POŠTARINA

PLAĆENA

U POŠTI

10 000

ZAGREB

Zagreb, 1. svibnja 2007. • Broj 365 • Cijena 9 kuna

2

2 milijuna radnika, a od 22 do 25 milijuna radnika u svijetu go-dišnje nastrada. U Hrvatskoj oko 25.000 radnika godišnje, od toga oko 1000 s trajnim posljedicama. Broj poginulih kreće se od 32 do 47. Najviše ih nastrada u graditeljstvu - naglasila je Ana Knežević, predsjednica SSSH, nakon što je otkrila ploču i zapalila svijeću. Nazočnima se obratio i Vitomir Begović, pred-stojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vlade RH, prenoseći po-zdrave potpredsjednice Vlade RH Jadranke Kosor i predsjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, koja je bila službeno spriječena prisustvovati obilježavanju Dana zaštite na radu, za što je inici-jativu pokrenuo SSSH. Begović je naglasio kako je hrvatska legislativa, kad je u pita-nju zaštita na radu, uglavnom usklađena sa smjernicama EU, a u idućoj godini slijedi daljnje usklađivanje kroz niz podzakon-skih akata. Najavio je i osnivanje novoga Zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu s 50 stručnjaka različitih struka ko-ji bi trebali pružati pomoć svim čimbenicima koji u RH djeluju na ovome području . Predsjednica Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, prof. dr. Jadranka Mustajbegović, također je afirmativno govorila o sindikalnoj uspješnosti u senzibiliziranju javnosti za područje zaštite na radu. Na toj svečanosti Ana Knežević uručila je certifikate ILO za trenere povjerenika radnika za zaštitu na radu. Primilo ih je 22 sindikalista iz svih hrvatskih sindikalnih središnjica, regionalni povjerenici SSSH i članovi Koordinacije SSSH za zaštitu na radu.

Otkrivanjem spomen-ploče u predvorju Radničkoga doma u subotu 28. travnja svečano je obilježen prvi Dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, a u sklopu 12. međunarodne komemora-cije za poginule i ozlijeđene radnike na radnome mjestu. - Približavanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji zaštita na radu dobiva na važnosti kao ekonomska i socijalna kategori-ja. Ovaj se dan počeo obilježavati 1989. godine, prvo u Kanadi i SAD-u kao Dan tuge i sjećanja na sve radnike koji stradaju i poginu na radnome mjestu. Prema podacima Međunarodne or-ganizacije rada oko 900 radnika svakoga dana ode na posao, a ne vrate se kućama. Poginu na radnome mjestu, što je godišnje

Dan zaštite na radu

3

Događaji

U povodu smrti Ivice Račana, dugogodišnjega predsjednika SDP-a, stranci je Savez samostalnih sindika-ta Hrvatske uputio brzojav sućuti, a predsjednica SSSH Ana Knežević upisala se u sjedištu stranke u otvorenu knjigu žalosti. Također je prisustvovala komemorativnoj sve-čanosti u dvorani Lisinski.

„Imamo razloga tugovati.” - stoji u brzojavu sućuti Saveza SDP-u - „Otišao je čovjek koji se usudio sa-njati i boriti se za svoja uvjerenja. Napustio nas je političar uvjeren da su sloboda i mir, jednakost ljudi, demokracija, solidarnost i socijal-na pravda vrednote za koje vrijedi boriti se.”

Sjednici Koordinacije umirovljeničkih udruga 17. travnja 2007. godine, što je održana u sjedištu Sindikata umirovljenika Hrvatske u Radničkome domu, prisustvo-vao je i Silvano Hrelja, sadašnji saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika i nekadašnji županijski povjerenik SSSH za Istarsku županiju. Podnijeto je izvješće o radu radne skupine Vlade za rješavanje umirovljeničkih pitanja, a predstavljeni su i zaključci SSSH, SUH-a i HSU o reformi mirovinske reforme.

Reforma mirovinskoga sustava prove-dena je pod snažnim „pokroviteljstvom” Svjetske banke, pa je, premda se radilo o reformi s dalekosežnim posljedicama, izo-stao društveni konsenzus o smjeru, ciljevima i modelu budućega mirovinskoga sustava. Mirovinski je sustav postao svojevrsnom „tvornicom bijede” i budućih socijalnih

Na inicijativu i prijedlog Francu-skoga veleposlanstva u Zagrebu pred-sjednica SSSH Ana Knežević sa surad-nicima 2.travnja 2007. razgovarala je sa Jean – Pierre Gevreyem, savjetni-kom za ekonomske i trgovinske poslo-ve u Uredu za ekonomske poslove Francuskoga veleposlanstva i ekonom-skim atašeom Benjaminom Moutet-Fortisom.

Nakon što ih je upoznala s aktual-nom zbiljom na sindikalnoj sceni Hrvat-

ske, predsjednica SSSH Ana Knežević govorila je o sindikalnim prioritetima u hrvatskome gospodarstvu, s nagla-skom na minimalnoj plaći.

Sastanak je održan u sklopu fran-cuskoga promicanja ulaganja u Hrvat-sku i stoga je napravljen niz istraživa-nja. Goste su zanimala sindikalna, posebice stajališta SSSH, o ključnim pitanjima vezanim za radno zakono-davstvo u Hrvatskoj, te analiza odnosa između poslodavaca i radnika.

Smrt Ivice Račana

Sućut SDP-u

Francuski diplomatiFrancuski diplomatiu SSSHu SSSH

slučajeva. Dogovorena je stalna suradnja Hrvatske stranke umirovljenika i sindikalnih središnjica u rješavanju pitanja kvalitete života i materijalne sigurnosti radnika na-kon umirovljenja. Sindikati i umirovljenici ne pristaju na tezu da je siromaštvo njihovih članova u starosti (neizbježna) sudbina. Predstavljeni su i stavovi SUH-a prije parlamentarnih izbora: - Glavni odbor SUH-a poziva sve čla-nove SUH-a da pri opredjeljivanju kome dati svoj glas na prvo mjesto stave socijal-ne interese umirovljenika, a ne stranačku pripadnost i ideološka opredjeljenja i tako osiguraju da HSU poveća broj svojih za-stupnika u Hrvatskome saboru, što podra-zumijeva i obvezu HSU da kandidate koje predlaže SUH uvrštava na izbornu listu prema redoslijedu koji odgovara njihovoj kvaliteti.

Hrelja u SUH-u

4

Uz potporu Zaklade „Friedrich Ebert” SSSH je 18. travnja 2007. u Novinarskome domu u Zagrebu organizirao konferenciju o temi „Minimalna plaća: europska isku-stva i hrvatska realnost”. Moderatorica je bila predsjednica SSSH Ana Knežević koja je i govorila o potrebi zakonskoga regulira-nja minimalne plaće te njezinoj važnosti, ali i o ulozi u borbi protiv obezvređivanja rada i rada na crno.

Osim predstavnika sindikata udruženih u SSSH i regionalnih povjerenika SSSH, predstavnika drugih hrvatskih sindikalnih središnjica, te ustanova i institucija, konfe-renciji su prisustvovali i inozemni sindikalni gosti: Branimir Čanak, predsjednik Ujedi-njenih granskih sindikata „Nezavisnost” iz Srbije, Edhem Biber, predsjednik SSS Bo-sne i Hercegovine i Rifat Juršit iz Saveza sindikata Makedonije.

