zadaci iz poslovne analize

Embed Size (px)

DESCRIPTION

poslovna analiza

Citation preview

1) Struktura i raspored ukupnih prihoda?

Tekuca god%predhodna%1)poslovni prihodi2) finansijski prihodi3) ostali prihodiI ukupni prihodi1) poslovni rashodi2) finansijski rashodi3) ostali rashodiII ukupni rashodiIII bruto dobitak pre oporezivanjaIV ukupni gubitakPorez na dobitakV neto dobitakVI neto gubitak

Struktura ukupnog prihoda pokazuje na osnovu ega i koliko je ostvareno prihoda, a raspored ukupnog prihoda pokazuje njegovo optereenje pojedinim vrstama rashoda i udeo finansijskog rezultata u ukupnom prihodu.Tipino preduzee treba da ima dominantan udeoposlovnog prihoda u ukupnim prihodima (preko 90%) i u ovom primeru njegov udeo iznosi 99,60% u tekuoj i 98,60% u predhodnoj godini. Zakljuujemo da je udeo porastao u ovoj godini.Razlog ovom dominantnom udelu je: preduzee je osnovano da proizvodi i prua usluge, ime nastaju poslovni prihodi i stoga ovi prihodi od prodaj proizvoda, roba i usluga ine veinski deo ukupnih prihoda. To znai da je preduzee ispunilo svoju primarnu ulogu (prodaja proizvoda, robe i usluga).Tipino preduzee treba da imma relativno mali udeo finansijskog prihoda u ukupnim prihodima zbog toga to preduzee nije osnovano radi prikupljanja i plasmana novca, to je delatnost banaka.Relativno visok udeo finansijskog prihoda u ukupnim prihodima je svojstven preduzeima sa:1) visokom finansijskom snagom to im omoguuje investiranje u druga preduzea i banke, ili da kratkorono pozajmljuju likvidna sredstva. Takoe je uslovljen i:2) visinom kamatnih stopa3) visinom prinosa na uloeni kapital u druga preduzea i banke.4) relativno visoka prodaja na robni kreditU naem primeru ovi prihodi imaju udeo od 0,21% u tekuoj godini i 0,31 u predhodnoj godini, to znai da se smanjio u tekuoj godini. Udeo ostalih prihoda u ukupnim prihodima kod tipinog preduzea treba da bude minoran (manji od 1%). Ovo zbog toga to ostali prihodi potiu odvanrednog poslovanja. U tekuoj godini udeo je 0,19%, u predhodnoj je bio 1,09% to znai da je smanjen tj da je poslovanje reduzea sada urednije i preciznije.Struktura rasporeda ukupnog prihoda pokazuje optereenje ukupnog prihoda pojedinim vrstama rashoda.Poslovni rashodi najvie terete ukupan prihod, kod naeg preduzea to iznosi 95.27%, neznatno je umanjen u odnosu na predhodnu godinu kada je iznosio 97,31% ukupnih prihoda.Veliko optereenje poslovnim rashodima nekad moe da ukazuje i naslabiju ekonominost preduzea.Optereenje ukupnih prihoda finansijskim rashodima je odreeno vlasnikom strukturom pasive i visinom kamatnih stopa.Kod tipinog preduzea to optereenje ne bi smelo da pree jednocifreni procenat. U primeru je ono 1,63% u tekuoj godini i 1,47 u predhodnoj godini, to znai da je ovo solidno i pored neznatnog porasta u tekuoj godini.Ostalirashodi terete ukupan prihod u tekuoj godini sa 2,09%, a u predhodoj 1,86%. Ovo optereenje je vee nego to bi trebalo da bude (do 1%) to ukazuje naneredovnost poslovanja (to se manifestuje preko manjkova i naknadno utvrenih trokova iz predhodne godine).Optereenje ukupnog prihoda ukupnim rashodima pokazuje koliko je ukupnog prihoda potrebno za okrie ukupnih rashoda. Kod preduzea u gubitkutaj procenat e biti iznad 100%, a u naem primeru primeru je 98,87 % u tg i 99,64 % u predhodnoj godini. to znai da je manje u odnosu na predhodnu godinu.Kada je finansijski rezultat pozitivan, udeo finansijskog rezultata u ukupnom prihodu pokazuje koliko % ukupnog prihoda otpada nafinansijski rezultat. U naem primeru udeo bruto dobitka je 1,06% u tg i 0,36% u pg, poveao se u tg.U okviru toga, porezi i doprinosi na dobit iznose 0,017% u tg i 0,019 u pg, a neto dobitakiznosi 1,04% u tg i 0,34% u pg, to znai da je i on povean. Kod poreza nema veih promena, mada bi vii porezi u odnosu na ukupan prihod mogli da vudu rezultat ne samo promene poreske stope, ve i promene poreske osnovicepo osnovu rashoda koje zakonodavstv priznaje ili ne priznaje. Zbog toga stopa optereenja ukupnih prihoda porezima ne mora imati istu tedencije kretanja kao stopu uea bruto dobitka.Kad je finansijski rezultat negativan stopa gubitka pokazuje koliko procenata iznosi gubitak od ukupnog prihoda.U celini posmatrano, preduzee je ostvarilo bolji finansijski rezultat u tg.

