree javne zdravstvene slube uvaavajui dostupnost zdravstvene zatite po podrujima.lanak 8.Republika Hrvatska iz dravnog prorauna osigurava sredstva za: programiranje, usklaivanje, provoenje i praenje izvrenja zdravstvenog prosvjeivanja i odgoja stanovnitva te promicanja zdravlja u skladu s planom zdravstvene zatite, prouavanje i praenje stanja zdravlja stanovnitva, ostvarivanje programa za poboljanjem zdravlja svih stanovnika, epidemioloko praenje, spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i kroninih masovnih bolesti ukljuujui alkoholizam, puenje, ovisnost o drogi i druge ovisnosti, hitnu medicinsku pomo na dravnim cestama, zdravstveno-statistiku i drugu socijalno-medicinsku djelatnost od znaaja za cijelu Republiku, financiranje znanstvene djelatnosti na podruju zdravstvene zatite, prikupljanje krvi i presaivanje organa, tkiva i stanica, zdravstvenu zatitu u hitnim sluajevima osoba s prebivalitem u Republici Hrvatskoj koje nemaju zdravstveno osiguranje i nemaju sredstava za podmirenje trokova zdravstvene zatite, provoenje mjera zdravstvene ekologije od interesa za Republiku Hrvatsku, sukladno programu mjera iz lanka 5. stavka 3. ovoga Zakona, osiguranje i praenje provoenja, zatite i promicanja prava pacijenata, druge zadae iz svoje nadlenosti odreene ovim Zakonom i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.Republika Hrvatska osigurava sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekue odravanje zdravstvenih ustanova prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zatite u mrei javne zdravstvene slube za zdravstvene ustanove iji je osniva kao i za pokrie gubitaka zdravstvenih ustanova iji je osniva.Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, Republika Hrvatska osigurava sredstva za investicijsko ulaganje u bolnice i investicijsko ulaganje u sve zdravstvene ustanove iji su osnivai upanije, odnosno gradovi, a nalaze se na podrujima posebne dravne skrbi.Republika Hrvatska osigurava i sredstva za investicijsko ulaganje u zdravstvene ustanove iji su osnivai upanije, odnosno gradovi, u sluaju potrebe saniranja posljedica prouzrokovanih elementarnom nepogodom, odnosno drugom katastrofom.lanak 9.Jedinica podrune (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadae i ciljeve na podruju zdravstvene zatite tako da: osigurava popunjavanje mree javne zdravstvene slube na svom podruju, organizira rad ustanova iji je osniva, koordinira rad svih pravnih i fizikih osoba koje na podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, sukladno mrei javne zdravstvene slube daje koncesije za obavljanje javne zdravstvene slube na svom podruju, sukladno planu zdravstvene zatite Republike Hrvatske donosi plan zdravstvene zatite za podruje jedinice podrune (regionalne) samouprave, za podruje jedinice podrune (regionalne) samouprave donosi jednogodinje i trogodinje planove promicanja zdravlja, prevencije te ranog otkrivanja bolesti, organizira i provodi javnozdravstvene mjere sukladno planovima iz podstavka 5. i 6. ovoga stavka, organizira provedbu postupaka objedinjene javne nabave za zdravstvene ustanove iji je osniva, u suradnji s ministarstvom nadlenim za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo) i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) osigurava provoenje specifinih mjera te pruanje zdravstvene zatite na otocima, rijetko naseljenim i nerazvijenim podrujima.U ostvarivanju svojih prava, obveza, zadaa i ciljeva na podruju zdravstvene zatite jedinica podrune (regionalne) samouprave osigurava sredstva za: provoenje javnozdravstvene, epidemioloke i zdravstveno--ekoloke djelatnosti te prevenciju bolesti na svom podruju, provoenje mjera zdravstvene ekologije i to: ispitivanje hrane i predmeta ope uporabe, ispitivanje vode za pie, ispitivanje tetnih utjecaja oneienja zraka na zdravlje ljudi, ispitivanje buke i ispitivanje oneienja tla te voda namijenjenih kupanju i rekreaciji, od interesa za jedinicu podrune (regionalne) samouprave, sukladno programu mjera iz lanka 5. stavka 3. ovoga Zakona, hitnu medicinu na svojem podruju, ako to ne osigurava Republika Hrvatska, organizaciju i rad mrtvozornike slube.upanije i gradovi osiguravaju sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekue odravanje zdravstvenih ustanova prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zatite i mrei javne zdravstvene slube kao i za pokrie gubitaka zdravstvenih ustanova iji su osniva.Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekue odravanje te informatizaciju zdravstvene djelatnosti iz stavka 3. ovoga lanka, koja e biti temelj za planiranje potpora iz dravnog prorauna, jednom godinje donosi Vlada Republike Hrvatske.Jedinica podrune (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave moe osigurati sredstva za zdravstvenu zatitu stanovnika na svom podruju iznad standarda utvrenih obveznim zdravstvenim osiguranjem.Ugovorom izmeu jedinice podrune (regionalne) samouprave, odnosno jedinice lokalne samouprave, turistike zajednice i zdravstvene ustanove, trgovakog drutva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatnoga zdravstvenog radnika ureuje se organiziranje i financiranje provoenja mjera zdravstvene zatite za poveani broj korisnika zdravstvene zatite za vrijeme turistike sezone.Ugovorom izmeu pravne ili fizike osobe koja obavlja turistiku djelatnost i zdravstvene ustanove, trgovakog drutva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnog zdravstvenog radnika ureuje se organiziranje i financiranje provoenja mjera zdravstvene zatite koje se pruaju turistima.lanak 10.U cilju ostvarivanja prava, obveza, zadaa i ciljeva na podruju zdravstvene zatite na svom podruju jedinica podrune (regionalne) samouprave osniva Savjet za zdravlje.Broj lanova Savjeta za zdravlje odreuje se statutom jedinice podrune (regionalne) samouprave.Sastav Savjeta za zdravlje treba osigurati sudjelovanje predstavnika lokalne samouprave, komora u zdravstvu, strukovnih udruenja, udruga za zatitu prava pacijenata te sindikata i poslodavaca u zdravstvu u planiranju i evaluaciji zdravstvene zatite na podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave.Radi ostvarivanja zadaa iz stavka 3. ovoga lanka Savjet za zdravlje daje miljenje na prijedlog plana zdravstvene zatite za podruje jedinice podrune (regionalne) samouprave te predlae mjere za ostvarivanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zatite u jedinici podrune (regionalne) samouprave.NAELA ZDRAVSTVENE ZATITElanak 11.Zdravstvena zatita stanovnitva Republike Hrvatske provodi se na naelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zatiti, a specijaliziranog pristupa u specijalistiko-konzilijarnoj i bolnikoj zdravstvenoj zatiti.lanak 12.Sveobuhvatnost zdravstvene zatite ukljuuje cjelokupno stanovnitvo Republike Hrvatske u provedbi odgovarajuih mjera zdravstvene zatite u skladu sa zakonom.lanak 13.Kontinuiranost zdravstvene zatite postie se ukupnom organizacijom zdravstvene djelatnosti, osobito na razini primarne zdravstvene djelatnosti koja prua neprekidnu zdravstvenu zatitu stanovnitvu kroz sve ivotne dobi. U osiguranju kontinuiranog djelovanja, sustav zdravstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj mora biti meusobno funkcionalno povezan i usklaen.lanak 14.Dostupnost zdravstvene zatite ostvaruje se takvim rasporedom zdravstvenih ustanova, trgovakih drutava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i zdravstvenih radnika na podruju Republike Hrvatske koji e omoguiti stanovnitvu podjednake uvjete zdravstvene zatite, naroito na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti.Dostupnost zdravstvene zatite na svom podruju jedinica podrune (regionalne) samouprave osigurava organiziranjem zdravstvene zatite u ustanovama iji je osniva, davanjem koncesija za obavljanje javne zdravstvene slube, koordiniranjem njihovog rada te sudjelovanjem u osiguravanju sredstava za provoenje zdravstvene zatite na svom podruju.lanak 15.Naelo cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zatite osigurava se provoenjem objedinjenih mjera za unapreenjem zdravlja i prevencijom bolesti te lijeenjem i rehabilitacijom.lanak 16.Naelo specijaliziranog pristupa osigurava se organiziranjem i razvijanjem posebnih specijaliziranih klinikih, javnozdravstvenih dostignua i znanja te njihovom primjenom u praksi.MJERE ZDRAVSTVENE ZATITElanak 17.Mjere zdravstvene zatite su:1. zatita od ekolokih imbenika tetnih za zdravlje ukljuujui sve mjere za ouvanje, unapreenje, praenje i poboljanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta za ivot i rad ovjeka,2. provoenje zdravstvenog odgoja, prosvjeivanje i promicanje zdravlja s ciljem unapreenja duevne i tjelesne sposobnosti osoba,3. otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti, odnosno spreavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica,4. mjere i aktivnosti za spreavanje, pravodobno otkrivanje i suzbijanje zaraznih i kroninih masovnih bolesti,5. mjere zdravstvene zatite u vezi s radom i radnim okoliem (specifina zdravstvena zatita radnika),6. lijeenje i rehabilitacija oboljelih, tjelesno i duevno oteenih i ozlijeenih osoba te osoba s invaliditetom,7. posebne mjere zdravstvene zatite stanovnitva starijeg od 65 godina ivota,8. palijativna skrb za neizljeivo bolesne, odnosno umirue,9. osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zatite djece i mladei,10. osiguravanje cjelovite zdravstvene zatite ena, a posebno u vezi s planiranjem obitelji, trudnoom, poroajem i majinstvom,11. opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima za zdravstvenu zatitu,12. pregledi umrlih.lanak 18.Mjere zdravstvene zatite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zatite koje na prijedlog dravnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom miljenju nadlenih komora.lanak 19.Mjere zdravstvene zatite u vezi s radom i radnim okoliem (specifina zdravstvena zatita radnika) koje moraju osiguravati poslodavci su:1. mjere za spreavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, spreavanje ozljeda na radu i pruanje odgovarajue prve pomoi,2. mjere za zatitu zdravlja radnika koji su na radnom mjestu izloeni posebnim opasnostima za zdravlje,3. mjere zdravstvene zatite propisane posebnim propisima.lanak 20.Specifina zdravstvena zatita radnika obuhvaa:1. lijenike preglede i dijagnostike postupke radi utvrivanja radne sposobnosti,2. praenje zdravstvenog stanja radnika,3. preventivne preglede radnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu profesionalne bolesti i ozljede na radu,4. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, organizaciji rada i zatitnim sredstvima,5. organiziranje pruanja prve pomoi i hitnih medicinskih intervencija na mjestu rada,6. praenje i analizu pobola s osnove ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,7. stalnu skrb o boljoj prilagoenosti rada, ukljuujui vrijeme, nain i uvjete rada,8. sudjelovanje u obavjeivanju, strunom osposobljavanju i obrazovanju iz zatite zdravlja na radu, sigurnosti na radu i organizacije rada,9. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi zatite radnika od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u vezi s radom,10. promociju zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje,11. sudjelovanje u mjerama profesionalne rehabilitacije radnika,12. provoenje dijagnostikih postupaka radi utvrivanja profesionalnih bolesti.Sadraj mjera specifine zdravstvene zatite radnika i nain njihovog provoenja propisuje pravilnikom ministar na prijedlog Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, a uz suglasnost ministra nadlenog za poslove rada.Sadraj mjera specifine zdravstvene zatite policijskih slubenika Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno pripadnika Ministarstva obrane i Oruanih snaga Republike Hrvatske propisuje pravilnikom ministar nadlean za unutarnje poslove, odnosno ministar nadlean za obranu, uz suglasnost ministra.lanak 21.Specifinu zdravstvenu zatitu radnici ostvaruju sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju zatite zdravlja na radu.PRAVA I DUNOSTI OSOBA U OSTVARIVANJU ZDRAVSTVENE ZATITElanak 22.U ostvarivanju zdravstvene zatite svaka osoba u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na:1. jednakost u cjelokupnom postupku ostvarivanja zdravstvene zatite,2. slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije,3. zdravstvenu uslugu standardizirane kvalitete i jednakog sadraja,4. prvu pomo i hitnu medicinsku pomo kada joj je ona potrebna,5. odbijanje lijeenja od strane studenata i odbijanje svih drugih intervencija koje bi samostalno obavljali zdravstveni radnici prije poloenoga strunog ispita i ishoenog odobrenja za samostalan rad,6. odbijanje pregleda i lijeenja, osim u sluaju kada bi odbijanjem ugrozila zdravlje drugih, ukljuujui tu i pravo da tijekom lijeenja pisanim putem zatrai promjenu doktora medicine, odnosno doktora stomatologije iz razloga koji ne mora ire obrazlagati,7. prehranu u skladu sa svojim svjetonazorom za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi,8. obavljanje vjerskih obreda za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi u za to predvienome prostoru,9. opremanje u mrtvanici u sluaju smrti, uz primjenu vjerskih, odnosno drugih obiaja vezanih uz iskaz pijeteta prema umrloj osobi.Prilikom koritenja zdravstvene zatite osoba ostvaruje i prava sukladno zakonu o zatiti prava pacijenata.lanak 23.Svaka osoba duna je svoja prava na zdravstvenu zatitu koristiti u skladu s odredbama ovoga Zakona i uputama o lijeenju doktora medicine i doktora stomatologije i osobno je odgovorna zbog nepridravanja tih uputa.Svaka poslovno sposobna osoba duna je poduzimati aktivnosti u cilju ouvanja i unapreenja svoga zdravlja i izbjegavati sve rizine imbenike koji ugroavaju ivot i zdravlje (uporaba opojnih droga, alkohola, duhanskih proizvoda, rizino spolno ponaanje i drugi medicinski priznati rizini imbenici).Pri koritenju svojih prava na zdravstvenu zatitu svaka osoba obvezna je pridravati se kunog reda zdravstvene ustanove, trgovakog drutva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnoga zdravstvenog radnika.Svaka osoba ima pravo neposredno ili pisanim putem zatraiti od ravnatelja zdravstvene ustanove, uprave ili osobe ovlatene za voenje poslova trgovakog drutva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnoga zdravstvenog radnika, zatitu svojih prava s obzirom na kvalitetu, sadraj i vrstu zdravstvene usluge koja mu se prua.Ravnatelj, uprava ili osoba ovlatena za voenje poslova trgovakog drutva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatni zdravstveni radnik obvezni su bez odgaanja postupiti po prigovoru i o poduzetim mjerama pisanim putem obavijestiti osobu najkasnije u roku od osam dana.Ako osoba nije zadovoljna poduzetim mjerama, zatitu svojih prava moe zatraiti kod ministra, nadlene komore, odnosno kod nadlenog suda.III. ZDRAVSTVENA DJELATNOSTlanak 24.Zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna sluba i koju po struno-medicinskoj doktrini i uz uporabu medicinske tehnologije obavljaju zdravstveni radnici pri pruanju zdravstvene zatite, pod uvjetima i na nain propisan ovim Zakonom.Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, zdravstvenu djelatnost na podruju promicanja zdravlja, prevencije bolesti te zatite mentalnoga zdravlja mogu obavljati i nezdravstveni radnici pod uvjetima i na nain koji pravilnikom, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenih komora, propisuje ministar.RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTIlanak 25.Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih zavoda.lanak 26.Zdravstvena zatita na primarnoj razini obuhvaa: praenje zdravstvenog stanja stanovnika i predlaganje mjera za zatitu i unapreenje zdravlja stanovnika, spreavanje i otkrivanje bolesti kao i lijeenje i rehabilitaciju bolesnika, specifinu preventivnu zdravstvenu zatitu djece i mladei, osobito u osnovnim i srednjim kolama te visokim uilitima na svom podruju, zdravstvenu zatitu osoba starijih od 65 godina, zdravstvenu zatitu ena, zdravstvenu zatitu osoba s invaliditetom, preventivnu zdravstvenu zatitu rizinih skupina i ostalih stanovnika u skladu s programima preventivne zdravstvene zatite i organiziranjem obveznih preventivnih pregleda, savjetovanje, zdravstveno prosvjeivanje i promicanje zdravlja radi njegovog ouvanja i unapreenja, higijensko-epidemioloku zatitu, spreavanje, otkrivanje i lijeenje bolesti zubi i usta s rehabilitacijom, zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladei s poremeajima u tjelesnom i duevnom razvoju, patronane posjete, zdravstvenu njegu u kui bolesnika, medicinu rada, hitnu medicinu, palijativnu skrb, zatitu mentalnoga zdravlja, opskrbu i izradu lijekova te opskrbu medicinskim proizvodima, sanitetski prijevoz.Zdravstvena zatita na primarnoj razini prua se kroz djelatnosti: ope/obiteljske medicine, zdravstvene zatite predkolske djece, preventivno-odgojnih mjera za zdravstvenu zatitu kolske djece i studenata, javnog zdravstva, zdravstvene zatite ena, stomatoloke zdravstvene zatite, higijensko-epidemioloke zdravstvene zatite, medicine rada, zdravstvene zatite mentalnoga zdravlja, prevencije i izvanbolnikog lijeenja ovisnosti, patronane zdravstvene zatite, zdravstvene njege u kui bolesnika, hitne medicine, sanitetskog prijevoza, palijativne skrbi, ljekarnitva te laboratorijske dijagnostike.lanak 27.Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini provodi se i organizira u timskom radu u kojem sudjeluju najmanje zdravstveni radnik sa zavrenim preddiplomskim i diplomskim sveuilinim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveuilinim studijem zdravstvenog usmjerenja i zdravstveni radnik prvostupnik ili zdravstveni radnik srednje strune spreme.Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini obavljaju doktori medicine, specijalisti obiteljske (ope) medicine, specijalisti pedijatrije, specijalisti ginekologije, specijalisti medicine rada, specijalisti medicine rada i sporta i specijalisti kolske medicine u timu s medicinskom sestrom-medicinskim tehniarom, specijalisti hitne medicine u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehniarom, medicinska sestra-medicinski tehniar s dodatnim specijalistikim strunim usavravanjem iz hitne medicinske pomoi u timu s najmanje medicinskom sestrom-medicinskim tehniarom, doktori stomatologije u timu sa stomatolokim asistentom, odnosno medicinskom sestrom-medicinskim tehniarom, specijalisti epidemiologije, zdravstvene ekologije i javnog zdravstva, specijalisti medicinske biokemije, odnosno osobe sa zavrenim diplomskim sveuilinim studijem medicinske biokemije u timu s osobom sa zavrenim preddiplomskim sveuilinim ili strunim studijem laboratorijske dijagnostike, odnosno laboratorijskim tehniarom, magistri farmacije u timu s farmaceutskim tehniarom, primalje u timu s primaljom-asistentom te patronane sestre, a poslove zatite mentalnog zdravlja i prevencije i izvanbolnikog lijeenja ovisnosti obavlja specijalist psihijatrije.U provoenju pojedinanih mjera zdravstvene zatite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zatiti radnika, djece predkolske i kolske dobi osoba starijih od 65 godina te zatiti mentalnog zdravlja sudjeluje i psiholog, logoped i socijalni radnik, odnosno drugi strunjaci za pojedina specifina pitanja te zatite.Zdravstveni radnici u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini u timskom radu surauju sa zdravstvenim radnicima drugih specijalnosti u specijalistiko-konzilijarnoj i bolnikoj zdravstvenoj zatiti.lanak 28.Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaa specijalistiko-konzilijarnu i bolniku djelatnost.lanak 29.Specijalistiko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaa sloenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te lijeenja bolesti i ozljeda, provoenja ambulantne rehabilitacije te medicinske rehabilitacije u kui korisnika, odnosno tienika u ustanovama za socijalnu skrb.Specijalistiko-konzilijarna djelatnost za svoje potrebe mora imati osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostiku djelatnost.lanak 30.Bolnika djelatnost obuhvaa dijagnosticiranje, lijeenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika u bolnicama.lanak 31.Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini uz obavljanje zdravstvene djelatnosti iz lanka 28. ovoga Zakona obuhvaa i pruanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite iz specijalistiko-konzilijarnih i bolnikih djelatnosti, znanstveni rad te izvoenje nastave na temelju ugovora za potrebe nastavnih ustanova zdravstvenog usmjerenja.Nastava iz stavka 1. ovoga lanka moe se obavljati i na primarnoj i na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti te na razini zdravstvenih zavoda.lanak 32.Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaa djelatnost klinika, klinikih bolnica i klinikih bolnikih centara.lanak 33.Djelatnost zdravstvenih zavoda dio je zdravstvene djelatnosti koja se obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti, a obuhvaa javnozdravstvenu djelatnost, djelatnost transfuzijske medicine, djelatnost medicine rada, djelatnost zatite mentalnog zdravlja, djelatnost toksikologije i djelatnost hitne medicine.Zdravstvena djelatnost na razini dravnih zdravstvenih zavoda obuhvaa javnozdravstvenu djelatnost, djelatnost transfuzijske medicine, djelatnost medicine rada, djelatnost zatite mentalnog zdravlja, djelatnost toksikologije i djelatnost hitne medicine.Zdravstvena djelatnost na razini zdravstvenih zavoda jedinica podrune (regionalne) samouprave obuhvaa javnozdravstvenu djelatnost i djelatnost hitne medicine.lanak 34.Ljekarnika djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti koja se obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zatite, a obuhvaa opskrbu stanovnitva lijekovima i medicinskim proizvodima u skladu s posebnim zakonom.Ljekarnika djelatnost obavlja se samo u sklopu mree javne zdravstvene slube.Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, dio ljekarnike djelatnosti koji se odnosi na galenske laboratorije i laboratorije za provjeru kakvoe galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari obavlja se izvan mree javne zdravstvene slube.IV. SADRAJ I ORGANIZACIJSKI OBLICI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTIlanak 35.Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, trgovaka drutva i privatni zdravstveni radnici pod uvjetima i na nain propisan ovim Zakonom, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakonom o zdravstvenom osiguranju zatite zdravlja na radu, Zakonom o ustanovama, Zakonom o trgovakim drutvima i Zakonom o koncesijama.Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, zdravstvenu djelatnost mogu obavljati i druge pravne i fizike osobe u skladu s posebnim zakonom.Zdravstvenu djelatnost obavljaju i ustrojbene jedinice Ministarstva obrane i Oruanih snaga Republike Hrvatske u skladu s posebnim propisima.lanak 36.Zdravstvena djelatnost kao javna sluba obavlja se u okviru mree javne zdravstvene slube i izvan mree javne zdravstvene slube.Mjerila za odreivanje mree javne zdravstvene slube utvruju se planom zdravstvene zatite uvaavajui: zdravstveno stanje, broj, dobnu i socijalnu strukturu stanovnitva, jednake uvjete, odnosno mogunosti za koritenje zdravstvenih usluga, potreban opseg pojedine djelatnosti iz lanka 25. ovoga Zakona, stupanj urbanizacije podruja, prometne povezanosti, specifinosti naseljenosti te dostupnosti na demografski ugroenim podrujima, osobito na otocima, utjecaj okolia na zdravlje stanovnitva i gospodarske mogunosti.lanak 37.Mreom javne zdravstvene slube odreuje se za podruje Republike Hrvatske, odnosno jedinice podrune (regionalne) samouprave potreban broj zdravstvenih ustanova te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provoenju zdravstvene zatite.Mreu javne zdravstvene slube uz prethodno pribavljeno miljenje Zavoda, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te nadlenih komora donosi ministar.Ako tijelo iz stavka 2. ovoga lanka u roku od 30 dana od dana kada je zatraeno, ministru ne dostavi miljenje o mrei javne zdravstvene slube, smatra se da je dalo pozitivno miljenje.lanak 38.Specifina zdravstvena zatita provodi se putem mree ugovornih subjekata medicine rada.Mreu ugovornih subjekata medicine rada sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju zatite zdravlja na radu donosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu, uz suglasnost ministra.lanak 39.Javna zdravstvena sluba mora biti organizirana tako da je stanovnitvu Republike Hrvatske uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomo.V. KONCESIJA ZA OBAVLJANJE JAVNE ZDRAVSTVENE SLUBElanak 40.Javnu zdravstvenu slubu na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti mogu obavljati na osnovi koncesije fizike osobe i zdravstvene ustanove ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.Na osnovi koncesije moe se obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (ope) medicine, stomatoloke zdravstvene zatite, zdravstvene zatite dojenadi i predkolske djece, zdravstvene zatite ena, laboratorijske dijagnostike, ljekarnike djelatnosti, medicine rada i zdravstvene njege u kui.Privatni zdravstveni radnik uvjet iz lanka 145. stavka 1. toke 6. ovoga Zakona mora ispuniti na poetku koritenja koncesije.lanak 41.Sastavni dio dokumentacije za nadmetanje u postupku davanja koncesije, uz dokumentaciju propisanu Zakonom o koncesijama kada je ponuditelj fizika osoba jest odobrenje za samostalan rad zdravstvenoga radnika, dokaz o raspolaganju prostorom te ugovor o radu ili izjava o radu u timu lana/lanova tima ovjerena od javnoga biljenika, a kada je ponuditelj zdravstvena ustanova rjeenje o upisu u sudski registar i rjeenje o poetku rada dano od ministra.Koncesiju za obavljanje javne zdravstvene slube sukladno mrei javne zdravstvene slube, na prijedlog proelnika ureda upravnog tijela nadlenog za zdravstvo, daje upan, odnosno gradonaelnik, uz suglasnost ministra.Pri davanju koncesije iz stavka 2. ovoga lanka prvenstvo pred ostalim kriterijima za odabir najpovoljnije ponude jest dosadanji status ponuditelja kao ugovornog subjekta Zavoda.Pri davanju koncesije sljedee nakon koncesije iz stavka 2. ovoga lanka prvenstvo pred ostalim kriterijima za odabir najpovoljnije ponude jest dosadanji status koncesionara sukladno ovome Zakonu.Najvii iznos naknade za koncesiju utvruje ministar.Ako prostor za obavljanje djelatnosti koncesionaru daje u zakup dom zdravlja zakupninu plaa koncedent.Na postupak davanja koncesije koji nije ureen ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o koncesijama.lanak 42.Ugovorom o koncesiji koncedent i koncesionar ureuju meusobna prava i obveze vezano uz koritenje dane koncesije.Ugovor o koncesiji koji se sklapa s fizikom osobom obvezno sadri: odredbu o vrsti zdravstvene djelatnosti koja e se obavljati na osnovi koncesije, odredbu o opsegu obavljanja javne slube, odredbu o poetku koritenja koncesije, odredbu o davanju koncesije na rok od deset godina, odredbu o naknadi za koncesiju, podatke o osobi, odnosno osobama s kojima e koncesionar raditi u timu odreenom standardom obveznoga zdravstvenog osiguranja, odredbu o prostoru i opremi u kojem e se obavljati zdravstvena djelatnost, odredbu o obvezi koncesionara da e nastaviti radni odnos sa zdravstvenim radnikom s kojim je radio u timu do poetka koritenja koncesije, odredbu o obvezi koncesionara da e prilikom odreivanja plaa zdravstvenog radnika u svom timu usklaivati obraun plaa s odredbama kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, odredbu o obvezi koncesionara da obavijesti koncedenta o svakoj promjeni koja se odnosi na sadraj ugovora o koncesiji.Ugovor o koncesiji koji se sklapa sa zdravstvenom ustanovom obvezno sadri odredbe iz stavka 2. ovoga lanka, osim odredbi iz podstavka 6. i 8. istoga stavka.Na pitanja iz ugovora o koncesiji koja nisu ureena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o koncesijama.lanak 43.Ako se utvrdi da koncesionar ne obavlja javnu zdravstvenu slubu u skladu s propisima, odlukom o davanju koncesije, odnosno ugovorom o koncesiji koncedent e odrediti rok za otklanjanje nedostataka.Ako koncesionar ne otkloni nedostatke u odreenom roku, oduzet e mu se koncesija.U sluaju oduzimanja koncesije koncedent mora osigurati da pacijente pod jednakim uvjetima u skrb primi zdravstvena ustanova ili privatni zdravstveni radnik koji obavlja javnu slubu.VI. OSNIVANJE I ORGANIZIRANJE ZDRAVSTVENIH USTANOVAlanak 44.Dravni zdravstveni zavod, kliniku kao samostalnu ustanovu, kliniku bolnicu i kliniki bolniki centar moe osnovati Republika Hrvatska.Opu bolnicu moe osnovati jedinica podrune (regionalne) samouprave.Specijalnu bolnicu moe osnovati jedinica podrune (regionalne) samouprave, grad i druga pravna osoba.Dom zdravlja, zavod za hitnu medicinu i zavod za javno zdravstvo moe osnovati jedinica podrune (regionalne) samouprave.Polikliniku, ljeilite, ustanovu za zdravstvenu njegu, ustanovu za palijativnu skrb i ljekarniku ustanovu mogu osnovati jedinica podrune (regionalne) samouprave i druga pravna i fizika osoba.Ustanovu za zdravstvenu skrb mogu osnovati fizike osobe sa zavrenim sveuilinim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja.lanak 45.Zdravstvena ustanova iji je osniva pravna osoba te zdravstvena ustanova iji je osniva fizika osoba ne moe obavljati djelatnost dravnih zdravstvenih zavoda.Zdravstvena ustanova iji je osniva pravna osoba, osim jedinice podrune (regionalne) samouprave, te zdravstvena ustanova iji je osniva fizika osoba ne moe obavljati cjelovitu djelatnost zdravstvenih zavoda i doma zdravlja.lanak 46.Osniva zdravstvene ustanove donosi akt o osnivanju koji naroito sadri: naziv, odnosno ime te sjedite, odnosno prebivalite osnivaa, naziv i sjedite zdravstvene ustanove, djelatnost zdravstvene ustanove, uvjete i nain osiguranja prostora i opreme, odredbe o sredstvima koja su ustanovi potrebna za osnivanje i poetak rada te nainu njihova pribavljanja ili osiguranja, prava i obveze osnivaa u pogledu obavljanja djelatnosti zbog koje se zdravstvena ustanova osniva, tijela zdravstvene ustanove te odredbe o upravljanju zdravstvenom ustanovom i voenju njezinih poslova, rok za donoenje statuta.lanak 47.Osniva zdravstvene ustanove duan je od ministarstva zatraiti ocjenu sukladnosti akta o osnivanju sa Zakonom o ustanovama i ovim Zakonom.lanak 48.Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osniva zdravstvene ustanove obvezan je priloiti dokaz o raspolaganju prostorom i miljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove u mrei javne zdravstvene slube koje daju Zavod i nadlena komora te miljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove izvan mree javne zdravstvene slube koje daje nadlena komora.lanak 49.Ministarstvo rjeenjem utvruje da je akt o osnivanju zdravstvene ustanove u skladu s ovim Zakonom.Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.Zdravstvena ustanova prije poetka rada upisuje se u sudski registar.Upisom u sudski registar zdravstvena ustanova stjee svojstvo pravne osobe.lanak 50.Ministar rjeenjem utvruje da zdravstvena ustanova ispunjava uvjete u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehnike opreme.Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.Zahtjev za donoenje rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka osniva je obvezan podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana donoenja rjeenja iz lanka 49. stavka 1. ovoga Zakona.Uvjete u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehnike opreme pravilnikom propisuje ministar uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenih komora.lanak 51.Pravilnik o kategorizaciji medicinsko-tehnike opreme zdravstvenih ustanova donosi ministar.lanak 52.Odredbe lanka 47. do 50. ovoga Zakona primjenjuju se i u sluaju proirenja ili promjene djelatnosti.lanak 53.Promjena djelatnosti zdravstvene ustanove iji je osniva Republika Hrvatska ne moe se obaviti bez suglasnosti ministra.lanak 54.Zdravstvena ustanova prestaje s radom ako: osniva donese odluku o prestanku rada, vie ne postoji potreba za obavljanjem djelatnosti za koju je osnovana, a nema mogunosti da se preustroji za obavljanje druge zdravstvene djelatnosti, ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti.Prijedlog za prestanak rada zdravstvene ustanove moe podnijeti osniva, nadlena komora, zdravstvena inspekcija na temelju nalaza inspekcijskog nadzora te Zavod za zdravstvene ustanove u mrei javne zdravstvene slube.Rjeenje o prestanku rada zdravstvene ustanove donosi ministar.Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.Zdravstvena ustanova gubi svojstvo pravne osobe upisom brisanja iz sudskog registra ustanova.lanak 55.Sredstva za rad zdravstvena ustanova u mrei javne zdravstvene slube moe ostvariti: ugovorom sa Zavodom, ugovorom s ministarstvom, odnosno drugim tijelima dravne vlasti za poslove koji se na osnovi zakona financiraju iz dravnog prorauna, ugovorom s fakultetima i drugim visokim uilitima zdravstvenog usmjerenja, iz sredstava osnivaa u skladu s aktom o osnivanju, ugovorom s jedinicom podrune (regionalne) samouprave, ugovorom s jedinicom lokalne samouprave, ugovorom s dobrovoljnim osiguravateljima, ugovorom s pravnom osobom o viem standardu smjetaja za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi u odnosu na standard odreen propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ugovorom s trgovakim drutvima i drugim pravnim osobama za provedbu posebnih projekata, iz sudjelovanja korisnika zdravstvene zatite u pokriu dijela ili ukupnih trokova zdravstvene zatite, iz drugih izvora na nain i pod uvjetima odreenim zakonom, aktom o osnivanju i statutom zdravstvene ustanove.Zdravstvena ustanova izvan mree javne zdravstvene slube, sredstva za rad moe ostvariti po osnovama iz stavka 1. ovoga lanka, izuzev osnova iz podstavka 1. toga stavka, a sukladno aktu o osnivanju i statutu zdravstvene ustanove.lanak 56.Ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osniva sukladno Zakonu o ustanovama.TIJELA ZDRAVSTVENE USTANOVEUpravno vijeelanak 57.Upravno vijee upravlja zdravstvenom ustanovom.Upravno vijee zdravstvene ustanove iji je osniva Republika Hrvatska ima pet lanova i ine ga predstavnici: osnivaa (predsjednik i 2 lana), radnika ustanove (2 lana).Upravno vijee zdravstvene ustanove iji je osniva jedinica podrune (regionalne) samouprave i grad ima pet lanova i ine ga predstavnici: osnivaa (predsjednik i 2 lana), radnika ustanove (2 lana).lanove upravnog vijea iz stavka 2. podstavka 1. ovoga lanka imenuje osniva na prijedlog ministra, a lanove upravnog vijea iz stavka 3. podstavka 1. ovoga lanka imenuje osniva na prijedlog proelnika ureda upravnog tijela jedinice podrune (regionalne) samouprave, odnosno grada, nadlenog za zdravstvo.Jednog lana upravnog vijea iz podstavka 2. stavka 2. i 3. ovoga lanka imenuje radniko vijee zdravstvene ustanove, a jednog lana struno vijee zdravstvene ustanove iz redova radnika ustanove s visokom strunom spremom.Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, upravno vijee doma zdravlja ima sedam lanova i ine ga: predstavnici osnivaa (predsjednik i 3 lana), predstavnici doma zdravlja (3 lana i to jedan lan kojeg imenuje radniko vijee, jedan lan kojeg imenuje struno vijee i jedan lan koncesionar sa sklopljenim ugovorom o provoenju zdravstvene zatite s domom zdravlja izabran veinom glasova koncesionara toga doma zdravlja).Izbor predstavnika koncesionara u Upravno vijee doma zdravlja iz stavka 6. podstavka 2. ovoga lanka obavlja se svake etiri godine na izbornoj skuptini koncesionara koju saziva ravnatelj doma zdravlja. Prestankom mandata predstavnika koncesionara u Upravnom vijeu doma zdravlja izbor se provodi u roku od 30 dana.lanovi upravnog vijea moraju imati visoku strunu spremu.Uvjet iz stavka 8. ovoga lanka ne odnosi se na lana upravnog vijea kojeg imenuje radniko vijee zdravstvene ustanove.Mandat lanova upravnog vijea traje etiri godine.Visinu naknade za rad lanova upravnog vijea utvruje ministar, a isplauje se iz sredstava zdravstvene ustanove.lanak 58.Upravno vijee zdravstvene ustanove: donosi statut uz suglasnost osnivaa, donosi druge ope akte, donosi program rada i razvoja, nadzire izvrenje programa rada i razvoja zdravstvene ustanove, donosi financijski plan i zavrni raun, analizira financijsko poslovanje zdravstvene ustanove najmanje jedanput mjeseno, u sluaju gubitka u poslovanju zdravstvene ustanove bez odgaanja obavjetava osnivaa, predlae osnivau promjenu ili proirenje djelatnosti, donosi odluke u drugom stupnju u predmetima u kojima se odluuje o pojedinim pravima radnika, raspravlja i odluuje o izvjeima ravnatelja najmanje svaka tri mjeseca, obavlja i druge statutom propisane poslove.Iznimno od odredbe stavka 1. postavka 1. ovoga lanka, statut zdravstvene ustanove iji je osniva Republika Hrvatska donosi upravno vijee uz suglasnost ministra.Upravno vijee donosi odluke natpolovinom veinom ukupnog broja lanova.Ravnateljlanak 59.Ravnatelj organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada.Ravnatelj zdravstvene ustanove ima zamjenika, u bolnikim zdravstvenim ustanovama i domovima zdravlja i pomonika za sestrinstvo-glavnu sestru zdravstvene ustanove, a u klinikim zdravstvenim ustanovama i pomonika za financijsko poslovanje.Ravnatelj zdravstvene ustanove imenuje se na temelju natjeaja.Ravnatelja zdravstvene ustanove imenuje i razrjeuje upravno vijee.Ravnatelj zdravstvene ustanove mora imati zavren sveuilini diplomski studij te najmanje pet godina radnog iskustva u struci i ispunjavati druge uvjete propisane aktom o osnivanju, odnosno statutom.Ako ravnatelj zdravstvene ustanove nema zavren sveuilini diplomski studij zdravstvenog usmjerenja, njegov zamjenik mora biti osoba sa zavrenim sveuilinim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja i najmanje pet godina radnog iskustva.Zamjenika ravnatelja imenuje i razrjeuje upravno vijee zdravstvene ustanove na prijedlog ravnatelja.Mandat ravnatelja traje etiri godine. Po isteku mandata ista osoba moe, na temelju natjeaja ponovno biti imenovana za ravnatelja.lanak 60.Iznimno od odredbe lanka 59. stavka 4. ovoga Zakona, ravnatelja zdravstvene ustanove iji je osniva Republika Hrvatska imenuje i razrjeuje upravno vijee uz suglasnost ministra.lanak 61.Ravnatelj podnosi upravnom vijeu pisano izvjee o cjelokupnom poslovanju zdravstvene ustanove jednom tromjeseno.Ravnatelj sudjeluje u radu upravnog vijea bez prava odluivanja.lanak 62.Ravnatelj moe biti razrijeen i prije isteka vremena na koje je imenovan.Upravno vijee duno je razrijeiti ravnatelja i prije isteka mandata za koji je izabran ako: ravnatelj to osobno zahtijeva, nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se ureuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu, ne izvrava ugovorne obveze prema Zavodu, ne provodi program rada i razvoja zdravstvene ustanove koji je donijelo upravno vijee, ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak koji pokriva osniva sukladno lanku 56. ovoga Zakona, osim u sluaju gubitka zbog kanjenja u dinamici ostvarivanja planiranih prihoda, u svojem radu kri propise i ope akte zdravstvene ustanove ili neopravdano ne izvrava odluke upravnog vijea ili postupa u suprotnosti s njima, svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroi zdravstvenoj ustanovi veu tetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dunost tako da su nastale ili mogu nastati vee smetnje u obavljanju djelatnosti ustanove, ako je nalazom zdravstvene inspekcije ustanovljena povreda propisa i opih akata zdravstvene ustanove ili nepravilnost u radu ravnatelja.Ako upravno vijee ne razrijei ravnatelja iz razloga propisanih u stavku 2. ovoga lanka u roku od 30 dana od dana saznanja za neki od razloga, rjeenje o razrjeenju ravnatelja donosi ministar.Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.Upravno vijee mora prije donoenja odluke o razrjeenju obavijestiti ravnatelja o razlozima za razrjeenje i dati mu mogunost da se o njima pisano izjasni.lanak 63.Ravnatelj je duan tromjeseno ministru podnijeti pisano izvjee o broju osoba umrlih u zdravstvenoj ustanovi te o broju izvrenih obdukcija.U izvanrednim okolnostima, ako je ugroen proces pruanja zdravstvene zatite ili postoji neposredna opasnost po ivot i zdravlje osoba ravnatelj je duan o tim okolnostima bez odgaanja obavijestiti ministarstvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.Struno vijeelanak 64.Struno vijee imenuje ravnatelj i ine ga najmanje voditelji ustrojstvenih jedinica ustanove sukladno lanku 74. i 75. ovoga Zakona.U radu strunog vijea mogu sudjelovati i zdravstveni suradnici.Ravnatelj doma zdravlja u struno vijee imenuje zdravstvene radnike koncesionare sa sklopljenim ugovorom o provoenju zdravstvene zatite s domom zdravlja, a najmanje jednog zdravstvenog radnika koncesionara sa sklopljenim ugovorom o provoenju zdravstvene zatite s domom zdravlja izabranog veinom glasova koncesionara toga doma zdravlja.Predstavnici koncesionara u strunom vijeu doma zdravlja biraju se na nain propisan odredbom lanka 57. stavka 7. ovoga Zakona.lanak 65.Ravnatelj zdravstvene ustanove ne moe biti predsjednik niti lan strunog vijea.Struno vijee sastaje se najmanje jedanput u 30 dana.lanak 66.Struno vijee zdravstvene ustanove: raspravlja i odluuje o pitanjima iz podruja strunog rada ustanove, predlae struna rjeenja u sklopu djelatnosti zdravstvene ustanove, predlae strune temelje za program rada i razvoja zdravstvene ustanove, predlae mjere za unapreenje kvalitete rada u zdravstvenoj ustanovi, daje upravnom vijeu i ravnatelju miljenja i prijedloge glede organizacije rada i uvjeta za razvoj zdravstvene djelatnosti, predlae ravnatelju i upravnom vijeu usklaenje strunog rada zdravstvene ustanove s financijskim mogunostima, predlae specijalistiko usavravanje zdravstvenih radnika te struno usavravanje iz podruja ue specijalnosti zdravstvenih radnika za potrebe zdravstvene ustanove, predlae upravnom vijeu obavljanje poslova zdravstvenih radnika izvan punoga radnog vremena u sluajevima od posebnog interesa za graane i rad zdravstvene ustanove, skrbi o provedbi unutarnjeg nadzora nad strunim radom zdravstvenih radnika ustanove, obavlja i druge poslove propisane statutom.Struni kolegijlanak 67.Struni kolegij jest tijelo koje u svakoj djelatnosti zdravstvene ustanove razmatra pitanja iz podruja strunog rada te djelatnosti.Sastav i nain rada strunog kolegija ureuje se statutom zdravstvene ustanove.Etiko povjerenstvolanak 68.Etiko povjerenstvo zdravstvene ustanove jest tijelo koje osigurava obavljanje djelatnosti ustanove na naelima medicinske etike i deontologije.Etiko povjerenstvo imenuje upravno vijee i ini ga najmanje pet lanova, od toga najmanje 40% lanova suprotnog spola, s time da najmanje jedan lan etikog povjerenstva treba biti predstavnik nemedicinskih struka i najmanje jedan lan koji nije radnik zdravstvene ustanove.Upravno vijee imenuje i zamjenike lanova etikog povjerenstva.Broj lanova i sastav etikog povjerenstva sukladno odredbama stavka 2. i 3. ovoga lanka ureuje se statutom zdravstvene ustanove.Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga lanka zdravstvena ustanova iji je osniva pravna i fizika osoba moe ovlastiti etiko povjerenstvo druge zdravstvene ustanove.Etiko povjerenstvo donosi poslovnik o svome radu.lanak 69.Etiko povjerenstvo zdravstvene ustanove: prati primjenu etikih i deontolokih naela zdravstvene struke u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove, odobrava znanstvena istraivanja u zdravstvenoj ustanovi, nadzire uzimanje dijelova ljudskog tijela nakon obdukcije u medicinske i znanstveno-nastavne svrhe, rjeava i druga etika pitanja u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove.Povjerenstvo za lijekovelanak 70.Povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove jest tijelo koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi.Povjerenstvo za lijekove imenuje upravno vijee i ini ga najmanje pet lanova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, stomatologije ili farmacije.Sastav i broj lanova Povjerenstva za lijekove sukladno odredbi stavka 2. ovoga lanka ureuje se statutom zdravstvene ustanove.Povjerenstvo za lijekove donosi poslovnik o svome radu.Povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove: nadzire ispitivanje lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi, dostavlja upravnom vijeu i ravnatelju zdravstvene ustanove tromjeseno financijsko izvjee o klinikim ispitivanjima lijekova koja se provode u zdravstvenoj ustanovi, koordinira aktivnosti vezano uz prijave nuspojava lijekova i medicinskih proizvoda nadlenom tijelu, procjenjuje opravdanost koritenja lijekova posebnih listi lijekova Zavoda te odobrava primjenu lijekova s posebne liste lijekova na prijedlog doktora medicine, prati potronju lijekova i medicinskih proizvoda te predlae mjere za racionalnu uporabu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi.Povjerenstvo za kvalitetulanak 71.Povjerenstvo za kvalitetu zdravstvene ustanove jest tijelo koje osigurava kontrolu kvalitete zdravstvene zatite te osigurava provoenje propisa s podruja kvalitete zdravstvene zatite.Povjerenstvo za kvalitetu imenuje upravno vijee i ima najmanje pet lanova.U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih djelatnosti.Sastav i broj lanova Povjerenstva za kvalitetu sukladno odredbi stavka 2. ovoga lanka ureuje se statutom zdravstvene ustanove.Povjerenstvo za kvalitetu donosi poslovnik o svom radu.Povjerenstvo za kvalitetu zdravstvene ustanove: vodi registar zdravstvene ustanove o umrlim pacijentima, vodi registar zdravstvene ustanove o neeljenim ishodima lijeenja sukladno opim aktima Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, provodi kontrolu kvalitete medicinske dokumentacije zdravstvene ustanove.AKTI ZDRAVSTVENE USTANOVElanak 72.Akti zdravstvenih ustanova su statut i drugi opi akti.Statut je osnovni opi akt zdravstvene ustanove kojim se osobito ureuje: organizacija zdravstvene ustanove, nain odluivanja ravnatelja i upravnog vijea, po kojem ravnatelj donosi sve odluke u svezi s poslovanjem u zdravstvenoj ustanovi, osim odluka propisanih u lanku 58. ovoga Zakona, druga prava i obveze ravnatelja i upravnog vijea, nain izbora, sastav i rad strunog kolegija, druga pitanja vana za obavljanje zdravstvene djelatnosti, kao i za rad i poslovanje zdravstvene ustanove.lanak 73.Upravljanje i akti zdravstvenih ustanova iji je osniva pravna osoba, osim zdravstvenih ustanova iji je osniva jedinica lokalne samouprave i jedinica podrune (regionalne) samouprave te zdravstvenih ustanova iji je osniva fizika osoba ureuju se aktom o osnivanju, odnosno statutom zdravstvene ustanove, sukladno Zakonu o ustanovama.UNUTARNJI USTROJ KLINIKIH I BOLNIKIH ZDRAVSTVENIH USTANOVAlanak 74.U klinikim bolnikim centrima i klinikim bolnicama ustrojavaju se klinike i kliniki zavodi.U klinikama ustrojavaju se zavodi ili odjeli.U klinikim zavodima ustrojavaju se odjeli.Uvjete za ustroj zavoda i odjela u klinikim bolnikim centrima i klinikim bolnicama pravilnikom propisuje ministar.lanak 75.U opim i specijalnim bolnicama ustrojavaju se odjeli.Uvjete za ustroj odjela u opim i specijalnim bolnicama pravilnikom propisuje ministar.VII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTIDom zdravljalanak 76.Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pruanje zdravstvene zatite stanovnitvu odreenog podruja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini.Na podruju upanije osniva se najmanje jedan dom zdravlja, a na podruju Grada Zagreba najmanje tri doma zdravlja.Dom zdravlja ne moe se osnivati na udaljenosti manjoj od 50 kilometara od sjedita upanije ili od drugog doma zdravlja.upanija moe zbog specifinosti pruanja zdravstvene zatite osnovati dom zdravlja na otoku.lanak 77.Dom zdravlja temeljni je nositelj zdravstvene zatite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti koji mora osigurati ostvarenje naela sveobuhvatnosti, cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zatite te naela dostupnosti i kontinuiranosti pruanja zdravstvene zatite na svome podruju.Dom zdravlja organizira i skrbi o sustavu unapreenja zdravlja i prevencije bolesti na svome podruju.Dom zdravlja na svome podruju takoer koordinira i ugovara provoenje dijela mjera zdravstvene zatite koje provode nositelji zdravstvene djelatnosti, ukljuujui grupne privatne prakse i privatne zdravstvene radnike koji obavljaju javnu zdravstvenu slubu na osnovi koncesije.U provedbi poslova iz stavka 3. ovoga lanka dom zdravlja povezuje i rad patronane zdravstvene slube, zdravstvene njege i palijativne skrbi s timovima obiteljske (ope) medicine.lanak 78.Dom zdravlja u svom sastavu ima obiteljsku (opu) medicinu, stomatoloku zdravstvenu zatitu, zdravstvenu zatitu ena, dojenadi i predkolske djece, medicinu rada, laboratorijsku, radioloku i drugu dijagnostiku, sanitetski prijevoz, ljekarniku djelatnost, patronanu zdravstvenu zatitu, zdravstvenu njegu i palijativnu skrb bolesnika.Dom zdravlja mora osigurati provoenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga lanka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mrei javne zdravstvene slube nije drukije organizirano.Dom zdravlja moe ustrojiti i dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na podruju doma zdravlja.U okviru dispanzerske djelatnosti iz stavka 3. ovoga lanka provode se sveobuhvatne mjere zdravstvene zatite u zajednici koje ukljuuju prevenciju, lijeenje, socijalno-medicinsku skrb te skrb za specifine potrebe pruanja zdravstvene zatite stanovnika na odreenom podruju.Dom zdravlja moe organizirati radne jedinice za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. i 3. ovoga lanka, u skladu s mreom javne zdravstvene slube.Dom zdravlja moe organizirati, u skladu s mreom javne zdravstvene slube, radne jedinice za obavljanje pojedinih specijalistikih djelatnosti, ako to zahtijevaju posebne potrebe s obzirom na zdravstveno stanje stanovnitva i kada bi pruanje zdravstvene zatite u poliklinici ili bolnici oteavalo provoenje te zatite.Dom zdravlja mora organizirati provoenje kunih posjeta.Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, na podrujima sa specifinim potrebama pruanja zdravstvene zatite stanovnitvu, u skladu s mreom javne zdravstvene slube u domu zdravlja mogu se organizirati i rodilite te stacionar za dijagnostiku i lijeenje.lanak 79.Uvjete, organizaciju i nain obavljanja djelatnosti sanitetskog prijevoza, uz prethodno pribavljeno miljenje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, utvrdit e pravilnikom ministar.lanak 80.Dom zdravlja na temelju odluke upravnog vijea uz suglasnost osnivaa moe poslovni prostor dati u zakup pravnim i fizikim osobama za obavljanje zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini izvan mree javne zdravstvene slube.Ustanova za zdravstvenu skrblanak 81.Ustanova za zdravstvenu skrb jest zdravstvena ustanova u kojoj se prua zdravstvena zatita u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini.Ustanova za zdravstvenu njegulanak 82.Ustanova za zdravstvenu njegu jest zdravstvena ustanova koja provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama doktora medicine.Ustanova iz stavka 1. ovoga lanka moe sukladno izvjeu patronane sestre i prema uputama doktora medicine privremeno stacionarno zbrinjavati bolesnike kojima je potrebna zdravstvena njega i rehabilitacija.Ustanova za palijativnu skrblanak 83.Ustanova za palijativnu skrb jest zdravstvena ustanova koja ima palijativni inetrdisciplinarni tim kunih posjeta (lijenik, medicinska sestra, fizioterapeut, socijalni radnik s posebnom naobrazbom za pristup umiruem) ambulantu za bol i palijativnu skrb te dnevni boravak.VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NASEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTIPoliklinikalanak 84.Poliklinika jest zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalistiko-konzilijarna zdravstvena zatita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim bolnikog lijeenja.Poliklinika ovisno o djelatnostima za koje se osniva moe osigurati uvjete za dnevnu bolnicu.Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije razliitih ili istih specijalistikih ili uih specijalistikih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalistike, odnosno ue specijalistike djelatnosti i laboratoriju.Poliklinika mora za svaku svoju djelatnost zapoljavati u radnom odnosu na neodreeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine, odnosno stomatologije specijalista odgovarajue grane specijalnosti, ovisno o djelatnostima poliklinike.Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapoljavati u radnom odnosu na neodreeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista.Bolnicalanak 85.Bolnica jest zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike, lijeenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika te osigurava boravak i prehranu bolesnika.Djelatnost iz stavka 1. ovoga lanka obavlja se u opim i specijalnim bolnicama.lanak 86.Opa bolnica jest zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti kirurgije, interne medicine, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva te hitne medicine i ima posteljne, dijagnostike i druge mogunosti prilagoene svojoj namjeni.Ako u gradu ope bolnice bolniku djelatnost obavlja i specijalna bolnica za djeje bolesti, odnosno za ginekologiju i porodiljstvo, opa bolnica ne mora imati radnu jedinicu za pedijatriju, odnosno za ginekologiju i porodiljstvo.lanak 87.Specijalna bolnica jest zdravstvena ustanova za specijalistiko-konzilijarno i bolniko lijeenje odreenih bolesti ili odreenih dobnih skupina stanovnitva, koja osim uvjeta iz lanka 88. ovoga Zakona ima posteljne, dijagnostike i druge mogunosti prilagoene svojoj namjeni.lanak 88.Bolnica mora u svom sastavu imati jedinice za: specijalistiko-konzilijarno lijeenje, radioloku, laboratorijsku i drugu medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku, opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima.Bolnica mora imati osiguranu: medicinsku rehabilitaciju, patologiju, citoloku i mikrobioloku dijagnostiku, opskrbu krvlju i krvnim pripravcima, anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeenje ako to zahtijeva priroda njezina rada.lanak 89.Kategorije bolnica s obzirom na opseg njihovog strunog rada, kapacitete, organizaciju rada te zastupljenost strunih jedinica, kadrova, prostora i opreme za razvrstavanje bolnica u kategorije pravilnikom odreuje ministar.Postupak i nain akreditacije bolnica za razvrstavanje prema kvaliteti rada, na prijedlog Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, propisuje ministar.lanak 90.Iznimno od lanka 87. ovoga Zakona specijalne bolnice mogu osigurati mjere socijalne skrbi u skladu s propisima iz podruja socijalne skrbi.Trokovi mjera iz stavka 1. ovoga lanka podmiruju se iz sredstava socijalne skrbi.Specijalne bolnice mogu pruati zdravstvene usluge u turizmu u skladu s posebnim propisima.Ljeilitelanak 91.Ljeilite jest zdravstvena ustanova u kojoj se prirodnim ljekovitim izvorima provodi preventivna zdravstvena zatita, specijalistika i bolnika rehabilitacija.Ljeilite moe pruati zdravstvene usluge u turizmu u skladu s posebnim propisima.IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTIKlinike ustanovelanak 92.Klinike ustanove su klinika, klinika bolnica i kliniki bolniki centar.Klinika jest zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove koja uz obavljanje zdravstvene djelatnosti iz lanka 28. ovoga Zakona obavlja najsloenije oblike zdravstvene zatite iz neke specijalistiko--konzilijarne djelatnosti te se u njoj izvodi nastava visokih uilita i provodi znanstveni rad za djelatnost za koju je osnovana.Kliniki zavod jest dio zdravstvene ustanove koji ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga lanka, a obavlja djelatnost dijagnostike.Klinika bolnica jest opa bolnica u kojoj najmanje dvije od navedenih djelatnosti (interna medicina, kirurgija, pedijatrija, ginekologija i porodiljstvo) nose naziv klinika kao i najmanje jo dvije druge djelatnosti drugih specijalnosti, odnosno dijagnostike.Kliniki bolniki centar jest opa bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima vie od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi vie od polovice nastavnog programa medicinskog, stomatolokog, odnosno farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.lanak 93.U klinikim ustanovama organizira se nastava za studente visokih uilita te dodiplomska i poslijediplomska nastava.Klinike ustanove ovlatene su i obvezne organizirati i provoditi specijalistiko usavravanje i usavravanje iz podruja uih specijalnosti zdravstvenih radnika.lanak 94.Uvjete koje moraju ispunjavati klinike, klinike bolnice i kliniki bolniki centri za dodjelu naziva klinika ustanova utvrdit e pravilnikom ministar, uz suglasnost ministra nadlenog za znanost.Naziv klinika ustanova iz stavka 1. ovoga lanka dodjeljuje ministar uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenoga visokog uilita.Stjecanjem, odnosno gubitkom uvjeta za naziv klinika, klinika bolnica i kliniki bolniki centar te dodjelom odgovarajueg naziva zdravstvenoj ustanovi ili njezinom dijelu ne prenose se osnivaka prava nad zdravstvenom ustanovom.lanak 95.Iznimno, zdravstvenoj ustanovi koja ne ispunjava uvjete iz lanka 94. ovoga Zakona, visoko uilite zdravstvenoga usmjerenja ugovorom moe povjeriti obavljanje dijela nastave uz suglasnost ministra.Ustanovi iz stavka 1. ovoga lanka ministar dodjeljuje naziv suradne ustanove klinikog bolnikog centra, klinike bolnice, odnosno klinike.Uvjete za dodjelu naziva suradne ustanove iz stavka 2. ovoga lanka pravilnikom propisuje ministar.Ministar moe odobriti izvoenje nastave, posebno dijelova praktinog rada na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti pod uvjetom sklopljenoga ugovora s visokim uilitem zdravstvenog usmjerenja.lanak 96.Nastavnici i osobe u suradnikim zvanjima zdravstveni radnici koji izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe visokih uilita zdravstvenog usmjerenja mogu zasnovati istodobno radni odnos s jednom zdravstvenom ustanovom i s jednim ili najvie dva visoka uilita zdravstvenog usmjerenja na nain da u zdravstvenoj ustanovi, odnosno visokom uilitu obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom, tako da njihovo puno radno vrijeme iznosi najvie 40 sati tjedno.Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, nastavnici i osobe u suradnikim zvanjima zdravstveni radnici koji imaju sklopljen ugovor sa Zavodom mogu istodobno zasnovati radni odnos s jednim visokim uilitem tako da njihovo puno radno vrijeme iznosi najvie 40 sati tjedno.Zdravstvena ustanova i visoko uilite zdravstvenog usmjerenja ugovorom ureuju pitanja iz radnog odnosa u izvoenju nastave.lanak 97.Fakultet zdravstvenog usmjerenja moe u skladu s posebnim zakonom osnovati unutarnje organizacijske cjeline u kojima se obavlja zdravstvena djelatnost za potrebe fakultetske nastave.Unutarnje organizacijske cjeline iz stavka 1. ovoga lanka osnivaju se i njihov rad ureuje se uz suglasnost ministra.Za obavljanje zdravstvene djelatnosti iz stavka 1. ovoga lanka fakultet zdravstvenog usmjerenja ostvaruje sredstva ugovorom sa Zavodom.X. ZDRAVSTVENI ZAVODIlanak 98.Zdravstveni zavodi su dravni zdravstveni zavodi, zavodi za javno zdravstvo jedinica podrune (regionalne) samouprave i zavodi za hitnu medicinu.jedinica podrune (regionalne) samouprave.Dravni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove za obavljanje strunih i znanstvenih djelatnosti iz okvira prava i dunosti Republike Hrvatske na podruju javnozdravstvene djelatnosti, transfuzijske medicine, medicine rada, mentalnog zdravlja, toksikologije i hitne medicine.Dravni zdravstveni zavodi su Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatski zavod za mentalno zdravlje, Hrvatski zavod za toksikologiju i Hrvatski zavod za hitnu medicinu.U sklopu djelatnosti iz stavka 2. ovoga lanka dravni zdravstveni zavodi obvezni su u utvrenom djelokrugu rada obavljati i druge poslove na zahtjev ministarstva.Zavodi za javno zdravstvo jedinica podrune (regionalne) samouprave su zdravstvene ustanove za obavljanje strunih i znanstvenih djelatnosti iz okvira prava i dunosti jedinica podrune (regionalne) samouprave na podruju javnozdravstvene djelatnosti.Zavodi za javno zdravstvo jedinica podrune (regionalne) samouprave u kojima se obavlja nastava iz podruja javnozdravstvenih djelatnosti, odnosno koji su nastavna baza medicinskih fakulteta imaju pravo na dodatak svom nazivu nastavni zavodi za javno zdravstvo.Zavodi za hitnu medicinu jedinica podrune (regionalne) samouprave su zdravstvene ustanove za obavljanje poslova iz okvira prava i dunosti jedinica podrune (regionalne) samouprave na podruju hitne medicine.Zavodi za hitnu medicinu jedinica podrune (regionalne) samouprave u kojima se obavlja nastava iz podruja hitne medicine, odnosno koji su nastavna baza medicinskih fakulteta imaju pravo na dodatak svom nazivu nastavni zavodi za hitnu medicinu.Hrvatski zavod za javno zdravstvolanak 99.Hrvatski zavod za javno zdravstvo jest zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti epidemiologije karantenskih i drugih zaraznih bolesti te kroninih masovnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, zdravstvenog prosvjeivanja s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, kolske medicine, mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti.lanak 100.Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavlja sljedee poslove: predlae i provodi istraivanja iz podruja zdravstva u svrhu praenja, analize i ocjene zdravstvenog stanja stanovnitva te iz podruja organizacije i rada zdravstvenih slubi, planira, predlae i provodi mjere za ouvanje i unapreenje zdravlja stanovnitva, zdravstveno-odgojnim i drugim aktivnostima te promicanjem zdravlja uva i unapreuje zdravlje stanovnitva, planira, predlae, koordinira i prati specifinu zdravstvenu zatitu djece i mladei, osobito u osnovnim i srednjim kolama te na visokim uilitima, prati i analizira epidemioloko stanje, predlae, organizira i provodi preventivne i protuepidemijske mjere, planira, nadzire i evaluira provoenje obveznih imunizacija, planira i nadzire mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te provodi preventivne i protuepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, obavlja mikrobioloku djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku ukljuujui sudjelovanje u provedbi i organizaciji meulaboratorijskih usporednih testova na nacionalnoj i meunarodnoj razini te obavlja potvrdne analize, prati, analizira, prouava i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za pie, vode za dijalizu, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju, povrinske i otpadne vode, stanje vodoopskrbe na terenu, zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta ope uporabe kao i onih namijenjenih meunarodnom prometu, prati i evaluira prehrambeno stanje stanovnitva te predlae javnozdravstvene mjere za unapreenje prehrane, ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj imbenika okolia na zdravlje ljudi te predlae i sudjeluje u provoenju mjera za spreavanje njihovih tetnih djelovanja, predlae program mjera zdravstvene zatite i sudjeluje u izradi nomenklature usluga i poslova, nadzire i evaluira provoenje preventivnih programa te drugih mjera zdravstvene zatite, obavlja dio poslova preventivne zdravstvene zatite za Hrvatsku vojsku, prati, prouava i izvjeuje o zdravstvenom stanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, planira, predlae i provodi aktivnosti na uspostavi, razvoju i upravljanju zdravstvenim informacijskim sustavom, sudjeluje u kolovanju zdravstvenih radnika, provodi struna i znanstvena istraivanja iz podruja javnog zdravstva, vodi dravne javnozdravstvene registre te nadzire prikupljanje podataka i koordinira rad ostalih registara u zdravstvu, provodi zdravstveni odgoj i prosvjeivanje stanovnitva o bolestima ovisnosti, prikuplja podatke i evidencije iz podruja bolesti ovisnosti (ukljuujui duhan, alkohol i psihoaktivne droge), oblikuje doktrinu u lijeenju bolesti ovisnosti i nadzire njezinu primjenu, daje prethodno miljenje ministru na posebne programe mjera za suzbijanje i spreavanje bolesti ovisnosti, sudjeluje u organizaciji i provedbi trajne izobrazbe zdravstvenih i drugih radnika na podruju suzbijanja i lijeenja bolesti ovisnosti.Hrvatski zavod za javno zdravstvo koordinira, struno usmjerava i nadzire rad zavoda za javno zdravstvo upanija.lanak 101.Zavod za javno zdravstvo jedinice podrune (regionalne) samouprave jest zdravstvena ustanova za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti na podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave.Zavod