U radu konferencije sudjelovale su i ministrica pravosuđa Ana Lovrin u ime predsjednika Vlade Ive Sanadera i Vera Babić, državna tajnica za rad u Ministar-stvu gospodarstva.

Otvarajući konferenciju Ana Knežević je naglasila kako su se sve hrvatske sindi-kalne središnjice opredijelile za donošenje Zakona o minimalnoj plaći, kojega ima ve-ćina zemalja članica Europske unije.

- Borba za minimalnu plaću mora biti opći interes i država mora zagristi ovu ki-selu jabuku – naglasila je Ana Knežević.

Sindikaliste koje je u Novinarskome domu okupila zanimljiva tema pozdravila je Rima Joujou Deljkić, predstavnica Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj.

- Bitno je kako su ta rješenja dogovor socijalnih partnera, te se stoga potiču vlade da osiguraju što bolji okvir za socijalni dijalog kako bi dogovori bili što kvalitetni-ji i održivi- naglasila je Deljkić.

Prijedlog Zakona o minimalnoj plaći, što ga je izradio SSSH, i ulogu zakonskoga definiranja minimalne plaće na tržištu rada, detaljno je pri-sutnima obrazložio Mario Švigir, glavni ekonomist SSSH.

Potpora Vlade Izaslanica predsjednika Vlade, ministri-ca Ana Lovrin, podsjetila je kako su na sa-stanku predsjednika Vlade RH i suradnika s

predstavnicima sindikalnih središnjica 23. ožujka 2007. doneseni zaključci kojima se predlaže da problematiku donošenja Zakona o mini-malnoj plaći razmotre Hr-vatska udruga poslodavaca i sindikalne središnjice na bipartitnom sastanku. Ta-kođer je zaključeno da će se paralelno nastaviti rad tripartitnoga povjerenstva što ga čine predstavnici Vlade, HUP-a i sindikata na izradi Nacionalne politike

plaća u sklopu čega će se utvrditi sadržaj i daljnje procedure donošenja Zakona o mi-nimalnoj plaći.

- Danas je u Republici Hrvatskoj mini-malna plaća regulirana proširenim kolektiv-nim ugovorom o visini najniže plaće iz 1998. godine. Donošenje Zakona o minimalnoj

plaći jedna je od mjera u borbi protiv siro-maštva - naglasila je ministrica Lovrin. - Uz otvaranje pitanja minimalnih pla-ća treba otvoriti i pitanje funkcioniranja institucija, brzine pravosuđa te cjelokupne socijalne politike - mišljenja je Vera Babić i kazala: - Pitanje je hoće li nova regulativa o minimalnoj plaći biti djelotvorna, ako ni-šta ne mijenjamo. Ako s ovom inicijativom ne porazgovaramo o kompetentnosti in-stitucija, nećemo ništa postići – kazala je Vera Babić i naglasila kako je pogrešan za-ključak da u Hrvatskoj nema standarda za minimalnu plaću, jednako kao što nije točno da ne postoje sankcije za neisplatu. Među-tim, ono što je i nju iznenadilo jest činjeni-ca kako Državno odvjetništvo na nekoliko

Događaji

Europska iskustva i hrvatska realnostEuropska iskustva i hrvatska realnost

Minimalna plaća

U Novinarskome domu SSSH je 18. travnja organiziraokonferenciju na kojoj su se čuli hrvatski prijedlozi i iznosi

minimalnih plaća u starim državama članicama EU

5

prijava zbog neisplate plaća uopće nije rea-giralo. Podsjetila je kako je istraživanje Svjetske banke pokazalo da se u Hrvatskoj bolje živi od socijalnih naknada nego od minimalne plaće.

„Socijalna politika nije se mijenjala 50 godina”, kazala je Vera Babić podcrtavaju-ći kako bez reforme socijalnoga sustava, funkcioniranja institucija i bržeg rada pra-vosuđa nema ni učinkovita provođenja za-kona o minimalnoj plaći.

Uspoređujući situaciju na razini Europe, kada je riječ o minimalnoj plaći, nezavisni

stručnjak Heribert Kohl, ustvrdio je kako je prijedlog SSSH najučinkovitiji način odre-đivanja minimalne plaće u Europi te da je u njega ugrađena najbolja praksa.

Brane Mišič i Ladislav Rožič, predstav-nici Zveze svobodnih sindikatov Slovenije, obrazložili su slovenski Zakon o minimal-noj plaći i razloge njegova uvođenja, a Bela Galgoczi iz Europskoga sindikalnog insti-tuta govorio je o minimalnoj plaći u starim državama članicama EU. Među sudionici-ma konferencije bio je i Grigor Gradev iz Europskoga sindikalnog instituta, a sve ih je na početku pozdravila i Ivana Jonjić Pa-učinac, predstavnica Zaklade „Friedrich Ebert”. Gabrijela Galić, „Novi list”

Događaji

Predsjedništvo Vijeća SSSH jednoglasno je donijelo odluku o dodjeli Nagrade SSSH „Srce sindikalne solidarnosti” u 2007. godini. Glavna nagrada, koja se sastoji od kristalne vaze i povelje, dodije-ljena je trojici sindikalista. Dobitnici su Ladislav Pintarić, glavni sindikalni povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske u SP „Eko-Međimurje” Šenkovec, Stjepan Ded, glavni sindikalni povjerenik TOKG-a u SP „Inkop” Poznanovec i Ljubomir Šergo, potpredsjed-nik SUH-a i županijski povjerenik SUH-a za Istarsku županiju. Povelja je dodijeljena Damiru Lučiću, sindikalnome povjereni-ku STUH-a u SP „Arenaturist” d.d. Pula. Dobitnicima će nagrade biti uručene na prvoj idućoj sjednici Vijeća SSSH. Ladislav Pintarić glavni je sindikalni povjerenik SGH u podruž-nici u kojoj je sindikalno organizirano 450 članova, član je Izvršnog i Glavnog odbora SGH, a više od dvije godine bio je predstavnik radnika u Nadzornom odboru. Za dodjelu Nagrade predložio ga je Glavni odbor Sindikata graditeljstva Hrvatske, a u obrazloženju pri-jedloga, među ostalim, spominju se „posebna događanja tijekom prošle godine kada je poslodavac zbog sindikalnoga rada i aktivnosti Ladislavu Pintariću nezakonito uskraćivao ustavno pravo na rad, na-mjerno kršio njegova ljudska i sindikalna prava i temeljne slobode, te neovlašteno zadirao u pravo na sindikalno djelovanje i udruživanje”. Stjepan Ded dugogodišnji je sindikalni aktivist u trgovačkome društvu „Inkop” d.d. iz zagorskoga mjesta Poznanovca i glavni sin-dikalni povjerenik TOKG-a kojemu je briga za radnike posljednjih

