ZAKLJUČAK I II III !ki tim Grada Pule za energetsku u !inkovitost: Boris Mileti !, gradona "elnik Grada Pule Fabrizio Radin, zamjenik gradona "elnika Vera Radolovi !, zamjenik gradona

Na temelju članka 61. Statuta Grada Pula-Pola (“Službene novine” Grada Pule, broj

7/09, 16/09, 12/11 i 1/13), Gradonačelnik Grada Pule dana 08. svibnja 2013. godine, donosi

ZAKLJUČAK

I

Prihvaća se Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Pule – Pola (SEAP).

II

Plan iz točke I čini prilog ovom Zaključku.

III

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom njegovog donošenja.

Klasa: 372-01/13-01/136

Urbroj:2168/01-04-03-02-0385-13-2

Pula, 08. svibnja 2013.

GRADONAČELNIK Boris Miletić

Obrazloženje

I Pravni osnov za donošenje akta Osnova za donošenje ove Odluke nalazi se u: - članku 61. Statuta Grada Pula-Pola (“Službene novine” Grada Pule broj 7/09, 16/09 i 12/11) kojim je predviñeno da Gradonačelnik upravlja pokretninama u vlasništvu Grada Pule u skladu sa zakonom, Statutom i općim aktima Gradskog vijeća; II Temeljna pitanja i razlozi za donošenje akta

Grad Pula-Pola u sklopu projekta City_SEC, pristupio je Sporazumu gradonačelnika dana 26. travnja 2011. godine. U sklopu navedenog projekta Grad se obvezao izraditi Akcijski plan energetski održivog razvitka (SEAP) te smanjiti emisiju CO2 za 20% do 2020. godine U SEAP-u je 2010. godina uzeta kao bazna inventarna godina emisije CO2, te su opisane moguće mjere kako bi se postigao gore navedeni cilj. Grad Pula-Pola izradio je gore navedeni SEAP kojeg su predstavnici Istarske razvojne agencije (IDA) d.o.o., koja koordinira aktivnosti i za ostale istarske gradove, dana 18. ožujka 2013. godine predali Uredu Sporazuma gradonačelnika u Bruxellesu. III Prijedlog akta U prilogu dostavlja se Zaključak o prihvaćanju Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada Pule – Pola (SEAP) na daljnje postupanje radi donošenja. IV Financijska sredstva potrebna za realizaciju akta Za realizaciju predloženog akta nisu potrebna financijska sredstva. Slijedom navedenog predlaže se donošenje ove Odluke. Pripremila: Minja Savović, struč.spec.

PROČELNIK Damir Prhat, dipl.ing.

Akcijski plan energetski održivog razvoja Grada Pule-Pola

Sustainable Energy Ac!on Plan

Sustainable Energy Action Plan

Akcijski plan energetski održivog razvoja Grada Pule-Pola

Upravlja!ki tim Grada Pule za energetsku u!inkovitost:

Boris Mileti!, gradona"elnik Grada Pule

Fabrizio Radin, zamjenik gradona"elnika

Vera Radolovi!, zamjenik gradona"elnika

Aleksandar Mati!, pro"elnik Ureda Grada

Nikolina Radulovi!, p.o. Gradona"elnika, pro"elnica Službe za unutarnju reviziju, na"elnica

Uprave

Vesna Saji!, p.o. Gradona"elnika, pro"elnik Upravnog odjela za financije i op!u upravu

Damir Prhat, pro"elnik Upravnog odjela za komunalni sustav i imovinu

Giordano Škufli!, pro"elnik Upravnog odjela za prostorno ure#enje

Erik Lukši!, pro"elnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti

EE TIM tehni!ka grupa:

Minja Savovi!, Upravni odjel za komunalni sustav i imovinu, Odsjek za imovinu

Jasna Karleuša Simi!, Upravni odjel za komunalni sustav i imovinu, Odsjek za imovinu

Vanesa Lon"ar, Upravni odjel za komunalni sustav i imovinu, Odsjek za izgradnju i održavanje

Kristina Fedel Timovski, Ured Grada, Odsjek za informiranje, me#unarodnu suradnju i EU

politike

Tatjana Kancelar, Upravni odjel za financije i op!u upravu, Odsjek za op!e poslove

Marijan Kauri!, Upravni odjel za financije i op!u upravu, Odsjek za op!e poslove

Lorena Dropuli!, Upravni odjel za prostorno ure#enje, Odsjek za zaštitu okoliša

Nina Velkavrh, Upravni odjel za prostorno ure#enje, Odsjek za prostorno planiranje i

graditeljsko naslje#e

Sabina Dobrila Paris, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Odsjek za odgoj, obrazovanje,

sport i tehni"ku kulturu

Vanjsko savjetodavno tijelo:

Istarska regionalna energetska agencija IRENA d.o.o. : Valter Poropat, direktor

Koordinacija izrade SEAP-a:

Istarska razvojna agencija IDA d.o.o. Pula: Boris Sabatti, direktor

Istarska razvojna agencija IDA d.o.o. Pula: Sanja Kantaruti, stru"na suradnica

Minja Savovi!, Upravni odjel za komunalni sustav i imovinu, Odsjek za imovinu

Damir Prhat, pro"elnik Upravnog odjela za komunalni sustav i imovinu

Organizacija javnih doga"anja:

Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Zagreb: Maja Boži"evi! Vrhov"ak, izvršna direktorica

Pula, velja"a 2013.

Sadržaj

1 Summary ......................................................................................................................................... 5

2 Sažetak............................................................................................................................................. 8

3 Uvod .............................................................................................................................................. 11

3.1 Sporazum gradona"elnika ..................................................................................................... 11

3.2 Akcijski plan energetski održivog razvitka grada ................................................................... 13

3.3 Grad Pula i njegova energetska politika ................................................................................ 13

4 Metodologija izrade, provedbe i pra!enja Plana .......................................................................... 15

4.1 Pripremna faza ...................................................................................................................... 15

4.2 Izrada Plana ........................................................................................................................... 16

4.3 Prihva!anje i provedba Plana ................................................................................................ 17

4.4 Pra!enje provedbe Plana ....................................................................................................... 17

4.5 Izvještavanje o provedbi Plana .............................................................................................. 18

5 Analiza potrošnje energije u Puli, 2010. godina ............................................................................ 19

5.1 Potrošnja energije u zgradarstvu 2010. godine ..................................................................... 19

5.1.1 Potrošnja energije u zgradama u vlasništvu Grada Pule i gradskih poduze!a .............. 20

5.1.2 Potrošnja energije u stambenim zgradama .................................................................. 20

5.1.3 Potrošnja energije u komercijalnom sektoru ................................................................ 21

5.2 Potrošnja energije u prometu 2010. godine ......................................................................... 22

5.3 Potrošnja energije u javnoj rasvjeti 2010. godine ................................................................. 24

5.4 Zaklju"no o potrošnji energije u Puli 2010. godine ............................................................... 24

6 Referentni inventar emisija na podru"ju grada Pule ..................................................................... 26

7 Projekcija emisije CO2 do 2020. godine ......................................................................................... 28

8 Mjere smanjenja emisije ............................................................................................................... 30

8.1 Mjere koje su posljedica važe!ih propisa .............................................................................. 30

8.2 Administrativne mjere ........................................................................................................... 30

8.3 Informativne i obrazovne mjere ............................................................................................ 31

8.4 Tehni"ke mjere ...................................................................................................................... 32

8.5 Financijske mjere ................................................................................................................... 33

9 Dinamika provedbe i o"ekivani rezultati prioritetnih mjera ......................................................... 34

9.1 Prioritetne mjere u javnim zgradama.................................................................................... 34

9.2 Prioritetne mjere u stambenom sektoru............................................................................... 41

9.3 Prioritetne mjere u komercijalnom sektoru .......................................................................... 49

9.4 Prioritetne mjere u sektoru javne rasvjete ........................................................................... 54

9.5 Prioritetne mjere u prometu – javni sektor .......................................................................... 54

9.6 Prioritetne mjere u prometu – privatni sektor ...................................................................... 56

9.7 Zaklju"ak ................................................................................................................................ 60

10 Izvori financiranja ...................................................................................................................... 61

10.1 Financiranje iz gradskog prora"una ....................................................................................... 61

10.2 Mogu!i izvori financiranja izvan gradskog prora"una ........................................................... 62

11 Pra!enje i izvještavanje ............................................................................................................. 65

12 Zaklju"ak .................................................................................................................................... 68

Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Pule-Pole 5

1 Summary

Sustainable Energy Action Plan for the City of Pula (SEAP) was prepared within the City of Pula's

joining the Covenant of Mayors, within the CITY_SEC project implemented within the Intelligent

Energy for Europe Programme. Based on the accessibility of the data on energy consumption in the

three analysed sectors of the final energy consumption – building sector, traffic sector and public

lighting, 2010 was chosen as a base year.

Final energy consumption in the base year was analysed and the share of each of the three sectors

was established. Projected energy consumption by 2020 has been determined for the Business As

Usual (BAU) scenario and it was shown that in this scenario the expected energy consumption would

be approximately 12% higher than in the base year, as shown in the following picture.

Energy consumption in the analysed sectors in 2010 and BAU projection for 2020

Based on the methodology proposed by the Covenant of Mayors, presented energy consumption has

been associated with the CO2 emissions, which are expected to be continuously rising in the BAU

scenario and are projected to be by 12% higher than the base year emission level.

A number of measures for CO2 emissions reduction have been identified and the priority measures

have been determined, together with the detailed analysis of each measure expected CO2 emission

reduction, necessary investments and possible financing sources. 25 measures have been identified

in the building sector, 7 measures for the traffic sector and 1 measure for public lighting. Expected

contribution to the projected CO2 emission reductions in 2020 of each of the three sectors are

presented in the following picture.


Expected CO2 emission decrease (t), all three sectors

Based on the projected CO2 emission reduction resulting from the proposed measures, a threshold

for future emissions has been set at 213,8 kt CO2 which is 20,5% lower than the emission in the base

year.

The following graph shows the CO2 emission in the base year, projected emission in the BAU scenario

and the targeted limitation of the future emissions.

CO2 emission from all three sectors in 2010, BAU scenario projection for 2020 and the reduction

target

It should be emphasized that a larger number of measures should be elaborated in more detail,

especially within the traffic sector, with the aim of acquiring better insight into expected investment


costs. Therefore it is suggested that the research should be conducted and investment studies made

as soon as the SEAP is officially adopted.

The SEAP lists the indicators necessary for monitoring its implementation and assessing its success,

as well as informing the interested public and reporting towards the Covenant of Mayors. The City of

Pula is the relevant body for SEAP implementation, monitoring and reporting. Institutions whose

participation is necessary for a successful SEAP monitoring have also been listed.

Finally, recommendations for a successful SEAP implementation and monitoring are also listed. The

priority steps are a formal adoption of the data collection methodology, in accordance with the

methodology proposed within the SEAP and formalization of the cooperation with energy

distributors and suppliers with the goal of the continuous data collection. All the other

recommendations are listed in the final chapter.


2 Sažetak

Akcijski plan energetski održivog razvitka Pule izra#en je u okviru pristupanja Grada Pule-Pole

Sporazumu gradona"elnika, unutar projekta CITY_SEC provedenog u okviru programa Inteligentna

energija za Europu. Na temelju dostupnosti podataka o energetskoj potrošnji u tri analizirana sektora

neposredne potrošnje energije – zgradarstvu, prometu i javnoj rasvjeti – kao bazna godina odre#ena

je 2010. godina.

Za baznu je godinu napravljena analiza potrošnje energije u sva tri sektora, a projekcije potrošnje

energjie do 2020. godine izra#ene su za Scenarij bez mjera. Ustanovljeno je da bi potrošnja energije u

tom slu"aju iznosila za 12% više no u baznoj godini, kao što prikazuje sljede!a slika.

Potrošnja energije u razmatranim sektorima u 2010. godini i projekcija temeljem Scenarija bez

mjera u 2020. godini

Na temelju metodologije koju predlaže Sproazum gradona"elnika, navedene potrošnje energije

pridružene su emisijama CO2, koje u Scenariju bez mjera kontinuirano rastu u "itavom razmatranom

razdoblju. Ustanovljeno je da je u Scenariju bez mjera o"ekivana emisije CO2 u 2020. godini za 12%

više no u baznoj godini.

Identificirane su brojne mjere za smanjenje budu!ih emisija, a izdvojene su prioritetne mjere za koje

je napravljena detaljna analiza mogu!eg doprinosa u smislu smanjenja emisije CO2, potrebnog

ulaganja i mogu!ih izvora financiranja. Za sektor zgradarstva izdvojeno je 25 mjera, za promet 7

mjera i za javnu rasvjetu 1 mjera. O"ekivane doprinose smanjenju emisija CO2 2020. godine svakog

od tri analizirana sektora prikazuje idu!a slika.


O!ekivano smanjenje emisije CO2 (t) iz sva tri sektora

Na temelju potencijala smanjenja emisija CO2 prioritetnih mjera, ustanovljeno je ograni"enje budu!ih

emisija CO2 na 213,8 kt CO2, što je za 20,5% niže od emisije u baznoj godini.

Emisiju CO2 u baznoj godini, projekciju emisija u Scenariju bez mjera te ciljano ograni"enje budu!ih

emisija prikazuje idu!a slika.

Emisija CO2 iz sva tri sektora, 2010., projekcija za 2020. godinu u Scenariju bez mjera i ciljano

ograni!enje

Potrebno je napomenuti da bi ve!i broj pobrojanih mjera trebalo detaljnije razraditi, poglavito u

sektoru prometa, a s ciljem dobivanja boljeg uvida u o"ekivane investicijske troškove. Zato se

predlaže da se odmah po službenom prihva!anju Akcijskog plana energetski održivog razvoja Pule

pristupi predloženim istraživanjima i izradi investicijskih studija.


