BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE VLADA

PRIJEDLOG

ZAKON O STOARSTVU

Sarajevo, juni 2012. godine

2

ZAKON O STOARSTVU I - OSNOVNE ODREDBE

lan 1.

(1) Ovim Zakonom ureuje se proizvodnja i uzgoj uzgojno vrijednih ivotinja, oplodnja i licenciranje domaih ivotinja, trgovina uzgojno vrijednim ivotinjama i genetskim materijalom, zootehniki, zoohigijenski uslovi dranja i iskoriavanja domaih ivotinja, provoenje uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja, nadzor nad primjenom ovog zakona, kaznene odredbe i druga pitanja vana za efikasnost i unaprjeenje stoarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

(2) Odredbe ovog Zakona odnose se na uzgoj: goveda, svinja, koza, ovaca, konja, magaraca, kunia, peradi, pela i drugih vrsta domaih ivotinja koje imaju privrednu namjenu (u daljem tekstu: domae ivotinje).

lan 2.

Uzgojem iz lana 1. stav 2. ovog Zakona potie se poveanje uspjenosti

proizvodnje domaih ivotinja uz ouvanje ili poboljanje njihove vitalnosti, poveanje ekonominosti stoarske proizvodnje, poboljanje kvaliteta ivotinjskih proizvoda, ouvanje genetske raznolikosti domaih ivotinja i evidencija domaih ivotinja.

lan 3. (1) U ovom Zakonu upotrebljavaju se pojmovi sa slijedeim znaenjem:

1. Stoarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i dranjem domaih ivotinja za privredno iskoritavanje;

2. Uzgojno vrijedna ivotinja je umatiena ili upisana domaa ivotinja te matino jato peradi i to: a. matina ivotinja iste pasmine upisana u matinu knjigu, iji su

roditelji, djedovi i bake upisani u matinu knjigu iste pasmine; b. evidentirana ivotinja domaa je ivotinja obiljeena unom

markicom i uvedena u centralni registar; c. upisana ivotinja iste pasmine ili krianac poznatih roditelja,

upisana u registar uzgoja; d. matino jato iste pasmine ili hibrid upisan u centralni popis

matinih jata; 3. Centralna uzgojno selekcijska sluba je organizovana u Federalnom

ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) zaduena za poslove centralne koordinacije i kontrole uzgojno selekcijskog rada, te politike u stoarstvu Federacije;

4. Federalni agromediteranski zavod Mostar upravna organizacija koja u smislu ovog Zakona obavlja poslove iji je djelokrug utvren Zakonom o o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Slubene novine Federacije BiH, broj 38/05); u (daljem tekstu: ovlatene ustanove)

5. Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo upravna organizacija koja u smislu ovog Zakona obavlja poslove iji je djelokrug utvren Zakonom o

3

o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Slubene novine Federacije BiH, broj 38/05); (daljem tekstu ovlatene ustanove)

6. Kantonalna uzgojno selekcijska sluba organizaciona jedinica u kantonalnom ministarstvu nadlenom za poslove stoarstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo) ili kantonalnog zavoda nadlenog za poslove stoarstva (u daljem tekstu: kantonalni zavod) zaduen za obavljanje uzgojno selekcijskog rada;

7. Centralna matina knjiga i centralni popis matinih jata (knjiga, popis, kartoteka, datoteka ili neki drugi oblik evidentiranja podataka u elektronskoj formi), je centralni skup svih podataka o uzgojno vrijednim ivotinjama u Federaciji koju vodi uzgojno selekcijska sluba na osnovu obaveznih informacija kantonalnih uzgojno selekcijskih slubi;

8. Kantonalna matina knjiga je knjiga koju vodi kantonalna uzgojno selekcijska sluba (knjiga, popis, kartoteka, datoteka ili neki drugi oblik evidentiranja podataka u elektronskoj formi), o matinim ivotinjama iz programa uzgoja iste pasmine, da bi se te ivotinje mogle identifikovati, te da bi se moglo dokazati porijeklo i proizvodnost tih ivotinja;

9. Registar uzgoja je registar koji vode kantonalne slube i uzgojna drutva (knjiga, popis, kartoteka, datoteka ili neki drugi oblik evidentiranja podataka u elektronskoj formi) o ivotinjama iz programa osjemenjivanja, krianja i odabira ivotinja iz populacije, a da bi se one mogle identifikovati, te da bi se moglo dokazati porijeklo;

10. Zootehnika je sistem tehniko-tehnolokih postupaka u uzgoju i iskoritavanju ivotinja;

11. Izvorne pasmine su pasmine domaih ivotinja nastale na teritoriji Federacije;

12. Matica pela je rasplodna enka u pelinjoj zajednici; 13. Pelinja zajednica je roj pela u konici sa pripadajuim saem, koji se

sastoji od jedne matice, radilica i trutova tokom proizvodne sezone; 14. Pelarstvo je dranje i gajenje pela, proizvodnja matica pela, meda i

drugih pelinjih proizvoda; 15. Soj je ua skupina ivotinja unutar pasmine slinih nasljednih osobina; 16. Natprosjena ivotinja je umatiena uzgojno vrijedna ivotinja koja je

prema nasljednim osobinama iznad prosjeka uzgoja kojem pripada; 17. Uzgoj stoke sistem je genetskih i zootehnikih postupaka u izgradnji

proizvodnih kapaciteta ivotinje; 18. Stvaranje uzgojno vrijednih ivotinja skup je uzgojno selekcijskih

postupaka i mjera kojima se izgrauje genetski vrijedna i u populaciji natprosjena ivotinja;

19. Uzgojni program skup je selekcijskih postupaka kojima se ostvaruje genetsko unaprjeivanje pojedinih vrsta i pasmina ivotinja;

20. Ispitivanje proizvodnosti je postupak utvrivanja proizvodnosti ivotinja, ukljuujui kvalitet proizvoda, a cilj je procjena uzgojnih vrijednosti u usmjeravanju tehnologije njihova iskoritavanja;

21. Uzgojna vrijednost je nasljedni uticaj ivotinje na genetsku vrijednost njenih potomaka;

22. Testiranje je postupak procjene uzgojnih vrijednosti primjerenim metodama i tehnoloko-tehnikim postupcima;

4

23. Test na vlastiti rast i razvoj (performance test) postupak je procjene uzgojne vrijednosti za osobine rasta i razvoja testirane jedinke;

24. Test po potomstvu (progeni test) postupak je procjene uzgojnih vrijednosti ivotinje na osnovu podataka o proizvodnim osobinama potomaka;

25. Kontrolni test postupak je utvrivanja uspjenosti krianog uzgoja; 26. Krianje je sparivanje ivotinja razliitih pasmina, sojeva i linija da bi se

dobile proizvodno vrjednije ivotinje; 27. Licenciranje je uzgojna mjera odabira i ocjene rasplodnjaka za prirodni

pripust; 28. Genetska manipulacija plansko je mijenjanje genoma pojedinih ivotinja; 29. Genetski materijal bioloki je reprodukcijski materijal (sjeme, jajne elije i

zameci); 30. Genetska raznolikost stepen je uestalosti gena unutar vrste; 31. Hibrid je ivotinja dobivena sistematskim i smislenim postupcima krianja; 32. Proizvodna osobina privredni je vana i mjerljiva osobina ivotinje; 33. Pedigre je potvrda o porijeklu i proizvodnim osobinama matinih ivotinja; 34. Potvrda o porijeklu je isprava o porijeklu upisane ivotinje; 35. Uzgajiva je pravno ili fiziko lice koje je vlasnik uzgojno vrijedne

ivotinje; 36. Uzgojno gazdinstvo je gazdinstvo registrovano za uzgoj uzgojno

vrijednih grla ivotinja, u skladu sa ovim zakonom i proisteklim podzakonskim aktima;

37. Uzgojno drutvo je pravno lice koje predstavlja farmu ili vie farmi koje u uzgoju koriste kombinacione sposobnosti pasmina ili linija;

38. Udruenje uzgajivaa je interesna grupa uzgajivaa, iji je osnovni cilj genetsko unaprjeivanje domaih ivotinja provoenjem uzgojnog programa;

39. Savez uzgajivaa je interesna grupa vie udruenja uzgajivaa, a cilj mu je genetsko unaprjeivanje domaih ivotinja provoenjem uzgojnog programa u Federaciji;

40. Centar za reprodukciju je mjesto koje odgovara biolokim zahtjevima za oplodnju ivotinja;

41. Izloba domaih ivotinja je manifestacija sa karakterom unaprjeenja stoarstva, ocjene pojedinanih uspjeha u uzgojnim programima pojedinih vrsta stoke i pasmina, sa statusom lokalnog, entitetskog i/ili meunarodnog znaaja;

42. Stoarska aukcija je manifestacija prodajno-izlobenog karaktera; 43. Izlobeni i/ili aukcijski prostor je registrovana lokacija koja ispunjava

tehniko-tehnoloke zahtjeve za odravanje ovih manifestacija; 44. Proizvodi ivotinjskog porijekla su: meso, svjee mlijeko, vuna, jaja,

med, stajnjak i drugi proizvodi ivotinjskog porijekla; 45. Ovlatena ustanova pravni subjekt s ovlatenjem za obavljanje

odreenih strunih i drugih poslova vezanih za uzgojno selekcijski rad u stoarstvu.

5

II - PROIZVODNJA I UZGOJ UZGOJNO VRIJEDNIH IVOTINJA

lan 4.

(1) Stvaranje uzgojno vrijednih ivotinja u Federaciji provodi se prema uzgojnim programima za pojedine vrste i pasmine domaih ivotinja.

(2) Uzgojni program odreuje veliinu populacije, uzgojni cilj, uzgojne metode, naine njegovog uspjenog provoenja i naine objave rezultata njegovog provoenja.

