Click here to load reader

Zaključci kolegija TJESKOBA 2

  • View
    28

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Medicina

Text of Zaključci kolegija TJESKOBA 2

MIP: TJESKOBA I KAKO JE SE OSLOBODITIZAKLJUCI KOLEGIJA TJESKOBA (ANKSIOZNOST)

Din Durakovi

TJESKOBA

Tjeskoba je stanje u kojem se ovjek osjea bespomono, uplaeno, napeto, nezatieno, ali i bolno, jer se boji da e se dogoditi neto nepredvieno i loe To je reakcija organizma na unutranju i na vanjsku opasnost Unutranja opasnost je u oblasti instinktivne, a vanjska u oblasti potencijalno prijetee opasnosti iz okoline

TJESKOBA

U normalnim uvjetima, tjeskoba se osjea i njeni simptomi se ispoljavaju, kada je osoba suoena s prijetnjom, opasnou ili kada se nalazi u stanjima stresa

U stanjima tjeskobe osoba nastoji nastalo stanje rijeiti na razliite naine, pomou razliitih duevnih mehanizama

Iako se u tjeskobi najee radi o psiholokim imbenicima, postoje podaci o genetskom utjecaju, kao i o neurofiziolokim promjenama

TJESKOBA

Tri su glavne vrste tjeskobe:Opa tjeskoba Fobije Panini poremeaji

OPA TJESKOBA

Razlozi za to stanje mogu biti: fizioloki (promjena elektro-kemijskih procesa u mozgu, tj. sloena interakcija izmeu neurotransmitora i neuromodulatora u mozgu),

psiholoki (reakcija na stresno stanje iz okoline , npr. zbog prekinute vrste veze ili izlaganja stanju katastrofe)

OPA TJESKOBAPrema nekim podacima, anksiozni poremeaji uestalosti su do 5% u populaciji Praeni su kroninom tjeskobom, a traju razliito: danima, tjednima, pa i mjesecima Takva osoba tui se na kroninu zabrinutost

OPA TJESKOBA

Tegobe mogu biti praene slabosti koncentracije, lakim gubitkom strpljenja, nesanicom, vrtoglavicom, potitenosti, opsesivnim vezanjem za neke stvari ili dogaaje, drhtanjem dijelova tijela ili cijelog tijela, grenjem miinih skupina, napetosti u predjelu trbuha i dr.

FOBIJE

To su nerealna stanja kao reakcije tjeskobe na vanjski podraaj

Dijele se u: socijalne fobije (izlaganje nekim socijalnim stanjima ili nastupima) mogu biti vezane za procjenu osoba iz okolice koji bi joj se mogli rugati, ismijavati je i sl. -u tim situacijama moe se dogoditi intenzivno znojenje, crvenilo lica, lupanje srca, ubrzano disanje i dr. opsesivno-kompulzivne poremeaje (ponavljane, neeljene , nametljive misli, mogu biti u oblasti opsjednutost ili prisila), posttraumatske bolesti poput post-traumatskog stresnog poremeaja, akutne bolesti stresa (ponovljena trauma u prethodno traumatiziranih), generalizirane tjeskobne poremeaje (ei u djece adolescenata), tjeskobu tijekom nekih tjelesnih poremeaja (npr. tijekom ozljeda glave, upala, uzimanja nekih lijekova, alkoholnih pia, kofeina)

FOBIJE

Mogu biti praene intenzivnim strahom od nekih stanja ili objekata (npr. fobije zatvorenog prostora, otvorenog prostora, fobije visine, bojazan putovanja avionom, bojazan od kunih ljubimaca na ulici, i td.)

Te reakcije straha su neadekvatne i iracionalne Posljedice mogu biti neizlaenje na ulicu, izbjegavanje vonje dizalom, izbjegavanje vonje avionom i dr.

PANINI POREMEAJI

Napadaji panike zahvaaju vie od 30% populacije u jednoj godini veina tih osoba spontano se oporavi i bez lijeenja Panini poremeaji su rijetki i zahvaaju manje od 1% populacije u pola godine, a od toga ei su u adolescenata i ranoj odrasloj dobi Najjai su unutar 10 minuta, nisu opasni po zdravlje i spontano se gube Mogu se razliito ispoljavati, od bolova u prsima, vrtoglavice, drhtanja, straha od smrti, nelagode u prsima, do munine i trbunih tegoba

PANINI POREMEAJI

Tegobe takve osobe mogu biti praene s naglo nastalom panikom, koja moe trajati minuta, satima, ali i danima Moe biti razliito ispoljena, od jedva primjetne do jake panike

ZAKLJUCI KOLEGIJA TJESKOBA

Tjeskoba ne znai nuno da se radi o psihikoj bolesti, ve moe biti samo posljedica onoga to je ovjek ranije proivio, to jest moe znaiti i najee znai normalnu reakciju organizma na stanja opasnosti No: tjeskoba ipak moe biti znak promjene raspoloenja zbog bolesti, koja se ispoljava kao posljedica tamo gdje nema stvarne opasnosti za ovjeka Kada se susretne s opasnosti, ovjek postaje tjeskoban i to je normalna reakcija na opasnost

To je razliita reakcija od straha, jer je blaa i dua u trajanju

Tjeskoba je poremeaj koji lijenici esto ne prepoznaju, zbog ega se i ne lijei primjereno

ZAKLJUCI KOLEGIJA TJESKOBA

Tjeskobe su najea stanja u psihologiji i psihijatriji One prate ovjeka u veoj ili manjoj mjeri tijekom cijelog ivotnog vijeka

Tjeskoba moe biti : korisna, tamo gdje se signalizira i upozorava ovjeka na postojeu realnu opasnost, nesvrsishodna i neadekvatna, tamo gdje nema korelacije veliine opasnosti i reakcije organizma

Ako se radi o stanjima prilagodbe, ona su korisna jer se pomou njih organizam priprema da bi se adekvatno zatitio za budua stanja koja nose potencijalnu opasnost No ako se radi o looj prilagodbi na stres, moe se dogoditi posljedino stanje iscrpljenosti organizma i promjena funkcija na loije