2) Struktura i raspored poslovnih prihoda?

tekuca godina % prethodna %1. prihodi od prodaje2 .prihodi od aktiviranja uinaka i robe3. poveanje vrednosnih zaliha uinaka4. smanjenje vrednosnih zaliha uinaka5. ostali poslovni prihodiI POSLOVNI RASHODI1. nabavna vrednost prodate robe2. trokovi materijala3. trokovi zarada, naknade zarade i ostali lini rashodi4. trokovi amortizacije i rezervisanja5. ostali poslovni rashodiII POSLOVNI RASHODIIII POSLOVNI DOBITAKIV POSLOVNI GUBITAK

Struktura poslovnog prihoda pokazuje koliko je ostvareno prihoda po stavkama u okviru poslovnog prihoda.U strukturiposlovnog prihoda dominantna stavka je prihod od prodaje koja i treba da bude dominantna jer je to zapravo prihod koji preobraa zalihe proizvoda, roba i usluga u gotovinu bez koje preduzece ne moe da plaa obaveze, a zbog toga ne moe ni da opstane. U naem primeru prihod od prodaje ima udeo od 96,26% u tekucoj godini i 98,89% u proloj godini to znaci da se ovo uee smanjilo. Vano je i da li je ovaj prihod ostvaren na domaem ili stranom tristu. Bolje je na stranom, onda su njegovi uinci korektniji jer je jaa konkurencija.(cenovna i proizvodna konkurentnost)Prihodi od aktiviranja uinaka i robe iznose 0,58% u t.g i 0,07 u p.g njihovo uee je poveano.Ako poslovni prihod sadri poveanje vrednosti zaliha uinaka to znai da je proizvodnja bila vea od prodaje i obrnuto, ako poslovni prhod sadri samnjenje vrednosti zalih uinka znai da je prodaj bila vea od proizvodnje. U vaem preduzeu proizvodnja je bila vea od prodaje i to poveanje vrednosti zaliha uinaka iznosi 3.04% u t.g i 1,04% u p.g od poslovnog prihoda to znai da je u t.g. proizvodnja vea od prodaje jo vie nego to je bila vea u prehodnoj za 2%.Poslovni prihodi obuhvataju i ostale psolvne prihode koje ine: pihodi od donacija, od subvencija i sl, i njihovo uee iznosi 0,11% u t.g. dok ih uopte nije bilo u prethodnoj godini.Struktura rasporeda poslovnih prihoda u stvari pokazje optereenje poslovnog prihoda pojedinim vrstama i ukupnim poslovnim rashodom.Kod tipinog preduzea najvee optereenje poslovnog prihoda ine VARIJABILNI MATERIJLANI RASHODI koji obuhvataju: 1)troskovi materijala, 2) tro.goriva i energije, 3) troskovi proizvodnih usluga i 4) nabavnu vrednost prodate robe. Nabavna vrednost prodate robe tereti poslovni prihod preduzee sa 56,96% u t.g. i 56,74% u p.g, dok ga trokovi materijala terete sa 25,56% u t.g i 30,06% u p.g i te dve stavke najvie terete poslovni prihod u odnosu na ostale. Optereenje poslovnog prihoda bruto platama uslovnljeno je visinom bruto plata, ali i sa produktivnou. Bruto plate optereuju poslovni prihod preduzea sa 5,70% u t.g i 5,28% u p.g njegovo uee se povealo 60% ovih su fiksni rashodi a 40% varijabilnih.Optereenej poslovnog prihoda amortizacijom i trokovima rezervisanja za materijalne trokove uslovljeno je 1) visinom nabavne vrednosti svih osnovnih sredstava, 2) metodom obrauna amortizacije, 3) visinom rezervisanja za pokrie buduih rezervisanja. Optereenje poslovnih prihoda ovim trokovima iznosi 2,06% u t.g i 2,45% u p.gPRETENO FIXNE RASHODE ine: 1. trokovi naknada (dnevnice sa sluzbenih putovanja , prevoz radnika, naknada za ishranu) 2.trokovi nepoizvodnih usluga i 3. trokovi reprezentacije 4. trokovi osiguranja i platnog prometa 5. trokovi lanarina 6. i tokovi poreza i doprinosa nezavisnih od rezultata.Ostali poslovni rashodi terete ukupan prihod u t.g 4,96% i u p.g 4, 16%, njihovo uee se povealo.Poslovni rashod terete poslovnih prihod sa 95,65% tek.g i 98,69% p.g, optereenje u t.g se smanjilo. Udeo poslovnog dobitka u poslovnom prihodu pokazje koji deo poslvonog prihoda otpada na poslovni dobitak. U primeru taj deo iznosi 4,35% tekuce g. i 1,31% p.g. to znai da je u tekuoj godini vei u odnosu na prehodnu.Ako bi bio ostvaren poslovnih gubitak stavljen u odnos sa poslovnim prihodima pokazivao koliko % poslovni gubitak iznosi od poslovnog prihoda. 1) ostali poslovni rashodiSuma ukupni poslovni rashodiPOSLOVNI DOBITAK/GUBITAKVARIJABILNI MATER.RASHODIPRETENO FIKSNITR.1)Trokovi materijala1)tro.naknada2)-II- goriva i energija2)tro. neproizvodnih usluga3) -II- proizvodnih usluga3)tros.reprezentacije4) NV robe4)tro.lanarina5)tro. osiguranje i PP6)tro. poreza i doprinosa