(3) Uzgojni program mora ispunjavati slijedee uslove da: 1. se moe utvrditi da e se njime ostvariti genetski napredak populacije na

kojoj e se provoditi; 2. se moe utvrditi da je dovoljno velika populacija uzgojno vrijednih ivotinja

na kojoj e se provoditi; 3. su osigurane strune, tehnike i organizacione pretpostavke za

provoenje uzgojnog programa; 4. su u provoenju uzgojnog programa ukljueni odgovarajui struni

zaposlenici; 5. je osigurano valjano voenje sve propisane uzgojne dokumentacije; 6. se osigurava odravanje genetske varijabilnosti; 7. su osigurani uslovi za sprjeavanje parenja u srodstvu osim u sluaju

kada je to uzgojnim programom predvieno. (4) Uzgojne programe iz stava 1. ovog lana donosi federalni ministar poljoprivrede,

vodoprivrede i umarstva (u daljem tekstu: federalni ministar) na prijedlog ovlatene ustanove.

(5) Uzgojni programi iz stava 1. ovog lana obavezni su za savez uzgajivaa (u daljem tekstu: Savez uzgajivaa), udruenja uzgajivaa, (u daljem tekstu: Udruenje), uzgajivae i druge uesnike stvaranja uzgojno vrijednih ivotinja.

(6) Uzgojno drutvo donosi i provodi vlastiti uzgojni program u kojem koristi kombinacione sposobnosti pasmina i linija domaih ivotinja u skladu sa st. 3. i 4 ovog lana.

lan 5.

Uzgojno vrijedne ivotinje moraju biti trajno oznaene i uvedene u centralni popis

matinih grla. Matina jata peradi vodi se u centralnom popisu matinih jata.

lan 6.

(1) Uzgojem uzgojno vrijednih ivotinja mogu se baviti samo uzgajivai koji su upisani u registar uzgajivaa uzgojno vrijednih ivotinja na osnovu prijave za upis.

(2) Registar uzgajivaa uzgojno vrijednih ivotinja vodi Federalno ministarstvo, na osnovu evidencija kantonalne slube, ovlatene ustanove i Saveza uzgajivaa.

(3) Oblik, nain voenja registra i obrazac prijave za upis iz stava 1. ovog lana, propisuje federalni ministar.

6

lan 7.

(1) Proizvodnjom genetskog materijala te prijenosom zametaka mogu se baviti pravna

lica registrovana za obavljanje te djelatnosti, uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva.

(2) Poslove iz stava 1. ovog lana mogu obavljati pravna lica koja imaju zaposlenike odgovarajue strune spreme, posjeduju objekte i opremu te ispunjavaju propisane zootehnike i veterinarsko-zdravstvene uslove.

(3) Pravna lica koja proizvode sjeme za vjetako osjemenjivanje, za dobivanje saglasnosti, moraju imati uz uslove propisane u stavu 2. ovog lana i muka uzgojno vrijedna rasplodna grla.

(4) Uslove iz stava 2. ovog lana propisuje federalni ministar.

lan 8.

(1) Genetskim manipulacijama mogu se baviti naune institucije u istraivake svrhe, u zatvorenim i za tu namjenu opremljenim objektima.

(2) Na osnovu prethodne saglasnosti kantonalnog ministarstva Federalno ministarstvo izdaje rjeenje kojim odobrava naunoj instituciji obavljanje poslova iz stava 1. ovog lana.

(3) Genetske manipulacije domaim ivotinjama i nasljednom tvari domaih ivotinja pod stalnim su nadzorom Federalnog ministarstva. (4) O rezultatima genetskih manipulacija ovlatene naune institucije iz stava 1. ovog lana dune su o svakoj manipulaciji sainit izvjetaj i izvijestiti Federalno ministarstvo. (5) Ukoliko Federalno ministarstvo utvrdi da dobiveni rezultati genetskih manipulacija

domaim ivotinjama i nasljednom tvari domaih ivotinja ne osiguravaju uspjeno privredno iskoritavanje ili su nepovoljni za rast i razvoj organizma, tako dobiven proizvod odnosno organizam mora se unititi u prisustvu federalne poljoprivredne inspekcije na troak vlasnika.

(6) Kod postupka unitavanja iz stava 4. ovog lana obavezno je voenje zapisnika.

lan 9.

(1) Uzgojna vrijednost uzgojno vrijednih ivotinja te kvalitet krianih ivotinja procjenjuje se propisanim postupcima.

(2) Rezultati procjene su javni i dostupni svakom uzgajivau. (3) Procjene uzgojne vrijednosti uzgojno vrijednih ivotinja i kvaliteta krianih ivotinja

obavljaju ovlatene ustanove u saradnji sa naunim institucijama. (4) Postupke procjena uzgojne vrijednosti uzgojno vrijednih ivotinja i kvaliteta krianih

ivotinja iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar.

lan 10.

(1) Na uzgojno vrijednim ivotinjama obavlja se ispitivanje uzgojno vanih osobina te njihova provjera (testiranje) na potomstvu.

7

(2) Ispitivanje proizvodnosti i testiranje uzgojno vrijednih ivotinja obavlja ovlatena ustanova pri emu provedbu moe povjeriti kantonalnoj slubi.

(3) Postupke ispitivanja i testiranja iz stava 2. ovog lana propisuje federalni ministar.

lan 11.

Uzgojno vrijedna perad moe se proizvoditi samo od jaja koja potiu od peradi istih pasmina, hibrida i djedovskih matinih jata.

lan 12.

U prodaju se mogu staviti samo selekcionisane matice sivih pela, proizvedene pod kontrolom kantonalne uzgojno selekcijske slube.

lan 13.

(1) Izvorne i zatiene pasmine i sojevi domaih ivotinja nastale na teritoriji

Federacije predstavljaju dio nacionalne bioloke batine, pod posebnom zatitom drave.

(2) Izvorne pasmine se upisuju u registar izvornih pasmina koji vodi uzgojno-selekcijska sluba. U skladu sa ratifikovanim sporazumima se vri zatita imena i izvorne pasmine.

(3) Ouvanje i iskoritavanje pasmina i sojeva iz stava 1. ovog lana obavlja se prema uzgojnim programima za pojedine pasmine i sojeve.

(4) Zatita izvornih pasmina i sojeva ostvaruje se dranjem potrebnog broja ivotinja za odravanje uzgoja i uvanjem njihova genetskog materijala.

(5) Budetom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Budet FBiH) osiguravaju se sredstva za zatitu odreenog broja domaih ivotinja i genetskog materijala pojedinih pasmina i sojeva iz stava 1. ovog lana.

(6) Listu izvornih i zatienih pasmina i sojeva domaih ivotinja te odreenog broja grla na prijedlog ovlatenih naunih i strunih ustanova iz oblasti uzgoja domaih ivotinja odobrava federalni ministar.

(7) Izvoz izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja provodi se na osnovu rjeenja o saglasnosti za izvoz koje izdaje Federalno ministarstvo.

(8) Dozvolu za izvoz izvornih i zatienih pasmina izdaje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

lan 14.

(1) Pasmine, sojevi i hibridi koji se uzgajaju u Federaciji vode se u posebnom registru. (2) Registar iz stava 1. ovog lana vodi Federalno ministarstvo. (3) Prijave za priznavanje nove pasmine, soja i hibrida stvorenih posebnim uzgojnim

programom u Federaciji ili svijetu podnose uzgajivai, uzgojne organizacije i uzgojna drutva Federalnom ministarstvu.

(4) Federalni ministar rjeenjem imenuje Komisiju za priznavanje pasmina, sojeva i hibrida. iz stava 3. ovog lana.

(5) Oblik, nain voenja, sadraj prijave i postupak priznavanja propisuje federalni ministar.

8

(6) Za priznate pasmine, sojeve i hibride Federalno ministarstvo izdaje rjeenje o upisu u registar iz stava 1. ovog lana.

(7) Popis priznatih pasmina, sojeva ili hibrida iz stava 6. ovog lana objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH.

(8) Kada u Federaciji doe do smanjenja brojnog stanja domaih ivotinja pojedine vrste, pasmine i kategorije, zbog ega se umanjuje obim poljoprivredne proizvodnje, federalni ministar moe donijeti naredbu o ogranienju ili zabrani klanja njihova podmlatka.

(9) Zabrana iz stava 8. ovog lana ne odnosi se na podmladak koji se mora izluiti zbog povrede, zaostajanja u rastu ili bolesnih stanja koja nisu razlog zabrane klanja.

III - OPLODNJA I LICENCIRANJE DOMAIH IVOTINJA

lan 15.

Oplodnja domaih ivotinja zootehnika je i zdravstvena mjera, obavlja se

vjetakim osjemenjivanjem i prirodnim pripustom.

lan 16.

(1) Za vjetako osjemenjivanje moe se koristiti samo sjeme natprosjeno vrijednih rasplodnjaka potvrenih testom na vlastiti rast i razvoj ili testovima na potomstvo, zavisno o starosti rasplodnjaka i stadiju testiranja, koji potiu od natprosjenih roditelja.

(2) U prirodnom pripustu mogu se koristiti uzgojno vrijedni rasplodnjaci koji potiu od natprosjeno vrijednih roditelja te zadovoljavaju uslove za ocjenu vanjtine grla i reprodukcionog stanja.

(3) Provjeru porijekla i ocjenu vanjtine rasplodnjaka obavljaju ovlatene ustanove i kantonalna sluba, a reprodukcijsko zdravstveno stanje nadlena veterinarska sluba.

(4) Ukoliko u Federaciji nema dovoljno uzgojno vrijednih rasplodnjaka neke pasmine odreenih u stavu 2. ovog lana, za prirodni se pripust mogu koristiti i odabrana (licencirana) grla u tipu te pasmine.

(5) Licenciranje rasplodnjaka obavlja Komisija za licenciranje. (6) Komisiju iz stava 5. ovog lana imenuje rjeenjem federalni ministar. (7) Nain rada Komisije za licenciranje i postupak odabiranja grla iz stava 5. ovog

lana propisuje federalni ministar na prijedlog uzgojno selekcijske slube.

lan 17.

(1) Rasplodnjaci koji potiu od natprosjeno vrijednih roditelja namijenjeni koritenju putem vjetakog osjemenjivanja i prirodnog pripusta upisani su u centralni popis mukih matinih grla.

(2) Svi rasplodnjaci koji se koriste putem prirodnog pripusta upisani su u matinu knjigu o emu se izdaje potvrda.

9

lan 18.