Akcijski plan navodi indikatore koje je nužno pratiti da bi bilo mogu!e donijeti ocjenu uspješnosti

provedbe pojedinih mjera i Plana u cjelini te da bi se o provedbi Plana mogla izvještavati

zainteresirana javnost i Ured Sporazuma gradona"elnika. Grad Pula-Pola nadležno je tijelo za

provedbu, pra!enje i izvještavanje o provedbi Plana, a navedene su i institucije s kojima se predvi#a

suradnja u okviru prikupljanja podataka nužnih za dobivanje uvid u indikatore.

Kona"no, navedene su preporuke za uspješnu provedbu i pra!enje provedbe Plana. Prioritetni koraci

su uspostava metodologije prikupljanja podataka sukladne metodologiji na kojoj se zasniva Plan i

njezino službeno prihva!anja od strane Grada te formaliziranje suradnje s distributerima i

opskrbljiva"ima energije i energenata u cilju kontinuiranog prikupljanja i ažuriranja podataka. Sve

ostale preporuke navedene su u zaklju"nom poglavlju.


3 Uvod

3.1 Sporazum gradona!elnika

Sporazum gradona"elnika je inicijativa koja europske gradove uklju"uje u borbu protiv klimatskih

promjena. Potpisivanjem Sporazuma gradona"elnici se obvezuju na primjenu mjera energetske

u"inkovitosti i ostvarivanje projekata obnovljivih izvora energije kojima !e u kona"nici do 2020.

godine smanjiti emisije CO2 u svom gradu za više od 20%, u skladu s europskom energetsko-

klimatskom politikom. Da bi ostvarili taj cilj, potpisnici se obvezuju "initi sljede!e:

! Izraditi Referentni inventar emisija CO2 tijekom godine dana nakon pridruživanja Sporazumu;

! Dostaviti Akcijski plan energetski održivog razvitka koji je odobren od strane predstavni"kog

tijela lokalne samouprave, tijekom godine dana nakon pridruživanja;

! Redovito objavljivati – svake dvije godine nakon donošenja Akcijskog plana – Izvještaje o

provedbi u kojima se navodi stupanj provedbe Akcijskog plana i privremeni rezultati;

! Promovirati svoje aktivnosti i uklju"iti gra#ane/dionike te redovito organizirati lokalne

energetske dane;

! Širiti poruku Sporazuma gradona"elnika, osobito poticanjem drugih lokalnih vlasti na

pridruživanje i davanjem svog doprinosa glavnim doga#anjima i tematskim radionicama.

Sporazum gradona"elnika otvoren je za sve lokalne uprave, neovisno o njihovim veli"inama i fazama

provedbe energetskih i klimatskih politika. Lokalne uprave koje su spremne pridružiti se Sporazumu

gradona"elnika moraju tu ideju predstaviti u svome gradskom vije!u ili odgovaraju!em tijelu

nadležnom za donošenje odluka. Kad je odluka o pridruživanju službeno usvojena, lokalna uprava

mora o tome obavijestiti Europsku komisiju, uz priložen formular o pristupanju. Nakon toga, lokalna

samouprava uvrštava se na javni popis potpisnica Sporazuma gradona"elnika.

Zadaci gradske uprave definirani Sporazumom gradona"elnika su sljede!i:

! Provedba mjera, projekata i programa energetske u"inkovitosti u zgradama javne namjene u

vlasništvu i korištenju gradova;

! Provedba mjera, projekata i programa u cilju pove!anja kvalitete i energetsko-ekološke

u"inkovitosti u sektoru javnog gradskog prijevoza;

! Provedba mjera, projekata i programa energetske u"inkovitosti sektora javne rasvjete na

podru"ju grada;

! Planiranje razvitka gradova na na"elima energetsko-ekološke održivosti;

! Kontinuirane informativno-edukativne aktivnosti i kampanje o na"inima pove!anja

energetske u"inkovitosti i smanjenja emisija CO2 za podizanje svijesti gra#ana o nužnosti

štednje energije u svim segmentima života i rada;

! Potpora programima i inicijativama raznih fizi"kih i pravnih subjekata u cilju ve!eg korištenja

obnovljivih izvora energije

! Promicanje lokalne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije.


Nakon potpisivanja Sporazuma gradona"elnika potrebno je poduzeti sljede!e korake:

1. Stvaranje adekvatne administrativne strukture - potrebno je oformiti odjele koji !e se baviti

navedenom tematikom, te osigurati dovoljna logisti"ka, ljudska i financijska sredstva za

provedbu sporazuma. Potrebno je da održivo gospodarenje energijom postane dio

dugoro"nog planiranja unutar pojedinog lokalnog/regionalnog tijela kako financijski tako i

organizacijski. Potrebno je ostvariti suradnju i koordinaciju svih jedinica na koje bi se

tematika održivog gospodarenja energijom mogla odnositi (npr. prostorno planiranje,

promet, energetika itd.).

2. Potrebno je izraditi Referentni inventar emisija CO2 te Akcijski plan energetski održivog

razvitka. Navedeni zadaci mogu biti izazov za pojedinu lokalnu jedinicu te se stoga

preporu"uje umrežavanje s ostalim lokalnim/regionalnim jedinicama kao i pomo! od strane

državnih agencija te povezivanje s nevladinim sektorom odnosno gra#anstvom.

3. Dostavljanje Akcijskog plana inicijativi Sporazuma gradona"elnika - potpisnici su obvezni

unutar godine dana od pristupanja inicijativi dostaviti svoj Akcijski plan inicijativi. Plan mora

biti odobren od strane lokalnog/regionalnog vije!a te potom dostavljen inicijativi, a bit !e

provjeren od strane Zajedni"kog istraživa"kog centra (Joint Research Centre).

4. Potrebno je provesti Akcijski plan energetskog održivog razvitka. Ovaj korak zahtijeva najviše

vremena i resursa. U kontekstu vidljivosti postignutih rezultata, preporu"a se organiziranje

Dana energije na kojima se dionici mogu upoznati s predloženim mjerama, njihovom

provedbom i rezultatima.

5. Potrebno je nadzirati ostvarivanje rezultata -nakon podnošenja Akcijskog plana, potrebno je

svake dvije godine izvještavati o njegovoj provedbi. Cilj izvješ!a je vidljivost napretka u svrhu

ostvarivanja postavljenog cilja.

Gradovi potpisnici pomo! dobivaju u obliku:

! ureda nadležnog za promociju, koordinaciju i potporu inicijativi,

! internetskih stranica na kojima mogu promovirati i podijeliti svoje uspjehe,

! alata i metoda (smjernice, predlošci itd.) za pomo! u izradi standardiziranih inventara emisija

CO2 i Akcijskih planova u skladu s postoje!om pozitivnom praksom,

! tehni"ke pomo!i u isho#enju financijskih sredstava, osobito sredstava Europske investicijske

banke, strukturnih fondova itd.,

! doga#anja koja pridruženim gradovima daju visoku vidljivost na europskoj razini,

! mreže nacionalnih koordinatora i potpornih institucija koji pomažu manjim gradovima i

jedinicama lokalne samouprave.

Inicijativa je prerasla europske granice i proširila se svijetom. Sporazumu je do kraja velja"e 2013.

godine pristupilo 43 hrvatska grada. Pula je pristupila Sporazumu 26. travnja 2011.


3.2 Akcijski plan energetski održivog razvitka grada

Akcijski plan energetskog održivog razvitka je dokument kojim potpisnik Sporazuma gradona"elnika

odre#uje na koji !e na"in posti!i cilj smanjenja emisije CO2 do 2020. godine. Plan definira aktivnosti i

mjere za postizanje cilja, zajedno s rokovima i preuzetim obvezama, a mora biti u skladu sa

smjernicama iz Sporazuma gradona"elnika. Akcijski plan koristi rezultate Referentnog inventara

emisija CO2 kao temelj za definiranje podru"ja djelovanja i poduzimanje najboljih mogu!ih mjera za

ostvarenje cilja smanjenja CO2. Na temelju prikupljenih podataka o zate"enom stanju, Plan

identificira te daje precizne i jasne odrednice za provedbu projekata i mjera energetske u"inkovitosti i

korištenja obnovljivih izvora energije na gradskoj razini, a koji !e rezultirati smanjenjem emisije CO2

za više od 20% do 2020. godine.

Glavni ciljevi izrade i provedbe Akcijskog plana su:

! smanjiti emisije CO2 iz svih sektora provedbom mjera energetske u"inkovitosti, korištenjem

obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama;

! u što ve!oj mjeri pridonijeti sigurnosti i diverzifikaciji energetske opskrbe grada;

! smanjiti energetsku potrošnju u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete;

! omogu!iti transformaciju urbanih u ekološki održiva podru"ja.

Akcijski plan se fokusira na dugoro"ne transformacije energetskih sustava unutar gradova te daje

mjerljive ciljeve za smanjenje potrošnje energije i pripadaju!ih emisija CO2. Obveze iz Akcijskog plana

odnose se na cijelo podru"je grada, kako javnog tako i privatnog sektora. Plan definira aktivnosti u

sektoru zgradarstva, prometa i javne rasvjete ne uklju"uju!i sektor industrije, jer nije u nadležnosti

gradova te je na njega teško utjecati. Akcijski plan u svim svojim segmentima treba biti usuglašen s

institucionalnim i zakonskim okvirima na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini te pokrivati razdoblje

do 2020. godine.

Europska komisija je pripremila Priru"nik za izradu Akcijskog plana održivog energetskog razvitka

grada u cilju olakšavanja njegove pripreme i provedbe gradskim upravama te uspore#ivanja

postignutih rezultata me#u europskim gradovima. U fazi implementacije Akcijskog plana, gradovi

Europskoj komisiji podnose periodi"ka izvješ!a o implementaciji i napretku u ostvarivanju zadanih

ciljeva. Potpisnici su obvezni unutar godine dana od pristupanja inicijativi dostaviti svoj Akcijski plan,

koji mora biti odobren od strane lokalnog vije!a. Akcijski plan !e biti provjeren od strane Zajedni"kog

istraživa"kog centra (Joint Research Centre). Nakon podnošenja Akcijskog plana, potrebno je svake

dvije godine podnijeti izvješ!e o njegovoj provedbi. Cilj izvješ!a je vidljivost napretka u svrhu

ostvarivanja postavljenog cilja.

Ako zainteresirana lokalna vlast nema dovoljno znanja ili sredstava za pripremanje Akcijskog plana,

treba zatražiti pomo! nacionalnog koordinatora i potpornih institucija, tijela koje imaju takve

kapacitete, "iji se popis može na!i na web stranici Sporazuma gradona"elnika.

3.3 Grad Pula i njegova energetska politika

Grad Pula nalazi se na jugu istarskog poluotoka. To je najve!i grad i administrativni centar Istarske

županije. U gradu živi 59.300 stanovnika, u 29.300 ku!anstava. Pula se nalazi na 44° 52' sjeverne

zemljopisne širine i 13° 51' isto"ne zemljopisne dužine. Današnja površina grada iznosi 5.165 ha, od

"ega 4.150 ha na kopnu i 1.015 ha na moru. Klima je mediteranska, s prosje"nom insolacijom 2.316


sati godišnje, prosje"nom godišnjom temperaturom zraka od 13,2° C (od prosje"nih 6,1° C u velja"i

do 26,4° C u srpnju i kolovozu) i temperaturnom oscilacijom mora od 7 do 26° C.

Glavne gospodarske grane obuhva!aju brodogradnju, prera#iva"ku industriju, turizam, promet,

prehrambenu industriju, gra#evinsku industriju, te ostale nemetalne industrije.

Pulski gradona"elnik ve! je 2008. godine potpisao Energetsku povelju gradona"elnika i župana

Republike Hrvatske, "ime je iskazana svjesnost i politi"ka volja o potrebi gospodarenja energijom na

lokalnoj razini, brizi o zaštiti okoliša te racionalnom gospodarenju resursima na dobrobit lokalne

zajednice i svih njenih gra#ana. Time je u"injen prvi korak prvi je korak uvo#enja sustavnog

gospodarenja energijom u Puli.

U prosincu 2009. godine potpisano je Pismo namjere kojim je gospodarenje energijom proglašeno

strateškim opredjeljenjem, a grad se uklju"io u projekt Sustavnog gospodarenja energijom kojeg

zajedni"ki provode Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva

Republike Hrvatske i Fond za zaštitu okoliša i energetsku u"inkovitost. Po pristupanju zapo"elo se s

uvo#enjem pra!enja potrošnje energije, energenata i vode te je uspostavljen sustav kontinuiranog

pra!enja i nadzora u svim objektima u vlasništvu Grada.

U travnju 2011. godine potpisan je Sporazum gradona"elnika, "ime se Pula uvrstila u svjetsku

zajednicu gradova koji pažljivo i održivo gospodare energijom na svom podru"ju. Akcijski plan

održivog gospodarenja energijom izra#en je po"etkom 2013. godine.

Sve energetske politike Grada uskla#ene su s nacionalnim zakonskim okvirom i relevantnim

županijskim razvojnim strategijama, a održivi razvoj sastavnica je svih gradskih strategija i

dokumenata.


4 Metodologija izrade, provedbe i pra"enja Plana

4.1 Pripremna faza

Ubrzo nakon pristupanja Sporazumu gradona"elnika ( 26. travnja 2011. godine) provedena je

preliminarna analiza energetske potrošnje na podru"ju Grada, koja je kasnije poslužila kao temelj za

izradu ovog dokumenta – Akcijskog plana energetski održivog razvoja grada Pule.

