Click here to load reader

ZAJEDNIČKI OBVEZNI DIO PREDDIPLOMSKOGA · PDF filePreddiplomski stručni studij sestrinstva (Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zadru, Veleučilište

  • View
    232

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of ZAJEDNIČKI OBVEZNI DIO PREDDIPLOMSKOGA · PDF filePreddiplomski stručni studij sestrinstva...

  • 1

    REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA Radna skupina za usklaivanje studijskih programa sestrinstva s odredbama Direktive 2005/36/EC

    ZAJEDNIKI OBVEZNI DIO PREDDIPLOMSKOGA STUDIJSKOG PROGRAMA SESTRINSTVA

    (CORE CURRICULUM)

    Zagreb, prosinac 2013.

  • 2

    Ovaj dokument predstavlja prikaz dogovorenoga zajednikog dijela studijskog programa studija Sestrinstvo na preddiplomskoj razini za akademsku godinu 2014./15. koji je napravljen u skladu s Direktivom 2005/36/EC, Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i njegovim izmjenama i dopunama (Narodne Novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07) te prema uputama vanjskih recenzenata u sklopu tematskog vrednovanja provedenog na hrvatskim visokim uilitima u akademskoj godini 2012./2013.

    Cilj kreiranja ovog dokumenta je osiguranje dovoljnog broja strunjaka koji e nakon zavretka studija biti kompetentni planirati, organizirati, provoditi i evaluirati zdravstvenu njegu bolesnika uz holistiki pristup pacijentu.

    Svrha studija je da studenta osposobi za samostalni rad u sustavu zdravstva Republike Hrvatske i Europske unije. Zavreni prvostupnici sestrinstva nakon zavrenoga studijskog programa bit e sposobni organizirati zdravstvenu njegu pacijenata u svim organizacijskim oblicima zdravstvenoga sustava.

  • 3

    1. RAZLOZI ZA STVARANJE ZAJEDNIKOG DIJELA STUDIJSKOG PROGRAMA

    Obrazovanje za regulirane profesije u podruju zdravstva Europska unija propisala je Direktivom 2005/36/EC Europskoga parlamenta i Vijea o priznavanju strunih kvalifikacija u reguliranim profesijama. Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija (Narodne novine, broj 124/09. i 45/11.) odredbe Direktive prenesene su u pravni sustav Republike Hrvatske. U postupku pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska pripremala se za uspjenu implementaciju Direktive, a strunjaci Europske komisije posjetili su 2008. i 2012. godine nadlena tijela i obrazovne ustanove koje u Republici Hrvatskoj obrazuju za zdravstvena zanimanja kako bi provjerili je li obrazovanje za regulirane profesije u podruju zdravstva u Republici Hrvatskoj usklaeno odnosno je li Hrvatska kao budua zemlja lanica Europske unije poduzela potrebne korake za primjenu Direktive. Na temelju preporuka meunarodnih strunjaka i predstavnika Europske komisije, a prije pristupanja Europskoj uniji Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta zatrailo je da Agencija za znanost i visoko obrazovanje provede i tematsko vrednovanje studijskih programa u podruju zdravstva. Akreditacijski savjet donio je 24. rujna 2012. godine odluku o pokretanju vrednovanja, metodologiji i recenzentima, a vrednovanje je provelo 20 meunarodnih strunjaka za obrazovanje zdravstvenih djelatnika koji su ponajprije provjerili usklaenost svakoga studijskog programa s odredbama Direktive. Tematskim vrednovanjem bili su obuhvaeni i svi studijski programi sestrinstva, i to:

    Preddiplomski struni studij sestrinstva (Sveuilite u Dubrovniku, Sveuilite u Rijeci, Sveuilite u Zadru, Veleuilite u Varadinu, Visoka tehnika kola u Bjelovaru, Zdravstveno veleuilite u Zagrebu);

    Preddiplomski sveuilini studij sestrinstva (Sveuilite u Osijeku, Sveuilite u Splitu, Sveuilite u Zadru);

    Diplomski sveuilini studij sestrinstva (Sveuilite u Osijeku, Sveuilite u Splitu, Sveuilite u Zagrebu).

    Ocjene recenzenata pokazale su da je u podruju obrazovanja medicinskih sestara potrebno uiniti dodatne napore na unapreenju studijskih programa, a osobito je nuno uskladiti trajanje programa s brojem sati minimalnog obrazovanja koje propisuje Direktiva, unaprijediti programe u dijelu koji se odnose na kliniku praksu te dopuniti sadraj studijskih programa u skladu s odredbama Direktive 2005/36/EC. Slijedom preporuka iz tematskog vrednovanja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pozvalo je sva visoka uilita koja izvode studijske programe sestrinstva da ih usklade s odredbama Direktive 2005/36/EC. Predstavnici visokih uilita zakljuili su kako bi najkvalitetnije rjeenje bilo donoenje zajednikoga obveznog dijela studijskoga programa sestrinstva koji bi se donio u skladu s odredbama Direktive 2005/36/EC, a na temelju kojeg bi visoka uilita dodatno uskladila svoje studijske programe. Stoga je ministar 6. studenoga 2013. slubeno imenovao Radnu skupina u koju su ukljueni predstavnici svih visokih uilita koji izvode preddiplomske studijske programe sestrinstva. Radnu skupinu ine:

    prof. dr. sc. Radivoje Radi, Medicinski fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku

    prof. dr. sc. Danijela Malnar, Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci

    doc. dr. sc. Sonja Kalauz, Zdravstveno veleuilite Zagreb

    mag. med. rad. Frane Mihanovi, Odjel zdravstvenih studija Sveuilita u Splitu

  • 4

    izvan. prof. dr. sc. Marijana Matek-Sari, Odjel za zdravstvene studije Sveuilita u Zadru

    Sanja Zorani, dipl. m. s., Sveuilite u Dubrovniku

    dr. sc. Goran Kozina, Veleuilite u Varadinu

    mr. sc. Tatjana Badrov, Visoka tehnika kola u Bjelovaru

    dr. sc. Zrinka Puhari, Visoka tehnika kola u Bjelovaru

    prof. dr. sc. Vesna Jurea, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

    Marina Crni Sokol, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koordinatorica Radne skupine.