3) STRUKTURA I RASPORED BRUTO FINANSIJSKIH REZULTATA

1.poslovni prihod2.prihodi od finansiranja3.ostali prihodiI UKUPNI PRIHODI1.poslovni rashodi2.rashodi od finansiranja3.ostali rashodiII UKUPNI RASHODI

III FINAN.REZ. IZ POSLVONIH PRIHODAIV FINAN.REZ. IZ FINANSIRANJAV FIN.REZULTAT IZ OSTALIH PRIHODAVI FIN. REZULTAT IZ REDOVNOG POSL. (III+IV)VII UKUPAN BRUTO FIN. REZULTAT (IV+V)

Ovom analizom, strukturom i rasp. fin. rezultata iz kog izvora, tj.iz kog prihoda potie finansijski rezultat. Bruto finansijski rezultat (dobitak ili gubitak) se dekomponuje po grupama prihoda iz kojih on potie na finansijske rezultat iz poslovnih prihoda, finan. rezultat iz finansiranja koji zajedno ine finan.rezultat iz redovnog poslovanja i na fin. rezultat iz ostalih prihoda. Takvo dekomponovanje prua saznanje iz kojih grupa i kom % potie bruto finansijski rezultat.Posmatrano preduzee u dve godine ostvaruje pozitivan fin.rezultatiz redovnog poslovanja pa se moe rei da je njegov bilans uspeha uspean to znai da je preduzee ima dobru perspektivu.U tekuoj godini finansijski rezultat iz redovnog poslovanja veci u apsolutnom iznosu na isti u prehodnoj godini, tu t.g 21.244, a u p.g 6.211, ali je u relativnom iznosu smanjen u t.g u odnsu na prethodnu kao posledica smanjenja finansijskog rezultat iz finasiranja u tekuoj u odnosu na prethodnu godini.Budui da preduzee nije finansijska organizacija (upr.banka) koja se profesionalno bavi pozajmljivanjem i plasiranjem novcanih sredstava. Za tipicno preduzece je normalno da razlika izmedju prihoda i rashoda finansiranja bude negativna i u vasem slucaju iznosi - 10,378 jedinica u t.g i -909 jedinica u p.g. Vdimo da je u t.g manji u odnosu na prethodnu zato to je vie novca pozajmljeno nego planirano u t.g u odnosu na p.g. Pred. iz pozajmljenih izvora finansira prvenstveno realitete (osnovna sredstva), a plasira sredstva tek ako mu to omoguuje finasijski poloaj. Koliko e preduzee pozajmljenih sredstava putem zajma zavisi od toga: 1.koliko je sredstava uloeno u osnovna i obrtna sredstva sopstvenim kapitalom pa mu to omoguuje da vie plasira nego to pozajmljuje. Pred. to ini samo ako naplauje viu kamatnu stopu na plasmane nego to plaa kamatnu stopu na zajmove. U dve godine je ostvaren pozitivan fin.rez.iz poslovnih prihoda, u t.g je vii u odnosu na prethodnu (i to za 62,27), povecao se ovaj udeo u fin.rezultatu to znai da preduzee ostvaruje svoj primarni cilj tj.proizvodnju i prodaju proizvoda i usluga. Finansijski rezultat iz ostalih prihoda je negativan u obe godine iznosi 13.748 jedinica u t.g i 4.219 jed. u prethodnom god. Apsolutni iznos je vei u t.g ali se u relativnom iznosu poboljao ovaj negativan fin.rezultat iz ostalog poslovanja. Mada on jo uvek umanjuje bruto finansijski rezultat. S obzirom na privremenost i neredovnost vanrednih prihoda i rashoda, postoji visok stepen verovatnoe da se takav negativan finansijski rezultat nee ponavljati narednih godina, to moe dovesti do porasta bruto fin.rezultata.U obe godine preduzee ostvaruje pozitivan bruto finansijski rez.vii je u tekuoj godini u odnosu na prethodnu i iznosi 7.476 jedinica (a u p.g 1992.)Do poveanja je najverovantije dolo zbog poveanja finansijskog rezultata iz poslovnih prihoda. Poto je pred. u obe godine ostvarilo pozitivan bruto fin. rezultat i pozitivan fin.rez. iz redovnog poslovanja- moe se rei da ono uspeno posluje sa tendencijom poboljanja fin.rez u vanrednim godinama.Ocena uspenosti bilansa uspeha je vana sa stanovita perspektive preduzea u pogledu ostvarenja finansijskog rezultat.Ako pozitivni UKUPAN fin. rezultat potie iz neposlovnih i vanrednih prihoda (a fin.rezultat iz redovnog poslovanje je negativan) takav bilans uspeha je neuspean, a perspektiva takvog preduzea je loa jer su na na taj pozitivan fin.rezultat iz neposlovnih i vanrednih prihoda ne moe uvek raunati tj.dugorono jer su oni privremeni i neredovni.Suprotno tome kada je ukupan fin.rezultat i negativan, a da je pritom fin.rez.iz redovnog poslovanja pozitivan, a ovaj iz ostalih prihoda negativan bilans uspeha je uspean.+FR (neposlovni i vanredni p.)FR iz redovnog poslovanja -NEUSPEANFR -FR iz redovnog poslovanja +FR iz ostalih prihoda -USPEAN

