Zajednice koje brinu – znanstveno utemeljenje preventivnih

intervencija u zajednici i školskom okruženju

Josipa BašićValentina Kranželić

Miranda NovakSveučilište u Zagrebu

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetOdsjek za poremećaje u ponašanjuCentar za prevencijska istraživanja

Zagreb, 19. i 20. 2. 2009.Skup2009

Sadržaj prezentacije

• O projektu “Zajednice koje brinu: razvoj, implementacija i evaluacija prevencije u zajednici“- prevencija rizičnih ponašanja djece i mladih u lokalnim zajednicama

• O programu PATHS – socijalno-emocionalno učenje za učenike razredne nastave u osnovnim školama

Zajednice koje brinu znanstveno-akcijski projekt

• Zajednice koje brinu kao model prevencije poremećaja u ponašanju (2002-2006; projekt ERF-a, potpora MZOŠ i Istarske županije- Upravno odjel za zdravstvo i socijalnu skrb)

• Zajednice koje brinu: razvoj, implementacija i evaluacija prevencije u zajednici (2007-2009; nastavak istog projekta i uz istu potporu)

Intervencijski spektar (mjesto projekta ZKB)

(Mrazek, Haggerty, 1994)

post-tretman

dugotrajni tretman

standardni tretman za znane poremećaje

identificirani slučajevi

indicirana

selektivna

univerzalna

Zajednice koje brinu znanstveno-akcijski projekt

Ciljevi projekta:• izraditi model prevencije poremećaja u ponašanju koji će biti

postavljen u lokalnu zajednicu te opisan kroz pozitivan razvoj, osnažene obitelji, vrtiće/škole koje promiču zdravlje, učenje i zaštitu, zajednice koje brinu.

Svrha projekta:• unapređenje znanja iz područja prevencijske znanosti, • programiranje modela prevencije na lokalnoj razini na osnovi

procjene potreba i resursa u zajednici te • jačanje zajednice za organizaciju prevencije rizičnih ponašanja

djece i mladih.

Vizija i misija

Misija

Misija predstavnika regionalne i lokalne samouprave u Istarskoj županiji i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je:

• istražiti potrebe djece/mladih te zaštitne i rizične čimbenike njihovog razvoja,

• povezati postojeće i poticati pokretanje novih resursa,

• jačati kapacitete zajednice za izradu sveobuhvatnog modela prevencije poremećaja u ponašanju.

Vizija

Istra kao zajednica sa sustavom multidisciplinarne podrške i pomoći za djecu/mlade, koji odgovara njihovim potrebama i osnažuje ih za aktivno sudjelovanje u vlastitom razvoju i razvoju okruženja u kojima žive

• Viziju i misiju projekta izradila je grupa koordinatora i istraživača, 21. i 22. siječnja 2003. godine u Puli

Plan provedbe projekta

Istraživački dio

• izbor uzoraka i instrumenata

• studijski projekt

• pilot projekt

• glavno istraživanje

• upisivanje i obrada podataka

• rezultati i analiza

• implikacija rezultata na lokalnoj i županijskoj razini

• završni elaborat

Akcijski dio - jačanje lokalne zajednice

• razvijanje i izgradnja stručnih timova, Koalicija za prevenciju

• edukacija stručnjaka• popisivanje postojećih

projekata/programa• procjena/evaluacija postojećeg stanja• postavljanje i evaluacija pilot

projekata/programa• edukacija stručnjaka u odnosu na

odabrane projekte/programe• supervizija provođenja izabranih

projekata/programa• institucionalizacija/održivost

projekata/programa (modela u cjelini)

Model prevencije u zajednici(1)

SPREMNOST I

MOBILZACIJA

ZAJEDNICE

(5)IMPLEMENTACIJ

A PROGRA

MA

(6)

EVALUACIJA

(4)STVARANJE PRIOR

ITETA

(3) PROCJENA RESUR

SA

(2)PROCJEN

A POTREBA

Procjene potreba (kvantitativni i kvalitativni pokazatelji)

problem (3)

↕

rizični i zaštitni čimbenici (2)

↕

pozitivan razvoj (1)

Glavno istraživanjeGlavno istraživanje

Kada? Gdje?

4., 5., 6., mjesec 2004.