Kako je Grad ve! od prosinca 2009. godine pristupio projektu Sustavnog gospodarenja energijom u

RH kojeg zajedni"ki provode Program za razvoj Ujedinjenih naroda, Ministarstvo gospodarstva i Fond

za zaštitu okoliša i energetsku u"inkovitost, neke mjere energetske u"inkovitosti provodile su se i

prije formalnog pristupanja Sporazumu gradona"elnika, prvenstveno u sektoru javne rasvjete ali i u

zgradama u vlasništvu Grada i gradskih poduze!a.

U okviru programa SGE imenovan je EE Tim. Posebno su definirani zadaci voditelja i "lanova tima.

Zadaci voditelja EE Tima su:

o pravodobno izvješ!ivanje ministarstva nadležnog za energetiku (u daljnjem tekstu: nadležno

tijelo) o mjerama koje treba provesti;

o pripremanje dokumentacije (uz savjetodavnu pomo!) potrebnu za provedbu mjera;

o nadzor nad radom "lanova tima;

o kao energetski menadžer (u daljnjem tekstu: EM) u informacijskom sustavu za gospodarenje

energijom (u daljnjem tekstu: ISGE) u suradnji s lokalnim energetskim menadžerom (u

daljnjem tekstu: LEM) (korisnici, osobe zadužene za unos potrošnje na objektima), odgovoran

je za redovitu analizu prikupljenih podataka za svaku pojedinu zgradu ali i za analizu podataka

na razini cijelog sektora javnog zgradarstva koji je obuhva!en projektom Sustavno

gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu:

SGE) te za identifikaciju mjesta nepotrebne ili neefikasne potrošnje energije i predlaganje

mjera i aktivnosti kako bi se uo"eni nedostaci uklonili;

o prezentacija analiziranih podataka prikupljenih u ISGE sustavu nadležnom tijelu, dva puta

godišnje;

o periodi"ki, a najmanje jednom godišnje, dostavljanje podataka o ukupnoj potrošnji energije,

u skladu s pravilnikom o jedinstvenom informacijskom sustavu za energetsku u"inkovitost,

nadležnom tijelu i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku u"inkovitost (u daljnjem tekstu:

FZOEU);

o suradnja s LEM-ovima objekata I provedba edukacije i savjetovanja vezanih uz korištenje

energije na energetski u"inkovit na"in.

Zadaci "lanova EE Tima su:

o pra!enje propisa te izvještavanje voditelja tima;

o pra!enje unosa potrošnje u ISGE-e (ra"uni i o"itanja);


o komunikacija s LEM-om i rad na otklanjanju zapreka u radu;

o obavještavanje LEM-a o izmjenama tarifa, promjenama na ra"unima i sl.;

o koordinacija suradnje me#u LEM-ovima;

o priprema prezentacija i pomo! voditelju tima u organizaciji edukacija, prezentacija i

promocija;

o pra!enje provedbe energetskih pregleda u skladu sa Zakonom o u"inkovitom korištenju energije (NN 152/08, 55/12) i posebnim propisom te pra!enje pribavljanja energetskih certifikata zgrada javnog sektora;

o predlaganje nadležnom tijelu Grada Pule donošenje Pravilnika o javnoj rasvjeti temeljem

Odluke o komunalnom redu (“Službene novine” Grada Pule 13/10);

o pripremanje projekata za natje"aje iz domene EE (nacionalne fondove -npr. FZOEU i fondove

EU-a) u suradnji s voditeljem tima;

o davanje preporuka u izradi, provedbi i pra!enju Akcijskog plana energetski održivog razvitka

grada Pule-Pola (SEAP) u suradnji s voditeljem tima.

Time je osigurana ne samo politi"ka volja nego i ljudski kapaciteti potrebni za izradu, provedbu i

pra!enje provedbe Plana.

Tijekom pripremne faze izrade Plana održano je nekoliko informativnih radionica namijenjenih

zainteresiranoj javnosti, na kojima je predstavljen Sporazum gradona"elnika, povezane aktivnosti

koje provodi Grad Pula, rezultati preliminarne analize potrošnje te mogu!e mjere za smanjenje

budu!ih emisija CO2.

Na održanim radionicama identificirani su dionici koje je potrebno uklju"iti u izradu, provedbu i

pra!enje provedbe Plana te je imenovan EE Tim koji je uklju"en u sve faze i segmente Plana.

4.2 Izrada Plana

Nakon formiranja politi"ke volje, internih kapaciteta i identifikacije vanjskih dionika, pristupilo se

izradi Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada Pule. Kao bazna godina odre#ena je 2010.

godina, na temelju raspoloživosti podataka o potrošnji energije i energenata.

Prema preporukama koje je objavila Europska komisija, sektori energetske potrošnje podijeljeni su na

zgradarstvo, promet i javnu rasvjetu. Potrošnja u zgradarstvu dalje je podijeljena na potrošnju u

stambenom sektoru, javnom sektoru i komercijalnom sektoru. Potrošnja u prometu podijeljena je na

potrošnju vozila u privatnom vlasništvu (osobna vozila, mopedi, motocikli, teretna i radna vozila te

autobusi) i u vlasništvu Grada i gradskih poduze!a (osobna vozila, teretna i radna vozila te autobusi).

Podaci korišteni u analizi energetske potrošnje u zgradarstvu su: potrošnja svih energenata

(elektri"na energija, loživo ulje, prirodni plin, ukapljeni naftni plin) u stambenom, javnom i

komercijalnom sektoru, površina stambenog i javnog sektora, broj ku!anstava, broj objekata u

javnom vlasništvu, broj stanovnika Pule. Potrebno je napomenuti da se u stambenom sektoru troši i

ogrjevno drvo. Taj je energent zanemaren u analizi jer drvo svojim izgaranjem ne doprinosi ukupnim

emisijama CO2.


Podaci korišteni u analizi energetske potrošnje u prometu su: broj registriranih vozila na podru"ju

Grada (osobna, kombinirana, mopedi, motocikli, teretna i radna te autobusi). Iz nacionalne statistike

preuzeti su sljede!i podaci: prosje"ni udjeli benzinskih i dizelskih motora, prosje"na godišnja

prevaljena kilometraža za sve navedene kategorije vozila i prosje"na distribucija volumena motora

vozila. Svi navedeni podaci uneseni su u model COPERT III pomo!u kojeg je modelirana potrošnja

motornih goriva u prometu.

Podaci korišteni u analizi potrošnje elektri"ne energije u javnoj rasvjeti su broj i karakteristike

rasvjetnih tijela te potrošnja elektri"ne energije u baznoj godini.

Za izra"un emisija CO2 uzrokovanih potrošnjom goriva u navedenim sektorima korištena je

metodologija Me#uvladinog tijela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel for Climate

Change, IPCC) te su preuzeti odgovaraju!i emisijski koeficijenti.

Prognoze energetske potrošnje do 2020. godine napravljene su na temelju višeg i nižeg scenarija

porasta potrošnje – niži scenarij je ekstrapolacija trenda zabilježenog u razdoblju od 2008. do 2011.

godine, a viši scenarij je preuzet iz Strategije energetskog razvika RH do 2020. godine. Korišten je

srednji scenarij koji predstavlja aritmeti"ku sredinu višeg i nižeg scenarija.

U skladu s preporukama Europske komisije i sa zaklju"cima održanih radionica, identificirane su

mjere smanjenja potrošnje energije i smanjenja emisija CO2 do 2020. godine, kojima !e se utjecati na

sva tri analizirana sektora (zgradarstvo, promet i javnu rasvjetu). Za svaku od identificiranih mjera

odre#en je potencijal uštede energije i CO2, cijena provedbe i mogu!i izvori financiranja.

Na temelju potencijala uštede CO2 predloženih mjera, ustanovljen je cilj smanjenja emisije CO2 do

2020. godine, ukupno i po pojedinim sektorima potrošnje energije.

4.3 Prihva"anje i provedba Plana

Nakon javnog predstavljanja nacrta Plana, na temelju zaprimljenih komentara izradit !e se kona"ni

tekst Plana. EE Tim predlaže Gradona"elniku donošenje Zaklju"ka o upu!ivanju odgovaraju!eg

prijedloga Odluke Gradskom vije!u Grada Pula-Pola.

Nakon toga, EE Tim vodit !e ra"una da aktivnosti koje predvi#a Plan budu uskla#ene sa svim

razvojnim i operativnim planovima Grada te da budu pravovremeno i na odgovaraju!i na"in

provedene.

4.4 Pra"enje provedbe Plana

Za sve mjere predložene u okviru Plana, predloženi su indikatori koje je potrebno pratiti, kao i grupe

podataka koje je potrebno unaprijediti i institucije koje je potrebno uklju"iti u pra!enje provedbe i

prikupljanje indikatora.


Za uspješno pra!enje provedbe plana, uz pra!enje indikatora uspješnosti provedbe pojedinih mjera,

bit !e nužna i redovito ažuriranje Registra emisija CO2. Predlaže se ažuriranje najmanje na

trogodišnjoj bazi, a prema mogu!nostima i "eš!e.

Tijelo zaduženo za pra!enje provedbe plana je EE Tim.

4.5 Izvještavanje o provedbi Plana

O provedbi plana izvještavat !e se

! svi lokalni dionici i zainteresirana javnost, u okviru Dana energije koji !e se održavati na

godišnjoj razini i

! Ured Sporazuma gradona"elnika, na temelju službeno objavljenih obrazaca od strane

Europske komisije, u zadanim intervalima i rokovima.

Tijelo zaduženo za izvještavanje o provedbi plana je EE Tim.


5 Analiza potrošnje energije u Puli, 2010. godina

Ovdje je prikazana potrošnja energije u gradu Puli po dominantnim sektorima neposredne potrošnje ,

a to su zgradarstvo, promet i javna rasvjeta. Unutar sektora zgradarstvo, potrošnja je dodatno

podijeljena na potrošnju u privatnim stambenim zgradama, u komercijalnom sektoru i u javnom

sektoru, dok je potrošnja unutar sektora promet podijeljena na potrošnju osobnih, putni"kih,

teretnih i radnih vozila u privatnom vlasništvu te na potrošnju istih tih kategorija vozila u vlasništvu

Grada i gradskih poduze!a. Ostala potrošnja energije(poduzetništvo izvan opsega zgradarstva te

industrija koja nije uklju"ena u sustav trgovanja emisijama -ETS) zanemariva je te stoga nije

obuhva!ena Akcijskim planom.

Kako se podaci o potrošnji energije prikupljaju u razli"itim oblicima i mjernim jedinicama, da bi

usporedbe potrošnje u pojedinim sektorima, podsektorima i energentima bile mogu!e, u nastavku

teksta sve su namjene potrošnje prikazane u kilovat-satima. Koeficijente pretvorbe utroška jedini"ne

mase ili volumena razli"itih energenata u kilovat-sate prikazuje Tablica 1.

Tablica 1 Koeficijenti pretvorbe u kilovat-sat

Energent Koeficijent pretvorbe

Elektri"na energija /

Prirodni plin 9,4 kWh/m3

Ekstra lako loživo ulje 11,86 kWh/l

Ukapljeni naftni plin 13,73 kWh/kg

Benzin 9,1 kWh/l

Dizel 10 kWh/l

Na temelju navedenih koeficijenata i prikupljenih podataka o potrošnji energije, sva je potrošnja

energije i energenata u nastavku izražena u kilovat-satima, u svrhu lakšeg pra!enja i me#usobne

usporedbe potrošnje pojedinih sektora i podsektora.

5.1 Potrošnja energije u zgradarstvu 2010. godine

Potrošnja energije u zgradarstvu podijeljena je na potrošnju javnom sektoru, u stambenom sektoru i

u komercijalnom sektoru.


5.1.1 Potrošnja energije u zgradama u vlasništvu Grada Pule i gradskih poduze"a

Potrošnja energije u zgradama u vlasništvu Grada Pule i gradskih poduze!a sustavno se prati od kad

Grad sudjeluje u programu Sustavnog gospodarenja energijom (SGE). Sustavom je obuhva!eno 39

javnih zgrada ukupne površine 94.013,62 m2, prema namjeni – gradska uprava, školstvo, kultura i

sport.

Slika 1 prikazuje potrošnju pojedinih energenata u zgradama u vlasništvu Grada i gradskih poduze!a,

prema namjeni zgrada.

Slika 1 Potrošnja energije u zgradama u vlasništvu Grada i gradskih poduze#a

Vidi se da se najviše energije troši u zgradama unutar kategorije „školstvo“, kojom su obuhva!eni

vrti!i, osnovne škole i srednje škole pa je o"igledno da su tu i najve!i potencijali uštede energije.

Od energenata se troše ekstra lako loživo ulje, prirodni plin i elektri"na energija, pri "emu je

potrošnja loživog ulja dominanta – ono u ukupno utrošenoj energiji sudjeluje s 53%.

5.1.2 Potrošnja energije u stambenim zgradama

Prema posljednjem popisu stanovništva, Pula ima 22.933 ku!anstava, od kojih se dio nalazi u

obiteljskim ku!ama, a dio u višestambenim zgradama.

U ku!anstvima se koristi elektri"na energija, ukapljeni naftni plin, loživo ulje i prirodni plin. Jedan dio

ku!anstava dio svojih toplinskih potreba zadovoljava i korištenjem ogrjevnog drveta, ali potrošnja

drveta je u ovom dokumentu zanemarena jer njegovo izgaranje ne doprinosi emisijama uglji"nog

dioksida. Strukturu ostalih energenata utrošenih u ku!anstvima 2010. godine prikazuje Slika 2.


Slika 2 Potrošnja energije u ku#anstvima

Iz slike se vidi da je elektri"na energija dominantan izvor energije u ku!anstvima . Korištenjem

elektri"ne energije dobiva 58% korisnih oblika energije utrošenih u pulskim ku!anstvima te provedba

mjera energetske u"inkovitosti u stambenom sektoru predstavlja najve!i potencijal uštede elektri"ne

energije.