4) ANALIZA RIZIKA OSTVARENJA REZULTATA I DONJA TAKA RENTABILNOSTI

pozicijat.gp.g

1.poslovni prihodi2.vanredni rashodi3.mara pokria4.fiksni i preteno fiksni rashodi5.neto rashodi finansiranja 6.poslovni rezultat (3-4)7.bruto finan.rezultat (6-5)8.faktor poslovnog rizika (3/6)9.faktor finansijskog rizika (6/7)10.fakotr ukupnog rizika (8-9)11.% uea mare pokria u posl. prih. (3/1*100)12.potreban posl.prihod za ostvarenje neutralnog pos. rez. (4/11*100)13.potreban posl.prihod za ostvarenje neutralnog bruto fin. rez ((4+5)/11*100)14.% iskorienja posl.prih.za ostvarenje neutr.pos.rez. (12/1*100)15. % iskorienja pos.prih.za neutralan bruto fin.rez (13/1*100)16. stopa elasti;nosti ostvarenja neutralnog posl.rezultata (1-12)/1*10017.stopa elasticnosti ostvarenja neutralngo bruto fin.rez. (1-13)/1*100

ANALIZA RIZIKA OSTVARENJA FINANSIJSKOG REZULTATA

U ovu analizu se ukljucuju prihodi i rashodi i finansijski prihodi i rashodi, tj.finansijski rezultat iz redovnog poslovanja, a ostali prihodi i rashodi nisu ukljuceni. Fin.rezultat iz redovnog poslovanja bi trebao da bude pozitivan kako bi preduzece bilo uspesno i imalo pozitivan finansijski rezultat. Problem preduzeca je sto zahteva da se poslovni rashodi rasclane na varijabilne i fiksne i zavisi od nacina obracuna troskova u preduzecu (problem postoji tamo gde se primenjuje sistem obracuna po ukupnim troskovima i po proizvodnim tros., a ne postoji kod sistema obracuna varijabilnih troskova.U prikazanim podacima su iskazani segmenti finan. rezultata: marza pokrica kao razlika izmedju poslovnih prihoda i varijabilnih rashoda, poslovni rezultat- kao razlika izmedju marze pokrica i fiksnih i pretezno fiksnih rashoda i bruto fin.rezultat - kao razlika izmedju poslovnog rezultata i neto rashoda finansiranja.Na osnovu tih podataka utvrdjeni faktor pos.rizika, fakt.fin.rizika i fak.ukupnog rizika pomocu koji se vrsi analiza rizika ostvarenja fin.rezultata.Faktor poslovnog rizika=marza pokrica (MP)/poslovni rezultat (PR) i pokazuje koliko se brze menja poslovni rezultat nego sto se menja marza pokrica. U nasem primeru faktor poslovnog rizika iznosi 2,69% u t.g i 6,44% u p.g. Ukoliko bi se marza pokrica smanjila 1%, poslovni rez. bi se smanjio za 2,69% tj.6,44%I upravo zato se poslovni rezultat pri smanjenju marze pokrica brze smanjuje, za preduzece je bolje sto je faktor poslovnog rizika nizi jer je manji rizik da se smani pos.rezultat ispod granice koja obebedjuje pozitivan bruto fin.rezultata.Na visinu fakotra poslovnog rizika uticu:1) Visina prodajne cene - utice na marzu pokrica upravno srazmerno i na faktor poslovnog rizika obrnuto srazmerno.2) Visina obima proizvodnje i prodaje - isto utice kao i prodajna cena3) Visina fizickog utroska direktnog materijala, energije, usluga i direktnog rada po jedinici proizvoda - utice upravno sreamenro na varijabilne rashode, obrnuto srazmerno na marzu pokrica i upravno srazmerno na fakt.poslovnog rizika. 4) Visina ulaganja u osn.sredstva - utice upravno srazmerno na fiksne rashode po osnovu amortizacije, obrnuto srazmerno na poslovni rezultat i upravno srazmerno na faktor poslovnog rizika.5) visina drugih fiksnih troskova - utice obrnuto srazmerno na poslovni rezultat i upravno srazmerno na faktor pos. rizika