godina prouzročila brojne probleme i neugodnosti, a sve je počelo njegovim sukobom s direktorom koji je neopravdano želio otkazati ugovor o radu dvjema samohranim majkama, a direktora je razlju-tilo i odbijanje radničkoga vijeća u davanju suglasnosti na program zbrinjavanja viška radnika. Dedu je uslijedio otkaz za otkazom, prvi potkraj 2005., drugi u ožujku 2006. i treći u siječnju 2007. godine. Nakon svakog otkaza Ded se sudskom odlukom vraća na rad, a ci-jelo vrijeme djeluje kao glavni sindikalni povjerenik kojega je na održanoj redovnoj izbornoj skupštini članstvo ponovno izabralo. Tijekom zabrane ulaska u tvornicu, Ded je izvana koordinirao rad povjereništva. Kao dugogodišnji dobrovoljni davatelj krvi promiče humanost, solidarnost i čovječnost. Ljubomir Šergo, rođen 1924. u Poreču, kontinuirano je sindika-list od prvoga dana zapošljavanja. Bio je jedan od glavnih pokreta-ča osnivanja SUH-a u Puli, koji danas u Istri ima devet podružnica s 19 ogranaka. Sindikalno je zbližio podružnice SUH-a Istre s onima u Trstu i pokrajini Friuli-Venecija-Giulia. Jedan je od glavnih orga-nizatora i izvršitelja programa „Volonterska skrb za starije osobe u lokalnoj zajednici”. Damir Lučić zaposlen je u „Arenaturistu” Pula od 1979. godine gdje je sindikalni povjerenik podružnice STUH-a koja je o ovogo-dišnjem Danu STUH-a proglašena najboljom podružnicom u 2006. godini. Solidarnost i nepokolebljivost glavne su odlike njegova uspješna sindikalnoga rada, piše u obrazloženju predlagatelja Sin-dikata turizma i usluga Hrvatske.

Srce sindikalne solidarnostiDobitnici glavne nagrade su Ladislav Pintarić, Stjepan Ded i Ljubomir Šergo, a povelje Damir Lučić

6

Red. Elementi Sindikalna Sindikalna Razlika Razlika broj sindikalne košarica za košarica za u u košarice ožujak. 2007. travanj. 2007. kunama postotku

1. Prehrana 1.954,93 2.019,10 64,17 3,28%

2. Stanovanje 1.676,60 1.671,32 -5,28 -0,31%

3. Prijevoz 479,30 479,30 0,00 0,00%

4. Higijena 252,36 252,27 -0,09 -0,04%

5. Odijevanje 567,22 557,19 -10,03 -1,77%

6. Obrazovanje i kultura 753,66 753,67 0,01 0,00%

7. UKUPNO 5.684,07 5.732,85 48,78 0,86%

Izvor: Savez samostalnih sindikata Hrvatske

IZRAČUN SINDIKALNE KOŠARICE ZA REPUBLIKU HRVATSKU U TRAVNJU 2007. GODINE

Sindikalna košarica u travnju je bila najskuplja u regiji ju-gozapadne Hrvatske, dok je najjeftinija u regiji Slavonije i Ba-ranje. Košarica za travanj iznosi 5.732,85 kn, a košarica za

Najskuplje u Primorju i Istriobitelj u podstanarstvu 7.252,07 kn. Ako obitelj posjeduje osobni automobil, tada minimalni mjesečni izdaci za prije-voz i održavanje automobila iznose 896,56 kuna.

SINDIKALNA KOŠARICAZA REPUBLIKU HRVATSKU U

TRAVNJU 2007. (USPOREDBA S OŽUJKOM 2007.)

Minimalni troškovi života, u Republici Hrvatskoj, u travnju iznose 5.732,85 kuna. U prosječnoj potrošnji najveći udio ima prehrana koja čini 35,22 posto ukupnih troškova. Stanovanje čini 29,15 posto, odijevanje 9,72 posto, obrazovanje i kultura 13,15 posto, prijevoz 8,36 posto, a higijena 4,40 posto ukup-nih troškova. Prosječna isplaćena neto plaća u Republici Hrvatskoj u veljači 2007., prema podacima Financijske agencije, poviše-na je u odnosu na siječanj 2007. za 36 kuna i iznosila je 4.560,00 kuna. Prosječnom isplaćenom neto plaćom može se pokriti samo 79,54 posto troškova života. Minimalni troškovi života obitelji koja je podstanar, u Re-publici Hrvatskoj, u travnju iznose 7.252,07 kuna. U prosječnoj potrošnji najveći udio ima stanovanje koje čini 43,99 posto ukupnih troškova. Prehrana čini 27,84 posto, obrazovanje i kultura 10,39 posto, odijevanje 7,68 posto, prijevoz 6,61 po-sto, a higijena 3,48 posto ukupnih troškova. Prosječnom isplaćenom neto plaćom u Republici Hrvat-skoj obitelj koja je podstanar može pokriti samo 62,87 posto troškova života. Ako obitelj posjeduje osobni automobil, tada minimalni mjesečni izdaci za prijevoz i održavanje automobila iznose 896,56 kuna.

SINDIKALNA KOŠARICA ZAREPUBLIKU HRVATSKU OBITELJI KOJA

JE PODSTANAR U TRAVNJU 2007. (USPOREDBA S OŽUJKOM 2007.)

PLAĆA4.560,00 KUNA

SINDIKALNAKOŠARICA

5.732,85 KUNA

PLAĆA4.560,00 KUNA

SINDIKALNAKOŠARICA

7.252,07 KUNA

SINDIKALNA KOŠARICA PO REGIJAMA:

Zagreb i Zagrebačka županijasindikalna košarica - 5.951,60 kunusindikalna košarica obitelji koja je podstanar - 7.759,74 kuna

Slavonija i Baranjasindikalna košarica - 5.556,85 kunasindikalna košarica obitelji koja je podstanar - 6.961,38 kune

Sjeverozapadna Hrvatskasindikalna košarica - 5.718,98 kunasindikalna košarica obitelji koja je podstanar - 7.190,74 kuna

Jugozapadna Hrvatskasindikalna košarica - 6.148,55 kunasindikalna košarica obitelji koja je podstanar - 7.982,45 kune

Središnja Hrvatskasindikalna košarica - 5.738,72 kunusindikalna košarica obitelji koja je podstanar - 6.791,89 kuna

Dalmacijasindikalna košarica - 5.559,64 kunesindikalna košarica obitelji koja je podstanar - 6.951,02 kuna

Red. Elementi Sindikalna Sindikalna Razlika Razlika broj sindikalne košarica za košarica za u u košarice ožujak. 2007. travanj. 2007. kunama postotku

1. Prehrana 1.954,93 2.019,10 64,17 3,28%

2. Stanovanje 3.198,76 3.190,54 -8,22 -0,26%

3. Prijevoz 479,30 479,30 0,00 0,00%

4. Higijena 252,36 252,27 -0,09 -0,04%

5. Odijevanje 567,22 557,19 -10,03 -1,77%

6. Obrazovanje i kultura 753,66 753,67 0,01 0,00%

7. UKUPNO 7.206,23 7.252,07 45,84 0,64%

Izvor: Savez samostalnih sindikata Hrvatske

7

Hrvatsko sindikalno zajedništvo palo je na ispitu zvanom – zajedničko obilježavanje Međunarodnoga praznika rada, 1. svibnja. Sve je počelo optimistično i lijepo. Pred-sjednici SSSH, čija je predsjednica Ana Knežević od 1. travnja koordinatorica sin-dikalnih središnjica, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Udruge radničkih sindikata Hr-vatske, Hrvatske udruge sindikata i Sindi-kata usluga Uni-Cro, lijepo su se dogovorili kako će, kao i prošle godine, zajednički orga-nizirati obilježavanje 1. svibnja u najljepšem zagrebačkom parku Maksimiru, a troškove ionako u cijelosti snosi Gradsko poglavar-stvo Grada Zagreba, zahvaljujući razumije-vanju zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića za održavanje zagrebačke prvosvi-banjske tradicije. Čak su prihvatili i inzistira-nje HUS-a da se na središnjem zagrebačkom

Trgu bana Jelačića održi skup na kojemu će govoriti predsjednik HUS-a Ozren Matija-šević i drugi sindikalni čelnici, s naglaskom na prosvjednom značenju 1. svibnja, a tek potom će prvosvibanjska povorka, s tran-

sparentom „Tražimo reformu mirovinske reforme, jer ne pristajemo na bijedu u sta-rosti”, što će ga nositi sindikalni lideri, kre-nuti put Maksimira. Na svečanost u Maksimir sindikati su pozvali predsjednika Republike Stjepana

Mesića, koji je potvrdio dolazak, predsjed-nika Vlade Ivu Sanadera koji se ispričao i poslao potpredsjednika Damira Polančeca i predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa koji potrebe za isprikom nije imao!