5.1.3 Potrošnja energije u komercijalnom sektoru

Energija se u komercijalnom sektoru troši na uobi"ajene potrebe u zgradarstvu – grijanje, pripremu

potrošne tople vode, rad ure#aja i rasvjetu. Od energenata koriste se elektri"na energija, ukapljeni

naftni plin, prirodni plin i ekstra lako loživo ulje (Slika 3).


Slika 3 Potrošnja energije u komercijalnom sektoru

Iz slike se vidi da je elektri"na energija dominantna i u potrošnji komercijalnog sektora, me#utim

prirodni plin ne zaostaje zna"ajno po potrošnji za elektri"nom energijom. Udio loživog ulja i

ukapljenog naftnog plina u ukupnoj potrošnji niži je nego u ostalim podsektorima zgradarstva.

5.2 Potrošnja energije u prometu 2010. godine

Vozila koja prometuju na podru"ju Pule podijeljena su na ona u privatnom vlasništvu i vozila u

vlasništvu Grada i gradskih tvrtki. Vozila u privatnom vlasništvu podijeljena su na sljede!e kategorije:

putni"ki promet (osobna vozila, mopedi, motocikli, autobusi), kombinirana vozila i teretni promet

(teretna i radna vozila). Vozila u javnom vlasništvu su tako#er podijeljena na ona namijenjena

putni"kom prometu (osobna vozila i autobusi) i teretnom prometu (teretna i radna vozila).

Potrošnja goriva u javnom sektoru prati se u okviru projekta Sustavno gospodarenje energijom, a

prikazuje ju Slika 4.

Slika 4 Potrošnja goriva vozila u vlasništvu Grada i gradskih tvrtki

O"igledno je da u potrošnji vozila u javnom vlasništvu najve!i udio "ini potrošnja autobusa. Iako je

ukupna potrošnja goriva u prometu vozila u javnom vlasništvu daleko manja od potrošnje vozila u

privatnom vlasništvu, na taj je sektor mogu!e djelovati s daleko ve!im brojem mjera energetske

u"inkovitosti pa ga je potrebno zasebno razmatrati.

Potrošnja goriva ostalih vozila u prometu modelirana je pomo!u programa COPERT III, na temelju

broja vozila registriranih u Puli i nacionalne statistike. Potrošnja goriva vozila u privatnom vlasništvu

izra"unata je tako da je od ukupne modelirane potrošnje oduzeta stvarna potrošnja goriva vozila u

vlasništvu Grada i gradskih tvrtki.


Slika 5 prikazuje potrošnju goriva vozila u privatnom vlasništvu, prema navedenim kategorijama.

Slika 5 Potrošnja goriva privatnih vozila

Vidi se da unutar kategorije privatnih vozila, najve!u potrošnju imaju osobna vozila, te da su na

drugom mjestu teretna i radna vozila, dok sve druge kategorije vozila imaju zanemariv udio u

ukupnoj potrošnji.

Potrošnja goriva prikazana na prethodnim slikama prera"unata je u potrošnju energije korištenjem

koeficijenata koje prikazuje Tablica 1.

Kad se na temelju tih koeficijenata utrošena koli"ina goriva prera"una u utrošenu energiju, strukturu

utroška energije u sektoru prometa u Puli prikazuje Slika 6.

Slika 6 Struktura ukupnog utroška energije u sektoru prometa


Vidi se da je doprinos privatnog sektora potrošnji energije u prometu daleko ve!i od javnog sektora

pa je u tom smislu nužno i osmisliti odgovaraju!e mjere. Ipak važnost pra!enja potrošnje u javnom

sektoru neupitna je zbog klju"ne uloge javnog sektora u širenju primjera dobre prakse i poticanja

gra#ana na održivo gospodarenje energijom vlastitim primjerom – u svim sektorima pa tako i u

prometu.

5.3 Potrošnja energije u javnoj rasvjeti 2010. godine

Rasvjeta javnih površina osigurana je korištenjem najve!eg broja natrijevih rasvjetnih tijela (5.268), te

manjeg broja fluorescentnih rasvjetnih tijela (60). Potrošnja elektri"ne energije za javnu rasvjetu u

2010. godini iznosila je 11.050 MWh.

5.4 Zaklju!no o potrošnji energije u Puli 2010. godine

Udjele pojedinih sektora u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije u Puli prikazuje Slika 7.

Slika 7 Udjeli pojedinih sektora potrošnje u ukupnoj potrošnji energije, Pula, 2010

Vidi se da se najviše energije troši u zgradama (57%), manje u prometu (42%), a da je udio javne

rasvjete ukupnoj potrošnji nizak i iznosi tek oko 1%.

Slika 8 prikazuje strukturu utrošenih energenata u neposrednoj potrošnji energije.


Slika 8 Udjeli pojedinih energenata u ukupnoj potrošnji energije, Pula, 2010

Vidi se da je najve!i udio elektri"ne energije (29%) te da je na drugom mjestu dizelsko gorivo (26%),

dok ostali energenti imaju manje udjele.

Iz navedenog se može zaklju"iti da najve!i potencijal za uštedu energije i posljedi"no smanjenje

emisija uglji"nog dioksida leži u potrošnji elektri"ne energije u zgradarstvu te u sektoru prometa.


6 Referentni inventar emisija na podru!ju grada Pule

Nakon što je ustanovljena potrošnja energije u svim sektorima, može se pristupiti izra"unima emisije

uglji"nog dioksida. Da bi se izra"unala emisija pridružena jedini"noj potrošnji energije nekog goriva,

potrebno je poznavati emisijske koeficijente (Tablica 2).

Tablica 2 Emisijski koeficijenti

Energent Koeficijent emisije CO2, g/kWh

Elektri"na energija 323

Prirodni plin 202

Ukapljeni naftni plin 225

Loživo ulje 276

Benzin 249

Dizel 267

Korištenjem navedenih faktora i uzimaju!i u obzir potrošnju energije po sektorima prikazanu u

prethodnom poglavlju, izra"unate su emisije CO2 iz tri analizirana sektora neposredne potrošnje

energije (Slika 9).

Slika 9 Emisija CO2 iz pojedinih sektora (t)

Vidi se da najve!i doprinos ukupnoj emisiji ima sektor zgradarstva, iz kojeg je 2010. godine emitirano

155.714 tona CO2. Iste je godine iz sektora prometa ispušteno 109.637 tona CO2, dok je emisija iz

sektora javne rasvjete iznosila 3.569 tona CO2.

Ukupna emisija 2010. godine iznosila je 268.961 tonu CO2.

Slika 10 prikazuje doprinose pojedinih energenata ukupnoj emisiji CO2.


Slika 10 Doprinosi korištenih energenata ukupnoj emisiji CO2

Vidi se da je doprinos elektri"ne energije najve!i (34%) iz "ega se može zaklju"iti da mjere energetske

u"inkovitosti ciljane na potrošnju elektri"ne energije, kao i zamjena elektri"ne energije obnovljivim

izvorima energije imaju najve!i potencijal smanjenja budu!ih emisija CO2.

Tako#er se veliki doprinos smanjenju budu!ih emisija može i mora o"ekivati iz sektora prometa, jer

energenti koji se koriste u prometu (benzinsko i dizelsko gorivo) zajedno doprinose s "ak 39%

ukupnih emisija te je tako#er potrebno detaljno razraditi mjere koje ciljaju na smanjenje emisija iz

sektora prometa.


7 Projekcija emisije CO2 do 2020. godine

Da bi se mogla donijeti ocjena koji je opseg mjera nužan da bi se do 2020. godine emisije snizile za

barem 20% u odnosu na baznu godinu, potrebno je izraditi projekciju potrošnje energije i tako

uzrokovanih emisija CO2 do 2020. godine. Na temelju o"ekivanih emisija u tzv. „scenariju bez mjera“,

a to je scenarij u kojem je budu!a potrošnja energije prepuštena isklju"ivo utjecaju tržišnih uvjeta,

mogu!e je procijeniti emisije CO2 koje se na temelju projicirane potrošnje mogu o"ekivati. Kada je

u"injena takva projekcija, potrebno je razmotriti mjere koje su na raspolaganju za smanjenje emisija i

izraditi listu prioritetnih mjera, s kvantificiranim parametrima. Na temelju o"ekivanog doprinosa

smanjenju budu!ih emisija svih prioritetnih mjera donosi se odluka o budu!em ograni"enju emisija

CO2 na podru"ju Pule.

Budu!e potrebe za energijom i emisije CO2 koje bi tim opsegom potrošnje energije bile uzrokovane

projicirane su na temelju „scenarija bez mjera“. Taj je pak scenarij odre#en kao srednji scenarij na

temelju „višeg“ i „nižeg“ scenarija. „Niži“ scenarij ustanovljen je na temelju stvarne potrošnje

energije u svim sektorima, u razdoblju od 2008. do 2011. godine, kao ekstrapolacija trenda

zapaženog u navedenom razdoblju. S obzirom da su to godine teške gospodarske krize u kojoj dva

dominantna sektora potrošnje (zgradarstvo i promet) bilježe realan pad, pretpostavljeno je da je

takav trend najniži koji se može o"ekivati do 2020. godine.

„Viši“ je scenarij preuzet iz nacionalne energetske strategije koja je izra#ena u razdoblju prije

gospodarske krize, na temelju pretpostavke godišnje stope porasta BDP-a od 4,5%. Malo je

vjerojatno da !e cjelokupno gospodarstvo na podru"ju Pule do 2020. godine dosegnuti stope iz

razdoblja prije krize pa je takav scenarij uzet kao najviši koji se može o"ekivati do 2020. godine.

O"ekivane godišnje stope rasta potrošnje energije u pojedinim sektorima i podsektorima prikazuje

Tablica 3.

Tablica 3 Stope rasta potrošnje energije do 2020. godine u Scenariju bez mjera

Sektor Godišnja stopa rasta (%)

Zgradarstvo 1,91

Stambeni sektor 0,94

Javni sektor 0

Komercijalni sektor 3,14

Promet 0,99

Osobna vozila 1,25

Teretna i radna vozila 0,69

Javni prijevoz 0

Javna rasvjeta 0

Na temelju o"ekivanih stopa porasta potrošnje energije, izra"unata je budu!a potrošnja energije i

posljedi"na emisija CO2 2020. godine, u scenariju bez mjera (Tablica 4).


Tablica 4 Potrošnja energije i emisija CO2 2020. godine, scenarij bez mjera

Sektor Potrošnja energije (MWh) Emisija CO2 (t)

Zgradarstvo 780.030 184.096

Promet 594.493 3.569

Javna rasvjeta 11.050 113.123

U idu!im poglavljima prikazane su mogu!e mjere smanjenja emisije CO2 –energetska u"inkovitost,

prijelaz na goriva s nižom emisijom CO2 i ve!e korištenje obnovljivih izvora energije, a detaljno su

opisane prioritetne mjere. Na temelju procijenjenog u"inka provedbe prioritetnih mjera ustanovljeno

je ciljano smanjenje emisije CO2 za 2020. godinu.


8 Mjere smanjenja emisije

U ovom su poglavlju prikazane mogu!e mjere za smanjenje potrošnje energije, a time i smanjenje

emisija uglji"nog dioksida, u tri najvažnija sektora neposredne potrošnje energije, a to su zgradarstvo,

promet i javna rasvjeta. Ove mjere predstavljaju pregled naj"eš!ih mjera koje gradovi širom svijeta

koriste u okviru svojih aktivnosti usmjerenih na smanjenje emisija CO2. U idu!em poglavlju detaljno

su opisane mjere "ija provedba se predvi#a u Puli, od kojih se o"ekuje doprinos u pogledu smanjenja

budu!ih emisija.

Op!enito, mjere se mogu podijeliti na one koje su posljedica o"ekivanog usvajanja novih i strožih

propisa u relevantnih za navedene sektore, mjere koje ciljaju na širenje informacija i obrazovanje,

tehni"ke mjere u javnom sektoru (zgrade i vozila u vlasništvu Grada i gradskih poduze!a te javna

rasvjeta), administrativne i financijske mjere usmjerene na stambeni i komercijalni sektor te

administrativne i financijske mjere usmjerene na sektor prometa.

8.1 Mjere koje su posljedica važe"ih propisa

Hrvatsko nacionalno zakonodavstvo u potpunosti je uskla#eno s europskom pravnom ste"evinom. Na

podru"ju relevantnom na Akcijski plan energetski održivog razvitka, klju"an dokument je Strategija

energetsko razvitka Republike Hrvatske do 2020. godine, sljede!i zakoni:

! Zakon o u"inkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji,

! Zakon o puštanju biogoriva u promet

! Zakon o prostornom ure#enju i gradnji

! paket energetskih zakona

i svi podzakonski akti koji iz njih slijede. Akcijski plan je u potpunosti uskla#en s navedenim

legislativnim okvirom.

Ovdje je tako#er potrebno spomenuti Energetsku povelju gradona"elnika i župana Republike

Hrvatske kojom su se svi hrvatski župani i gradona"elnici obvezali na održivo i sustavno gospodarenje

energijom, na dobrobit lokalne zajednice i svih njenih gra#ana.

8.2 Administrativne mjere

Da bi se provedba Akcijskog plana mogla valjano provoditi, potrebno je na razini grada pratiti

potrošnju u svim sektorima i podsektorima. Zato je nužno ustrojiti sustav za prikupljanje podataka i

pra!enje energetske potrošnje, sukladno usvojenoj metodologiji. Sustav prikupljanja mora se


temeljiti na novim tehnologijama, a u tom smislu nužno je proširivanje ISGE sustava koji se trenutno

koristi ili izrada novog informacijskog sustava. Navedene mjere ne doprinose izravno uštedama u

potrošnji energije i smanjenju emisija CO2, ali one predstavljaju nužan temelj za provedbu svih ostalih

mjera. Nužno je detaljnije istražiti karakteristike i potrebe kako stambenog tako i komercijalnog

sektora te sustav prikupljanja prilagoditi ste"enom uvidu u stanje na terenu.