Pred. mora stalno da podstice faktore koji smanjuju poslovni rizik i suzbija one koji ga povecavaju.Faktor finan.rizika = poslovni rezultat (PR)/bruto finansijski rezultat i pokazuje koliko se brze menja bruto fin.rezultat nego sto se menja poslovni rezultat.U pred.faktor fin. rizika iznosi 1,49% u t.g i 1,15% u p.g sto znaci da ce ukoliko poslovni rezultat poveca za 1% bruto finansijski rezultat povecati za 1, 49%, odnosno 1, 15%. Posto se u istom osdnosu bruto fin.rezultat i smanjuje ukoliko dodje do smanjennja poslovnog rezultat sto je veci faktor finan. rizika ( sto se brze menja bruto fin.rezultat) veci je rizik smanjenja bruto fin.rezultata na nulu, pa i ispod nule. Zato je cilj da on bude sto nizi. Nizi faktor rizika je u prehodnoj godini zbog nizih neto rashoda finansir.Visina poslovnog rezultata zavisi od faktora koji uticu na faktor poslovnog rizika - vec su navedeni.Visina neto radhoda finansiranja zavisi od:1)Visine pozajmljenih izvora finansiranja - utice upravno srazmerno na neto radhode fainasiranja i upravno srazmerno na faktore finansiranja rizika2)visine kamatne stope - isto utice3)visine ulozenih sredstava u aktivu - utice upravno srazmenro na pzajmljene izvore i zalihe ist kao i prethodni faktori4) visine plasiranih sredstava u vidu finansijskih i robnih kredita - uticu upravno srazmerno na prihode od finansiranja, obrnuto srazmenro na neto rashode od finansiranja i na faktor finan.rizika.5) visine kam.stope na plasmane - isto utice ako prehodni faktorFaktor ukupnog rizika = faktor poslovnog rizika * faktor finan.rizika ili marza pokrica/bruto finansijski rezultat i on pokazuje koliko se puta brze menja bruto fin.rez pri svakoj promeni marze pokrica. U primeru je on 4,01 u t. i 7,41% u p.g sto znaci da ce se ukoliko se marza pokrica poveca za 1%, bruto fin.rezultat povecati zaa 4, 01% tj.7,41% (mnozi se 1% * 4,01) Takodje, u interesu preduzeca je da bude sto nizi i zavisi od istih faktora koji uticu na faktor poslovog i finansijskog rizika.

ANALIZA DONJE TACKE RANTABILNOSTI

Donja tacka retnabilnosti je ona tacka u kojoj se prihodi izjednacavaju sa rashodima i tada je finansijski rezultat jednak nuli. U nasem primeru su utvrdjenje dve donje tacke rentabilnosti: tacka neutralnog poslovnog reultata i tacka neutralnog bruto finan.rezultata. U tacki neutralnog poslovnog rezultata se izjednacavaju poslovni prihodi sa fiksnim i pretezno fiksnim rashodima i delom varijabilnih troskova koji su sadrzani u prihodu. U tacki neutralnog bruto fin.rezultata se izjednacavaju poslovni prihodi sa fiksnim i pretezno fiksnim rashodima, neto rashodima finansiranja i delom varijabilnih troskova ( koji su sadrzani u prihodima koji obezbedjuju neutralan bruto finan.rezultat.)Potreban poslovni prihod za ostvarenje neutralnog poslovnog rezultata = fiksni i pretezno fiksni rashodi/ % ucesca pokrica u poslovnim prihodima U nasem primeru potreban poslovni prihdo za ostvarenje neutralnog poslovnog rezultata iznosi 456.165,61 u t.g i 459679,33 u p.gProcenat iskroiscenja poslovnog prihoda za ostvarenje neutralnog poslovnog rezultata se dobija ukoliko stavimo u odnos potreban poslovni prihod za ostvarenje neutralnog poslovnog rezultata/poslovni prihod * 100Ako je ostvaren pozitivan poslovni rezultat ovaj procenta ce biti manji od 100% i sto je manji od 100% bolja je situacija u preduzecu jer je rizik nejgovog ostvarenja manji obrnuto. U nasem primeru on iznosi 62, 84% u t.g i 84, 51% u p.g. Manji je u t.g u odnsou na p.g sto znaci da je sada rizik manji i u boljem je polozaju preduzece.Stopa elasticnosti ostvarenja neutralnog posl. rezultata = poslovni prihod - potreban poslovni prihod za ostvarenje neutralnog poslovnog rezultata/ poslovni prihod *100Pokazuje za koliko procentaa moze da se smanji poslovni prihod da bi poslovni rezultat dosao na nulu. Bolje je da je ova stopa elasticnosti sto visa tada je manji rizik da ce se ostvariti negativan poslovni rezultat. U primeru stopa elasticnsoti iznosi 37,16% u t.g i 15,49% u p.g. I ovaj pokazatelj govori da se situacija u preduzecu malo poboljsala u odnsu na prethodnu godinu, manji je rizik da ce se ostvariti negativan poslovni rezultat.Ako je stvaren negativan pos. rezultat procenta iskoriscenja poslovnih prihoda za ostvarenje neutralnog poslovnog rashoda je uvek veci od 100% jer je potreban poslovni prihdo veci od ostvarenog. Stopa elasticnosti ostvarenja neutralnog poslovnog rezultata bice negativna i onda pokazuje za koliko je procenata ostvareni poslovni prihod nizi od poslovnog prihoda koji je potreban za neutralan poslovni rezultat (ili za koliko procenata treba da se poveca poslovni prihod za ostvarenje neutralnog poslovnog rezultata.)Tacka neutralnog bruto finansijskog rezultataPotreban poslovni prihod za ostvarenje neutralnog bruto fin.rezultata = fiksni i pretezno rashodi + neto rashodi finansijskog rezultata/ procenat ucesa marze pokrica u poslovnim prihodima * 100