Predsjednica Gospodarsko-socijalnoga vi-jeća Jadranka Kosor također se ispričala spriječenošću, a u toj ju je zadaći zamjenji-vao Vitomir Begović, predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vlade RH.

Soliranje HUS-a Kad je već sve slutilo na dobro, u medi-jima su osvanula izvješća s press konferen-cije Novog sindikata u sklopu HUS-a koji je najavio kretanje svoje povorke sa Trga Fra-nje Tuđmana, pokraj nekadašnje Tvornice duhana Zagreb, pa dalje prema Jelačić placu, uz potporu i sudjelovanje nekih političkih stranaka.

Uslijedila je i uobičajena zajednička konferencija za novinare u SSSH, koji je u cijelosti podnio organizacijski teret, s naja-vom prvosvibanjskih događanja. Domaćin Ivan Tomac, koji je zamjenjivao trenutačno službenim obvezama odsutnu Anu Knežević, spočitnuo je HUS-u iskakanje iz sindikal-noga dogovora, predsjednik HUS-a Ozren Matijašević tvrdio je kako je sve tako već ra-nije dogovoreno na koordinaciji, a prisutni Boris Kunst nije to potvrdio, niti demantirao.

MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA U ZAGREBU

Od Trga do MaksimiraOd Trga do Maksimira

8

Naglasio je kako „sindikati na Praznik rada trebaju napustiti sindikalne bakanalije i zau-staviti promociju pojedinih političara koji se svake godine dolaze slikati sa sve siromašni-jim radnicima”. Ostalo je nejasno na koga je pritom mislio!? Medijska je atrakcija bila stvorena i osvanuli su tekstovi i naslovi o sindi-kalnim prvosvibanjskim svađama. Gubitnici su, dakako, sindikati!

Distanciranje NHS-a NHS se distancirao od javnih prepucava-nja i postupka HUS-a te objavio kako sa svo-jim članstvom neće sudjelovati na okupljanju na Trgu bana Jelačića već će prvosvibanjsku povorku dočekati u Maksimiru. I URSH se po-veo za tim primjerom. Zločestiji kažu kako

im je to došlo kao naručeno!? Čekajući pred ulazom u park Maksimir prosvjednike s Trga, a nekako je istodobno bio najavljen i dolazak predsjednika Republike, prvo su dočekali – televizijske kamere!

Dok su oni davali izjave, oko tisuću čla-nova sindikata udruženih u SSSH i isto toliko HUS-a, s transparentima i zastavama i sa svo-jim čelnicima, među kojima je bio i Stjepan Kolarić, predsjednik Sindikata usluga UNI-Cro,

kretalo se starom Vlaškom, pa dalje preko Kvatrića i Maksimirskom… Sa Trga su ih is-pratili okupljeni Zagrepčani, ples atraktivnih vrbovečkih mažoretkinja i njihove limene glaz-be, te zvuci Limene glazbe ZET-a bez kojih je nezamisliv 1. maj u Zagrebu.U povorci je bio i gradonačelnik Milan Bandić , a predvodili su ih „Zli bubnjari”.

Zli bubnjari Negdje između Iblerova trga i Kvatrića njima je izgleda „pozlilo” pa su svoje daljnje sudjelovanje uvjetovali, ni manje ni više, nego izlaskom iz kolone zagrebačkoga gradonačel-nika. Ili su dečki bili krivo instruirani, ili su za-boravili da su angažirani za svoju „estradnu zadaću” uz honorar koji su tražili!?

Na maksimirskoj pozornici svi su se poja-vili, osim Matijaševića, kao da se u međuvre-menu ništa nije dogodilo. I svatko je od pred-sjednika sindikalnih središnjica održao govor, s različitim odjecima.

Dan uoči Međunarodnog praznika rada predsjednici sindikalnih središ-njica kod križa na groblju branitelja na groblju Mirogoj položili su vije-nac i zapalili svijeće.

9

Citiramo kako je to izgledalo iz vidokruga novinarke Ksenije Rukavine iz „Poslovnog”: - Ako je na sceni previše sindikata, oni ne mogu raditi u korist radnika. Ali, ako među njima vlada otvorena netrpeljivost, koja na vidjelo izlazi na sam Praznik rada, onda shakes-peareovski možemo zaključiti kako u „državi Danskoj nešto smrdi”. U Hrvatskoj, jednako kao i u susjednim tranzicijskim zemljama, sindikalni je pokret nametnut kroz povijest. Članstvo u sindikatima bilo je obvezno, ali ne zbog zaštite radničkih prava već ideologije. Percepcija ljudi o sindikatima obojena je tom slikom. A sindikalni čelnici, koji se već godina-ma slijepo drže svojih fotelja, tome ne prido-nose... Više od radničkih prava, prava nezapos-lenih i nadolazećih promjena Zakona o radu njih muče osobne razmirice. Neozbiljno, smi-

ješno i krajnje zabrinjavajuće. Stoga i ne čudi da se Praznik rada pretvorio u paradu izlizanih parola, začinjenih dozom omalovažavanja poje-dinih sindikalista naspram svojih kolega…

A političari su zasmetali ni više ni manje nego Borisu Kunstu, koji je sa maksimirske bine pojedinim kolegama spočitnuo druženje i ulizivanje predstavnicima vlasti. Čudan izbor riječi za čovjeka koji je vrlo blizak predsjedniku Stipi Mesiću, premda ne i osobe koja se godi-nama u velikom stilu nastoji uvući u politiku, što je nedavno i najavio. Osim izlaska na iz-bore, Kunst je nekoliko dana uoči Prvoga svibnja najavio kako sindikati za Praznik rada trebaju „napustiti sindikalne bakanalije i zau-staviti promociju pojedinih političara koji se svake godine dolaze slikati sa sve siromašni-jim radnicima”. Predložio je da svi sindikati

toga dana radnicima podnesu iz-vješće što su radili u proteklih go-dinu dana i što namjeravaju raditi u idućoj godini. Dobar prijedlog, šte-ta što je na njega zaboravio kad je dobio mikrofon u ruke. Odgovor-nost nije preuzeo ni Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sin-dikata, koji je priznao da se sindika-ti radnicima moraju ispričati jer su za vrijeme pretvorbe i privatizacije bili prepasivni. Okupljenima je po-ručio da su njihovo najjače oružje izbori, na kojima će izabrati one koji omogućuju pravičan rad i plaće. A izbori mo-gu pomoći i u preraspodjeli bogatstva, te pri ukidanju povlaštenih mirovina, što je zatraži-la Ana Knežević iz SSSH. Svi su zaboravili da

i oni sami kao jak socijalni partner mogu uči-niti mnogo za hrvatskoga radnika, šteta što od međusobnih prepucavanja to ne uviđaju.