Predlaže se uvo#enje odgovaraju!eg informacijskog sustava za sektor prometa. On bi omogu!io uvid

u trenutno stanje u gradskom prometu i time olakšao rad nadležnih službi, ali i uvid u trendove u

prometu, dnevne, mjese"ne i godišnje promjene u broju vozila, optere!enost pojedinih prometnica, a

svim tim i bolje planiranja razvoja gradske prometne mreže.

Mogu!e administrativne mjere koje ciljaju na sektor zgradarstva su

! smanjenje komunalnog doprinosa za zgrade s nižom potrošnjom energije od propisane,

! propisivanje minimalnog udjela obnovljivih izvora energije u zgradama,

! propisivanje višeg stupnja u"inkovitosti u zgradama izgra#enima u okviru POS-a,

! pojednostavljenje administrativne procedure za isho#enje dozvola za izgradnju postrojenja

koja koriste obnovljive izvore energije, s aspekta gradnje,

! povezivanje isho#enja poticaja i naknada koje dodjeljuje Grad sa zadanim stupnjem

energetske u"inkovitosti (u komercijalnom i stambenom sektoru)

! integracija svih mjera smanjenja potrošnje energije integrirane u prostorno-planske

dokumente.

Mogu!e administrativne mjere u prometu su

! širenje pješa"ke zone,

! širenje zone naplate parkiranja,

! viša cijena parkiranja,

! donošenje odluke o višem udjelu biogoriva u vozilima u javnom vlasništvu (posebice u

javnom prijevozu),

! naplata ulaska vozila u uži centar grada,

! uvo#enje pristojbi za vozila prema razini one"iš!uju!ih tvari u ispušnim plinovima,

! poticanje sustava car-sharinga,

! uspostava sustava jednostavnog i povoljnog iznajmljivanja bicikala.

Na potrošnju oba sektora mogu!e je djelovati donošenjem odluke o provedbi zelene javne nabave, za

dobavu svih roba i usluga za koje je Grad naru"itelj.

8.3 Informativne i obrazovne mjere

Informativne mjere važne su kako u zgradarstvu, tako i u prometu. Razina svijesti i znanja gra#ana

Pule podizat !e se putem informativnih kampanja u okviru kojih !e se dijeliti promotivni materijali,

kontinuiranim održavanjem informativnog centra za energetsku u"inkovitost (dalje u tekstu ee-info


centra), dostavom informativnih ra"una potroša"ima energije, redovitim održavanjem tematskih

radionica i seminara te organiziranjem Dana energije. Važnu ulogu u podizanju razine svijesti gra#ana

imat !e i ankete, koje iako primarno služe prikupljanju podataka istovremeno i doprinose razini

svijesti ispitanika. Informativne i obrazovne mjere provodit !e se (i) u suradnji sa školama i dje"jim

vrti!ima, "ime !e se osigurati podizanje razine znanja najmla#ih naraštaja, a istovremeno !e se podi!i

razina svijesti i znanja njihovih roditelja.

Osim toga, redoviti izvještaji o provedbi Akcijskog plana bit !e javno dostupni na internetskoj stranici

grada te prezentirani u okviru Dana energije. S obzirom na usku povezanost sektora prometa s

energetikom, pratit !e se aktivnosti u okviru Europskog tjedna mobilnosti te !e se osigurati razmjena

informacija i suradnja izme#u dvije manifestacije.

Iskustva gradova naprednih na ovom podru"ju govore da se uspješnom provedbom informativnih i

obrazovnih mjera može uštedjeti oko 15% energije.

8.4 Tehni!ke mjere

Iako javni sektor ima relativno mali udio u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije, njegova je uloga

klju"na jer javni sektor predvodi svojim primjerom te svojim pilot projektima širi primjere dobre

praske i prenosi znanja ostalim dionicima.

Sve su zgrade u vlasništvu Grada uklju"ene u program „Sustavno gospodarenje energijom“ "ime je

omogu!en uvid u potrošnju energije i vode u svim objektima, me#usobno uspore#ivanje zgrada te

brza intervencija u slu"aju velikih odstupanja.

Prioritetan korak u smjeru unapre#enja energetskih svojstava zgrada u javnom vlasništvu je

provedba energetskih pregleda zgrada i isho#enje energetskog certifikata.

Na temelju energetskih pregleda odredit !e se prioritetne tehni"ke mjere u zgradarstvu koje !e Grad

poduzeti, a to mogu biti:

! unapre#enje toplinskih svojstava zgrada (vanjska fasada, stolarija, krovište, podrum),

! unapre#enje sustava grijanja,

! prijelaz na obnovljive izvore energije (fotonaponski sustavi, sun"ani toplinski sustavi, pe!i na

biomasu) i "iš!a goriva (zamjena loživog ulja prirodnim plinom),

! modernizacija sustava rasvjete – kako u javnim zgradama tako i u javnoj rasvjeti,

! izgradnja malih i mikro centraliziranih toplinskih sustava namijenjenih grijanju objekata u

vlasništvu Grada.

Tehni"ke mjere u sektoru prometa su:

! korištenje biogoriva u vozilima Grada i gradskih tvrtki u stupnju višem od propisanog

Zakonom,

! nabava novih u"inkovitih vozila u vlasništvu Grada,

! revitalizacija tramvajskog prometa,


! ure#enje postoje!ih autobusnih stanica,

! uvo#enje novih autobusnih linija,

! nabava suvremenih, udobnih autobusnih vozila,

! izgradnja novih i održavanje postoje!ih biciklisti"kih staza.

8.5 Financijske mjere

Iako su dugoro"no isplative, mjere energetske u"inkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije

naj"eš!e traže relativno visoku po"etnu investiciju pa je ponekad nužna financijska potpora takvim

zahvatima.

Financijske mjere u zgradarstvu, u stambenim i komercijalnim zgradama su:

! sufinanciranje energetske obnove postoje!ih zgrada

! sufinanciranje priklju"ivanja na plinsku mrežu

! sufinanciranje ugradnje toplinskih sustava koji koriste obnovljive izvore energije

! sufinanciranje unapre#enja postoje!ih toplinskih sustava

! sufinanciranje nabave u"inkovitih ku!anskih ure#aja i sustava rasvjete

Financijske mjere u prometu su

! sufinanciranje nabave vozila s manjom potrošnjom goriva,

! olakšice poslodavcima koji poti"u korištenje biciklisti"kog prijevoza,

! sufinanciranje korištenja javnog prijevoza.

U ovom je poglavlju dan pregled svih mjera usmjerenih na smanjenje potrošnje energije i/ili emisija

stakleni"kih plinova. U idu!em su poglavlju detaljnije opisane one mjere "ija je provedba predvi#ena

u Puli ovim Akcijskim planom, do 2020. godine.


9 Dinamika provedbe i o!ekivani rezultati prioritetnih mjera

U prethodnom su poglavlju pregledno prikazane razne mjere provedbom kojih gradovi širom svijeta

smanjuju emisiju CO2 na svojem podru"ju. Ovdje su prikazane mjere od "ije se provedbe o"ekuje

kvantificirani doprinos smanjenju emisije CO2 na podru"ju grada Pule. Za svaku je mjeru prikazan

vremenski plan provedbe, provedbeno tijelo, potrebna investicija, procijenjena ušteda energije i/ili

emisije CO2, mogu!i izvori financiranja i kratki opis aktivnosti.

U nastavku su tabli"no raspisane sve prioritetne mjere.

9.1 Prioritetne mjere u javnim zgradama

Redni broj mjere 1.1.1

Ime mjere/aktivnosti Obrazovanje djelatnika gradske uprave i tvrtki u vlasništvu Grada

Zadužen za provedbu Grad Pula

Po!etak / kraj provedbe

(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova

(jedini!na ili ukupna po

mjeri)

70.000 kn/god

Procjena uštede (% ili kWh,

litre goriva)

1.730 MWh

Procjena smanjenja emisije

(t CO2)

558 t

Troškovi po smanjenju

emisije (kn/t CO2)

1.000 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu

Gradski prora"un, IPA, Intelligent Energy Europe (IEE)

Kratki opis / komentar Godišnje !e se održavati pet radionica i/ili seminara za predstavnike gradske

uprave i tvrtki u vlasništvu Grada. Izradit !e se naljepnice s tematskim porukama

(„gasi svjetlo“, „štedi vodu“ i sl.) koje !e se nalijepiti na odgovaraju!im mjestima

u zgradama javnog sektora. Na temelju iskustava drugih gradova, o"ekuje se da

!e se obrazovnim mjerama potrošnja energije u zgradama u javnom vlasništvu

smanjiti za 15%.



Ime mjere/aktivnosti Provedba zelene javne nabave



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

/


litre goriva)

830 MWh


(t CO2)

268 t CO2


emisije (kn/t CO2)

/

Izvor sredstava za

provedbu

/

Kratki opis / komentar O"ekuje se da !e se nabavom ure#aja u skladu za zahtjevima zelene javne

nabave ostvariti ušteda od 10% energije koja se koristi za rad ure#aja u javnom

sektoru.


Ime mjere/aktivnosti Uvo#enje štedne rasvjete u javne zgrade



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


200.000 kn


mjeri)


litre goriva)

520 MWh


(t CO2)

167 t CO2


emisije (kn/t CO2)

1.200 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu

Gradski prora"un, Fond za zaštitu okoliša i energetsku u"inkovitost

Kratki opis / komentar Sukladno EU propisima u pogledu rasvjetnih tijela sa žarnom niti, predvi#eno je

da do 2020. godine bude zamijenjeno 2/3 rasvjenih tijela u zgradama u javnom

vlasništvu, a o"ekuje se da !e svako rasvjetno tijelo uštedjeti 80% elektri"ne

energije u odnosu na zamijenjenu žarulju.


Ime mjere/aktivnosti Toplinska izolacija javnih zgrada



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

350 kn/m2, ukupna površina javnih zgrada 94.000 m2


litre goriva)

7.550 MWh


(t CO2)

2.082 t CO2


emisije (kn/t CO2)

3.200 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu

IPA, Fond za zaštitu okoliša i energetsku u"inkovitost, ERDF (po pristupanju EU),

JPP, CONCERTO, gradski prora"un

Kratki opis / komentar Ukupna površina zgrada u javnom vlasništvu iznosi 94.000 m2 u 39 objekata.

Najve!i potencijali za uštedu energije su u dje"jim vrti!ima, osnovnim i srednjim


školama. Pretpostavlja se da !e se toplinski izolirati 8 objekata godišnje te da !e

potrošnja energije u rekonstruiranim objektima biti niža od 90 kWh/m2god.

O"ekuje se da !e se ostvariti uštede energije od 7,5 GWh/go te da !e cijena

obnove toplinske ovojnice i krovišta iznositi 350 kn/m2.


Ime mjere/aktivnosti Plinofikacija javnih zgrada



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

100.000 kn po objektu


litre goriva)

Zamjena goriva


(t CO2)

696 t CO2


emisije (kn/t CO2)

720 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu

IPA, Fond za zaštitu okoliša i energetsku u"inkovitost, ERDF (po pristupanju EU),

JPP, gradski prora"un

Kratki opis / komentar O"ekuje se da !e zgrade u javnom vlasništvu u kojima se toplinska energija

trenutno dobiva korištenjem loživog ulja plinoficirati, u okviru plinofikacije

grada. Ovdje nisu procijenjene uštede energije ve! su one pripisane mjeri 1.1.6,

ve! samo smanjenje emisije CO2 uzrokovano zamjenom loživog ulja prirodnim

plinom.


Ime mjere/aktivnosti Modernizacija sustava grijanja u javnim zgradama


Po!etak / kraj provedbe 2013 - 2020


(godine)

Procjena troškova


mjeri)



litre goriva)

2.380 MWh/god


(t CO2)

657 t CO2


emisije (kn/t CO2)

720 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu

Fond za zaštitu okoliša i energetsku u"inkovitost, gradski prora"un, JPP

Kratki opis / komentar Na temelju iskustava u zgradama u javnom vlasništvu, modernizacijom sustava

grijanja može se uštedjeti 20% energije potrebne za rad sustava (kontinuirani

nadzor rada, redovito održavanje, promjena ventila, ugradnja termostatskih

ventila isl). O"ekuje se da !e se na taj na"in godišnje osuvremeniti sustavi

grijanja u 8 zgrada, po cijeni od 50.000 kn po objektu.


Ime mjere/aktivnosti Uvo#enje sun"anih toplinskih sustava u javne zgrade



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

5.000 kn/m2 sustava


litre goriva)

1.900 MWh


(t CO2)

520 t CO2


emisije (kn/t CO2)

1.300 kn/t CO2

Izvor sredstava za IPA, Fond za zaštitu okoliša i energetsku u"inkovitost, ERDF (po pristupanju EU),


provedbu JPP, CONCERTO, gradski prora"un

Kratki opis / komentar O"ekuje se da !e se u 5 objekata u javnom vlasništvu godišnje uvesti sun"ani

toplinski sustavi kao potpora sustavu grijanja. O"ekuje se da se na taj na"in

može uštedjeti 20% energije potrebne za grijanje, te da !e se na taj na"in

prvenstveno štedjeti loživo ulje.