Labin, Kršan, Sv. Nedelja

Pazin, Tinjan, Sv. Petar u Šumi

Poreč, Vrsar, Višnjan

Pula, Medulin, Svetvinčenat

Cilj glavnog istraživanja

je identificiranje rizičnih i zaštitnih čimbenika na razini:

- djeteta, mladog čovjeka

- obitelji

- vrtića/ škole

- susjedstva, zajednice

Uzorak instrumenataIspitanik Instrument Subjekt procjene

Djeca (3-6 god.) Upitnik o ponašanju predškolske djece (SCBE)

dijete

Učenici OŠ (4-8 razred)

Upitnik za djecu i mlade (CHKS)

učenik

Upitnik o kvaliteti škole škola

Učenici SŠUpitnik za mlade učenik, obitelj, zajednica

Upitnik o kvaliteti škole škola

Odgajatelji Upitnik za odgajatelje odgajatelj

Učitelji OŠ i SŠUpitnik o kvaliteti škole škola

Upitnik za učitelje učitelj

Stručni suradnici OŠ i SŠ Upitnik za stručne suradnike školsko okruženje

RoditeljiUpitnik za roditelje dijete, obitelj, zajednica

Upitnik o kvaliteti škole škola

Ljudi u zajednici (građani) Upitnik o zajednici zajednica, susjedstvo

Ključni ljudi Upitnik za ključne ljude ključni ljudi, zajednica

Kvalitativni podaci

• Fokus grupe (izabrani građani – svih dobi, predstavnici građana i ključnih ljudi na svih 12 lokalnih zajednica) u dvije vremenske točke (priprema se i treća)

Rezultati istraživanja – prioriteti(kvantitativni i kvalitativni podaci)

• intervencije koje bi trebale bile namijenjene djeci i mladima trebaju uključivati jačanje socijalnih i emocionalnih vještina.

• kada se radi o obiteljskom okruženju preventivne intervencije potrebno je usmjeriti razvijanju/jačanju učinkovite komunikacije u obitelji, te svladavanju i dosljednoj primjeni roditeljskih vještina poput nadgledanja djece, discipliniranja i slično

Rezultati istraživanja (kvalitativni i kvantitativni podaci) – prioriteti

• predškolske ustanove i škole koje promiču pozitivan razvoj te time ulažu i u prevenciju poremećaja u ponašanju trebaju ulagati u stvaranje partnerstva između institucija obrazovanja i roditelja, stvaranje podržavajućeg okruženja u školama

• u području djelovanja na razini zajednice preventivni napori trebali bi se usmjeriti na jačanje normi «ne-korištenja» alkohola i droga te veću kontrolu poštivanja zakona (prodaja i točenje alkohola mlađima od 18. godina); isto tako potrebno je stalno ulagati u senzibilizaciju ljudi u zajednici za potrebe djece/mladih te, posebice, uključivanje ključnih ljudi u preventivne aktivnosti (zastupanje prevencije)

Izabrani prioritetni programi/projekti

1. PATHS (Promoting Alternative Thinking Strategies, socijalno- emocionalno učenje)

2. Suradnja obitelji i škole

3. Treninzi/škole za roditelje

4. Norme u zajednici – pijenje mladih

5. Savjetovalište

Programi prevencije utemeljeni na dokazima/znanstvenim rezultatima

• nema programa prevencije utemeljenih na dokazima u Hrvatskoj i Istri (rijetki programi počeli su se približavati evidence-based programima primjerice Vršnjak pomagač u IŽ)

• u projektu se radi na tome da se za izabrane prioritete razviju programi koji zadovoljavaju sve značajke uspješnih programa (prate se svi kriteriji)

• primjena programa s dokazima iz SAD-a (primjerice PATHS na kojemu se osim evaluacije uči o implementaciji, vjerodostojnosti, kulturološkoj prilagodbi, evaluaciji …)

Socijalno – emocionalno učenje• ZKB prioritet za ulaganja Istarske županije u zdravi razvoj djece i

mladih postavljen na temelju:– podataka istraživanja– fokus grupa sa građanima i stručnjacima– procjene postojećih resursa/programa u području

• Socijalno – emocionalno učenje (SEL) – znanje, navike i vještine koje stoje u središtu djetetovog akademskog, osobnog i socijalnog razvoja (www.casel.org)