  • 5

    2. OSNOVNE ZNAAJKE ZAJEDNIKOG DIJELA STUDIJSKOG PROGRAMA

    lanovi Radne skupine orijentirali su se tijekom izrade zajednikog dijela studijskog programa studija sestrinstva prema europskom zakonodavstvu o minimalnome potrebnom obrazovanju u podruju reguliranih profesija (Direktiva 2005/36/EC), europskome i hrvatskome kvalifikacijskom okvium, hrvatskoj zakonskoj regulativi te trenutnom stanju u edukaciji medicinskih sestara na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj.

    2.1. Usklaenost s europskim zakonodavstvom o obrazovanju u podruju

    reguliranih profesija

    Direktiva 2005/36/EC detaljno propisuje minimalne uvjete za obrazovanje medicinskih

    sestara ime je odreeno da edukacija traje najmanje tri godine ili 4.600 sati teorijskog i klinikog osposobljavanja, da teorijska nastava treba iznositi 1/3 ukupnog trajanja studijskog programa, kao i da klinika praksa treba iznositi 1/2 ukupnog trajanja studijskog programa. Direktivom su takoer propisani i obvezni sadraji koje program obrazovanja za medicinsku sestru treba obuhvaati.

    Tijekom izrade core curriculuma obratila se pozornost upravo na navedene parametre tako da predloeni zajedniki dio studijskog programa odgovara na sve zahtjeve Direktive, to pokazuje Tablica 1. Tablica 1. Prikaz nastavnog optereenja u zajednikom dijelu programa studija sestrinstva

    Ukupno Klinika nastava Teorijska nastava

    Kolegiji iz podruja

    sestrinstva

    Broj sati 3.800 2.405 1.395 2.625

    Udio (%) 82,6 52,28 30,32 69,35

    2.2. Usklaenost s europskim i hrvatskim kvalifikacijskim okvirom

    Europski kvalifikacijski okvir (EQF), u skladu s kojim je donesen hrvatski kvalifikacijski

    okvir (HKO), sustav je povezivanja i usklaivanja obrazovnih sustava europskih drava. Od 2008. godine, kada je formalno promoviran, ima cilj potaknuti mobilnost europskih graana i urediti prostor cjeloivotnog obrazovanja. Temeljen je na ishodima obrazovnoga procesa i podijeljen je u osam razina pri emu se 6. razina postie zavravanjem prvoga ciklusa visokog obrazovanja i podrazumijeva planiranje, upravljanje i nadzor aktivnosti na poslu, donoenje odluka u novonastalim situacijama, kao i preuzimanje odgovornosti.

    Hrvatski kvalifikacijski okvir (engl. Croatian Qualifications Framework, CROQF) je definiran kao instrument ureenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnou, pristupanje stjecanju kvalifikacija, utemeljeno stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija, kao i povezivanje razina kvalifikacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija EQF-a i QF-EHEA te posredno s razinama kvalifikacija kvalifikacijskih okvira u drugim zemljama (lanak 2. Zakona o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru, Narodne novine,

  • 6

    broj 22/13). On je usklaen s Europskim kvalifikacijskim okvirom pa je tako 6. razina kvalifikacije u HKO-u povezana sa 6. razinom kvalifikacije u Europskome kvalifikacijskom okviru za cjeloivotno uenje (lanak 16. Zakona o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru), kao i s 1. razinom kvalifikacije Kvalifikacijskog okvira Europskog prostora visokog obrazovanja (engl. Qualifications Framework for the European Higher Education Area, QF-EHEA), (lanak 17. Zakona o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru).

    Imajui u vidu Direktivu 2005/36/EC koja navodi da edukacija u sestrinstvu mora zavriti ishodima koji osiguravaju samostalno planiranje, provoenje, organizaciju i evaluaciju zdravstvene njege, kao i navedene zakonske odredbe, moe se zakljuiti da tek ishodi 6. razine europskoga/hrvatskoga kvalifikacijskog okvira u potpunosti ispunjavaju navedene zahtjeve za obrazovanje medicnskih sestara. Stoga se Radna skupina pri opisu kolegija zajednikoga dijela studijskoga programa (core curriculum) rukovodila ishodima uenja (i njihovim opisnicama) 6. razine kvalifikacijskog okvira i Bloomovom taksonomijom.

    2.3. Usklaenost s hrvatskim zakonodavstvom u podruju visokog obrazovanja

    Ovaj prijedlog zajednikog dijela programa studija sestrinstva napravljen je u skladu

    sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i njegovim izmjenama i dopunama (Narodne novine, broj 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 46/07. i 63/11.) te Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 45/09.), a u cjelini je usklaen s Uputama za sastavljanje prijedloga studijskih programa Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske od 22. prosinca 2010. godine.

    2.4. Usklaenost s trenut

Search related