(1) Vjetako osjemenjivanje domaih ivotinja mogu obavljati veterinari i veterinarski

tehniari i uzgajivai na svojem stadu koji su osposobljeni za vjetako osjemenjivanje.

(2) Uzgajivai koji obavljaju vjetako osjemenjavanje domaih ivotinja i isto provode na vlastitom stadu moraju biti za to struno osposobljeni, raspolagati propisanom opremom i priborom i biti upisani u registar izvoaa vjetakog osjemenjavanja.

(3) Svi uzgajivai koji obavljaju vjetako osjemenjavanje osim veterinara moraju imati potvrdu o strunoj osposobljenosti za izvoenje vjetakog osjemenjavanja.

(4) Registar uzgajivaa za izvoenje vjetakog osjemenjavanja vodi centralna uzgojno-selekcijska sluba.

(5) Struno osposobljavanje uzgajivaa za izvoenje vjetakog osjemenjavanja iz stava 2. ovog lana se provodi na organizovanim obukama, prema programu koji odobrava Federalno ministarstvo, a na prijedlog Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

(6) Konkurs i izbor izvoaa obuke za struno osposobljavanje fizikih lica za izvoenje vjetakog osjemenjavanja raspisuje i provodi Federalno ministarstvo.

lan 19. Rasplodnjaci namijenjeni prirodnom pripustu mogu se koristiti samo na vlastitom

stadu, osim u sluaju koritenja licenciranih mukih rasplodnjaka, upisanih u matinu knjigu.

lan 20.

(1) Rasplodnjaci koji se koriste putem vjetakog osjemenjivanja i prirodnog pripusta

moraju biti pod stalnom zdravstvenom kontrolom nadlene veterinarske slube. (2) Najmanje jednom godinje ocjenjuje se svako rasplodno grlo od kojeg se uzima

sjeme namijenjeno vjetakom osjemenjivanju i prirodnom pripustu da bi se utvrdilo novo stanje uzgojne i upotrebna vrijednost rasplodnjaka.

(3) Komisiju za ocjenu mukih rasplodnih grla, ije je sjeme namijenjeno vjetakom osjemenjivanju ili mukih grla za prirodi pripust, a koja je sastavljena od predstavnika kantonalnog ministarstva i Federalnog ministarstva, ovlatenih i naunih institucija iz oblasti uzgoja domaih ivotinja, imenuje rjeenjem federalni ministar.

(4) Nain rada Komisije za ocjenu mukih rasplodnih grla propisuje federalni ministar na prijedlog uzgojno selekcijske slube.

(5) Ako rasplodnjak ispunjava postavljene uzgojne i reprodukcijske uslove, na prijedlog Komisije federalni ministar donosi rjeenje o nainu koritenja uzgojno rasplodnog grla.

(6) Praenje uzgojne i upotrebne vrijednosti rasplodnjaka namijenjenom prirodnom pripustu obavlja ovlatena ustanova.

(7) Kada rasplodnjak ne ispunjava postavljene uzgojne i reprodukcijske uslove, Komisija za ocjenu mukih rasplodnih grla predlae izluenje iz daljeg uzgojnog

10

koritenja, te o tome obavjetava draoca rasplodnjaka, uzgojnu organizaciju i nadlenu poljoprivrednu inspekciju.

(8) Vlasnik izluenog rasplodnjaka iz stava 4. ovog lana nema pravo na naknadu tete.

(9) Rasplodnjake namijenjene prirodnom pripustu ocjenjuje Komisija za licenciranje koja se imenuje svake godine na nain propisan lanom 16. stav 6. ovog zakona.

(10) Trajno izlueni rasplodnjaci ne mogu se vie koristiti u uzgoju.

lan 21. .

(1) Lica koja obavljaju vjetako osjemenjivanje i draoci rasplodnjaka u prirodnom pripustu duni su voditi popis o osjemenjivanju i prirodnom pripustu te vlasniku plotkinje izdati potvrdu o porijeklu sjemena (ime rasplodnjaka, pasmina, porijeklo).

(2) Nain voenja popisa te oblik i nain izdavanja potvrde iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar.

lan 22.

(1) Pravna lica i uzgajivai koji obavljaju vjetako osjemenjivanje duni su voditi

evidenciju o izvrenim osjemenjavanjima, a izvjetaj dostavljaju kantonalnoj slubi i ovlatenoj ustanovi.

(2) Draoci rasplodnjaka u prirodnom pripustu duni su kantonalnoj uzgojno selekcijskoj slubi dostavljati izvjetaje o obavljenim pripustima.

(3) Oblik i sadraj izvjetaja iz st. 1. i 2. ovog lana propisuje federalni ministar.

IV- TRGOVINA UZGOJNO VRIJEDNIM IVOTINJAMA I GENETSKIM MATERIJALOM

lan 23.

U prodaju se moe staviti uzgojno vrijedna ivotinja, propisno oznaena, odnosno pouzdano opisana (kopitari), koja posjeduje rodovnik ili potvrdu o porijeklu.

lan 24.

(1) Sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne elije u prodaju moe staviti pravno lice na

osnovu rjeenja o odobrenoj proizvodnji ili prodaji ovog genetskog materijala izdatog od Federalnog ministarstva uz struno miljenje ovlatenih ustanova.

(2) Pravno lice iz stava 1. ovog lana mora ispunjavati uslove u pogledu strunih kadrova i odgovarajuih objekata i opreme, koje propisuje federalni ministar.

lan 25.

(1) Sjeme rasplodnjaka moe se stavljati u prodaju ako je propisno oznaeno i ako je

za rasplodnjaka izdata dozvola za koritenje. (2) Zahtjev za izdavanje dozvole trai vlasnik rasplodnjaka.

11

(3) Dozvole za koritenje izdaje Federalno ministarstvo ako su ispunjeni uslovi u pogledu uzgojne vrijednosti te ako je sjeme zdravstveno ispravno.

(4) Potvrdu o ispunjenim uslovima u pogledu zdravstvene ispravnosti sjemena izdaje nadlena veterinarska organizacija, a potvrdu o uzgojnoj vrijednosti izdaje ovlatena ustanova.

(5) Prodaja sjemena pod stalnom je kontrolom nadlene poljoprivredne i veterinarske inspekcije.

(6) Pravilnik o oznaavanju sjemena iz stava 1. ovog lana te uslove u pogledu uzgojne vrijednosti i ispitivanja sjemena iz stava 3. ovog lana propisuje federalni ministar.

lan 26.

(1) Rjeenje o davanju saglasnosti za uvoz zametaka i jajnih elija, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 34/02) i Pravilnikom o uvozu i provozu ivih ivotinja, proizvoda ivotinjskog porijekla, veterinarskih lijekova, stone hrane i otpadaka ivotinjskog porijekla u Bosnu i Hercegovinu (Slubeni glasnik BiH, br.52/09), izdaje federalni ministar uz struno miljenje ovlatenih ustanova.

(2) Zameci i jajne elije moraju prije stavljanja u prodaju biti ispitani, propisno oznaeni praeni propisanom dokumentacijom (rodovnik i potvrda o zdravstveno- higijenskom stanju).

(3) Pravilnik o oznaavanju i ispitivanju iz stava 2. ovog lana donosi federalni ministar.

lan 27.

(1) Uzgojno vrijedne ivotinje i genetski materijal mogu uvoziti pravna lica, ako je uvoz u skladu sa programom uzgoja pojedine vrste ili pasmine stoke uz struno miljenje ovlatenih ustanova.

(2) Uvoz uzgojno vrijednih ivotinja i genetskog materijala ne moe se zbog uzgojnih razloga zabranjivati, sprjeavati ili ometati ako su pri uvozu ispunjeni uslovi:

a. za uzgojno vrijedne ivotinje: - da su upisane u matinu knjigu ili registar uzgoja za hibridne ivotinje koji

vodi nadlena uzgojna organizacija ili uzgojno drutvo zemlje porijekla; - da su oznaene na propisani nain; - da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju.

b. za sjeme: - da potie od rasplodnjaka koji je upisan u matinu knjigu ili registar uzgoja

za hibridne ivotinje koji vodi ovlatena uzgojna organizacija ili uzgojno drutvo zemlje porijekla;

- da potie od rasplodnjaka koji ima pozitivan test na proizvodne osobine i pozitivnu uzgojnu vrijednost, osim u sluajevima ako se sjeme uvozi u ogranienim koliinama bez rezultata testa zbog obavljanja test osjemenjivanja ili drugog opravdanog uzgojnog razloga to je u saglasnosti sa uzgojnim programom a potvreno je od strane ovlatene ustanove;

- da je dobiveno u centru za vjetako osjemenjivanje ovlatenom od slubenog tijela zemlje izvoznice;

12

- da je oznaeno na propisan nain; - da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju priznate uzgojne

organizacije zemlje porijekla. c. za zametke i jajne elije:

- da potiu od uzgojno vrijednih ivotinja koje su upisane u matinu knjigu ili registar uzgoja za hibridne ivotinje koji vodi ovlatena uzgojna organizacija ili uzgojno drutvo zemlje porijekla;

- da su dobiveni u centru za vjetako osjemenjivanje ili stanici za prijenos zametaka i jajnih elija ovlatenih od slubenog tijela zemlje izvoznice;

- da su oznaeni na propisan nain; - da posjeduju propisanu uzgojnu dokumentaciju.

(3) Dokaze o ispunjavanju uslova iz stava 2. ovog lana uvoznik mora posjedovati pri uvozu uzgojno vrijednih ivotinja ili genetskog materijala.

(4) Uvoziti se mogu uzgojno vrijedne ivotinje i genetski materijal istih pasmina, sojeva i hibrida ako su te pasmine, sojevi i hibridi upisani u registar propisan lanom 14. stav 1. ovog zakona.

(5) Rjeenje o davanju saglasnosti o uvozu iz stava 1. ovog lana izdaje federalni ministar.

(6) Dozvolu za uvoz iz stava 1. ovog lana izdaje Ured za veterinarstvo Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

lan 28.

(1) U naune i eksperimentalne svrhe mogu se uvoziti rasplodna grla koja ne

pripadaju kategoriji uzgojno vrijednih i ostalih grla izuzev od odredaba lana 27. ovog zakona.

