ZADACI SA PRIJEMNIH ISPITA IZ OSNOVA · PDF filePriprema zbirke zadataka za štampu: ... Zbirka sadrži pitanja iz kojih se formiraju ... Pored tačnog programiranja matematičke operacije

Embed Size (px)

Citation preview

  • 1

    VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

    SUBOTICA

    SZABADKAI MSZAKI SZAKFISKOLA

    ZADACI SA PRIJEMNIH ISPITA IZ

    OSNOVA RAUNARSTVA

    Subotica 2013

  • 2

    Zadatke u ovom izdanju su sastavili nastavnici i saradnici

    Katedre za informatiku VISOKE TEHNIKE KOLE STRUKOVNIH STUDIJA U SUBOTICI

    dr Imre Petkovi dr Zlatko ovi mr Tibor Sakal

    dr Sanja Maravi isar dr Robert Pinter

    Priprema zbirke zadataka za tampu: dr Zlatko ovi

    Gabriella Diveki dipl. inf.

  • 3

    PREDGOVOR

    Ovo izdanje je namenjeno kandidatima koji polau prijemni ispit iz Osnova raunarstva za upis na jedan od modula studijskog programa Informatika:

    Tehnika informatika i Internet i elektronsko poslovanje.

    Zbirka sadri pitanja iz kojih se formiraju testovi za prijemni ispit. Pitanja obuhvataju mnoge oblasti moderne raunarske tehnike. Vano je napomenuti da je kod pitanja sa vie ponuenih odgovora mogue imati i vie tanih. Nadamo se da sadraj ove zbirke dovoljno reito govori o zahtevima koji se postavljaju pred kandidate za upis. elimo Vam prijatan rad, uspeno pripremanje i prijem na Visoku tehniku kolu strukovnih studija u Subotici.