za javno zdravstvo mora imati organiziranu epidemiologiju, mikrobiologiju, javno zdravstvo, zdravstvenu ekologiju, kolsku medicinu, zatitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti na podruju jedince podrune (regionalne) samouprave.Zavod za javno zdravstvo jedinice podrune (regionalne) samouprave obavlja sljedee poslove: provodi specifinu preventivnu zdravstvenu zatitu djece i mladei, osobito u osnovnim i srednjim kolama te fakultetima na svom podruju, prati, prouava, evaluira i izvjeuje o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj onesposobljenosti starijih ljudi te predlae zdravstvene mjere za svoje podruje, prikuplja, kontrolira i analizira statistika izvjea iz podruja zdravstva ukljuujui bolesti ovisnosti, na razini jedinica podrune (regionalne) samouprave za potrebe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na zahtjev upana, odnosno gradonaelnika, prati i ocjenjuje zdravstveno stanje stanovnitva na tom podruju, kontinuirano provodi mjere higijensko-epidemioloke zatite s epidemiolokom analizom stanja na podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave i po potrebi provodi protuepidemijske mjere te nadzire provoenje obveznih imunizacija, provodi mjere gerontoloke zdravstvene zatite, analizira epidemioloko stanje, planira, predlae i sudjeluje u provoenju mjera i aktivnosti za spreavanje, rano otkrivanje i suzbijanje bolesti ovisnosti, surauje sa zdravstvenim i drugim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provedbi dijagnostike i lijeenja bolesti ovisnosti te rehabilitacije i drutvene integracije ovisnika, nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te provodi preventivne i protuepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije za podruje jedinice podrune (regionalne) samouprave, obavlja mikrobioloku djelatnost od interesa za jedinicu podrune (regionalne) samouprave, prati, prouava, analizira i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za pie, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju, povrinske i otpadne vode, stanje vodoopskrbe te zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta ope uporabe za podruje jedinice podrune (regionalne) samouprave, sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene zatite u izvanrednim prilikama, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okolia i hrane na zdravstveno stanje stanovnitva jedinice podrune (regionalne) samouprave, sudjeluje u planiranju, predlaganju i provoenju mjera za spreavanje, rano otkrivanje i suzbijanje kroninih masovnih bolesti ukljuujui bolesti ovisnosti, obavlja raspodjelu obveznih cjepiva ordinacijama na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti na podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave.Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinulanak 102.Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu jest zdravstvena ustanova koja obavlja transfuzijsku djelatnost.Transfuzijska djelatnost obuhvaa promidbu i organizaciju davalatva, prikupljanje krvi i prikupljanje plazme za preradu, preradu plazme, testiranje krvi, osiguranje potreba za krvnim pripravcima i lijekovima proizvedenim iz krvi, osiguranje kvalitete krvnih pripravaka, distribuciju pripravaka, dijagnostika ispitivanja, terapijske postupke, kontrolu i nadzor transfuzijskog lijeenja, prikupljanje matinih stanica, tipizaciju tkiva i konzultaciju u klinikoj medicini.Uz Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu transfuzijsku djelatnost obavljaju i jedinice transfuzijske medicine u bolnicama.lanak 103.Promidbu davalatva, planiranje potreba za lijekove proizvedene iz krvi i organizaciju akcija darivanja krvi obavljaju Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu i Hrvatski Crveni kri na temelju posebnih ugovora.lanak 104.Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu: obavlja transfuzijsku djelatnost sukladno lanku 102. ovoga Zakona, usklauje primjenu standarda u prikupljanju krvi, laboratorijskim ispitivanjima, pripravi, uvanju, izdavanju, transportiranju krvnih pripravaka i lijekova proizvedenih iz krvi i njihovoj klinikoj primjeni, predlae program mjera zdravstvene zatite iz podruja djelokruga svoga rada, koordinira promidbu i organizaciju davalatva s Hrvatskim Crvenim kriem, prikuplja podatke za godinju analizu rada transfuzijske djelatnosti, analizira ih i dostavlja ministarstvu, proizvodi infuzijske otopine i medicinske proizvode za jednokratnu uporabu.Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radulanak 105.Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu jest zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti medicine rada, praenje stanja i unapreenje sigurnosti na radu.Djelatnost medicine rada obuhvaa zatitu i ouvanje zdravlja radnika u sigurnoj i zdravoj radnoj okolini.Na podruju specifine zdravstvene zatite radnika Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu: provodi statistika istraivanja iz podruja medicine rada, planira, predlae i provodi mjere za ouvanje i unapreenje zdravlja radnika te organizirano provodi specifinu zdravstvenu zatitu u cilju preventive, oblikuje doktrinu, standarde i metode rada pri ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti i praenju zdravstvenog stanja radnika, daje miljenje na predloene mjere za ouvanje i unapreenje zdravlja sportaa i sportske populacije, vodi registar profesionalnih bolesti te prati i prouava uzroke ozljeda na radu, sudjeluje u predlaganju programa mjera zdravstvene zatite i nomenklature dijagnostikih i terapijskih postupaka, vezano uz specifinu zdravstvenu zatitu radnika, sudjeluje u dopunskom strunom osposobljavanju radnika iz podruja medicine rada, obavlja vjetaenja u sluaju profesionalne bolesti i ocjene radne sposobnosti, provodi drugostupanjski postupak po posebnim propisima, obavlja i ostale poslove u djelatnosti medicine rada sukladno posebnim propisima.Na podruju praenja stanja i unapreenja sigurnosti na radu Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu: prati stanje sigurnosti na radu, istrauje rizike glede ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i provodi statistika istraivanja, utvruje mjerila i postupke u vezi organizacije rada prilagoene radnicima, vodi registre radnika izloenih pojedinim tetnostima, opasnostima i naporima u sluajevima kada to nalau propisi iz podruja sigurnosti na radu, planira, predlae i provodi mjere za ouvanje i unapreenje sigurnosti radnika, oblikuje doktrinu, standarde i metode rada pri ocjenjivanju uvjeta rada, izrauje metode ispitivanja te modele za rjeavanje problema u vezi sa zatitom na radu na temelju podataka dobivenih praenjem zdravlja i sigurnosti na radu, izrauje struna miljenja iz podruja sigurnosti na radu, prua strunu pomo udruenjima poslodavaca, sindikatima, ustanovama, trgovakim drutvima i fizikim osobama ovlatenim za obavljanje poslova zatite zdravlja i sigurnosti na radu kao i tijelima uprave glede podataka iz svoga djelokruga te provodi vjetaenja iz svoga djelokruga, provodi preventivne akcije i savjetovanja iz podruja sigurnosti na radu, sudjeluje u dopunskom strunom osposobljavanju strunjaka zatite na radu, obavlja i ostale poslove u djelatnosti sigurnosti na radu sukladno posebnim propisima.Pored poslova iz stavka 3. ovoga lanka Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu koordinira i struno nadzire sve ordinacije medicine rada koje provode specifinu zdravstvenu zatitu radnika na podruju Republike Hrvatske.Struni nadzor iz stavka 5. ovoga lanka obavlja se sukladno pravilniku koji na prijedlog Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnost na radu donosi ministar uz prethodno pribavljeno miljenje nadlene komore.Hrvatski zavod za mentalno zdravljelanak 106.Hrvatski zavod za mentalno zdravlje zdravstvena je ustanova za zatitu i unapreenje mentalnog zdravlja.Uvjete, organizaciju, nain obavljanja djelatnosti zatite i unapreenja mentalnog zdravlja propisat e pravilnikom ministar.lanak 107.Hrvatski zavod za mentalno zdravlje obavlja sljedee poslove: planira, predlae i provodi mjere za ouvanje i unapreenje mentalnog zdravlja stanovnitva, planira i predlae strategiju razvitka i programe aktivnosti na unapreenju zatite mentalnog zdravlja i psihijatrijske zatite na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti, predlae program mjera zdravstvene zatite iz podruja djelokruga svoga rada, prati, prouava i izvjeuje o mentalnome zdravlju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, oblikuje i predlae programe te provodi istraivanja iz podruja zatite mentalnog zdravlja i psihijatrijske zatite u svrhu praenja, analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovnitva, zdravstveno-odgojnim, edukativnim, promidbenim i drugim aktivnostima uva i unapreuje mentalno zdravlje stanovnitva, planira i predlae programe te koordinira i nadzire provoenje specifine zatite i unapreenja mentalnog zdravlja djece i mladei, osobito u osnovnim i srednjim kolama te na visokim uilitima, prikuplja i analizira epidemioloke podatke o mentalnim bolestima i poremeajima na podruju Republike Hrvatske, vodi dravni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poremeaja, provodi stalni nadzor i evaluaciju kvalitete mjera za prevenciju, dijagnostiku i lijeenje na podruju zatite mentalnog zdravlja i psihijatrijske zatite stanovnitva, sudjeluje u edukaciji zdravstvenih radnika.Hrvatski zavod za toksikologijulanak 108.Hrvatski zavod za toksikologiju jest zdravstvena ustanova koja obavlja: ispitivanje kemikalija u zraku, vodi, tlu, rijekama, moru, biljnom i ivotinjskom svijetu, hrani za ljude i ivotinje, u redovitim uvjetima, u izvanrednim dogaajima ili pri sumnji na izvanredni dogaaj i predlae mjere zatite, planiranje i nadziranje provoenja mjera zatite ivota i zdravlja ljudi od tetnog djelovanja kemikalija pri redovitom koritenju, odnosno u sluajevima izvanrednog dogaaja ili pri sumnji na izvanredni dogaaj, praenje i voenje evidencija o kemikalijama koje se proizvode, uvoze, nabavljaju, prevoze, koriste, provoze, odlau ili uklanjaju, izvoze, o osobama koje rade s kemikalijama te poduzima i obavlja druge odgovarajue mjere iz svojega djelokruga, dopunsko struno osposobljavanje za rad s kemikalijama kao i provjeru dopunske strune osposobljenosti.Hrvatski zavod za toksikologiju uz poslove iz stavka 1. ovoga lanka predlae program mjera zdravstvene zatite iz podruja djelokruga svoga rada i obavlja druge poslove sukladno posebnome Zakonu.Hrvatski zavod za hitnu medicinulanak 109.Hrvatski zavod za hitnu medicinu jest zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti hitne medicine.Djelatnost hitne medicine obuhvaa provoenje mjera hitnoga zdravstvenog zbrinjavanja, hitnog prijevoza oboljelih i ozlijeenih osoba u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu te zdravstvenog