(2) Rjeenje kojim se daje saglasnost o uvozu grla iz stava 1. ovog lana donosi federalni ministar.

(3) Dozvolu za uvoz iz stava 1. ovog lana izdaje Ured za veterinarstvo Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

lan 29.

(1) Izvoziti se mogu uzgojno vrijedne ivotinje i genetski materijal, koji u pogledu

uzgojne i rasplodne vrijednosti te zdravstvenog stanja ispunjavaju uslove za obavljanje djelatnosti trgovine na domaem tritu, ako sa inostranim kupcem nije drugaije ugovoreno.

(2) Izvorne i zatiene pasmine mogu se izvoziti ako izvoz ne ugroava potrebno brojno stanje ivotinja i njihovu zatitu.

(3) Rjeenje kojim se daje saglasnost o izvozu iz stava 2. ovog lana donosi federalni ministar.

13

VZOOTEHNIKI I ZOOHIGIJENSKI USLOVI DRANJA I ISKORITAVANJA DOMAIH IVOTINJA

lan 30.

Dranje i iskoritavanje domaih ivotinja u privredne svrhe mora biti u skladu sa

propisima o zootehniko-zootehnolokim uslovima, zatiti okolia i propisima koji odreuju uslove dobrobiti ivotinja.

lan 31.

(1) Kod izgradnje novog smjetajnog prostora za domae ivotinje vlasnik je duan

imati miljenje o minimalnim tehniko-tehnolokim uslovima proizvodnje i etoloki prihvatljivim postupcima sa ivotinjama, pribavljeno od ovlatene ustanove.

(2) Kod obnove starog smjetajnog prostora za domae ivotinje, vlasnik je duan imati miljenje o minimalnim tehniko-tehnolokim uslovima proizvodnje i etoloki prihvatljivim postupcima sa ivotinjama, pribavljeno od ovlatene ustanove.

(3) Tehnoloko-tehniki uslovi propisani su Zakonom o zatiti i dobrobiti ivotinja (Slubeni glasnik BiH broj 25/09).

(4) Uslova iz stava 1. ovoga lana duna se pridravati nadlena sluba opine pri izdavanju lokacijske dozvole za izgradnju objekta.

(5) Objekti zateeni u proizvodnim postupcima u trenutku donoenja ovog Zakona, a koji ne ispunjavaju uslove propisane stavom 3. ovog lana, duni su u roku od 5 (pet) godina od njegovog donoenja ispuniti iste, poevi sa usklaivanjima najkasnije u roku od 6 (mjeseci ) od donoenja propisa za tehnoloko-tehnike uslove iz ovog lana.

lan 32. (1) Sa stajskim gnojem treba postupati tako da se ne ugroava zdravlje ljudi i domaih

ivotinja, okoli, te kvalitet hrane i vode za ivotinje i ivotinjskih proizvoda. (2) Objekti za sakupljanje stajskog gnoja (gnojita, gnojne jame, jame za gnojovku,

lagune) i ureaji za preradu i obradu stajskog gnoja moraju ispunjavati propisane tehniko-tehnoloke uslove.

(3) Tehniko-tehnoloke uslove iz stava 2. ovog lana propisuje ministar.

lan 33.

(1) Vlasnik domaih ivotinja moe ograditi svoje imanje zatitnom ogradom kako bi osigurao nesmetan uzgoj ivotinja, ako pri tome ne ograniava zakonska prava drugih.

(2) Vlasnik domaih ivotinja moe zabraniti neovlaten ulaz tuih domaih ivotinja na svoje imanje, odnosno vlastito ili zakupljeno poljoprivredno zemljite.

(3) Vlasnik domaih ivotinja ne moe sa svojim ivotinjama neovlateno ulaziti niti koristiti tue imanje, odnosno tue poljoprivredno zemljite.

14

(4) Vlasnik domaih ivotinja koji je neovlatenim ulazom ili koritenjem tueg imanja, odnosno tueg poljoprivrednog zemljita, prouzrokovao materijalnu tetu vlasniku istog, duan je snositi sve nastale trokove.

(5) U sluaju da je vlasnik domaih ivotinja koje su prouzrokovale tetu nepoznat, ivotinje zateene na tuem imanju, odnosno poljoprivrednom zemljitu, Federalno ministarstvo i nadlena poljoprivredna inspekcija imaju pravo ukloniti, te trajno zbrinuti, odnosno prodati radi namirenja uinjene tete.

lan 34.

Uzgajiva uzgojno vrijednih ivotinja duan je provesti registraciju uzgojnog gazdinstva u skladu sa Pravilnikom o minimumu tehniko-tehnolokih i zoohigijenskih uslova za dranje uzgojno vrijednih grla, koji propisuje federalni ministar.

lan 35.

Uzgajivau je doputeno obavljati u vlastitom stadu na domaim ivotinjama zootehnike zahvate: odroavanje mladih ivotinja, kupiranje repova i sjeenje zubi prasadi, skraivanje kljunova, obrezivanje papaka, njegu koe i dlake, tretiranje preparatima protiv parazita u skladu sa uputama proizvoaa, davanje mineralnih i vitaminskih preparata prema uputama proizvoaa.

lan 36.

Domaim ivotinjama koje se koriste u gospodarske svrhe nije doputeno davanje hormonalnih preparata da bi se poticao rast, proizvodnja mlijeka, mesa, jaja ili zbog drugih proizvodnih razloga.

lan 37.

(1) Preseljenje pela doputeno je samo ako su sve pelinje zajednice zdrave to se dokazuje svjedodbom o zdravstvenom stanju i porijeklu ivotinja u skladu sa propisima o veterinarskim mjerama.

(2) Nain premjetanja pela, poloaj pelinjaka u odnosu na zemljite, javni put, ljude i ivotinje, nain zatite, postupak s odbjeglim rojem i druge postupke s pelama, na prijedlog uzgojnih drutava i strunih slubi propisuje federalni ministar.

lan 38.

(1) U opravdanim sluajevima (sigurnost ljudi, masovna pojava bolesti, prenapuenost konicama) kantonalni poljoprivredni inspektor moe zabraniti dranje pela na odreenom prostoru ili zabraniti premjetanje istih u skladu sa odgovarajuom Odlukom o dranju stoke na/u odreenim podrujima.

(2) Odluku iz stava 1. ovog lana duni su donijeti organi lokalne samouprave (kantoni) najkasnije u roku od 6 (est) mjeseci od dana donoenja ovog Zakona.

15

VI - HRANA ZA IVOTINJE I PROIZVODI IVOTINJSKOG PORIJEKLA

lan 39.

(1) Domae ivotinje smiju se hraniti samo hranom za ivotinje iji kvalitet odgovara propisima o kvalitetu hrane za ivotinje.

(2) Pod kvalitetom hrane za ivotinje podrazumijevaju se njena fizikalno-hemijska i hranidbena svojstva.

(3) U prodaju se moe staviti hrana za ivotinje i pojedini sastojci hrane za ivotinje ako njen kvalitet odgovara propisu o kvalitetu hrane za ivotinje.

(4) Propis iz stava 1. ovog lana koji se odnosi na fizikalno hemijska i hranidbena svojstva hrane za ivotinje regulie Zakon o hrani (Slubeni glasnik BiH broj 50/04).

lan 40.

(1) Hrana za ivotinje moe se staviti u prodaju pakovana i u rasutom stanju.

Pakovana hrana za ivotinje mora imati deklaraciju na ambalai, a u rasutom stanju mora imati deklaraciju uz svaku poiljku.

(2) Hrana za ivotinje u prometu treba odgovarati kvalitetu navedenom u deklaraciji za odreenu proizvodnu kategoriju, a zrnasta i voluminozna u rasutom stanju mora odgovarati propisanim normama.

(3) Hrana za ivotinje u trgovini na malo mora biti u originalnom pakovanju. (4) Hrana za ivotinje iz uvoza mora biti proizvedena u skladu sa standardima o

kvalitetu hrane za ivotinje zemlje izvoznice i propisima o kvalitetu hrane za ivotinje u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH), te za stavljanje u promet mora biti deklarisana na jednom od zvaninih jezika u BiH.

(5) Hrana za ivotinje moe se izvoziti samo ako je proizvedena i deklarisana u skladu s propisima o kvalitetu hrane za ivotinje u BiH.

VII- PROVOENJE UZGOJA UZGOJNO VRIJEDNIH IVOTINJA

lan 41.

(1) Obavljanje poslova uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja obavljaju uzgajivai, uzgojne organizacije, ovlatene ustanove uz praenje kantonalne slube i slube u Federalnom ministarstvu.

(2) Uzgajivai se mogu u cilju provoenja uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja udruivati u udruenja, u skladu sa odredbama Zakona o udruenjima i fondacijama (Slubene novine Federacije BiH, broj 45/02 ) i odredbama ovog Zakona.

(3) Uzgajiva moe samostalno provoditi uzgoj uzgojno vrijednih ivotinja ako ispunjava uslove iz lana 42. ovog Zakona.

16

lan 42.

(1) Federalno ministarstvo e izdati rjeenje o davanju saglasnosti uzgajivau, uzgojnoj organizaciji, udruenju uzgajivaa za bavljenje uzgojem uzgojno vrijednih ivotinja ako:

1. postoji uzgojni program za onu pasminu ili vrstu uzgojno vrijednih ivotinja ijim e se uzgojem uzgojna organizacija baviti;

2. postoji dovoljno velika populacija uzgojno vrijednih ivotinja za provoenje uzgojnog programa;

3. ima uposlene odgovarajue zaposlenike za obavljanje poslova za provoenje uzgojnog programa;

4. su osigurani tehniki i organizacioni uslovi: a) da se ivotinje mogu trajno oznaiti, a kod konja tano opisati, tako da im

se uvijek moe utvrditi identitet; b) da e se uredno voditi matine knjige; c) da se moe imati uvid u sve dokumente od vanosti za uzgoj; d) da postoji jasno odreeno teritorijalno podruje djelovanja uzgojne

organizacije; e) da e svaka ivotinja iz domaeg uzgoja ili uvoza koja udovoljava

uslovima porijekla, ispravno biti oznaena te vanjskim izgledom odgovara standardima pasmine, a na zahtjev lana uzgojne organizacije biti upisana u matinu knjigu ili registar uzgoja, te da se za ivotinje iz drugih uzgoja nee postavljati vii uslovi.

f) da je lanstvo u uzgojnoj organizaciji dostupno svakom uzgajivau koji se nalazi na podruju djelovanja uzgojne organizacije, odnosno udruenju koje se bavi uzgojem uzgojno vrijednih ivotinja iste pasmine ili vrste i osigurava uslove za uspjeno provoenje uzgojnog programa.