• SEL je neophodan za uspjeh – u školi i u životu djeteta• SEL koncept uključuje vještine:

– prepoznavanja osjećaja i nošenja s njima– donošenja odgovornih odluka– ostvarivanja i održavanja pozitivnih odnosa s drugima– učinkovitog nošenja sa svakodnevnim situacijama – rješavanje problema

PATHS program

• Promoting Alternative Thinking Strategies – razvijanje alternativnih strategija razmišljanja

• Autori - C. Kusché, M.Greenberg, 1994• sveobuhvatan program za promicanje emocionalne i socijalne

kompetencije i smanjivanja agresije i nasilnih ponašanja u ranoj osnovnoškolskoj dobi

• namijenjen učenicima nižih razreda osnovne škole (1.-4.razred)• provode ga učiteljice u razredu, cijele školske godine, 2-3 puta

tjedno po 20-30 minuta uz superviziju i podršku stručnih suradnica (socijalnih pedagoginja, psihologinja…)

• Učinkovit program, znanstveno utemeljen (NREPP, Blueprints for Violence, SAMHSA)

• Implementiran u mnogim zemljama – SAD, Australija, Nizozemska, Njemačka, Velika Britanija…

• Pokazuje učinke u urbanim i ruralnim sredinama, s populacijom djece s teškoćama u razvoju (npr. oštećenja sluha, gluhoća, teškoće u učenju, emocionalni poremećaji, snižene intelektualne sposobnosti), nadarenim učenicima, redovitom populacijom, različitim rasnim i etničkim skupinama…

Ciljevi PATHS-a

• Povećanje samokontrole – kontrola uznemirenosti i ponašanja

• Razumijevanje i korištenje vokabulara vezanog za osjećaje i emocionalna stanja – razumijevanje emocija

• Integriranje emocionalnih, kognitivnih i lingvističkih vještina za učinkovito rješavanje problema

• Promicanje pozitivnih vršnjačkih odnosa i razvijanje samopoštovanja

Sastavni elementi PATHS-a

• PATHS lekcije – opći cilj, specifični ciljevi, potreban materijal, upute učiteljima, procedura, dodatne aktivnosti, aktivnosti za doma, bilješke, podsjetnik

• Lica s osjećajima, semafor kontrole, priče, slikovnice, stripovi, priče u slikama, fotografije

• Pisma za roditelje

• Radni listići – za generalizaciju naučenih vještina

Rezultati PATHS-a u istraživanjima

• U različitim studijama, PATHS je pokazao (u odnosu na kontrolnu grupu):– 32% smanjenje agresivnih ponašanja učenika prema izvještaju učitelja– 68% poboljšanje prepoznavanja i imenovanja emocija– 20% bolji rezultati na testovima kognitivnih vještina– značajno poboljšanje sposobnosti i volje u korištenju učinkovitih strategija

rješavanja konflikata• U tri rigorozna znanstvena istraživanja, pokazalo se da korištenje

PATHS-a značajno utječe na poboljšanje u području razumijevanja socijalnih situacija i prepoznavanje emocija, te smanjenje agresivnog ponašanja i nasilja.

Proces implementacije PATHS-a u Istarskoj županiji

2006/07• Promicanje PATHS programa u zajednici i školama – prezentacije

autora programa• Prijevod pilot-lekcija• Primjena pilot-lekcija – iskustva korištena za prilagodbu programa• Prijevod i prilagodba materijala za prvu godinu primjene (priručnik za

učitelje, popratni materijal – lica, priče, skice…)• Izbor škola za pilot primjenu PATHS-a

– OŠ Poreč, Poreč (dva 1.razreda)– OŠ I.L.Ribar, Labin, PŠ Kature (dva 1.razreda)

2007/08• Edukacija učiteljica – Elaine Berrena, Prevention Research Center, Penn State

University– Socijalno-emocionalno učenje; pozitivno ozračje u razredu; lekcija o

osjećajima; samokontrola i rješavanje problema; lekcije o prijateljstvu– Rasprava o SEL-u i PATHS programu; pregled istraživanja i teorijske

podloge; obrađivanje lekcija i materijala; razrađivanje strategija za poučavanje lekcija i vođenje učenika kroz program

• Primjena programa u 1.razredima – 2 puta tjedno 30-40 minuta– 56 lekcija u školskoj 2007/08. godini