Pljesak Mesiću, zvižduci Polančecu Predsjednik Stjepan Mesić osvr-nuo se na tajkune koji su se okori-stili za vrijeme privatizacije: - Oni koji su opljačkali hrvatska bogatstva i ušli u skupinu 200 bo-gatih obitelji i dalje se šire na račun najsiromašnijih. Stoga predlažem da se oporezuje kapitalna dobit i da se kod nasljeđivanja velikih bogatsta-va uvede visoka stopa poreza. Predsjednik države zaradio je pljesak, što se ne može reći i za

prethodnika, potpredsjednika Vlade Damira Polančeca koji je maksimirski zlosretnik i čiji je govor pratio orkestar zvižduka.

Središnji dio maksimirske svečanosti od-vijao se između 12 i 13 sati na velikoj maksi-mirskoj pozornici, na kojoj su prije i poslije nastupali brojni izvođači, među kojima i hr-vatski eurovizijski predstavnik Dado Topić sa skupinom „Dragonfly”, kojemu je i predsjed-nik Mesić poželio uspjeh u Helsinkiju.

Slasni maksimirski grah Među maksimirskim gostima u publici bio je i predsjednik Uprave „Agrokor” koncerna Ivica Todorić sa suradnicima, koji nesebično donacijama pomaže maksimirsku svečanost, a kako se od doniranih namirnica može skuhati „grah za prste lizati” i sam se uvjerio kušajući ga u društvu uglednih gostiju za stolom kod Vidikovca. Posjetiteljima Maksimira podijelje-no je 20000 obroka graha, a u redu za podjelu neki su čekali već od devet sati, iako je podjela počela prije jedanaest. Hrvatskoj vojsci, koja je u zagrebačkoj vojarni Borongaj pripremala slasni grah, pripadaju samo komplimenti, tako-đer i „Klari”, kao i radnicima Javne ustanove Maksimir i „Čistoće” koji su nesebično prido-nijeli i pomogli da obilježavanje Međunarod-noga praznika rada u Maksimiru za sve sudi-onike bude pamtljiv događaj, bez obzira na to kakvo lijepo maksimirsko lice imalo naličje.

Željko Slunjski

Sindikalne središnjice teško se dogovore o zajedništvu u manifestacijama, a što tekočekivati kad su u pitanju strateški interesi radništva i članstva

10

Kao i prijašnjih godina, splitska proslava Praznika rada, u organizaciji Ureda SSSH i Grada Splita, održala se na Marjanu kamo su od jutra prepuni autobusi prevozili Splićane kojima je bilo podijeljeno dvije tisuće porcija fažola skuhanog u kuhinji splitskoga škvera. Prvosvibanjska je proslava počela e polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za branitelje na groblju Lovrinac, a Splićane sklone snu probudila je budnica na rivi uz solinsku limenu glazbu „Zvonimir”.

Regionalni povjerenik SSSH Špiro Barčot u svojim je jav-nim istupima naglašavao geslo prvosvibanjske proslave „Tra-žimo reformu mirovinske reforme, jer ne pristajemo na bijedu u starosti”. Pobrinuo se i za dobar zabavni program na Marjanu. Nastupile su muške i ženske klape, pjevači Vinko Coce, Ne-nad Vetma, Nedo Kovačev i Neno Papić. Mediji izvješćuju kako je SSSH dijelio karanfile i kape, a sam radnički praznik obilježen je kao i svake godine – uspješno, veselo i na zado-voljstvo svih sudionika.

Splićani na MarjanuSplićani na Marjanu

Osječani su se o 1. svibnju tradici-onalno okupili na lijevoj obali Drave, a podijeljeno im je oko 3000 obroka graha, k tome i slavonske kobasice. Regionalni ured SSSH dokazao se do-brim organizatorom, a pripomogla je i Osječko-baranjska županija i „Agro-kor”. SSSH je i u Osijeku poručio: „Ne pristajemo na bijedu u starosti”.

- Naše prosječne plaće su male. Osječko-baranjska županija je 13. u Hrvatskoj po visini plaće, a Vukovar-sko-srijemska 20. na toj listi. Ako su takve plaće, može se pretpostaviti kakve će nam jednoga dana biti miro-vine, ako ih dočekamo - kazao je, među ostalim, regionalni povjerenik SSSH Ante Krajina.

U Osijeku su građani, kao i u Mak-simiru, potpisivali peticiju za kvali-tetne i svima dostupne javne usluge.

Osječani na lijevoj obali Drave

Karlovčani su prvi svibanjski dan obilježili tradicionalnom 14. biciklijadom „Biciklom do zdravlja”. U uspješnoj organizaciji Ureda SSSH Karlovačke županije, privukla je rekordan broj biciklista. Od rana jutra na Korzo su se slijevale rijeke Karlovčana, Dugoreščana i Ozljana, a ko-načan broj prijavljenih zaustavio se na – 2058 ! U 25 kilometarskoj rekreativnoj vožnji stiglo se do odredišta, Grduna na rijeci Dobri, gdje je or-ganiziran prigodan program pojačan besplatnim kobasicama i pivom. Podijeljene su tradicionalne nagrade za naj-mlađeg i najstarijeg sudionika biciklijade, te za najbrojniju obitelj. U jutarnjim satima 1. svibnja izaslanstvo Ureda SSSH Karlovačke županije položilo je vije-nac i upalilo svijeću u znak sjećanja na umrle i po-ginule, kod središnjeg križa na groblju Jamadol.

Nikola Badovinac, foto: Igor Čepurkovski

Biciklom do zdravljaBiciklom do zdravljaKarlovac

11

Na Skupštini Sindikata trgovine Hrvat-ske 7. listopada 2006. godine 29. travnja utemeljen je kao Dan borbe za prava rad-nika u trgovini. S obzirom na to da je 29. travnja ove godine bio u nedjelju, obilježa-vanje toga dana održano je u ponedjeljak, 30. travnja 2007. godine.

Svrha utemeljenja Dana borbe za prava radnika u trgovini je upozoriti na katastro-falan položaj radnika u trgovini, samovolju poslodavaca i totalnu nebrigu države za taj sektor, s posebnim osvrtom na rad na od-ređeno vrijeme koji se uvodi suprotno od-rednicama Zakona o radu, nezakonitome i neplaćenome prekovremenome radu, radu nedjeljom i blagdanom koji je suprotan odrednicama Zakona o radu i Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim da-nima u RH i u pravilu nije plaćen sukladno kolektivnom ugovoru za djelatnost trgovine.

Dan borbe za prava radnika u trgovini obilježen je organiziranjem okrugloga sto-la o temi „Radnici u trgovini – radnici bez prava i bez dostojanstva” što je 30. travnja 2007. održan u Radničkome domu.