U primeru iznosi 544.790,78 u t. i 470.476, 06 u p.gProcenta iskoriscenja poslovnih prihda za ostvarenje neutralnog bruto finansijskog rezultata = poslovni prihdo - potreban poslovni prihdo za ostvarenje neutralnog bruto fin.rezultata/ poslovni prihod * 100Ovaj prihod ce biti manji od 100 ako je ostvaren pozitivan fin.rezultat. U primeru iznosi 75,05% u t.g i 86,5% u p.g Situacija u tekucoj godin je bolja jer je procenat manji i manji je rizik ostvarenja negativnog bruto fin.rezultata.Stopa elasticnosti ostvarenja neutr.bruto fin.rezultata= poslovni prihod - potreban poslovni prihod za ostvarenje neutr.burto fin.rezultata/poslovni prihod*100

Pokazuje za kolkio % moze da se smanji poslovni prihod da bi bruto fin.rezulta pao na nulu. Bolje je da je veca ova stopa, manji je rizik.

5) ANALIZA FINANSIJSKE MOIAnaliza fin. moci predstavlja utvrdjivanje pokrica raznik fiksnih obaveza1) pokrivenost troskova kamata2) pokrivenost fiksnih zaduzenja3) pokrivenost preferenc dividende

1) pokrivenost troskova kamata =poslvoni dobitak / troskovi kamatatroskovi kamata = 4245 u t.g i 6494 u p.g dato u zadatkuPTK= 31602/4245=7,45

PTKL=7120/6494=1,096

Pokrivenost troskova kamata pokazuje koliko je puta veci poslovni dobitak od troskova kamata i sto je ovaj odnos veci to je veca pokrivenost kamata i finansijska mo i obrnuto. Preduzece je imalo pokrivenost troskova kamata 1,096 puta u prethodnoj i 7,14 puta u t.g sto je soldino jer postoji tendencija rasta u odnosu na prethodnu godinu.2) Pokrivenost fiksni zaduzenja = poslovni dobitak + troskovi zakupa/ tros.kamata+tros.zakupa+ dospela glavnica dugorocnih dugova .

troskovi zakupa- posto su oni u okviru fixnih troskova vec su oduzeti od poslovnih prihoda prilikom racunanja poslovnog dobitka

Ovaj odnos takodje pokazuje kolko je puta poslovni dobitak uvecan za rashod zakupa veci od fixnog zaduzenja unutar kojeg spadaju troskovi kamata, zakupa i dospela gavnica dugorocnog duga. Uslovljen je sa dve varijable: visinom poslovnog dobitka uvecanog za troskove zakupa i visinom fixnog zaduzenja. Sto je odnos veci, veca je pokrivenost fixnog zaduzenja.3) Pokrivenost preferencijlane dividendepokrivenost ukupnih fixnih obaveza = poslovni dobitak + troskovi zakupa/ troskovi kamata + troskovi zakupa + dospela glavnica dug.duga+ preferencijlana dividenda + porez na fin.rezultat

Ovaj odnos pokazuje koliko je puta veci pos.dobitak uvecan za troskove zakupa od svih fiksnih obaveza ukljucujuci i porez na finan. rezultat. Ako je rezultat ovog odnosa 1 ili visi od 1 preduzece bezbedjuje pokrivenost ukupnih fiksnih obaveza i sto je rezultat veci veca je pokrivenost i obrnuto. Pokrivenost preferencijalne dividendePrefer.akcije njihovim akcionarima omogucavaju dividendu koja je utvrdjena u apsolutnom iznosu po akciji. Ili u odredjenom % od njene nominalne vrednosti. Takva dividenda preduzeca predstavlja fiksnu obavezu i ne zavisi od neto dobitka, mada se iz neto dobitka pokriva.Fiksna dividenda ulazi u poresku osnovicu pri obracunu poreza iz fin.rezultata, pa se zbog utvrdjivanja njenog pokrica uvecava za porez koji na nju otpada fiksna dividenda * 1/1- poreska stopapokrivenost svih fiksnih obaveza = PD+ notl.zakupa/troskovi kamata+trosk.zakupa+otplacene dugor.duga+pred.dividenda*1/1-P6) ANALIZA RENTABILNOSTI1)UKUPAN KAPITAL- Rentabilnost ukup.kapitala (stopa bruto prihoda, stopa neto prinosa)- Rentab.investiranog kapitala2)SOPSTVENI KAPITAL- Rentab.ukupnog sopstv.kapitala- rentab.akcionar.kapitala (stopa neto dob.na akc.kap.; neto dob.po akciji)3) FINAN.REZULTAT IZ FINANSIRANJA

RENTABILNOST UKUPNOG KAPITALAukupan kapital = aktiva (bez dobiti) - rezultat ukup.kapitala je BRUTO I NETO PRINOS

Stopa bruto prinosa na ukupan kapital = bruto prinost (poslovni dobitak) / aktiva po bil.otvaranja + aktiva po zaklj.bil/2 * 100 = poslovni dobitak (bruto prinos)/ trosk.fin.;neto dobit;porezi i d.