2008/09• Primjena programa u 2.razredima

– 1-2 puta tjedno 30-40 minuta– 46 lekcija u školskoj 2008/09. godini

Kvaliteta implementacije

• Supervizijska podrška autora programa (M.Greenberg, C.Domitrovich, Prevention Research Center, Penn State University, SAD)

• PATHS koordinator u školi – stručne suradnice (tjedni susreti, logistička podrška) – mjesečni izvještaji

• Izvještaji učiteljica – o primjeni programa i eventualnim promjenama (tjedni)

• Supervizija s istraživačkim timom (prema potrebi telefonski kontakti, mjesečni susreti)

Izazovi implementacije• Kontekst – priprema okruženja za promjenu; senzibilizacija struke i

javnosti; priprema škole za primjenu • Učitelji/ce – znanja i vještine vođenja razreda, interaktivnog rada,

stvaranja pozitivne atmosfere pogodne za učenje, entuzijazam, iskustvo i pripremljenost za program; dostupna trajna edukacijska i supervizijska podrška

• Administrativna podrška – ravnatelj, administracija u školi, više administrativne razine – financiranje, trajna podrška primjeni; dugoročna institucijska podrška programu

• Početak u manjim koracima – pilot primjene, sa svrhom prikupljanja iskustva u primjeni SEL programa u različitim okruženjima

• Održivost programa – potrebno je 3-5 godina implementacije na temelju kojih se može stvoriti dugoročni plan ugrađivanja SEL programa u kurikulum

Proces evaluacije PATHS-a u Istarskoj županiji

• Evaluacija učinka – koje rezultate PATHS ima na razini prepoznavanja i nošenja s osjećajima, ponašanja, socijalne kompetencije, rješavanja problema?

– Upitnici: Upitnik prepoznavanja osjećaja, Upitnik o socijalnoj kompetenciji, Intervju s djetetom

– Pre- i post-test (3 točke – prije početka programa, na kraju 1.razreda, na kraju 2.razreda)

– Eksperimentalna – kontrolna grupa

• Evaluacija implementacije – koliko vjerno je program primijenjen, koliko su korisnici zadovoljni programom, što možemo naučiti iz primjene programa, što je bilo dobro, što treba mijenjati za primjenu u uvjetima hrvatskih škola?

– Upitnici, izvještaji, vođeni razgovori: Mjesečni upitnik za koordinatora, Upitnik o PATHS-u za učiteljice, Anketa za roditelje, razgovor s učenicima, razgovor s timom za implementaciju (ravnatelj, PATHS koordinatorice, učiteljice, istraživački tim)

– Na kraju 1.razreda, na kraju 2.razreda

Izazovi evaluacije

• Priprema za proces evaluacije –razumijevanje smanjuje otpor

• Osigurati sredstva za provođenje vanjske evaluacije

• Evaluacija učinka – standardizirani instrumenti za procjenu emocionalnog, socijalnog, kognitivnog funkcioniranja djece (iz razloga kulturološki osjetljivih tema)

• Evaluacija implementacije – vrijedna iskustva za program, tijekom primjene i za ubuduće

Naučene lekcije • Osiguravanje podrške programu na razini škole i više

administrativne razine • Prijevod i adaptacija programa u suradnji sa svim dionicima• Pilot primjena• Priprema preduvjeta prije početka programa • Osiguravanje trajno dostupne podrške za vrijeme primjene

programa – edukacija, supervizija i tehnička/logistička podrška• Poštivanje i priznavanje uloženog znanja, vještina i energije;

podržavajući i pozitivni odnosi u timu, povjerenje, razumijevanje i uvažavanje

• Povezivanje programa s drugim sličnim ulaganjima u školi/zajednici i s drugim dionicima procesa socijalno-emocionalnog učenja – roditelji, obitelj, građani, stručnjaci…

Zajednice koje brinu … kako dalje?

• javni pozivi/prioriteti osigurani na osnovi procijenjenih potreba i resursa

• programi prevencije utemeljeni na dokazima

• studije isplativosti/korisnosti

• održivost modela prevencije na pojedinim lokalitetima i na razini Istarske županije

• institucionalizacija modela (Koalicija za prevenciju u Istarskoj županiji)

Hvala na pažnji!