- Trgovina je naj-brojnija djelatnost u Hrvatskoj s 216.000 za-poslenih, koja s 11 pos-to ostvaruje najveći udio u BDP-u, no unatoč tome još uvijek je na snazi zastarjeli Zakon o trgovini iz 1996. godine i nije usvojena strategija razvitka trgovine – upozorila je Ana Knežević, predsjednica SSSH.

Milijuni neplaćenih sati - Oko 40.000 prodavača radi nedjeljom, od čega je 15.000 majki djece predškolskog uzrasta, a toga dana ne rade vrtići, naglasila je Ana Knežević. Predsjednica STH Dragica Mišeljić naglasila je kako su u Hrvatskoj ti-jekom 2005. godine radnici u trgovini od-radili čak 53,5 milijuna neplaćenih sati, što je opseg posla koji bi odgovarao za 25.000 novozaposlenih radnika. Ema Culi, pomoćnica ministra gospo-darstva, rada i poduzetništva, suglasila se kako je Zakon o trgovini zastario, pa ga tre-ba prilagoditi izmijenjenoj situaciji na tržištu. Ministarstvo je sa socijalnim partnerima

izradilo prijedlog novoga Zakona kojim se uvodi i tipologija prodavaonica, regulira radno vrijeme, obavezna školska sprema prodavača i niz drugih stvari koje će unijeti pozitivne promjene u sadašnjoj situaciji na tržištu. Predsjednik Udruge poslodavaca pri HUP-u Josip Zaher naglasio je kako trgo-vina proživljava tranzicijsko razdoblje gdje je u većini slučajeva prisutan strani kapital. Govorio je i o prijedlogu da se na zadnjoj godini u trgovačkoj školi uvede specijaliza-cija prodavača usmjerena na sve češće pri-sutne zahtjevne odjele, primjerice tehnike. Sanja Smoljak, direktorica Udruge posloda-vaca trgovine, govorila je o potrebi cjeloži-votnog obrazovanja. U radu okrugloga stola, među ostalima, sudjelovao je i Eduard An-drić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, koji je naglasio kako ni u turizmu ni u trgovini nema strategije razvitka.

- Devetnaest sindikalnih podružnica s više od 6000 članova iniciralo je izlazak Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Hrvatske iz SSSH, ako SSSH bude financijski opterećivao TOKG - kazala je dr. Svjetlana Šokčević, predsjednica Sindikata TOKG, na kon-ferenciji za novinare 26. travnja 2007. godine, održanoj u pro-storijama TOKG-a.

Pred novinarima, uoči Međunarodnoga praznika rada, na račun SSSH izrečeno je niz kritičkih primjedbi, od sumnji da iz redova zaposlenih u SSSH potječu informacije u medijima

usmjerene diskreditaciji zamjenika predsjednice Josipa Zidanića do nezadovoljstva uslugama SSSH na terenu. Svjetlana Šokčević kritički se osvrnula i na (ne)stručno predstavljanje SSSH-ova prijedloga Zakona o minimalnoj plaći, jer se tijekom predstav-ljanja trebalo reći koliko će radnih mjesta biti ugašeno ne samo u tekstilnoj djelatnosti. Smatra kako je mjesečno izdvajanje TOKG-a od 49.000 kuna za funkcioniranje SSSH previsoko u odnosu na usluge koje dobiva TOKG. Istodobno, naglasila je usluge na temelju solidarnosti koje TOKG dobiva iz inozem-stva, od dotoka znanja do dostupnosti raznih studija. Potpredsjednik TOKG-a i novi član Predsjedništva Vijeća SSSH, Nenad Leček, kritički je govorio o sjednicama Predsjed-ništva i Vijeća. Za 15. svibnja sazvana je zajednička sjednica Glavnog od-bora TOKG-a s predsjednicima gospodarskih sindikata udruženih u SSSH. U pozivu predsjednica TOKG-a Svjetlana Šokčević piše kako je cilj sjednice upoznati predsjednike „s načinom rada, strateškim i operativnim ciljevima te problemima s kojima se suočavamo, a koji štete našoj organizacijskoj efikasnosti i efek-tivnosti”. Na pressici je rečeno da će u razdoblju od 23. do 25. svibnja Glavni odbor ponovno zasjedati i donijeti konačnu odluku o (ne)izlasku TOKG-a iz SSSH.

Udruženi sindikati

TOKG nezadovoljan sa SSSH

Dan borbe za prava Dan borbe za prava radnika u trgoviniradnika u trgovini

12

Radnici Trgovačkoga društva RIZ-ODA-ŠILJAČI d.d. javno su 2. travnja 2007. godine od 14,00 do 15,30 sati prosvjedovali ispred zgrade Državnoga odvjetništva RH. Radnici traže povrat 17 milijuna dolara koje su zaradili i koji su u postupku sukcesije 2003. godine uplaćeni na račun Ministar-stva financija RH. Nepoznato im je zašto sredstva nisu sa računa Ministarstva finan-

cija vraćena RIZ-u? Na mirnom javnom okupljanju govorili su predsjednik Sindi-kata metalaca Hrvatske Ivo Marjanović, regionalni povjerenik SMH za zagrebačku regiju Josip Juričić i član SMH Milić Bjelić. Predstavnike prosvjednika primila je za-mjenica glavnoga državnog odvjetnika, Dubravka Vukmanović, a zaključke razgo-vora prosvjednicima je prenio regionalni

povjerenik SMH za zagrebačku regiju Josip Juričić.

Dogovoreno je da će se u idućih petna-est dana donijeti odluka o slučaju i izvije-stiti Sindikat i radnike RIZ-Odašiljača.

Riječ je o novčanoj (deviznoj) imovini koja potječe od obavljenih poslova koje je RIZ-Tvornica odašiljača realizirala u Iraku tijekom osamdesetih godina, a koju je pri-vremeno oteo Vojni servis Beograd. Potpi-som Rezolucije broj 25., koja je potpisana u Ljubljani 7. srpnja 2005., RIZ-ov zahtjev za povrat sredstava postao je legitiman. RIZ je o tome obaviješten pismom komisije za provedbu sukcesije financijske imovine i ob-veza bivše SFRJ od 12. srpnja 2005. godine.

Istim pismom RIZ se upućuje na Mini-starstvo financija RH jer je raspolaganje raspodijeljenom imovinom i obvezama koje su predmet sukcesije u nadležnosti Vlade Republike Hrvatske, odnosno njezina re-sornoga ministarstva. Na sastanku u Mini-starstvu financija u rujnu 2005. rečeno je kako je riječ o RIZ-ovu novcu a Ministar-stvo će ga vratiti u siječnju 2006., što do danas nije učinjeno.

Nakon duge i teške bolesti u Zagrebu je 25. travnja umro Ivica Jakopčević, koji je od 1990. godine bio predsjednikom Sindikata metalaca Hrvatske. Izabran je na petoj skupštini ta-dašnjega Sindikata radnika u proizvodnji i preradi metala Hr-vatske, 20. ožujka 1990. godine. Za vrijeme njegova mandata provedena je reforma i modernizacija sindikata i dobrovoljno učlanjivanje u sindikat. Od 189.000 radnika zaposlenih u me-talskoj industriji tada se u sindikat učlanilo 110.000 radnika. Održan je i generalni štrajk početkom prosinca 1990. godine. Ivica Jakopčević za predsjednika je ponovno izabran tajnim glasovanjem na Prvome kongresu Sindikata metalaca Hrvatske

20. svibnja 1994. godine u Za-grebu. Ponovno je izabran i na Drugome kongresu 29. svibnja 1998. godine. Umirovljen je 2002. godine. U povodu smrti Ivice Jakop-čevića u sjedištu SSSH, u Rad-ničkome domu, u četvrtak, 26.travnja 2007. godine, održana je komemoracija. U nazočnosti supruge Marije i djece Jasne i Darka s obiteljima, o sindikalnome djelovanju Ivice Jakopčevića govorio je sadašnji predsjednik

SMH Ivo Marjanović, a biranim riječima surad-nje s Ivicom Jakopčevićem prisjetili su se Vedran Dragičević, dopredsjednik SMH, Ivan Tomac, predsjednik Sindikata EKN-a Hrvatske i sadašnji saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja.