Ime mjere/aktivnosti Izgradnja sun"anih elektrana na javnim zgradama



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

18 kn/W


litre goriva)

1.320 MWh


(t CO2)

426 t CO2


emisije (kn/t CO2)

880 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu

Komercijalni krediti, uz ugovor o poticajnoj otkupnoj cijeni proizvedene

elektri"ne energije sklopljen s HROTE

Kratki opis / komentar O"ekuje se da !e se na pet objekata u javnom vlasništvu godišnje izgraditi

fotonaponske elektrane pojedina"ne snage 30 kW. S obzirom da su ulaganja u

FN elektrane isplativa temeljem poticajne otkupne cijene za elektri"nu energiju

iz obnovljivih izvora energije, investicija !e se financirati iz komercijalnog

kredita.

Kratki pregled svih mjera predloženih za provedbu u zgradarstvu-javni sektor prikazuje Tablica 5.

Tablica 5 Pregled mjera predloženih u zgradarstvu, u javnom sektoru

R.br. Naziv mjere Ušteda energije (MWh) Ušteda CO2 (t)

1.1.1 Obrazovanje djelatnika gradske uprave i tvrtki 1.730 558


1.1.2 Provedba zelene javne nabave 830 268

1.1.3 Uvo#enje štedne rasvjete u javne zgrade 520 167

1.1.4 Toplinska izolacija javnih zgrada 7.750 2.082

1.1.5 Plinofikacija javnih zgrada / 696

1.1.6 Modernizacija sustava grijanja u javnim zgradama 2.380 657

1.1.7 Uvo#enje sun"anih toplinskih kolektora u javne zgrade 1.900 520

1.1.8 Izgradnja sun"anih elektrana na javnim zgradama 1.320 426


9.2 Prioritetne mjere u stambenom sektoru


Ime mjere/aktivnosti Obrazovanje gra#ana



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

500.000 kn


litre goriva)

18.900 MWh


(t CO2)

6.094 t CO2


emisije (kn/t CO2)

82 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu

Gradski prora"un, IPA, IEE

Kratki opis / komentar Predvi#a se da !e se obrazovnim aktivnostima obuhvatiti 20% gra#ana Pule koji

!e na temelju ste"enog znanja uštedjeti 10% neposredno utrošene energije u

vlastitim ku!anstvima.

Predvi#eni kanali su: seminari, radionice, info dani, kampanje, ankete


Ime mjere/aktivnosti Zamjena vanjske stolarije na stambenim zgradama



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)




litre goriva)

4.200 MWh


(t CO2)

1.364 t CO2


emisije (kn/t CO2)

6.600 kn/tCO2

Izvor sredstava za

provedbu

Fond za zaštitu okoliša i energetsku u"inkovitost, ERDF (po pristupanju EU),

CONCERTO, gradski prora"un, gra#ani

Kratki opis / komentar Predvi#a se da subvencioniranje zamjene vanjske stolarije na 200 obiteljskih

ku!a godišnje. Objekti !e biti izabrani na temelju javnog natje"aja, a sufinancirat

!e se do 30% potrebnog iznosa, do najviše 15.000 kn po objektu. Za uspješnu

provedbu potrebno je razraditi projektnu dokumentaciju, kao i kriterije i na"in

dodjeljivanja subvencije.


Ime mjere/aktivnosti Toplinska izolacija stambenih objekata



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

350 kn/m2


litre goriva)

10.550 MWh


(t CO2)

3.409 t CO2


emisije (kn/t CO2)

6.600 kn/ t CO2

Izvor sredstava za

provedbu



Kratki opis / komentar Predvi#a se subvencioniranje unapre#enja vanjske ovojnice na 200 obiteljskih







Ime mjere/aktivnosti Izgradnja sun"anih elektrana na stambenim objektima



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

18 kn/W


litre goriva)

17.600 MWh


(t CO2)

5.685 t CO2


emisije (kn/t CO2)

880 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu

Gra#ani

Kratki opis / komentar Previ#a se izgradnja 200 sun"anih elektrana godišnje na odgovaraju!im

krovovima stambenog sektora. Isplativost ulaganja osigurat !e se kroz poticajnu

otkupnu cijenu za elektri"nu energiju iz sun"anih elektrana definiranu na

državnoj razini, pa !e se po"etno ulaganje u punom iznosu osigurati iz privatnih

sredstava. Grad !e pojednostaviti proceduru sa stanovišta izdavanja potrebnih

dozvola u ingerenciji Grada.


Ime mjere/aktivnosti Uvo#enje sun"anih toplinskih sustava u obiteljske ku!e



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

25.000 kn po sustavu



litre goriva)

8.400 MWh


(t CO2)

2.046 t CO2


emisije (kn/t CO2)

2.400 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu



Kratki opis / komentar Predvi#a se sufinanciranje ugradnje sun"anih toplinskih sustava u 200 obiteljskih






Ime mjere/aktivnosti Poboljšanje u"inkovitosti sustava grijanja



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

7.000 kn po sustavu


litre goriva)

8.400 MWh/god


(t CO2)

2.727 t CO2


emisije (kn/t CO2)

513 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu

Fond za zaštitu okoliša i energetsku u"inkovitost, gradski prora"un, gra#ani

Kratki opis / komentar Predvi#a se poboljšanje u"inkovitosti sustava grijanja u 400 obj/god – pregled,

zamjena dotrajalih dijelova (ventila, razdjelnika, regulatora) te se o"ekuje da !e

se na taj na"in u"inkovitost sustava pove!ati za 20%. Za uspješnu provedbu

potrebno je razraditi projektnu dokumentaciju, kao i kriterije i na"in




Ime mjere/aktivnosti Poticanje uvo#enja pe!i na biomasu



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

25.000 kn po sustavu


litre goriva)

21.000 MWh


(t CO2)

6.819 t CO2


emisije (kn/t CO2)

750 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu



Kratki opis / komentar Predvi#a se sufinanciranje korištenja biomase kao energenta za grijanje i

pripremu potrošne tople vode u 200 obiteljskih ku!a godišnje. Za uspješnu




Ime mjere/aktivnosti Poticanje uvo#enja štedne rasvjete



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


750 kn po objektu


mjeri)


litre goriva)

2.500 MWh


(t CO2)

802 t CO2


emisije (kn/t CO2)

400 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu


Kratki opis / komentar Predvi#a se uvo#enje štedne rasvjete u 500 ku!anstava godišnje i trošak od 750

kn po ku!anstvu. S obzirom na isplativost ulaganja u štednu rasvjetu, predvi#a

se sufinanciranje od strane Grada od samo 15%. Za uspješnu provedbu potrebno

je razraditi projektnu dokumentaciju, kao i kriterije i na"in dodjeljivanja

subvencije.


Ime mjere/aktivnosti Poticanje plinofikacije ku!anstava



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

40.000 kn po ku!anstvu


litre goriva)

Zamjena energenta


(t CO2)

6.386 t CO2


emisije (kn/t CO2)

2.900 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu


Kratki opis / komentar Predvi#a se 500 novih priklju"aka na plinsku mrežu godišnje, odnosno 4.000

plinoficiranih ku!anstava do 2020. godine. Uštede CO2 izra"unate su uz

pretpostavku zamjene korištenja elektri"ne energije prirodnim plinom za

zadovoljavanje toplinskih potreba.



Ime mjere/aktivnosti Administrativna odluka o obveznom korištenju sun"anih toplinskih sustava u

novogradnji/rekonstrukciji



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

/


litre goriva)

2.880 MWh/god


(t CO2)

930 t CO2


emisije (kn/t CO2)

1.000 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu

Gra#ani

Kratki opis / komentar Pretpostavljeno je donošenje odluke o obveznom korištenju sun"anih toplinskih

sustava u svim novoizgra#enim ili rekonstruiranim objektima. Uštede energije

izra"unate su na temelju pretpostavke da se godišnje izgradi i rekonstruira 300

ku!anstava i da !e u svakom ku!anstvu energetski doprinos sun"evog toplinskog

sustava iznositi 1.200 kWh/god.


Ime mjere/aktivnosti Poticanje korištenja u"inkovitih ku!anskih ure#aja



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

4.000 kn po ure#aju


litre goriva)

6.200 MWh



(t CO2)

1.395 t CO2


emisije (kn/t CO2)

2.700 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu


Kratki opis / komentar Pretpostavlja se uvo#enje u"inkovitih ure#aja u 1.000 doma!instava godišnje te

uštede energije za rad ure#aja u tim doma!instvima od 50%. Za uspješnu



Kratki pregled svih mjera predloženih za provedbu u zgradarstvu-stambeni sektor prikazuje Tablica

6Tablica 5.

Tablica 6 Pregled mjera predloženih u zgradarstvu, u stambenom sektoru


1.2.1 Obrazovanje gra#ana 18.900 6.094

1.2.2 Zamjena vanjske stolarije na stambenim zgradama 4.200 1.364

1.2.3 Toplinska izolacija stambenih objekata 10.550 3.409

1.2.4 Izgradnja sun"anih elektrana na stambenim objektima 17.600 5.685

1.2.5 Uvo#enje sun"anih toplinskih sustava u obiteljske ku!e 8.400 2.046

1.2.6 Poboljšanje u"inkovitosti sustava grijanja 8.400 2.727

1.2.7 Uvo#enje pe!i na biomasu 21.000 6.819

1.2.8 Uvo#enje štedne rasvjete 2.500 802

1.2.9 Poticanje plinofikacije ku!anstava / 6.386

1.2.10 Sun"ani toplinski sustavi u rekonstrukciji/novogradnji 2.880 930

1.2.11 Poticanje korištenja u"inkovitih ku!anskih ure#aja 6.200 1.395


9.3 Prioritetne mjere u komercijalnom sektoru


Ime mjere/aktivnosti Obrazovanje predstavnika poslovnog sektora



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

250.000 kn


litre goriva)

7.000 MWh


(t CO2)

2.240 t CO2


emisije (kn/t CO2)

110 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu

Gradski prora"un, IPA, IEE

Kratki opis / komentar Godišnje !e se održavati pet tematskih seminara namijenjenih predstavnicima

poslovnog sektora, koji !e kao gra#ani Pule biti obuhva!eni i tematskim

kampanjama namijenjenim sveukupnom gra#anstvu. O"ekuje se da !e se podi!i

razina svijesti i znanja 20% predstavnika poslovnog sektora te da !e se u 20%

komercijalnog sektora ostvariti uštede od 10% utrošene energije.


Ime mjere/aktivnosti Poticanje uvo#enja štedne rasvjete u zgrade komercijalnog sektora



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

Potrebne su detaljnije analize potreba i opsega poslovnog sektora

Procjena uštede (% ili kWh, 3.840 MWh


litre goriva)


(t CO2)

1.241 t CO2


emisije (kn/t CO2)

Potrebne su detaljnije analize potreba i opsega poslovnog sektora

Izvor sredstava za

provedbu

Gradski prora"un, poslovni sektor

Kratki opis / komentar Pretpostavljeno je da kod 20% poduze!a može uštedjeti 80% energije koja se

koristi za rasvjetu. Za preciznije podatke potrebno je provesti detaljne analize

profila i karakteristika poduze!a na podru"ju Pule te se predlaže provedba

anketnog istraživanja 2013. godine.


Ime mjere/aktivnosti Energetska obnova zgrada komercijalnog sektora



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)

350 kn/m2


litre goriva)

11.000 MWh


(t CO2)

3.562 t CO2


emisije (kn/t CO2)

Potrebno detaljnije istraživanje

Izvor sredstava za

provedbu

Fond za zaštitu okoliša i energetsku u"inkovitost, gradski prora"un, poslovni

sektor

Kratki opis / komentar Predvi#ena je energetska obnova 0,5% poslovnih prostora godišnje. Za

preciznije podatke potrebno je provesti detaljne analize profila i karakteristika

poduze!a na podru"ju Pule te se predlaže provedba anketnog istraživanja 2013.

godine.



Ime mjere/aktivnosti Poticanje nabave energetski u"inkovitih ure#aja



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)



litre goriva)

7.760 MWh/god


(t CO2)

2.201 t CO2


emisije (kn/t CO2)


Izvor sredstava za

provedbu


sektor

Kratki opis / komentar Procjena je u"injena na temelju pretpostavke da se korištenjem u"inkovitijih

ure#aja može uštedjeti oko 6% potrošnje elektri"ne energije sektora. Za



godine.


Ime mjere/aktivnosti Plinofikacija zgrada komercijalnog sektora



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)



litre goriva)

Zamjena goriva


(t CO2)

3.470 t CO2

Troškovi po smanjenju Potrebno detaljnije istraživanje


emisije (kn/t CO2)

Izvor sredstava za

provedbu


sektor

Kratki opis / komentar Predvi#ena je plinofikacija 2% površine objekata poslovnog sektora godišnje. Za



godine.


Ime mjere/aktivnosti Ugradnja sun"anih elektrana



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova


mjeri)jedini!na ili ukupna

po mjeri)

18 kn/W


litre goriva)

26.400 MWh/god


(t CO2)

8.527 t CO2


emisije (kn/t CO2)

880 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu

Poslovni sektor

Kratki opis / komentar Predvi#ena je izgradnja 100 fotonaponskih elektrana snage 30 kW godišnje.

Zbog isplativosti ulaganja zahvaljuju!i poticajnoj otkupnoj cijeni elektri"ne

energije dobivene korištenjem energije sunca, nije predvi#eno sudjelovanje

prora"unskih sredstava.

Kratki pregled svih mjera predloženih za provedbu u zgradarstvu-komercijalni sektor prikazuje Tablica

7.