    Autori

  • 4

    1. U HTML/xHTML jeziku, pri korienju taga sledi prazan novi red. a) tano b) netano

    2. Linije u HTML/xHTML jeziku kreiramo sa tagom . a) tano b) netano

    3. U HTML/xHTML jeziku, je tag za ureene liste. a) tano b) netano

    4. U HTML/xHTML jeziku, 1,2,3, je podrazumevana vrednost kod ureenih lista. a) tano b) netano

    5. U HTML/xHTML jeziku, kod ubacivanja slika obavezna je upotreba src atributa. a) tano b) netano

    6. U HTML/xHTML jeziku, height atribut odreuje irinu slike a width atribut visinu. a) tano b) netano

    7. U HTML/xHTML jeziku, redove tabela oznaavamo sa tagom. a) tano b) netano

    8. U HTML/ xHTML jeziku, elije tabela oznaavamo sa tagom. a) tano b) netano

    9. U HTML/ xHTML jeziku, okvire kreiramo sa tagovima. a) tano b) netano

    10. U HTML/ xHTML jeziku, jedan dokument sadri onoliko tagova koliko imamo okvira. a) tano b) netano

    11. HTML/ xHTML dokument se sastoji od tagova i teksta. a) tano b) netano

    12. Svaki element HTML/ xHTML dokumenta ima poetni i zavrni tag. a) tano b) netano

    13. U HTML/ xHTML jeziku, poetni tag moe imati atribut. a) tano b) netano

    14. U HTML/ xHTML jeziku, zavrni tag moe imati atribut. a) tano b) netano

    15. Naslov HTML/ xHTML dokumenta se zadaje sa tagovima ... i pojavljuje se u panou naslova browsera. a) tano b) netano

  • 5

    16. Telo HTML/ xHTML dokumenta se nalazi izmeu tagova ... .

    a) tano b) netano

    17. HTML/ xHTML jezik slui za publikovanje na Internetu i za razvoj Web aplikacija. a) tano b) netano

    18. JavaScript program izvrava browser. a) tano b) netano

    19. U HTML/ xHTML jeziku, pri korienju

    taga postoji i zavrni tag. a) tano b) netano

    20. U HTML/ xHTML jeziku, pri korienju taga zavrnog taga nema. a) tano b) netano

    21. Cookie je tekstualni fajl koji web browser (ita) koristi sa servera. a) tano b) netano

    22. Web browseri (itai) mogu da se podese da ne koriste cookie. a) tano b) netano

    23. Web serveri i web itai za komunikaciju koriste protokol za prenos hiperteksta (HTTP). a) tano b) netano

    24. Da bi korisnik mogao da ita HTML/ xHTML stranice, potreban mu je odgovarajui program koji se naziva browser (ita) a) tano b) netano

    25. TELNET protokol vri prenos fajlova. a) tano b) netano

    26. FTP protokol omoguava prenos pote. a) tano b) netano

    27. Dva ili vie HTML/ xHTML dokumenta se mogu povezati preko hiper linkova.

    a) tano b) netano

    28. HTML je skraenica od Hyper Terminal Markup Language. a) tano b) netano

    29. CC je skraenica od Client Copy. a) tano b) netano

  • 6

    30. Ako koristimo BCC prilikom slanja pote, primalac vidi ko je jo dobio tu potu. a) tano b) netano

    31. ARPANET je mreni protokol interneta. a) tano b) netano

    32. HTML/ xHTML jezik je deo Web tehnologija. a) tano b) netano

    33. Primer IP adrese: 62.108.122.133.1 a) tano b) netano

    34. Primer IP adrese: 62.108.122.999 a) tano b) netano

    35. ISDN internet veza je savremenija i bra od ADSL veze. a) tano b) netano

    36. HUB ne zahteva napajanje. a) tano b) netano

    37. Klijent program se izvrava na serveru. a) tano b) netano

    38. Server program se izvrava na serveru i opsluuje samo jednog klijenta. a) tano b) netano

    39. Zadatak proxy-ja je da olaka uspostavljanje veze sa internet provajderom. a) tano b) netano

    40. E-mail (elektronsko pismo) se moe editovati. a) tano b) netano

    41. Kod svakog validnog HTML/ xHTML dokumenta neophodno je prvo definisati deklaraciju dokumenta. a) tano b) netano

    42. Web stranica moe da sadri samo tekstualne podatke. a) tano b) netano

    43. Video fajl moe biti postavljen na web stranu. a) tano b) netano

    44. Uz pomo JavaScripta moemo kreirati dinamike web stranice. a) tano b) netano

  • 7

    45. PHP jezik omoguuje kreiranje dinamikih web stranica.

    a) tano b) netano

    46. Web stranica ne moe da komunicira sa bazom podataka. a) tano b) netano

    47. Preko web obrasca moemo poslati samo tekstualne podatke. a) tano b) netano

    48. MySQL je programski jezik namenjen kreiranju web stranica. a) tano b) netano

    49. EDI oznaava elektronsku razmenu podataka. a) tano b) netano

    50. Predak Interneta zvao se PRE-NET. a) tano b) netano

    51. XML je vrsta baze podataka. a) tano b) netano

    52. AJAX predstavlja grupu meusobno povezanih web tehnika. a) tano b) netano

    53. Web stranica ne moe da sadri stilove. a) tano b) netano

    54. PHP je programski jezik za klijentsko programiranje. a) tano b) netano

    55. Jedan raunar istovremeno moe da bude klijent i server. a) tano b) netano

    56. Internet domen Republike Srbije je .sr. a) tano b) netano

    57. Stranice koje poseduju domen .rs dostupne su samo u Srbiji. a) tano b) netano

    58. Internet domen .edu oznaava a) komercijalne institucije b) obrazovne institucije c) vojne institucije d) dravne institucije

  • 8

    59. Koji od navedenih pojmova spada u grupu operativnih sistema za mobilne ureaje? a) Windows Mobile b) Symbian c) Android d) HTC

    60. Koji od navedenih pojmova pripada grupi kriptografskih algoritama? a) MD5 b) HS2 c) JPEG2000 d) SHA-1

    61. Koji od navedenih pojmova predstavlja komunikacioni servis? a) SMS b) Telefon c) HTML d) TV

    62. Koji pojmovi predstavljaju internet domen? a).phone b).mobi c).me d).biz

    63. Wap predstavlja: a) Meunarodni standard za pristup informacijama i servisima na Internetu putem mobilnog ureaja. b) Programski jezik za kreiranje mobilnih web stranica. c) Virtualne aplikacije. d) Proceduru provere licence za Windows operativne sisteme.