SBT (tg) = 31602/ 40795+351383/2= 8,32%

ili

STOPA BRUTO PRINOSA NA UKUPAN KAP. = STOPA POS.DOBITKA * KOEF.OBRTA = Posl.dob/ulozena sredstava*100kako - POSL.DOB/PRIHOD*100 * PRIHOD /ULOZENA SRED.SBP(pg)=7120/379667*100=1,88%

Visina stope bruto prinosa na ukupan kapital zavisi od visine ekonomicnosti i racionalnosti koriscenja ulozenih sredstava. U nasem primeru stopa bruto prinoa na ukupan kap.je porasla u t.g u odnosu na prethodnu mada su oe relativno niske, u t.g 8,32% i prethodnoj 1,88%. Pogodno je za preduzece tendencija porasta.

EKONOMICNOST I RACIONALNOST ULOZENIH SREDSTAVA

Stopa neto prinosa na ukupan kapital = neto dob.+ troskovi kamata (zajedno ine neto prinos) / aktiva po bil.+ aktiva po zakljc. bilansu/2 *100

SNP= 7602+4245/ 37J9667*100=3,12%

SNP(pg) = 1888+6494/379667*100=2,21%

I stopa neto prinosa na ukupan kapital ima tendenciju rasta (sa 2,21% u p.g na 3,12% u t.g) sto je iako je relativno niska, dobro za preduzece. Na visinu stope neto prinosa na ukupan kapital uticu i pored ekonomicnisti i efiksansti koriscenja sredstava i visina poreza i doprinosa na fin.rezultat

RENTABILNOST INVESTIRANOG KAP.

INVEST.KAP= SOPSTVENI KAP.+ DUGOROCNE OBAVEZE

stopa neto prinosa na invest.kap= neto dob.+ troskovi kamata / sopstveni kap. i dug. sopstv. kap i dugor. po bil.otvaranja + dug po zakljucenju bilansa/2

stopa neto prinsa na investirani kap.=7602+4245/22466+97054+22466+24454*100= 14.24%

SNP (p.g) 1888+6494/83220*100=10,07%

Pred. u t.g ima vecu stopu neto prinosa na investirani kap. sto je povoljno i ona iznosi 14,24% u t.g i 10,07% u p.g. TO moze biti zbog veceg sopstvenog kapitala ili zbog nekih dospelih dug.obaveza u prethodnoj godini.

Rentabilnost ukupnog sopstvenog kapitala

stopa rent.sopstv.kapitala = neto dobitak/ sopstveni kapital po bil.otvaranja + sopstveni kapital po zakljucenju bilansa/2 *100

SRSK (tg)=7602/22466+22466/2*100=33,84%

SRSK (pg)=1882/22466+22466/2*100=8,38%

Postoji veca razlika izmedju stope rentabilnosti sopstvenog kap. u t.g u odnosu na p.g, porasla je za 8,38% na 33,84% u t.gNa ovu sotpu utice: visina neto dobitka i visina sopstvenog kap. Ovaj rast je uzrok viseg neto dobitka u t.g

RENTABILNOST AKCIONARSKOG KAP.

Stopa rent.akcionarskog kap. (stopa neto dob. na akc.kap) = NETO DOB./ Akcionarski kap. po bil.otvaranja + akcionarski kap. po bilansu zatvaranja / 2

Na ovu stopu utice: visina neto dobitka i visina akcionarskog kap. Kod akcionarskih drustava stopa rentabilnsoti akcionar. kap je visa od retab.sopstvenog kapitala.

Neto dobit po jednoj akciji = neto dobit/ br.pordatih nepovucenih akc po bilansu otvaranja + br.prodatih nepov. akcija po zakljucenju bilansa

Zavisi od neto dobitka i broja prodatih nepovucenih akcija

U okviru Rentabilnsoti sopstvenog kapitala koristi se jos i

1) ODNOS TRZ CENE AKCIJE I NETO DOB.PO AKCIJI = TRZ.CENA AKCIJE / NETO DOB.PO AKCIJI

2) STOPA PRINOSA DIVIDENDE NA NOM.VREDNOST AKCIJE = DIVIDENDA PO JEDNOJ AKCIJI/ NOMANLNA VREDNOST JEDNE AKCIJE

3) STOPA PRINOSA DIVID. NA TRZ. VRED. AKCIJE = DIVIDENDA PO JEDNOJ AKCIJI / TRZ.VREDNOST JEDNE AKCIJE *100

Ova stopa zaracunava ukamacenje kap.uloznego za kupovicnu akcije po trz. ceni

7) STRUKTURA KAPITALA - NEMA IZNOSAt.g% p.g %1. akcionarski kapital2. udeo drustva sa ogr.odog.3. ulozi otrtackog drustva4. drustveni kop.5.drzavni6. zadruzni ulozi7. ostali osnovni kap.I) osnovni kapitalII)neuplaceni upisani kapital8.emisiona premija9.rezerveIII) REZERVEIV) REVALORIZACIONE REZERVEV) NEREALIZOVANI DOBICI PO HOVVI) NEREALIZ.GUBICI PO HOV10) nerasporedjena dob. tekucih godina11) nerasporedjena dobit ranijih godina.VII) NERASPOREDJENA DOBIT12) gubitak do visine kap. u prethodnoj godini13. gub.do visine kap. u tekucoj godiniIX) GUBITAK DO VISINE KAPITALA