(2) Zadovoljavanje uslova iz stava 1. ta. 3. i 4. ovog lana, a koji se odnose na provoenje pojedinih strunih poslova, uzgojna organizacija moe ostvariti samostalno ili dokazati isto ugovorom sa ovlatenom ustanovom.

lan 43.

(1) Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz lana 42. ovog Zakona mora sadravati: 1. naziv, adresu i dokaz o pravnom obliku podnosioca zahtjeva; 2. ime, prezime i adresu lica koja imaju pravo potpisa; 3. podatke iz stava 1. take 4. ovog lana ovjerava ovlatena ustanova; 4. ime, prezime i adresu lica odgovornih za provoenje uzgojnog programa; 5. podatke o predvienom broju uzgojno vrijednih ivotinja koje e biti

ukljuene u provoenje uzgojnog programa te popis uzgajivaa, odnosno udruenja pri osnivanju;

6. uzgojni program iz kojeg je vidljiv uzgojni cilj, uzgojne metode, veliina populacije na kojoj se on provodi te nain ispitivanja osobina uzgojno vrijednih ivotinja;

7. dokaz o prostornom djelovanju uzgojne organizacije, te saglasnost postojee uzgojne organizacije iz kojeg je vidljivo da ne postoji isto teritorijalno podruje djelovanja te da uspostava nove uzgojne organizacije

17

nee ometati provoenje uzgojnog programa postojee uzgojne organizacije.

(2) U sluaju da na nekom podruju postoji uzgojna organizacija koja provodi uzgojni program iste pasmine i vrste uzgojno vrijednih ivotinja moe se pri davanju saglasnosti podnosiocu zahtjeva suziti teritorijalno podruje djelovanja ili se zahtjev moe odbiti.

lan 44.

Federalno ministarstvo e uskratiti saglasnost uzgojnoj organizaciji ako njen rad

nije osnovan na provedbi usvojenog uzgojnog programa ili ako bi on naruavao provoenje genetske izgradnje jedne pasmine ili vrste uzgojno vrijednih ivotinja.

lan 45.

(1) Federalno ministarstvo vodi Centralni registar uzgajivaa na bazi registara uzgoja koji vode ovlatene ustanove, kantonalne slube i Savez udruenja uz priloeno rjeenje za svako udruenje.

(2) Oblik i sadraj registra uzgajivaa i Centralnog registra uzgajivaa propisuje Federalno ministarstvo.

lan 46.

(1) Uzgojna organizacija i ovlateni uzgajiva moraju najkasnije do kraja prvog

mjeseca tekue godine poslati ovlatenoj ustanovi, kantonalnoj slubi izvjetaj o provoenju uzgojnog programa za proteklu godinu.

(2) Ovlatena ustanova, kantonalna sluba moe zatraiti sve podatke o rezultatima rada uzgojne organizacije i ovlatenog uzgajivaa te ima pravo uvida u dokumentaciju uzgojne organizacije.

(3) Ovlatena ustanova, kantonalna sluba obavezna je sainiti izvjetaj o rezultatima rada uzgojnih organizacija i uzgajivaa i poslati isti Federalnom ministarstvu najkasnije do kraja drugog mjeseca tekue godine za proteklu godinu.

lan 47.

(1) Uzgajiva u provoenju uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja obavlja: 1. provoenja uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja i uzgojnog programa; 2. vodi matine knjige za uzgojno vrijedne ivotinje na svom stadu te

podatke o tome dostavlja udruenju uzgajivaa i ovlatenoj ustanovi. (2) Udruenje uzgajivaa u provoenju uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja vri:

1. provoenje uzgojnog programa; 2. vodi matino knjigovodstvo udruenja i registar uzgoja za uzgojno vrijedna

grla, registar uzgajivaa uzgojno vrijednih ivotinja, registar lanova udruenja te podatke o tome dostavlja savezu uzgajivaa i ovlatenoj ustanovi;

3. organizuje samostalno ili zajedno sa savezom, uzgajivaa odnosno ovlatenom ustanovom prodaju uzgojno vrijednih ivotinja za lanove udruenja;

18

4. vodi i druge poslove od interesa za lanove udruenja. (3) Savez uzgajivaa u provoenju uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja vri:

1. provoenje uzgojnog programa; 2. koordinaciju prodaje uzgojno vrijednih ivotinja za lanove Udruenja; 3. zastupa interese Udruenja u provoenju uzgoja uzgojno vrijednih

ivotinja kao i druge poslove od zajednikog interesa.

lan 48. (1) Federalno ministarstvo u provoenju uzgoja i selekcije obavlja slijedee poslove:

1. vodi centralni popis uzgojno vrijednih ivotinja svih vrsta, pasmina, sojeva i hibrida;

2. vodi centralni registar uzgajivaa uzgojno vrijednih ivotinja; 3. uspostavlja informacioni sistem za praenje uzgoja svih vrsta uzgojno vrijednih

ivotinja u Federaciji; 4. objavljuje rezultate kontrole proizvodnosti, procjene uzgojnih vrijednosti i svih

oblika testova; 5. daje saglasnost na uzgojne programe i uestvuje u kontroli i provedbi istih.

6. sarauje sa Savezom i Udruenjima uzgajivaa pojedinih vrsta i pasmina uzgojno vrijednih ivotinja, organizuje i prati trgovinu uzgojno vrijednih ivotinja; (2) Kantonalno ministarstvo u provoenju uzgoja i selekcije obavlja slijedee poslove:

1. vodi kantonalne matine knjige i registar uzgoja i podatke dostavlja centralnoj selekcijskoj slubi i ovlatenim ustanovama;

2. izdaje isprave o porijeklu i proizvodnim osobinama; 3. obavlja kontrolu proizvodnosti uzgojno vrijednih ivotinja; 4. obrauje rezultate kontrole proizvodnosti i dostavlja ih centralnoj uzgojno

selekcijskoj slubi i ovlatenim ustanovama; 5. provodi testiranje uzgojno vrijednih ivotinja u saradnji sa nauno istraivakim

institucijama i ovlatenim ustanovama; 6. dostavlja uzgajivaima na koritenje obraene uzgojno selekcijske podatke o

njihovim uzgojno vrijednim grlima; 7. uestvuje u komisijama za licenciranje rasplodnjaka i ocjenu mukih rasplodnih

grla; 8. organizuje i prati trgovinu uzgojno vrijednih ivotinja u saradnji sa udruenjem i

savezom uzgajivaa; 9. uestvuje u aktivnostima vezanim za organizovanje takmienja, sajmova,

aukcijskih izlobi domaih ivotinja i izbor ocjenjivake komisije, o emu federalni ministar donosi pravilnik;

10. obavlja i druge poslove u podruju uzgojno selekcijskog rada na prostoru svog djelovanja.

(3) Strune i analitike poslove u oblasti uzgojno-selekcijskog rada i druga pitanja vana za efikasnost i unaprjeenje stoarstva na teritoriji Federacije koji su od posebnog znaaja za Federaciju, a odreeni su ovim Zakonom i na osnovu njega izdanim pod zakonskim aktima obavljaju institucije ovlatene od strane Federalnog ministarstva.

19

(4) Poslovi iz stava 1. ovog lana su: 1. izrauje i predlae uzgojne programe za pojedine pasmine domaih ivotinja; 2. organizuje kontrolu proizvodnosti uzgojno vrijednih ivotinja u saradnji sa

kantonalnim uzgojno selekcijskim slubama; 3. obavlja procjene uzgojnih vrijednosti uzgojno vrijednih ivotinja i kvaliteta krianih

ivotinja u saradnji sa centralnom uzgojno selekcijskom slubom, kantonalnom uzgojno selekcijskom slubom i nauno istraivakim institucijama;

4. izrauje i predlae liste autohtonih i zatienih pasmina sa mjerama za njihovo ouvanje, u saradnji sa naunim institucijama;

5. izdaje struna miljenja za uvoz uzgojno vrijednih ivotinja i genetskog materijala;

6. prati uvoz uzgojno vrijednih ivotinja i genetskog materijala te o tome vodi evidenciju i izrauje izvjetaje;

7. izdaje struna miljenja uzgajivaima i uzgajivakim udruenjima o zadovoljenju minimalnih zootehnikih i organizacionih uslova za provedbu uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja;

8. osposobljava uzgajivae da imaju osnovna znanja o uzgoju i postupcima sa domaim ivotinjama;

9. uestvuje u komisijama za licenciranje rasplodnjaka i ocjenu mukih rasplodnih grla;

10. prati uzgojne i upotrebne vrijednosti rasplodnjaka namijenjenih prirodnom pripustu u saradnji sa kantonalnim uzgojno selekcijskim slubama;

11. u saradnji s drugim institucijama razvija nove metode za unaprjeenje uzgojno selekcijskog rada.

lan 49.

(1) Provoenje ciljeva utvrenih ovim Zakonom od interesa su za Federaciju.

(2) Materijalno tehnika sredstva potrebna za provoenje odredaba ovog Zakona osiguravaju se iz Budeta Federacije BiH.

VIII NADZOR NAD PRIMJENOM OVOG ZAKONA

lan 50.

(1) Federalno ministarstvo vri upravni nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu istog koji su ovim zakonom stavljeni u nadlenost Federacije, kao i upravni nadzor nad institucijama, ustanovama i organizacijama u obavljanju poslova odreenih ovim Zakonom, a predstavljaju vrenje javnih ovlasti.