    64. Koji je od sledeih pojmova uljez? a) XHTML b) XHTML MP c) WML d) CSS

    65. Koji je od sledeih pojmova uljez? a) CAPTCHA b) SPAM c) PHISHING d) BOT

    66. Koji od sledeih pojmova predstavljaja oblik elektronskog poslovanja? a) B2B b) B2M c) C2W d) W2C

    67. Koji formati slika se mogu koristiti na web stranicama? a) .wbmp b) .jpg c) .gift d) .wml

    68. Koji od sledeih pojmova predstavlja programski jezik? a) Python b) Snake c) Delphi d) Ajax

  • 9

    69. Koji je od sledeih pojmova uljez?

    a) GET b) POST c) SSL

    70. Koji je od sledeih pojmova uljez? a) G2G b) G2B c) G2W

    71. Koje tehnologije moemo koristiti za kreiranje mobilnih web stranica? a) wml b) xhtml mp c) php

    72. ta oznaava izraz M-commerce? a) Mobilno poslovanje. b) Masovno poslovanje. c) Mobilna kupovina.

    73. ta oznaava RSS? a) Ekstenzija fajla koji sadri programski kod namenjen mobilnim ureajima. b) Standard za prenos podataka beinim putem. c) RSS je protokol, aplikacija XML-a koja nam daje mogunost novog naina grupisanja. objavljivanja i distribuiranja informacija preko Interneta.

    74. Od ega (na osnovu ega) nastaje informacija? a) Na osnovu dogaaja. b) Na osnovu obrade. c) Od podataka. d) Od rezultata.

    75. ta znai pojam sortiranja (engl. data sort)? a) Smetanje numerikih podataka u rastuem redosledu. b) Takvo sreivanje (sortiranje) podataka koje omoguava njihovo smetanje na memorijski medijum. c) Postavljanje odgovarajuih tipova podataka u rastuem ili opadajue redosledu. d) Pogodno smetanje rezultata programa na ekranu raunara.

    76. Tipovi podataka, koji se najee koriste u konkretnim programima su sledei: a) Celobrojni tip, realan broj, karakter, logiki tip, niz, zapis (rekord), datoteka (fajl) b) Celobrojni tip, vrednost u pokretnom zarezu, kompleksni broj, karakter, logiki tip, niz, zapis (rekord), datoteka (fajl) c) Celobrojni tip, realan broj, karakter, kompleksni broj, promenljivi (neodreeni) variant tip, logiki tip, niz, zapis (rekord), datoteka (fajl) d) Celobrojni tip, realan broj, BLOB, animacioni tip, karakter, logiki tip, niz, zapis (rekord), datoteka (fajl)

    77. Datoteka u klasinoj obradi podataka predstavlja skup a) podataka b) zapisa (logikih rekorda) c) dogaaja d) polja podataka

  • 10

    78. ta je sutinska razlika izmeu podataka i informacija? a) Informacija je prvobitan doivljaj (dogaaj) koji se posle opisuje pomou podataka. b) Informacija je dogaaj koji se ne moe egzaktno opisati pomou podataka. c) Podatak je takva predstava informacije koja uvek stvara (reprodukuje) istu informaciju. d) Podatak je niz simbola od kojeg pomou percepcije, identifikacije sadraja i shvatanja-razumevanja (obrade) moe nastati novo saznanje (informacija).

    79. Zapis (rekord) u klasinoj obradi poda