Tablica 7 Pregled mjera predloženih u zgradarstvu, u komercijalnom sektoru



1.3.1 Obrazovanje predstavnika poslovnog sektora 7.000 2.240

1.3.2 Poticanje uvo#enja štedne rasvjete 3.840 1.241

1.3.3 Energetska obnova zgrada komercijalnog sektora 11.000 3.562

1.3.4 Poticanje nabave u"inkovitih ure#aja 7.760 2.201

1.3.5 Plinofikacija zgrada komercijalnog sektora / 3.470

1.3.6 Ugradnja sun"anih elektrana 26.400 8.527


9.4 Prioritetne mjere u sektoru javne rasvjete

Redni broj mjere 2

Ime mjere/aktivnosti Modernizacija javne rasvjete



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova



po mjeri)

2.000 kn po rasvjetnom mjestu


litre goriva)

2.760 MWh


(t CO2)

892 t CO2


emisije (kn/t CO2)

12.300 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu

Fond za zaštitu okoliša i energetsku u"inkovitost, IPA, gradski prora"un, ESCO

model

Kratki opis / komentar Zamjena rasvjetnih tijela koja su trenutno u uporabi u"inkovitim rasvjetnim

tijelima, s ugra#enim prigušnicama koje omogu!avaju regulaciju intenziteta

rasvjete.

9.5 Prioritetne mjere u prometu – javni sektor


Ime mjere/aktivnosti Biodizel u vozilima u javnom vlasništvu



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova



/


po mjeri)


litre goriva)

Zamjena goriva


(t CO2)

656 t CO2


emisije (kn/t CO2)

/

Izvor sredstava za

provedbu

/

Kratki opis / komentar Sukladno Zakonu o biogorivima za prijevoz, javni sektor je u obvezi korištenja

višeg udjela biogoriva nego privatni sektor. Ovdje je pretpostavljeno da je do

2020. godine 20% potrošnje dizelskog goriva zamijenjeno biogorivima, u javnom

sektoru.


Ime mjere/aktivnosti Nabava novih vozila sukladno kriterijima zelene javne nabave



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova



po mjeri)

/


litre goriva)

87 MWh


(t CO2)

22 t CO2


emisije (kn/t CO2)

/

Izvor sredstava za

provedbu

/

Kratki opis / komentar Mjera je povezana s mjerom 1.1.2 Provedba zelene javne nabave. O"ekuje se da

!e do 2020. godine sva osobna vozila u vlasništvu Grada biti zamijenjena novim

u"inkovitijim vozilima te da !e se na taj na"in potrošnja goriva i emisije CO2

smanjiti za 25% u odnosu na trenutno stanje.


Kratki pregled svih mjera predloženih za provedbu u prometu-javni sektor prikazuje Tablica 8.

Tablica 8 Pregled mjera predloženih u prometu, u javnom sektoru


3.1.1 Biodizel u vozilima u javnom vlasništvu / 656

3.1.2 Nabava novih vozila 87 22

9.6 Prioritetne mjere u prometu – privatni sektor


Ime mjere/aktivnosti 10% biogoriva u prometu

Zadužen za provedbu Ministarstvo gospodarstva


(godine)

2013 – 2020

Procjena troškova



po mjeri)

/


litre goriva)

zamjena goriva


(t CO2)

11.312 t CO2


emisije (kn/t CO2)

/

Izvor sredstava za

provedbu

/

Kratki opis / komentar Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/2009, 145/2010, 26/2011, 144/2012) i

Nacionalni akcijski plan poticanja proizvodnje i korštenja biogoriva u prijevozu za

razdoblje 2011-2020. (2010) propisuju udio biogoriva u gorivima za prijevoz od

10% u 2020. godini.



Ime mjere/aktivnosti Obrazovanje voza"a



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova



po mjeri)

560.000 kn


litre goriva)

21.800 MWh


(t CO2)

5.656 t CO2


emisije (kn/t CO2)

100 kn/t CO2

Izvor sredstava za

provedbu

Gradski prora"un, Fond za zaštitu okoliša, IPA, IEE, CONCERTO

Kratki opis / komentar Na temelju iskustava naprednih gradova, kontinuiranim obrazovanjem gra#ana

mogu!e je uštedjeti 5% goriva u prometu, odnosno ostvariti smanjenje od 5%

emisija stakleni"kih plinova. Mjera uklju"uje diseminaciju promotivnih materijala

(letci, plakati, kampanje) i održavanje seminara. Predvi#ena je i provedba ankete

me#u voza"ima.


Ime mjere/aktivnosti Car sharing



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova



po mjeri)

Potrebne su detaljne analize


litre goriva)

2.480 MWh



(t CO2)

631 t CO2


emisije (kn/t CO2)

Potrebne detaljne analize

Izvor sredstava za

provedbu

/

Kratki opis / komentar Car sharing je na"in zajedni"kog korištenja jednog vozila od strane više korisnika.

Uspostava ovakvog sustava doprinijela bi smanjenju broja registriranih vozila na

podru"ju Pule, a time bi se smanjila i emisija CO2 iz prometa. Na temelju

iskustava u gradovima koji su uspostavili sustav car-sharinga može se

pretpostaviti da jedno vozilo u ovakvom režimu korištenja zamjenjuje 5-8

„obi"nih“ osobnih vozila. Ovdje je pretpostavljena ušteda od 1% goriva u

prometu zahvaljuu!i provedbi ove mjere.


Ime mjere/aktivnosti Poticanje biciklisti"kog prijevoza



(godine)

2013 – 2020

Procjena troškova



po mjeri)

Potrebne su detaljnije analize


litre goriva)

1.860 MWh


(t CO2)

947 t CO2


emisije (kn/t CO2)


Izvor sredstava za

provedbu

/

Kratki opis / komentar U okviru ove mjere nužne su obrazovne i informativne aktivnosti (info-

kampanje, doga#anja u školama, tematski dani isl), infrastrukturni zahvati

(izgradnja novih i održavanje postoje!ih biciklisti"kih staza, odvajanje

biciklisti"kih staza od prometnica isl) te uvo#enje novih usluga (servis bicikla,


iznajmljivanje, mreža to"aka za preuzimanje vozila isl). Zapo"et !e se s

informativno-obrazovnim aktivnostima i analizom stavova gra#ana putem

anketnog istraživanja.


Ime mjere/aktivnosti Poticanje javnog prijevoza



(godine)

2013 - 2020

Procjena troškova



po mjeri)



litre goriva)

6.200 MWh


(t CO2)

2.524 t CO2


emisije (kn/t CO2)


Izvor sredstava za

provedbu

/

Kratki opis / komentar Ve!e korištenje javnog prijevoza potaknut !e se unapre#enjem kvalitete javnog

prijevoza – ure#ivanjem autobusnih stanica, nabavom novih autobusnih vozila,

uvo#enjem ve!eg broja autobusnih linija itd. O"ekuje se da !e se broj korisnika

javnog prijevoza pove!ati za 4%, odnosno da !e se potrošnja goriva osobnih

vozila smanjiti za 4%. Za svaku od predloženih mjera potrebno je izraditi zasebnu

investicijsku studiju. Za pra!enje broja i zadovoljstva korisnika koristit !e se

ankete.

Kratki pregled svih mjera predloženih za provedbu u prometu-privatni sektor prikazuje Tablica 9.

Tablica 9 Pregled mjera predloženih u prometu, u privatnom sektoru


3.2.1 10% biogoriva u prometu / 11.312

3.2.2 Obrazovanje voza"a 21.800 5.656


3.2.3 Car sharing 2.480 631

3.2.4 Poticanje biciklisti"kog prijevoza 1.860 947

3.2.5 Poticanje javnog prijevoza 6.200 2.524

9.7 Zaklju!ak

Iz prethodnih se odlomaka vidi da je identificirano 25 mjera u sektoru zgradarstva, 7 mjera u sektoru

prometa i 1 mjera u sektoru javne rasvjete.

Ukupan doprinos sva tri sektora ciljanom smanjenju emisije prikazuje Slika 11.

Slika 11 Doprinos pojedinih sektora ciljanom smanjenju emisije u 2020. godini

Kontinuiranom provedbom prioritetnih mjera do 2020. godine ostvarit !e se smanjenje emisije CO2

od 86.996 t, odnosno emisija !e u odnosu na 2010. godinu biti niža za 20,5%.


10 Izvori financiranja

U nastavku je zasebno opisano financiranje iz gradskog prora"una i financiranje iz drugih izvora.

10.1 Financiranje iz gradskog prora!una

Uspješna provedba mjera zahtijeva njihovo financiranje. Potrebno je identificirati veli"inu, mogu!e

izvore sredstava i na"ine korištenja za svaku mjeru.

Za prora"un i prora"unske korisnike ulaganja u energetsku u"inkovitost moraju biti u skladu sa

pravilima za financiranje, prvenstveno sa Zakonom o prora"unu (NN 87/98), Zakon o izvršavanju

državnog prora"una (NN 139/12), Pravilnikom o Prora"unskim klasifikacijama (NN 26/2010) i

Pravilnikom o postupku zaduživanja te davanju jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i podru"ne

(regionalne) samouprave (NN 55/09 i 139/2010).

Nadalje, potrebna je i uskla#enost s relevantnim propisima na podru"ju energetike, prvenstveno sa

Zakonom o u"inkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08 i 55/12). Zakon

prenosi odredbe Direktive 2006/32/EZ o u"inkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji i

energetskim uslugama (dalje u tekstu: ESD), Direktive 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada

(EPBD) i Direktive 2010/31 (EPBD II).

Financiranje mjera predvi#enih Akcijskim planom energetski održivog razvitka grada Pule trebalo bi

omogu!iti smanjivanje dugoro"nih troškova za energiju (troškova koje snose lokalni i središnji državni

prora"un, poduzetnici, stanovništvo, tj. svi dionici) te omogu!iti ostvarivanje drugih koristi (stvaranje

novih poslovnih mogu!nosti – radnih mjesta, poboljšanje stanja okoliša i ostvarivanje koristi za

zdravlje, kvalitetu života, privla"nost grada za život i kao turisti"ke destinacije i sl.).

Prioritete treba odabrati na temelju financijskih i ekonomskih u"inaka tijekom životnog ciklusa. Pri

tome valja voditi ra"una da pojedini projekti mogu imati vrlo razli"it ekonomski u"inak, ovisno o

po"etnom stanju. Osnovni kriterij za ocjenu isplativosti projekta predstavlja veli"ina stope povrata u

odnosu na kamatu za zaduživanje. Projekti "ija je stopa povrata viša od kamatne smatraju se

isplativima.

Osim toga, takav pristup omogu!ava uravnoteženu kombinaciju kratkoro"nih projekata i projekata s

dužim rokom povrata, jer fokus na projektima s kratkim rokom povrata ne omogu!ava ostvarivanje

punog potencijala ušteda. Naime, rok povrata treba se uspore#ivati s životnim vijekom - npr. rok

povrata od 15 godina za zgradu o"ekivanog životnog vijeka od 50-60 godina nije dug. Pri tome valja

uzeti u obzir da duži rok povrata podrazumijeva ve!u neizvjesnost, što je povezano s odre#enim

stupnjem rizika. Kako bi se smanjili politi"ki rizici (i osigurao kontinuitet i u slu"aju promjene lokalne

vlasti) za projekte koji se trebaju financirati tijekom dužeg razdoblja preporu"a se postizanje

konsenzusa u gradskom vije!u.

Vlastiti prihodi lokalnog prora"una ograni"eni su i ne mogu osigurati financiranje svih potreba. Zbog

toga je potrebno koristiti i druge izvore financiranje. Ovisno o vrsti mjera i njezinoj isplativosti,


mogu!e je korištenje drugih doma!ih javnih sredstava (prvenstveno sredstava Fonda za zaštitu

okoliša i energetsku u"inkovitost), sredstva me#unarodnih financijskih institucija i fondova EU, te

sredstava privatnog sektora - financiranjem tre!e strane, zaduživanjem (klasi"ni krediti) ili ESCO

modelom.

Zbog ograni"enosti predvi#enih primitaka od financijske imovine i zaduživanja, mogu!nosti

financiranja leasingom ili klasi"nim zaduživanjem vrlo su ograni"ene. Me#utim, treba napomenuti da

su sredstvima prora"una implicitno omogu!ena primjena modela financiranje tre!e strane i ESCO

modela. Zakon o u"inkovitom korištenju energije definira financijske instrumente za energetske

uštede ("l. 4 st.8). To su svi instrumenti koji djelomi"no ili u cijelosti nadokna#uju po"etne troškove

projekta primjene mjera za poboljšanje energetske u"inkovitosti.1 Ukoliko tre!a strana ili ESCO

društvo u cijelosti preuzima financijski i komercijalni rizik, takav na"in financiranja ne predstavlja

zaduživanje.

Osim toga, potrebno je obrazovati djelatnike gradske uprave i poduze!a o provedbi op!enito i zelenoj

javnoj nabavi. Usporedive aktivnosti trebaju se provoditi i za privatni i komercijalni sektor, u okviru

sredstava planiranih prora"unom.

Iz subvencija trgova"kim društvima u javnom i izvan javnog sektora može se sufinancirati provedba

mjera u komercijalnom sektoru, a pri dodjeli naknada gra#anima i ku!anstvima (za što su sredstva

tako#er planirana u prora"unu) tako#er je potrebno uvesti kriterije koji se odnose na energetsku

u"inkovitost.

10.2 Mogu"i izvori financiranja izvan gradskog prora!una

S obzirom na ograni"enja gradskog prora"una, za uspješnu provedbu predloženih mjera nužno je

razmotriti i druge izvore financiranja, van gradskog prora"una. Najvažniji takvi izvori financiranja su:

! Javno privatno partnerstvo

! Hrvatska banka za obnovu i razvoj

! Fond za zaštitu okoliša i energetsku u"inkovitost

! ESCO model

! IPA

! CIP/IEE

! FP7

! CONCERTO

Javno privatno partnerstvo (JPP) je zajedni"ka provedba i financiranje aktivnosti u proizvodnji javnih

usluga ili proizvoda, u partnerstvu javnog i privatnog sektora. Prednost financiranja putem JPP je u

tome što ovaj vid sufinanciranja pruža mogu!nost da takvi projekti ne pove!avaju javni dug.