zbrinjavanja za vrijeme prijevoza.Uvjete, organizaciju i nain obavljanja hitne medicine na prijedlog Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu propisat e pravilnikom ministar.lanak 110.Hrvatski zavod za hitnu medicinu uz poslove iz lanka 109. ovoga Zakona obavlja sljedee poslove: predlae, planira, prati i analizira mjere hitne medicine u Republici Hrvatskoj, predlae ministru mreu hitne medicine, utvruje standarde opreme, vozila te vizualnog identiteta vozila i zdravstvenih radnika sukladno standardima suvremene hitne medicine, utvruje obvezujue standarde operativnih postupaka, protokole rada i algoritme postupanja, za sve oblike hitne medicine te usklauje njihovu primjenu, utvruje standarde hitne medicine za hitni medicinski prijevoz cestom, zrakom i vodom, prati, analizira i nadzire ujednaenu provedbu standarda kvalitete rada i opremljenosti u svim upanijskim zavodima za hitnu medicinu, predlae i oblikuje edukacijske programe cjeloivotnog obrazovanja/trajne izobrazbe te sudjeluje u provedbi i nadzire edukaciju i struno usavravanje zdravstvenih radnika hitne medicine, sudjeluje u obrazovanju zdravstvenih radnika, oblikuje doktrinu u djelatnosti hitne medicine, predlae program mjera zdravstvene zatite iz podruja rada hitne medicine, planira i provodi aktivnosti u cilju uspostave informatizacije sustava hitne medicine kompatibilne s informatikim sustavom Zavoda, provodi edukaciju stanovnitva iz svog podruja rada, surauje s drugim zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima u cilju unapreenja lijeenja i dijagnostike iz podruja hitne medicine, prati i provodi struna i znanstvena istraivanja iz hitne medicine, prikuplja podatke za godinju analizu rada hitne medicine, analizira ih i dostavlja ih ministarstvu, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Zavodu, prikuplja podatke i vodi registre iz podruja hitne medicine, planira i sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih projekata zdravstvene zatite u izvanrednim prilikama u koordinaciji s Kriznim stoerom ministarstva, Dravnom upravom za zatitu i spaavanje, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom obrane, Hrvatskim Crvenim kriem, Hrvatskom gorskom slubom spaavanja te ostalim slubama za spaavanje, koordinira, struno usmjerava i nadzire rad upanijskih zavoda za hitnu medicinu.lanak 111.Zavod za hitnu medicinu jedinice podrune (regionalne) samouprave obavlja sljedee poslove: provodi mjere hitne medicine na podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave, osigurava suradnju u pruanju hitne medicine sa susjednim jedinicama podrune (regionalne) samouprave, organizira i osigurava popunjavanje mree timova na podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave, osigurava provedbu utvrenih standarda opreme, vozila te vizualnog identiteta vozila i zdravstvenih radnika, provodi standarde hitne medicine za hitni medicinski prijevoz cestom, a standarde za hitni medicinski prijevoz zrakom i vodom provodi u suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, osigurava provedbu standarda kvalitete rada te predlae Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu mjere potrebne za poboljanje postojeih standarda kvalitete rada i opremljenosti, sudjeluje u planiranju i provedbi obrazovanja zdravstvenih radnika, provodi struna i znanstvena istraivanja iz podruja hitne medicine u suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, provodi aktivnosti u cilju uspostave informatizacije sustava hitne medicine, prikuplja podatke i vodi registre iz podruja hitne medicine za jedinicu podrune (regionalne) samouprave te ih prosljeuje Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, planira, organizira i sudjeluje u obrazovanju stanovnitva iz podruja hitne medicine na svom podruju, surauje s drugim zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provedbi lijeenja i dijagnostike bolesti, planira i sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih projekata zdravstvene zatite u izvanrednim prilikama u koordinaciji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, obavlja i druge poslove iz podruja hitne medicine za potrebe jedinice podrune (regionalne) samouprave.XI. REFERENTNI CENTAR MINISTARSTVAlanak 112.Referentni centar ministarstva (u daljnjem tekstu: referentni centar) moe biti zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove, odnosno druga pravna osoba ili dio pravne osobe koja obavlja zdravstvenu djelatnost sukladno posebnome zakonu koja ispunjava normative i standarde za pruanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite.Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijea, ministar uz pribavljeno miljenje strunog drutva Hrvatskoga lijenikog zbora ili drugih odgovarajuih drutava donosi rjeenje kojim se odreuje referentni centar.Dobivanjem rjeenja zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove, odnosno druga pravna osoba ili dio pravne osobe koja obavlja zdravstvenu djelatnost sukladno posebnome zakonu stjee pravo uporabe i isticanja znaka i naziva referentnog centra. Rjeenje o odreivanju referentnog centra objavljuje se u Narodnim novinama.Naziv referentni centar dodjeljuje se na vrijeme od pet godina.Mjerila za dodjelu i obnovu naziva referentnog centra propisat e pravilnikom ministar.lanak 113.Referentni centar pored svoje osnovne djelatnosti obavlja poslove vezane uz primjenu i praenje jedinstvene doktrine i metodologije u prevenciji, dijagnostici, terapiji i rehabilitaciji bolesti u podruju za koje je osnovan.lanak 114.Referentni centar obavlja naroito ove poslove: prati, prouava i unapreuje stanje u podruju za koje je osnovan, prua struno-metodoloku pomo edukacijom i drugim oblicima diseminacije znanja u podruju za koje je osnovan, utvruje doktrinarna mjerila za prevenciju, dijagnostiku, lijeenje i rehabilitaciju bolesti u podruju za koje je osnovan, daje ocjene i miljenja za metode, postupke i programe rada iz dijela zdravstvene zatite za koju je osnovan, sudjeluje u planiranju, praenju i procjeni istraivanja i poticaju primjene rezultata istraivanja u podruju za koje je osnovan, prati struno usavravanje zdravstvenih radnika.Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga lanka referentnom centru se ne osiguravaju dodatna sredstva.Struni stavovi referentnog centra postaju obvezni kada ih nakon prethodno pribavljenog miljenja Nacionalnoga zdravstvenog vijea u formi naputka donese ministar.Za isto medicinsko podruje moe se odrediti samo jedan referentni centar.Nacionalno zdravstveno vijee utvruje medicinska podruja koja zbog vanosti za Republiku Hrvatsku mogu stei naziv referentnog centra.XII. NACIONALNO ZDRAVSTVENO VIJEElanak 115.Nacionalno zdravstveno vijee broji devet lanova od ega najmanje 40% osoba suprotnog spola koje imenuje i razrjeuje Hrvatski sabor, na prijedlog ministra, iz redova istaknutih strunjaka u pojedinim strukama medicine, radi prouavanja zdravstvenih problema, davanja i predlaganja strunih miljenja iz podruja planiranja, programiranja, razvoja i drugih bitnih pitanja iz zdravstva koja su od vanosti za Republiku Hrvatsku.lanovi Nacionalnoga zdravstvenog vijea biraju se na vrijeme od etiri godine.Imenovani lan Nacionalnoga zdravstvenog vijea moe biti razrijeen dunosti i prije isteka vremena na koje je imenovan ako: sam zatrai razrjeenje, ne ispunjava obvezu lana, izgubi sposobnost obnaanja dunosti, svojim ponaanjem povrijedi ugled dunosti koju obnaa.Postupak radi utvrivanja uvjeta za razrjeenje lana mogu pokrenuti predsjednik Nacionalnoga zdravstvenog vijea ili najmanje pet lanova vijea, podnoenjem zahtjeva vijeu.Nakon primitka zahtjeva iz stavka 4. ovoga lanka Nacionalno zdravstveno vijee imenovat e povjerenstvo iz reda svojih lanova na temelju ijeg izvjea e odluiti hoe li Hrvatskom saboru predloiti razrjeenje lana Nacionalnoga zdravstvenog vijea ili e odbiti zahtjev kojim je postupak pokrenut.Iznos naknade za rad lanova Nacionalnoga zdravstvenog vijea utvruje ministar, a isplauje se iz sredstava dravnog prorauna.XIII. TRGOVAKO DRUTVO ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTIlanak 116.Za obavljanje zdravstvene djelatnosti moe se osnovati trgovako drutvo.lanak 117.Trgovako drutvo iz lanka 116. ovoga Zakona ne moe obavljati ljekarniku djelatnost, cjelovite djelatnosti zdravstvenih ustanova: klinikoga bolnikog centra, klinike bolnice, klinike, ope bolnice, zdravstvenih zavoda i doma zdravlja.lanak 118.Ugovorom o osnivanju trgovakog drutva iz lanka 116. ovoga Zakona moraju se urediti prava i obveze lanova drutva.Na osnivanje, prestanak, odgovornost ili druga pitanja koja se odnose na trgovako drutvo iz lanka 116. ovoga Zakona, a koja nisu ureena odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe Zakona o trgovakim drutvima.lanak 119.Osnivai trgovakog drutva obvezni su od ministarstva zatraiti ocjenu sukladnosti ugovora, odnosno izjave o osnivanju s ovim Zakonom.lanak 120.Zahtjevu za ocjenu sukladnosti ugovora, odnosno izjave o osnivanju trgovakog drutva za obavljanje zdravstvene djelatnosti osnivai su obvezni priloiti dokaz o raspolaganju prostorom te miljenje nadlene komore o opravdanosti osnivanja.lanak 121.Ministarstvo rjeenjem utvruje da je ugovor, odnosno izjava o osnivanju trgovakog drutva za obavljanje zdravstvene djelatnosti u skladu s ovim Zakonom.Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.Trgovako se drutvo prije poetka rada upisuje u trgovaki registar.Trgovako drutvo ne moe zapoeti s obavljanjem zdravstvene djelatnosti dok ministar rjeenjem ne utvrdi da su ispunjeni uvjeti za obavljanje zdravstvene djelatnosti propisani odredbom lanka 50. stavka 1. ovoga Zakona.Zahtjev za donoenje rjeenja iz stavka 4. ovoga lanka osniva je obvezan podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana donoenja rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka.lanak 122.Odredbe lanka 119. do 121. ovoga Zakona primjenjuju se i u sluaju proirenja ili promjene djelatnosti trgovakog drutva koje obavlja zdravstvenu djelatnost.lanak 123.Razlozi za prestanak rada trgovakog drutva koje obavlja zdravstvenu djelatnost jesu osobito: djelovanje drutva protivno zakonu i drugim propisima, neispunjavanje zakonom propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti za koju je osnovano, nepotivanje kodeksa medicinske etike i deontologije.Ministar rjeenjem utvruje nastup razloga za prestanak rada drutva iz stavka 1. ovoga lanka.Protiv rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.XIV. ZDRAVSTVENI RADNICIlanak 124.Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pruaju zdravstvenu zatitu stanovnitvu, uz obvezno potovanje moralnih i etikih naela zdravstvene struke.Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomatolokom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom uilitu zdravstven