Na pogrebu Ivice Jakopčevića u petak, 27. travnja 2007. godine, na groblju Markovo polje u Sesvetama, od njega se oprostio Ivo Marjanović:

- Došao si na čelo SMH u vrijeme demokratskih promjena kada se stvarala nova hrvatska država, ali i novi sindikat, ne nov po svojemu temeljnome poslanju, nego nov po ustroju… Bio si jedan od utemeljitelja naše krovne organizacije, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske…Tvojom zaslu-gom SMH je punopravan član Svjetske i Europske konfederacije metalaca.

Udruženi sindikati

Prosvjed radnika RIZ – Odašiljači d.d.

Hoćemo svojihHoćemo svojih17 milijuna dolara17 milijuna dolara

Umro Ivica Jakopčević

13

Sindikat pomoraca Hrvatske sredinom travnja ugostio je peteročlano izaslanstvo

Nezavisnoga sindikata tran-sporta Albanije (ITUT), koje je predvodio predsjednik Ge-zim Qato. Predsjednik SPH Vladimir Svalina sa svojim je gostima 16. travnja u Za-grebu razgovarao s predsjed-nicom SSSH Anom Knežević i suradnicima.

Predsjednica SSSH goste iz Albanije upoznala je s dje-lovanjem najveće hrvatske

sindikalne središnjice, ali i aktualnostima na sindikalnoj sceni Hrvatske. Albanske su

Međunarodna suradnja

U hotelu „Jezerčica”, u Donjoj Stubici, 16. travnja 2007. generalni tajnik EMCEF-a Reinhard Reibsch održao je preda-vanje o temi REACH-a (sve o kemikalijama u EU), što ga je Sindikat EKN-a Hrvatske organizirao za sindikalne povjere-nike EKN-a iz kemijske djelatnosti, članove Odbora zaštite na radu, predstavnike HUP-a i kolege iz Granskoga sindikata

kemije, nemetala, energetike i rudarstva „Nezavisnost” iz Srbije. Gosti iz Srbije sa svojim domaćinom Ivanom Tomcem, predsjednikom Sindikata EKN-a Hrvatske, 17. travnja posje-tili su „Termiku” u Novom Marofu i „Plivu”, a dan poslije i „Saponiju” Osijek.

Sve o kemikalijama u EUSve o kemikalijama u EU

UTEMELJENO REGIONALNOUTEMELJENO REGIONALNOKOORDINACIJSKO TIJELOKOORDINACIJSKO TIJELO

Ana Knežević, potpredsjednica PERC-a (Paneuropskoga regionalnoga vijeća Me-đunarodne konfederacije sindikata (ITUC), 17. travnja 2007. bila je domaćinom sas-tanka predsjednika sindikalnih konfedera-cija iz zemalja bivše Jugoslavije. Sudjelovali su Dušan Semolič, predsjednik Zveze svo-bodnih sindikatov Slovenije, Edhem Biber, predsjednik Konfederacije sindikata Bosne i Hercegovine, Branislav Čanak, predsjed-nik UGS „Nezavisnost” iz Srbije, Danilo Popović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Crne Gore, Rifat Juršit, tajnik Sa-veza sindikata Makedonije, a ispričao se Haxhi Arifi, predsjednik Saveza nezavisnih sindikata Kosova.

Utemeljeno je koordinacijsko tijelo, po uzoru na skandinavske zemlje koje imaju Nordijski komitet, čiji su članovi predsjed-nici spomenutih sindikata. Svrha mu je bolje međusobno informiranje, razmjena iskusta-va i koordiniranje aktivnosti, posebice u pod-ručju europskih integracija, radnosocijal-

noga zakonodavstva, regionalnoga tržišta rada-migracija radnika, multinacionalnih kompanija, socijalnoga partnerstva i sta-nja u sindikalnome pokretu. Koordinacijsko tijelo u pravilu će se sa-stajati jedanput godišnje, u travnju, uoči Međunarodnoga praznika rada - 1. svibnja, svaki put u drugoj državi, a predsjedat će predsjednik sindikata zemlje domaćina.

Sindikalni čelnici raspravljali su i o po-djeli imovine bivšega Saveza sindikata Ju-goslavije. Zaključeno je kako će se Savezu samostalnih sindikata Srbije, koji pretežito koristi tu imovinu, uputiti dopis da njihov i pravni zastupnik UGS „Nezavisnost” pro-vjere stanje upisane imovine u zemljišnim knjigama, nakon čega će tijekom rujna uslijediti sjednica u Beogradu.

SPH ugostio albanske kolege se kolege posebice zanimale za trenutačne sindikalne prioritete. Nakon toga, u sjedi-štu SSSH, u Radničkome domu, uslijedio je razgovor gostiju i domaćina, SPH, s pred-stavnicima hrvatskih transportnih sindikata: Samostalnoga sindikata prometa i veza Hrvatske, Sindikata strojovođa Hrvatske i Sindikata željezničara Hrvatske.

U utorak, 17. travnja 2007. godine, go-sti iz Albanije boravili su u Rijeci, gdje je i sjedište SPH. Održan je radni sastanak s predstavnicima SPH i Regionalnoga povje-reništva SSSH, nakon kojega je uslijedio i radni sastanak s predstavnicima Sindikata lučkih radnika Hrvatske. Susreli su se i s predstavnicima Lučke uprave i obišli lučke terminale.

PITANJE: Kod poslodavca sam radio temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme. Radni odnos sam zasnovao prema poseb-nom programu sufinanciranja Hrvatskoga zavoda za zapoš-ljavanje, putem tzv. javnih radova.

Poslodavac mi je priznao samo zakonska prava, a nije mi priznao naknadu za godišnji odmor – regres, te božićnicu, iako je te naknade isplaćivao radnicima koji su kod njega za-posleni po ugovoru na neodređeno vrijeme, temeljem kuć-noga kolektivnog ugovora.

Poslodavac se opravdava kako on nije kriv za moje uskra-ćene primitke, već činjenica što poslodavac nije ostvario sredstva Grada iz kojih se inače isplaćuju plaće na osnovi ugovora o javnim radovima.

Pripada li mi pravo na regres i božićnicu?

(M.M., Koprivnica)

ODGOVOR: U poduzeću Vašega poslodavca na snazi je kolektivni ugo-vor kojim je radnicima priznato pravo na regres i božićnicu. Prema članku 199., stav 1. i 2. Zakona o radu, kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile, te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile, ili su naknadno po-stale, članovima udruge koja je sklopila kolektivni ugovor. Ako ste član sindikata koji je sklopio kućni kolektivni ugovor, tada je, prema članku 74. važećeg kolektivnog ugovora za zaposlene kod Vašeg poslodavca, propisano da će „poslodavac radnicima isplatiti prigodni novčani dodatak za Božić u visini osnovice najniže osnovne plaće utvrđene kolektivnim ugovorom, ali ne manje od 700,00 kn”.