(2) U obavljanju nadzora nad izvrenjem poslova u vrenju javnih ovlasti, iz stava 1. ovog lana, Federalno ministarstvo obavlja upravni nadzor nad zakonitou akata kojima se rjeava u upravnim stvarima te vri nadzor i ostvaruje neposredni uvid i kontrolu u postupanju pravnih lica kojima su povjerene javne ovlasti, daje instrukcije za izvrenje poslova i trai podatke i obavijesti o izvrenju ovog zakona i drugih propisa donesenih na osnovu njega i izvjetaje o izvrenju poslova u vrenju javnih ovlasti.

20

(3) Federalno ministarstvo vri i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvrenja federalne politike i provoenja mjera u oblasti stoarstva koje su od znaaja za Federaciju.

(4) Kantonalno ministarstvo vri upravni nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega koji su ovim zakonom stavljeni u nadlenost kantona.

(5) Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega, kao i upravni nadzor nad radom ovlatenih pravnih lica u prenijetim im poslovima vri Federalno ministarstvo.

(6) Federalno ministarstvo obavlja upravni nadzor nad zakonitou akata kojima se rjeava u upravnim stvarima te vri nadzor i ostvaruje neposredni uvid i kontrolu u postupanju pravnih lica kojima su povjerene javne ovlasti, daje instrukcije za izvrenje poslova i trai podatke i obavijesti o izvrenju ovog Zakona i drugih propisa donesenih na osnovu njega i izvjetaje o izvrenju poslova u vrenju javnih ovlasti.

(7) Federalno ministarstvo vri nadzor nad kantonalnim ministarstvom u dijelu provoenja federalne politike u oblasti jedinstvene politike u stoarstvu na teritoriji Federacije.

(8) Kantonalno ministarstvo obavlja upravni nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega u poslovima koji su dati u nadlenost kantona i nad pravnim licima kojima je prenijeta javna ovlast iz nadlenosti kantona.

lan 51.

(1) Inspekcijski nadzor u provoenju ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu

ovog Zakona vre, federalna poljoprivredna inspekcija organizovana u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i kantonalne poljoprivredne inspekcije organizovane u kantonalnim upravama za inspekcijske poslove.

(2) Inspekcijski nadzor se vri u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj 35/05) i Zakonom o inspekcijama u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj 69/05 ) - (u daljem tekstu: Zakon o inspekcijama ).

(3) Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega, kao i kontrolu kvaliteta proizvoda ivotinjskog porijekla u prometu obavlja federalna i kantonalna poljoprivredna inspekcija.

lan 52.

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog Zakona neposredno obavljaju federalni i

kantonalni poljoprivredni inspektori/inspektorice kao dravni slubenici sa posebnim ovlatenjima i odgovornou (u daljem tekstu: poljoprivredna inspekcija).

(2) Poslove federalnog i kantonalnog poljoprivrednog inspektora moe obavljati diplomirani ininjer poljoprivrede smjera stoarstvo, zootehnike, odnosno opeg smjera, koji ima poloen struni upravni ispit za dravne slubenike, odnosno poloen ispit opeg znanja predvien za dravne slubenike organa uprave u Federaciji ili javni ispit predvien za dravne slubenike institucija BiH i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

21

lan 53.

(1) U provoenju inspekcijskog nadzora iz oblasti stoarstva federalni poljoprivredni inspektor je ovlaten i obavezan provoditi nadzor:

1. procesa ispitivanja proizvodnih osobina uzgojno vrijednih ivotinja, testiranja na potomstvo te ispravnosti voenja popisa matinih grla svih vrsta uzgojno vrijednih ivotinja i izdavanja rodovnika i potvrda o porijeklu;

2. procesa provoenja uzgojnih programa; 3. rada Saveza udruenja graana koje se bave uzgojem uzgojno vrijednih

ivotinja; 4. proizvodnje i trgovine sjemena, jajnih elija i zametaka; 5. provoenja procesa zatite izvornih i zatienih pasmina; 6. uvoenja u proizvodnju novih pasmina sojeva i hibrida; 7. proizvodnje, trgovine i kvaliteta hrane za ivotinje, u skladu sa ovim

zakonom; 8. i ostale poslove propisane ovim zakonom.

(2) Ako federalna poljoprivredna inspekcija u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen ovaj Zakon ili propis donesen na osnovu njega, naredit e rjeenjem da se utvrene nepravilnosti, odnosno nedostaci uklone u odreenom roku:

1. rjeenja o izluenju rasplodnjaka namijenjenog vjetakom osjemenjivanju prema prijedlogu Komisije za ocjenu rasplodnjaka;

2. rjeava u postupcima donoenja odluke o uslovnosti novoizgraenih i obnovljenih objekata za dranje ivotinja u skladu sa lanom 31. stav 1. ovog zakona;

3. podnosi zahtjeve za pokretanje prekrajnog postupka radi povrede ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega;

(3) Na rjeenje federalnog poljoprivrednog inspektora o naloenim upravnim mjerama na osnovu ovog Zakona, moe se uloiti alba u roku osam dana od prijema rjeenja.

(4) O albi rjeava Federalno ministarstvo. (5) alba na rjeenje federalnog poljoprivrednog inspektora o upravnim mjerama ne

odgaa izvrenje rjeenja.

lan 54.

U provoenju inspekcijskog nadzora iz oblasti stoarstva kantonalni poljoprivredni inspektor je ovlaten i obavezan provoditi nadzor, a naroito:

1. nadzire provoenje uzgojnih programa; 2. nadzire proizvodnju, odabir i trgovinu uzgojno vrijednim ivotinjama; 3. pregleda matine knjige i uzgojne upisnike te drugu dokumentaciju koja se

odnosi na proizvodnju i trgovinu uzgojno vrijednih ivotinja; 4. nadzire ispitivanje proizvodnih osobina uzgojno vrijednih ivotinja,

testiranje na potomstvo te ispravnost popisa matinih grla svih vrsta uzgojno vrijednih ivotinja i izdavanje rodovnika i potvrda o porijeklu;

5. nadzire provoenje zatite izvornih i zatienih pasmina i sojeva te voenje njihova popisa;

6. nadzire uvoenje u proizvodnju novih pasmina, sojeva i hibrida; 7. nadzire proizvodnju i trgovinu sjemena, jajnih elija i zametaka;

22

8. kontrolie obavljanje vjetakog osjemenjivanja i prirodnog pripusta te voenje popisa o osjemenjivanju i prirodnom pripustu;

9. nadzire obiljeavanje uzgojno vrijednih ivotinja; 10. nadzire dranje i iskoritavanje domaih ivotinja; 11. nadzire neovlateno ulaenje domaih ivotinja na tui posjed, odnosno

tue poljoprivredno zemljite; 12. nadzire rad ovlatenih ustanova i uzgojnih organizacija u provoenju

uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja; 13. nadzire koritenje sredstava koje ovlatena ustanova i uzgojne

organizacije dobivaju iz dravnog budeta i koriste za provoenje uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja;

14. nadzire proizvodnju i trgovinu i kvalitet hrane za ivotinje, u skladu sa ovim zakonom;

15. nadzire proizvodnju proizvoda ivotinjskog porijekla te postupak utvrivanja njihovog kvaliteta;

16. uzima uzorke proizvoda proizvedenih ili stavljenih u trgovinu prema odredbama ovog zakona;

17. nadzire i ostale poslove propisane ovim zakonom; 18. donosi rjeenja o izluenju rasplodnjaka namijenjenog prirodnom pripustu

prema ocjeni Komisije za licenciranje odnosno ocjenu rasplodnjaka; 19. podnosi zahtjeve za pokretanje prekrajnog postupka radi povrede ovog

zakona i propisa donesenih na osnovu njega; 20. rjeava u postupcima donoenja odluke o uslovnosti novoizgraenih i

obnovljenih objekata za dranje ivotinja u skladu sa lanom 31. stav 1. ovog zakona.

lan 55.

(1) Poljoprivredna inspekcija u skladu sa lanom 27. Zakona o inspekcijama donosi

godinje programe rada i mjesene planove rada obavljanja inspekcijskih nadzora. (2) Pri izradi godinjih programa i planova, federalna poljoprivredna inspekcija

dostavlja na miljenje Federalnom ministarstvu, a kantonalna poljoprivredna inspekcija dostavlja na miljenje kantonalnom ministarstvu.

(3) Glavni federalni poljoprivredni inspektor dostavlja mjeseno izvjetaj o izvrenim inspekcijskim pregledima u oblasti stoarstva Federalnom ministarstvu.

(4) Glavni kantonalni poljoprivredni inspektori podnose mjeseno izvjetaje kantonalnom ministarstvu vezano za izvreni inspekcijski nadzor iz oblasti stoarstva.

lan 56.

Ukoliko nadleni poljoprivredni inspektor pri vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi

da je povrijeen ovaj zakon ili drugi propisi donijeti na osnovu njega inspektor ima pravo i obavezu:

- rjeenjem narediti da se utvreni nedostaci, nepravilnosti otklone na nain i u roku kako je odreeno ovim zakonom i propisima na koji se odnosi inspekcijski nadzor;

23

- zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost kada je to odreeno ovim zakonom ili posebnim propisima iji nadzor nad provoenjem vri inspekcija;

- privremeno oduzeti, prodati ili unititi robu za koju se utvrdi da je protupravno nastala ili slui prometu ili izvrenju radnji i poslova koji su u suprotnosti sa propisima;

- narediti preduzimanje odgovarajuih upravnih radnji koje je privredni subjekat i drugo pravno lice, institucija koja ima javna ovlatenja, odnosno organ uprave obavezan da preduzme;

- prisilno provesti izvrenje odreene upravne mjere kada je subjekat nadzora sam ne izvri;

- podnijeti prijavu protiv subjekta nadzora i odgovornog lica za uinjeni prekraj ili krivino djelo;

- odrediti i druge mjere i obaviti radnje koje su odreene ovim zakonom i posebnim propisima.

lan 57.

(1) Fizika i pravna lica iji rad podlijee nadzoru federalnog poljoprivrednog

inspektora duna su mu omoguiti obavljanje nadzora i pruiti potrebne podatke i obavijesti.

(2) Federalno ministarstvo rjeava albe protiv donesenih upravnih akata ovlatenih ustanova u vrenju povjerenih javnih ovlasti.

(3) Rjeenja Federalnog ministarstva su konana i protiv njih nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor tubom kod nadlenog suda u sjeditu prvostepenog organa.

lan 58.