1 Nije definirano zna"enje pojmova po"etnih troškova, niti njihov odnos prema ostalim troškovima

(npr. ukupnim troškovima, operativnim troškovima)


Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) kroz Program kreditiranja projekata zaštite okoliša,

energetske u"inkovitosti i obnovljivih izvora energije omogu!ava realizaciju investicijskih projekata za

JLP(R)S, pod uvjetom da novim kreditnim zaduženjem JLP(R)S ne prekora"uju dopuštenu stopu

zaduživanja. HBOR u pravilu kreditira do 75% predra"unske vrijednosti investicije, bez PDV-a.

Minimalni iznos kredita je 100.000 kuna, a maksimalni iznos nije odre#en, nego ovisi o konkretnom

investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti krajnjeg korisnika kredita te vrijednosti i kvaliteti

instrumenata osiguranja. Kamatna stopa je 4% godišnje, a rok otplate (uklju"uju!i i po"ek) je 12

godina.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku u!inkovitost (FZOEU) dodjeljuje sredstva na temelju javnog

natje"aja. Fond nudi zajmove, subvencije, financijske pomo!i i donacije. Jedinicama podru"ne

(regionalne) samouprave i jedinicama lokalne samouprave FZOEU u pravilu dodjeljuje financijske

pomo!i i donacije, u pravilu do 40% ukupnog iznosa investicije. Podaci o natje"ajima, odobrenim

projektima i obrasci za izvještaje dostupni su na internetskim stranicama Fonda

(http://www.fzoeu.hr). Potrebno je napomenuti da je za dobivanje sufinanciranja od strane Fonda za

zaštitu okoliša i energetsku u"inkovitost potrebno pripremiti projektnu dokumentaciju. Procjenjuje se

da bi se tijekom 2013. mogli pripremiti projekti "ija bi provedba mogla zapo"eti 2014. (uz

sufinanciranje od strane Fonda).

ESCO (Energy Service Company) je model financiranja usluga u podru"ju energetike. ESCO tvrtka

provodi radove i isporu"uje usluge s ciljem smanjenja naru"iteljevih troškova za energiju. Po provedbi

projekta, ostvarene uštede dijele se izme#u naru"itelja i ESCO tvrtke do namirenja troškova ESCO

tvrtke. Nakon po"etnog razdoblja u kojem ESCO tvrkta namiruje svoje troškove, ona se povla"i iz

financijskih tokova, a naru"itelju ostaju trajne uštede ostvarene projektom.

IPA (Instrument of Pre-Accession) je instrument pretpristupne pomo!i EU "iji je cilj uskla#ivanje

zakonodavstva zemalja kandidatkinja za "lanstvo u EU s pravnom ste"evinom te priprema za

korištenje daleko izdašnijih strukturnih fondova EU koji su na raspolaganju punopravnim "lanicama

Unije (Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond). Financiranje

aktivnosti predvi#enih Akcijskim planom iz programa IPA mogu!e je kroz vise komponenti,

promišljenim razvojem projekata i odgovaraju!om podjelom uloga izme#u organizacija koje

zajedni"ki provode projekt.

CIP (Competitiveness and Inovation Programme) je program EU koji poti"e konkurentnost i

inovativnost, a program Inteligentna energija za Europu (IEE) jedan je od njegova tri dijela. Sredstva

za projekte dodjeljuju se putem javnih natje"aja koji se raspisuju za podru"je "itave EU. Prioritetne

aktivnosti definiraju se na godišnjoj razini, a ukupni cilj programa je pove!anje energetske

u"inkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

FP7 je program EU kojim se financira znanstveni razvoj i istraživanja, a iako je usmjeren na

znanstvene institucije, mogu!e je sudjelovanje i drugih dionika (malih i srednjih poduze!a, jedinica

lokalne uprave, i sl) "ija je prvenstvena uloga provjera razvijenih rješenja i implementacija

predloženih pilot projekata.


CONCERTO je program pokrenut u okviru programa FP7, a namijenjen je prvenstveno lokalnim

upravama – gradovima ili op!inama i njihovom korištenju obnovljivih izvora energije i primjeni mjera

energetske u"inkovitosti.

Po pristupanju EU, uz navedene izvore mo!i !e se zna"ajnije koristiti sredstva Europske investicijske

banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Ostale mogu!nosti financiranja uklju"uju zajmove ili

darovnice Svjetske banke, kao i sredstva prikupljena izdavanjem vrijednosnih papira. Priprema

dokumentacije za takve projekte opsežna je, pa se provedba projekata sufinanciranih iz tih izvora ne

o"ekuje prije 2015. godine.

Osim toga, valja napomenuti da za se za korištenje obnovljivih izvora energije za dobivanje elektri"ne

energije koja se isporu"uje u javnu mrežu, a koji su unutar odobrene kvote primjenjuju poticajne

tarife. Poticajne tarife zadane su Tarifnim sustavom za proizvodnju elektri"ne energije iz obnovljivih

izvora energije i kogeneracije.


11 Pra"enje i izvještavanje

Metodologija pra!enja provedbe Plana i izvještavanja o provedbi sastavni je dio ovog dokumenta. U

trenutku njegova nastajanja Europska komisija još nije usvojila Priru"nik za pra!enje i nadzor

provedbe Akcijskog plana, pa !e se ovdje predložena metodologija prema potrebi uskladiti s

Priru"nikom kad bude usvojen.

Tablica 10 prikazuje indikatore koji se predvi#aju za pra!enje provedbe Plana. Kao nadležno tijelo za

prikupljanje podataka previ#en je Grad Pula, a u tablici su navedene ostale institucije "ije je

sudjelovanje nužno za valjano pra!enje provedbe Akcijsko plana.

Tablica 10 Indikatori za pra#enje provedbe Plana

Br. Mjera Indikator Izvor podataka Suradni"ke organizacije

1.1.1 Obrazovanje djelatnika gradske uprave i tvrtki

Broj sudionika seminara

Potpisne liste /

1.1.2 Provedba zelene nabave Broj kupljenih ure#aja Godišnje financijsko izvješ!e Grada i gradskih tvrtki

Gradske tvrtke

1.1.3 Uvo#enje štedne rasvjete u javne zgrade

Broj instaliranih rasvjetnih tijela

ISGE Gradske tvrtke

1.1.4 Toplinska izolacija javnih zgrada

Broj izoliranih objekata ISGE Gradske tvrtke

1.1.5 Plinofikacija javnih zgrada Broj plinoficiranih zgrada Potrošnja energije za grijanje prije i poslije

ISGE Gradske tvrtke

1.1.6 Modernizacija sustava grijanja u javnim zgradama

Broj moderniziranih sustava grijanja Potrošnja energije za grijanje prije i poslije

ISGE Gradske tvrtke

1.1.7 Uvo#enje sun"anih toplinskih sustava

Broj instaliranih sun"anih toplinskih sustava Potrošnja energije za grijanje prije i poslije

ISGE Gradske tvrtke

1.1.8 Izgradnja sun"anih elektrana na javnim zgradama

Instalirana snaga u FN elektranama

HROTE /

1.2.1 Obrazovanje gra#ana Broj javnih doga#anja; broj sudionika na doga#anjima

Potpisne liste Organizatori tematskih doga#anja

1.2.2 Zamjena vanjske stolarije Broj objekata sa zamijenjenom

Dostavljeni obrasci

Upravitelji zgrada


stolarijom; broj zamijenjenih prozora i vrata

1.2.3 Toplinska izolacija Broj toplinski izoliranih stambenih zgrada

Dostavljeni obrasci

Upravitelji zgrada

1.2.4 Izgradnja sun"anih elektrana na stambenim objektima

Instalirana snaga u FN elektranama

HROTE /

1.2.5 Uvo#enje sun"anih toplinskih sustava

Broj instaliranih sun"anih toplinskih sustava

Dostavljeni obrasci

Upravitelji zgrada

1.2.6 Poboljšanje u"inkovitosti sustava grijanja

Broj moderniziranih sustava grijanja

Dostavljeni obrasci

Upravitelji zgrada

1.2.7 Uvo#enje pe!i na biomasu Broj ugra#enih pe!i na biomasu

Dostavljeni obrasci

Upravitelji zgrada

1.2.8 Uvo#enje štedne rasvjete Broj ugra#enih štednih rasvjetnih tijela

Ankete /

1.2.9 Plinofikacija ku!anstava Broj priklju"aka na plinsku mrežu

Dostavljeni obrasci

Gradska plinara

1.2.10 Administrativna odluka o obveznom korištenju sun"anih toplinskih sustava u novogradnji/rekonstrukciji

Broj novoizgra#enih ili rekonstruiranih objekata

Dostavljeni obrasci

/

1.2.11 Uvo#enje u"inkovitih ure#aja

Broj uvedenih u"inkovitih ure#aja

Ankete /

1.3.1 Obrazovanje predstavnika poslovnog sektora

Broj doga#anja namijenjenih poslovnom sektoru; broj sudionika doga#anja


1.3.2 Uvo#enje štedne rasvjete Broj ugra#enih štednih rasvjetnih tijela

Ankete /

1.3.3 Energetska obnova zgrada komercijalnog sektora

Broj obnovljenih zgrada

Ankete /

1.3.4 Nabava energetski u"inkovitih ure#aja

Broj ugra#enih u"inkovitih ure#aja

Ankete /

1.3.5 Plinofikacija zgrada komercijalnog sektora

Broj plinoficiranih zgrada

Dostavljeni obrasci

Gradska plinara

1.3.6 Ugradnja sun"anih elektrana

Broj ugra#enih FN elektrana

HROTE /

2 Modernizacija javne rasvjete

Broj ugra#enih štednih žarulja; potrošnja el. en. prije i poslije

Izvještaj o potrošnji elektri"ne energije

HEP

3.1.1 Biodizel u javnom prijevozu

Koli"ina utrošenog biodizela

Godišnje financijsko izvješ!e Grada i gradskih tvrtki

Gradske tvrtke


3.1.2 Nabava novih vozila Broj novih vozila Godišnje financijsko izvješ!e Grada i gradskih tvrtki

Gradske tvrtke

3.2.1 Biogoriva u prijevozu Koli"ina prodanog goriva

Dostavljeni obrasci

Distributeri nafte i naftnih derivata

3.2.2 Obrazovanje voza"a Broj javnih doga#anja namijenjenih voza"ima; broj sudionika doga#anja


3.2.3 Car sharing Broj putnika koji sudjeluju u car sharingu

Ankete

3.2.4 Poticanje biciklisti"kog prijevoza

Broj km novoizgra#enih staza; broj korisnika

Godišnje financijsko izvješ!e Grada i gradskih tvrtki Ankete

Gradske tvrtke

3.2.5 Poticanje javnog prijevoza Broj korisnika javnog prijevoza

Dostavljeni obrasci Ankete

Autoprijevoznici


12 Zaklju!ak

Grad Pula-Pola pristupio je Sporazumu gradona"elnika i sukladno preuzetim obvezama izradio je

Akcijski plan energetski održivog razvoja grada.

Kao referentna godina izabrana je 2010. godina, a Akcijski plan sadrži

! pregled potrošnje energije i energenata i inventar emisija u baznoj godini,

! projekciju potrošnje do 2020. godine u Scenariju bez mjera

! pregled mogu!ih mjera smanjenja budu!e emisije CO2

! detaljan prikaz prioritetnih mjera, s potencijalima smanjenja emisije CO2 i o"ekivanim

izvorima financiranja.

Na temelju potencijala prioritetnih mjera od 86.998 t CO2, bazne emisije od 269.000 t CO2 i

projicirane emisije CO2 u 2020. u iznosu od 300.790 t CO2, ustanovljeno je ciljano ograni"enje budu!ih

emisija na iznosu od 213.790 t CO2, što je za 20,5% niže od emisije u baznoj godini.

Energetska potrošnja podijeljena je u tri sektora – potrošnja u zgradarstvu, potrošnja u prometu i

potrošnja u javnoj rasvjeti, a sukladno njihovim potencijalima za smanjenje emisije CO2 predloženo je

25 mjera u zgradarstvu (8 u javnom sektoru, 11 u stambenom sektoru, 6 u komercijalnom sektoru), 1

u sektoru javne rasvjete i 7 u sektoru prometa (2 u javnom i 5 u privatnom segmentu).

Važan preduvjet za valjano pra!enje i verificiranje provedbe predloženih mjera je uspostava

metodologije prikupljanja podataka uskla#ena sa strukturom podataka na kojima se zasniva ovaj

Akcijski plan.

Po uspostavi takve strukture, važno ju je iskomunicirati sa svim distributerima energije i energenata

(Elektroistra, Plinara Pula, INA, OMV) te ih pozvati na suradnju i razmotriti mogu!nost potpisivanja

sporazuma o razumijevanju o suradnji na prikupljanju podataka o energetskoj potrošnji.

S obzirom na dinami"nost energetskog sektora, nužno je periodi!ki izra"ivati godišnji inventar

emisija, a prema potrebi i revidirati Akcijski plan za energetski održivi razvoj.

O provedbi nužno je izvještavati ne samo Ured Sporazuma gradona"elnika ve! i sve zainteresirane

lokalne dionike, putem Interneta, u okviru Dana energije te drugim raspoloživim kanalima.

Grad Pula - Pola

Ci!à di Pula - Pola

Forum 1, 52100 Pula

Tel: ++385 52 371 879

Fax: ++385 52 216 395

E-mail: [email protected]

Web: www.pula.hr

Documents

ZAKLJUČAK I II III !ki tim Grada Pule za energetsku u !inkovitost: Boris Mileti !, gradona "elnik Grada Pule Fabrizio Radin, zamjenik gradona "elnika Vera Radolovi !, zamjenik gradona