Prema članku 75. istoga kolektivnog ugovora utvrđeno je da radnici imaju pravo na novčani dodatak za godišnji odmor u iznosu do osnovice najniže osnovne plaće utvrđene kolektiv-nim ugovorom, ali ne manje od visine neoporezivoga dijela pri-godne godišnje naknade.

Dakle, s obzirom na to da je pravo na isplatu božićnice i naknade za godišnji odmor propisano kolektivnim ugovorom kod poslodavca kod kojeg ste radili, to pravo pripada i Vama, bez obzira na to što ste kod poslodavca bili zaposleni na odre-đeno vrijeme.

Osim navedenog, treba naglasiti da Vi niste sudionik ugo-vora i Sporazuma o sufinanciranju javnih radova, pa ti sporazu-mi nemaju nikakav pravni učinak na Vaša prava iz kolektivnog ugovora. Vaš pravni odnos sa poslodavcem uređen je osobnim ugovorom o radu i kolektivnim ugovorom iz kojega izviru Vaša prava na regres i božićnicu. Poslodavac Vas ne smije stavljati u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike samo zbog činje-nice što Vi imate zasnovani radni odnos na određeno vrijeme za obavljanje poslova koji su predmet tzv. javnih radova.

Osim osnovnog iznosa na ime božićnice i regresa pripada Vam i zakonska zatezna kamata koja iznosi 15 posto godišnje, a teče u Vašem slučaju najkasnije od 1. siječnja iduće godine za godinu u kojoj je trebala biti izvršena isplata.

PITANJE: Živim i radim u Koprivnici gdje moj poslodavac ima radnu jedinicu, a poslodavčevo je sje-dište u Zagrebu. Primila sam Odluku o otkazu ugovora o radu na koju sam uložila zahtjev za zaštitu prava i slijedi pokretanje radnoga spora. Naime, prilikom zaključivanja ugovora o radu jed-na odredba toga ugovora propi-sivala je kako je za radne sporove u vezi s mojim ugovorom o radu nadležan Općinski sud u Zagre-bu. Mogu li sada radni spor pokrenuti u Koprivnici gdje živim i radim i gdje je to za mene povoljnije?

(V.V.G., Koprivnica)

ODGOVOR: Nadležnost suda općenito propisana je člankom 70. Zako-na o parničnom postupku. Naime, tim je člankom propisano, ako Zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost su-da, da se stranke mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi sud koji nije mjesno nadležan, uz uvjet da je taj sud stvar-no nadležan. Budući da u radnome sporu nije propisana isklju-čiva nadležnost suda, to su stranke u skladu sa Zakonom bile slobodne ugovoriti mjesnu nadležnost. U Vašem slučaju ugo-vorena je mjesna nadležnost Općinskoga suda u Zagrebu.

S obzirom na to da Vaš poslodavac svoju djelatnost obavlja i u Zagrebu i u Koprivnici prema članku 59. Zakona o parnič-nom postupku općenito mjesno nadležni sud bio bi Općinski sud u Koprivnici i Općinski sud u Zagrebu.

Ugovor o radu koji ste potpisali sa poslodavcem sastavljen je u pisanom obliku gdje je decidirano navedeno kako se nad-ležnost Općinskoga suda u Zagrebu odnosi na sporove koji bi proizašli iz Vašeg ugovora o radu.

Dakle, kako ste Vi sami prilikom zaključenja ugovora o ra-du izrazili svoju volju i tada se poslužili svojim pravom koje Vam je bilo na dispoziciji, proizlazi kako je, bez obzira na to što sada smatrate da je za Vas povoljnije suđenje u Koprivnici, ipak nadležan Općinski sud u Zagrebu.

Pri tome treba upozoriti kako, prilikom potpisivanja ponu-đenog ugovora o radu ili drugog dokumenta u obliku sporazuma i slično, treba pažljivo čitati njihov sadržaj, prethodno pokuša-ti ishoditi poboljšanje sadržaja primljenog akta, a ako to ne možete učiniti sami, pomoć bi trebalo potražiti kod sindikal-noga povjerenika ili pravnoga savjetnika u Vašemu sindikatu.

Kako ste Vi član Sindikata graditeljstva Hrvatske, ostvarit ćete besplatnu pravnu pomoć u radnome sporu koji Vam pred-stoji.

14

koristite besplatni telefon SSSHradnim danom od 10 do 14 sati 0800 200 0040800 200 004

Pravni savjeti

Odgovara:

Katarina Sinjeri,pravna zastupnica u Uredu

SSSH Koprivničko-križevačke županije

Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slatina adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti,

Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb

Nagradna križaljka

15

Nakladnik:

Zagreb, Trg kralja PetraKrešimira IV. br. 2

Predsjednica:Ana Knežević

Glavna urednica:Ana Milićević – Pezelj

Novinar – urednik:Željko Slunjski

Novinar:Marijana Tomić

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnice:Maja IlčićBranislava Krasić

Sindikalna akcijaizlazi petnaestodnevno

Godišnja pretplata 216,00 kn

Uplate na žiroračun SSSH2360000-1101317560s naznakom „za pretplatuna Sindikalnu akciju”

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn1/2 str. 1.000,00 kn1/4 str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja PetraKrešimira IV. br. 2

Telefon:(01) 46 55 111 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 052

E-mail:sindikalna-akcija@sssh.hr

Rukopise, fotografije i disketene vraćamo

Grafičko uređenje i priprema:Tangir, Samobor

Tisak:Tiskara Petravić

ISSN 1330-1640

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: SUSPENZIJA

DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA:

1. VESNA SABADOŠ, Alfreda Hilla 12, 32000 Vukovar

2. MLADEN JAGIĆ, S. Seljana 32, 47000 Karlovac

3. ELDA KONTOŠIĆ, Loborika 103, 52206 Marčana

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Kupon br. 365

Ime i prezime:

Adresa:

Rješenje nagradne križaljke:

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu: “SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku),

10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, najkasnije do 25. svibnja 2007.

Sindikati bez granicaSindikati bez granica „Odlučni smo sastajati se svake godine na graničnim prijelazima uoči Međunarod-noga praznika rada i stvarati sindikate bez granica, podsjećajući javnost da su pravo na dostojno plaćeni rad, na sigurne uvjete rada, pravo na zdravlje, obrazovanje i si-gurnost u starosti - univerzalne vrednote za koje se vrijedno boriti!” - piše, među ostalim, u Povelji „Sindikati bez granica” što su je 27. travnja 2007. prigodom su-sreta na državnim granicama Slovenije i

Hrvatske, u Obrežju u Sloveniji, potpisali Dušan Semolič, predsjednik Zveze svobo-dnih sindikatov Slovenije i Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, u nazočnosti predstavnika sindi-kata udruženih u dvije najveće sindikalne središnjice dviju susjednih zemalja. Sveča-nosti je prisustvovala i Ani Pejković, mini-strica savjetnica u Veleposlanstvu RH u Ljubljani.

Željko Slunjski