(1) Fizika i pravna lica iji rad podlijee nadzoru poljoprivrednog inspektora, duna su

mu omoguiti obavljanje nadzora i pruiti potrebne podatke i obavijesti. (2) Zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja poljoprivredni inspektor duan je donijeti bez

odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana kada je rjeenje postalo izvrno.

lan 59.

(1) Ako nadleni poljoprivredni inspektor pri inspekcijskom nadzoru posumnja da

hrana za ivotinje ili drugi proizvodi ne odgovaraju kvalitetu utvrenom propisom, uzet e odreeni broj uzoraka i dostaviti ih na analizu ovlatenoj ustanovi.

(2) Uzorci za analizu dostavljaju se pod ifrom.

lan 60.

(1) Superanalizu moe traiti proizvoa u roku od 15 dana nakon dobivene analize ili poljoprivredni inspektor, ako posumnja u rezultat analize.

(2) Nalaz superanalize konaan je i moe se pobijati samo pod uslovima i na nain propisan za pobijanje javnih isprava.

24

lan 61.

(1) Vlasnik od kojeg je uzet uzorak duan je podmiriti trokove pakovanja i analize uzorka ako se analizom utvrdi da proizvodi od kojih je uzet uzorak ne odgovaraju propisanom, odnosno deklarisanom kvalitetu.

(2) Ako se analizom utvrdi da uzorci odgovaraju propisanoj, odnosno deklarisanom kvalitetu, trokove pakovanja, prijevoza i analize uzorka podmiruje organ dravne uprave iji je poljoprivredni inspektor, dostavio uzorke na analizu.

(3) Vlasnik proizvoda od kojeg je uzet uzorak nema pravo na nadoknadu vrijednosti uzorka.

lan 62.

(1) Kad se analizom, odnosno superanalizom utvrdi da proizvod ne odgovara

propisanom ili deklarisanom kvalitetu, poljoprivredni inspektor e zabraniti promet i upotrebu tog proizvoda.

(2) Na zahtjev vlasnika proizvoda koji nema propisan kvalitet, ali udovoljava uslovima za upotrebu u druge svrhe, inspektor moe dopustiti tu upotrebu.

(3) Poljoprivredni inspektor, moe dozvoliti da se stavi u prodaju proizvod koji ima deklarisan kvalitet, ali je istekao rok upotrebe oznaen na deklaraciji pod uslovom da vlasnik proizvoda izmijeni deklaraciju proizvoda prema rezultatima utvrenim analizom, odnosno superanalizom.

(4) Kad se superanalizom utvrdi da proizvod ne odgovara za upotrebu, poljoprivredni inspektor e narediti njegovo unitenje.

IX - KAZNENE ODREDBE

lan 63.

(1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice ako:

- proizvodi genetski materijal te prenosi zametke bez odobrenja Federalnog ministarstva (lan 8. stav 1.);

- se bavi genetskim manipulacijama bez odobrenja Federalnog ministarstva (lan 9. stav 1.);

- za vjetako osjemenjivanje koristi sjeme suprotno odredbi lana 17. stav 1.;

- koristi rasplodnjake koji su izlueni iz uzgoja (lan 20. stav 9.); - postupi suprotno odredbi lana 27.; - utvruje ispravnost proizvoda ivotinjskog porijekla suprotno propisima o

njihovom kvalitetu (lan 39. stav 3.). (2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu

novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se fiziko lice novanom kaznom u

iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM.

lan 64.

25

(1) Novanom kaznom od 3.500,00 KM do 6.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice ako:

- rasplodnjaci nisu upisani u matine knjige (lan 17.); - obavlja vjetako osjemenjivanje suprotno odredbi lana 18. st. 1. i 2.; - prodaje sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne elije suprotno odredbi lana

25 stav 1.; - prodaje sjeme rasplodnjaka suprotno odredbi lana 25.; - prodaje zametke i jajne elije suprotno odredbi lana 26.; - uvozi uzgojno vrijedne ivotinje i genetski materijal suprotno odredbi lana

27.; - izvozi uzgojno vrijedne ivotinje i genetski materijal suprotno odredbi lana

29 st. 1 i 2.); - postupa suprotno odredbi lana 31. st. 3. i 4.; - daje domaim ivotinjama hormonske preparate suprotno odredbi lana

36.; - u prodaju stavlja hranu za ivotinje i pojedine sastojke za hranu takvog

kvaliteta koja ne odgovara propisu o kvalitetu proizvoda ivotinjskog porijekla (lan 39. stav 3.);

- obavlja djelatnost u trgovini hranom za ivotinje suprotno odredbi lana 40.;

- proizvodi ivotinjskog porijekla ne odgovaraju propisanim uslovima kvaliteta (lan 39. stav 2.);

- provodi uzgoj uzgojno vrijednih ivotinja suprotno odredbi lana 41. (2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu

novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se pojedinac (fiziko lice) novanom

kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM.

lan 65.

(1) Novanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice ako:

- proizvodi uzgojno vrijedne ivotinje suprotno uzgojnom programu (lan 4. stav 1.);

- ne postupa u skladu sa odredbama lana 6. st. 1. i 2.; - se bavi uzgojem uzgojno vrijedne ivotinje, a nije upisana u registar-

uzgajivaa uzgojno vrijednih ivotinja (lan 6. stav 1.); - proizvodi uzgojno vrijednu perad suprotno odredbi lana 11.; - stavlja u prodaju matice pela suprotno odredbi lana 12.; - u prirodnom pripustu koristi rasplodnjake suprotno odredbi lana 19.; - ne postupa u skladu sa lanom 22. stav. 1. i 2. ; - prodaje uzgojno vrijedne ivotinje suprotno odredbi lana 23.; - ne ispunjava propisane uslove u pogledu strunih zaposlenika, objekata i

opreme (lan 24. stav 2.); - dri i iskoritava domae ivotinje suprotno propisima o zatiti okoline i

dobrobiti ivotinja (lan 30.); - kod izgradnje i obnove smjetajnog prostora za domae ivotinje postupi

suprotno odredbi lana 31.;

26

- na domaim ivotinjama u vlastitom stadu obavlja nedoputene zahvate osim iz lana 35;

- na vrijeme ne dostavi ovlatenoj organizaciji izvjetaje o provoenju uzgojnog programa za proteklu godinu (lan 46.);

- poljoprivrednom inspektoru ne omogui obavljanje nadzora i ne prui potrebne podatke i obavijesti (lan 53. stav 1.).

(2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM.

(3) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se fiziko lice novanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM.

lan 66.

Sredstva dobivena od novanih kazni za prekraje i izreenih mjera po

odredbama ovog Zakona su prihod Budeta Federacije.

X - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 67. Odredbe ovog Zakona primjenjuju se na sve zapoete postupke u kojima nije do

stupanja na snagu ovog Zakona doneseno konano rjeenje.

lan 68.

(1) Najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, federalni ministar e u skladu sa svojim ovlatenjima donijeti propise o:

- nainu voenja matinih knjiga, registara i prijava, te uslove koje trebaju ispunjavati domae ivotinje da bi bile upisane u matinu knjigu i registar (lan 5. lan 6. stav 1. i lan 7. st. 1. i 2.);

- uslovima za proizvodnju i distribuisanje genetskog materijala i prenos zametka (lan 8. stav 2.);

- postupku procjene vrijednosti uzgojno vrijednih i krianih ivotinja, te postupku ispitivanja proizvodnosti i testiranja (lan 9. stav 4. i lan 10. stav 2.);

- sadraju prijave i postupku priznavanja novih pasmina, sojeva i hibrida (lan 14. stav 3. i stav 6.);

- nainu rada Komisije za licenciranje i postupak licenciranja (lan 16. stav 5 i 7.);

- uslovima koje mora ispunjavati pravno ili fiziko lice za obavljanje djelatnosti vjetakog osjemenjivanja (lan18. st. 1.i 2.);

- nainu rada Komisije za ocjenu mukih rasplodnih grla (lan 20.stav 3.); - obliku i sadraju izvjetaja o vjetakom osjemenjivanju i prirodnom

pripustu (lan 22. st. 1. i 2.);

27

- uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica, u pogledu strunih zaposlenika, objekata i opreme za proizvodnju i prodaju genetskog materijala (lan 24. stav 1.);

- propisima o ispitivanju i oznaavanju sjemena rasplodnjaka, zametaka i jajnih elija (lan 25. st. 1. i 3. i lan 26. stav 1.);

- minimalno tehniko tehnolokim i zoohigijenskim uslovima izgradnje objekata za smjetaj i dranje domaih ivotinja (lan 31. stav 1.);

- pravilnik o osposobljenosti i nivou znanja uzgajivaa lan 34. stav 1.; - kvalitetu proizvoda ivotinjskog porijekla (lan 39. stav 1- propis o kakvoi

hrane Zakon o hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 50/04 ); - obliku i sadraju registra uzgojnih organizacija (lan 45. stav 2); - o organizaciji takmienja, sajmova, aukcijskih izlobi domaih ivotinja i

izboru komisije za ocjenu grla. (lan 45. stav 1. taka 9.). (2) Do stupanja na snagu propisa iz stava 1. ovog lana, ostaju na snazi propisi koji su

doneseni na osnovu Zakona o mjerama za unaprjeivanje stoarstva ("Slubene novine Federacije BiH", broj 23/98), ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

lan 69.

Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje vaiti Zakon o mjerama za

unaprjeivanje stoarstva ("Slubene novine Federacije BiH", broj 23/98).

lan 70.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slubenim novinama Federacije BiH".

28

O B R A Z L O E NJ E I- Ustavni osnov Ustavni osnov za donoenje Zakona o stoarstvu sadran je u odredbi lana III

(2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koja propisuje da su federalna vlast i kantoni nadleni za koritenje prirodnih bogatstava i take c) amandmana VIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojoj je u iskljuivoj nadlenosti Federacije utvrivanje gospodarske politike, ukljuujui planiranje i obnovu, te politiku koritenja zemljita na federalnom nivou.

Prema potrebama, ove ovlasti mogu se ispunjavati zajedniki ili zasebno, ili od strane kantona koordinisano od federalne vlasti.

II - Razlozi za donoenje zakona Postojeim Zakonom o mjerama za unaprjeenje stoarstva pravno je obraena

materija koja se odnosi na uzgoj, selekciju i reprodukciju u stoarstvu, te proizvodnju uzgojno vrijednih grla i hrane za ivotinje.

Javila se potreba u Federaciji BiH za trgovinom uzgojno vrijednim grlima, zoohigijenskim uslovima uzgoja i dranja, zatite uzgoja i iskoritavanja uzgojno vrijednih grla, ouvanje genetskih resursa kao i druga pitanja vana za unaprjeenje stoarstva.

Zemlje lanice EU i zemlje u okruenju imaju Zakon o stoarstvu koji pravno regulie sva ova pitanja.

Novi zakon o stoarstvu tretira vrste koje imaju privredni znaaj, a koji bi za krajnji cilj imao praenje uinkovitosti proizvodnje uz ouvanje i poboljanje njihove vitalnosti, te poveanje ekonominosti stoarske proizvodnje, kao i poboljanje kvaliteta proizvoda ivotinjskog porijekla uz ouvanje raznolikosti uzgojno vrijednih ivotinja.

Ovaj zakon o stoarstvu i podzakonski akti koji se moraju donijeti moraju biti u dobrom dijelom usklaeni sa pravnim okvirima lanica EU, ali uvaavajui specifinosti naeg dravnog ustroja i ambijenta u kojem se nalazimo.

III - Pravna rjeenja Zakon je sistematizovan po poglavljima, kojih ukupno ima deset, i to: 1. Ope odredbe U ovom poglavlju definie se sadraj zakona, daju definicije uzgoja goveda,

svinja, koza, ovaca, konja, magaraca, kunia, peradi, pela i drugih vrsta domaih ivotinja koje imaju privrednu namjenu, kao i definicije naziva koritenih u ovom Zakonu.

Cilj donoenja ovog zakona je poveanje uinkovitosti proizvodnje domaih ivotinja uz ouvanje ili poboljanje njihove vitalnosti, poveanje ekonominosti stoarske proizvodnje, poboljanje kvaliteta ivotinjskih proizvoda, ouvanje genetske raznolikosti domaih ivotinja i evidencija domaih ivotinja.

29

2. Proizvodnja i uzgoj uzgojno vrijednih ivotinja U ovom poglavlju se definie stvaranje uzgojno vrijednih ivotinja u Federaciji

Bosne i Hercegovine putem uzgojnih programa te naini njihove uspjene provedbe i naini objave rezultata njihove provedbe.

Uzgojni program odreuje veliinu populacije, uzgojni cilj, uzgojne metode, naine njegova uspjenog provoenja i naine objave rezultata njegovoga provoenja.

Uzgojno vrijedne ivotinje moraju biti trajno oznaene i uvedene u centralni popis matinih grla.

Uzgojem uzgojno vrijednih ivotinja mogu se baviti samo uzgajivai koji su upisani u registar uzgajivaa uzgojno vrijednih ivotinja.

Proizvodnjom genetskog materijala te prijenosom zametaka mogu se baviti pravna lica kojima Federalno ministarstvo izda odobrenje za te poslove.

Popis izvornih i zatienih pasmina i sojeva domaih ivotinja te potrebni broj grla provodi uzgojno-selekcijska sluba, a potvruje federalni ministar.

Izvoz izvornih i zatienih pasmina domaih ivotinja provodi se na osnovu dozvole Federalnog ministarstva.

Pasmine, sojevi i hibridi koji se uzgajaju u Federaciji vode se u posebnom registru.

3. Oplodnja i licenciranje domaih ivotinja U poglavlju se definiu naini oplodnje i licenciranja domaih ivotinja, kao i

uslovi koje moraju zadovoljiti pravna ili fizika lica kako bi obavljala djelatnosti vjetakog osjemenjivanja te nain osposobljavanja lica za provoenje istog.

Za vjetako osjemenjivanje moe se koristiti samo sjeme nadprosjeno vrijednih rasplodnjaka potvrenih testom na vlastiti rast i razvoj ili testovima na potomstvo, zavisno o starosti rasplodnjaka i stadiju testiranja, koji potiu od nadprosjenih roditelja.

Licenciranje rasplodnjaka obavlja komisija za licenciranje . 4. Trgovina uzgojno vrijednim ivotinjama i genetskim materijalom Cilj odredbi ovog poglavlja je definisanje koritenja uzgojno vrijednih ivotinja i

genetskog materijala, u cilju zatite i poboljanja stoarske proizvodnje Federacije. U prodaju se moe staviti uzgojno vrijedna ivotinja, propisno oznaena,

odnosno pouzdano opisana (konji), koja posjeduje rodovnik ili potvrdu o porijeklu. Sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne elije u prodaju moe staviti pravno lice na

osnovu rjeenja o odobrenoj proizvodnji ili prodaji ovog genetskog materijala izdanog od Federalnog ministarstva.

Pravno lice mora ispunjavati uslove u pogledu strunih kadrova i odgovarajuih objekata i opreme, koje propisuje federalni ministar.

Uvoziti se mogu uzgojno vrijedne ivotinje i genetski materijal istih pasmina, sojeva i hibrida ako su te pasmine, sojevi i hibridi upisani u registar propisan lanom 15. stav 1. ovog zakona.

Rjeenje o davanju suglasnosti za oznaene poslove izdaje federalni ministar.

30

5. Zootehniki i zoohigijenski uslovi dranja i iskoritavanja domaih

ivotinja Poglavlje u kojem je definisano dranje i iskoritavanje domaih ivotinja u

privredne svrhe i propisima koji odreuju uslove dobrobiti ivotinja. Definisana su prava i obaveze vlasnika domaih ivotinja kao i pravila prilikom izgradnje novih ili obnove starih smjetajnih prostora za domae ivotinje. Dat je uvid u osposobljenost uzgajivaa i osnovno znanje o uzgoju i postupanju s domaim ivotinjama, njihovoj zdravstvenoj zatiti, hranidbi kao i o osobinama proizvoda ivotinjskog porijekla.

Dranje i iskoritavanje domaih ivotinja u privredne svrhe mora biti u skladu s propisima o tehniko-tehnolokim uslovima, zatiti okolia i propisima koji odreuju uslove dobrobiti ivotinja.

6. Hrana za ivotinje i proizvodi ivotinjskog porijekla Poglavlje definie hranu za ivotinje i proizvode ivotinjskog porijekla, naine

pakovanja i prodaje hrane za ivotinje. Proizvodi ivotinjskog porijekla moraju odgovarati propisanim uslovima o kvaliteti proizvoda ivotinjskog porijekla.

Domae ivotinje mogu se hraniti samo zdravom hranom, a njihov kvalitet mora odgovarati propisu o kvalitetu hrane za ivotinje i drugim propisanim normama, utvrenih Zakonom o hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 50/04 ).

Hrana za ivotinje ne moe sadravati tetne stvari u koncentraciji veoj od propisanih.

U prodaju se moe staviti hrana i pojedini sastojci za hranu, ako kvalitet odgovara propisu o kvalitetu hrane za ivotinje.

7. Provoenje uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja Poglavlje definie oblike provoenja uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja, naine

udruivanja uzgajivaa u cilju provoenja uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja. Provoenje uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja obavljaju uzgajivai, uzgojne

organizacije, kantonalna sluba i uzgojno-selekcijska sluba. Uzgajivai se mogu u cilju provoenja uzgoja uzgojno vrijednih ivotinja

udruivati u udruenja, u skladu sa odredbama Zakona o udruenjima i fondacijama (Slubene novine Federacije BiH, broj 45/02 ) i ovog zakona.

Uzgajivai mogu samostalno provoditi uzgoj uzgojno vrijednih ivotinja ako ispunjavaju uslove iz lana 41. ovog zakona.

8. Nadzor Federalno ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i umarstva vri upravni

nadzor nad provoenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona koji su ovim zakonom stavljeni u nadlenost Federacije.

Federalno ministarstvo vri i nadzor nad kantonalnim organima uprave nadlenim za poslove stoarstva u dijelu izvravanja federalne politike.

9. Kaznene odredbe Poglavlje u kojem se propisuju novane kazne u rasponu od 2.000,00 KM do

15.000,00 KM za pravna lica, a za fizika lica u rasponu od 500,00 KM do 1.500,00 KM koja postupe suprotno odredbama ovog zakona.

31

10. Prelazne i zavrne odredbe Poglavlje u kojem se definie rok za donoenje podzakonskih propisa koji trebaju

biti doneseni na osnovu ovog zakona, te pitanja primjene podzakonskih propisa koji su bili na snazi do donoenja podzakonskih propisa propisanih ovim zakonom.

IV- Nain izvrenja zakona Za implementaciju i izvrenje ovog zakona federalni ministar poljoprivrede,

vodoprivrede i umarstva treba donijeti (14) provedbenih propisa u roku do jedne godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

V- Finansijska sredstva

Za donoenje ovog Zakona osigurat e se sredstva u okviru federalnih novanih podrki u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Zakonom o novanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju (Slubene novine Federacije BiH, broj 42/10) u lanku 5 obuhvaena je potpora u sklopu mjera potpore proizvodnji i plaanja u sklopu mjera strukturne politike koja se provodi kroz etiri modela.

U lanku 10 stav (1) to. b) predviene su potpore animalnoj proizvodnji, u lanku 12 stav 1 to. b) i d). definisano je pravo na podrku proizvodnji . Dodatkom I navedenog Zakona data su pojanjenja pri izraunu ukupnog obima poslovanja poljoprivrednog gazdinstva, a Dodatkom II dati su prioriteti u modelu potpora proizvodnji.

U lanku 22 stav (1) to. 3, 4, 5 i 6 predviena su sredstva za ostale vrste podrki, koja nisu obuhvaena nijednim od modela odreenih u lanu 5. ovog Zakona,

Programom novanih podrki u poljoprivredi i ruralnom razvoju za tekue godine predvidjet e se sredstva za izradu Uzgojnih programa po razliitim uzgojima ,kao i za sredstva kroz organizovanje poljoprivrednika (zadruge, udruenja, savezi, komore) .