8) ANALIZA STRUKTURE POSLOVNE IMOVINE

T.G%P.G% 1) neuplacnei upisani kapital2) investirani kapital2.1) investicione nekretnine2.2) dugorocni finan.plasmani3) Operativna imovina (bez invest.nekretnina)3.1 FIXNA IMOVINA - osnovna sredstva- nematerijalna ulaganja3.2 OBRTNA SREDSTVA4. GUBITAK IZNAD KAPITALA POSLOVNA IMOVINA (1+2+3-4)

Poslovna imovina se sastoji od:- Neuplacenog opisanog kap.- investiranog kap. (odnosi se na investicione nekretnine i dugorocne fin.plasmane)- operativne imovine (odnosi se na osnovnu, tj.fixnu i brtnu imovinu) i - gutika iznad kapitala

Ako preduzece ima neuplaceni upisani kapital njengovom naplatom ce se povecati poslovna imovina npr. moze biti kapital po osnovu prodatih akcija nije raspoloziv, sto u datom preduzecu nje slucaj jer ovde nema neuplacenog upisanog kapitala.DFP: 1) Dug.kredit2) kupljene akcije drugih preduzeca,banaka3) ucesca u kapitalu drugih DOO

Investicioni kapital je u sustini nekretnina (gradj.objekti i zemljiste) koja se dugorocno izdaje u kaup i plasirani kapital u vidu du.kredita, kupljenih akcija drugih preduzeca, banaka, ucesca u kapitalu drugih pred. sa ogranicenom odgovornoscu i otkupljene sopstvene akcije. Koliko ce preduzece investirati zavis od:Njegovog finan.stanja i mogucnosti tj.od dugorocne fin. ravnoteze. Medjutim, u izvesnim slucajveima preduzece investira i prinudno. To se dogadja kada preduzece svoje ucinke ne moze da proda drugacije osima na dugorocni robni kredit. Postoji i slucaj kada banka zahteva od preduzeca da kupi odredjeni iznos njenih akcija da bi mu odobrila zajam. (AKo je zajam kratkorocni dovodi do pogorsanja fin.ravnoteze jer se zajam otplacuje za nekolko meseci, a kupljene akcije ostaju vezani ulog godinama). Ucesce investiranog kapitala u posl.imovini se neznatno smanjila i iznosi 0,007% u t.g i 0,008% u p.g.Najvece ucesce u strukturi poslovne imovine ima opertivna imovina i ona iznosi 99,993% u t.g i 98,589% u p.g. Operativnu imovinu cine fiksna imovina: nemater.ulaganja i osn.sredstva i brtna imovna (ukljucujuci u obrt.imovinu i aktivna vrem.razgranicenja)Gubitka iznad visine kap.nema u nasem primeru. Gubitak do visine kap. se iskazuje u pasivi u bilansu stanja, a na strani aktive se iskazuje gubitak iznad vrednstoi kapitala, pa je zbir imovine manji od zibra obaveza za iznos guitka iznda vrednosti kapitala. Gubitak iznad vredn.kap. je gubtiak poverilaa jer je razlika izmedju obaveza i imovine ravna gubitku iznad vredn.kap. sto znaci da povericoci ne mogu naplatiti svoja potrazivanja.

ANALIZA IMOVNSKOG POLOZAJA1)analiza strukture (struktrua poslovne aktive i str.opertivne aktive)2) analiza fixne imovine: struktra fi.i., dotrajalost, tehn.opremljenost, iskroscenje kapac., efikasnost koriscenja3) analiza obrtne imovine: struktura obrtne imovine, brzina obrtanja4) analiza obrta poslovne imovine i roka povracaja

OPERATIVNA IMOVINA u momentu zamene dotrajalih os.sredstava struktura opertivne imovine ce se pomeriti u koristfixne imovine. Postoje pred. u kojima dominira fixna imov. u operativnoj imovini...

9) ANALIZA STRUKTRE OPERATIVNE IMOVINEt.g%p.g%1) FIXNA IMOVINA 1.1 osnovna sredstva1.2 nematerijalna ulaganja2) OBRTNA IMOVINAOPERATIVNA IMOVINA

Strukturu opertivne imovine cine fixna imovna koja se sastoji osn.sredstava i nematerijalnih ulaganja i obrtna imovina (koja obuhvata AVR).Tipicno preduzece ima vecu obrtnu imovinu od fixne, pri cemu se dinamicki posmtrano, struktura operativne imovine pomera u korist obrtne, zbog smanjenja fixne imovine usled otpisa po osnvou amortizacije. Tako sve dok ne dodje do zamene dotrajalih osnovnih sredstava novim. U momentu zamene dotrajalih osnovnih sred. struktura operativne imovine da ce se pomeriti u korsit fixne imovine ( zbog nabavke novih sredstava). Postoje i ona preduzeca kod kojih je dominantna fixna imovina u strukturi operativne imovine, kao sto su hidroelektrane i saobracajna preduzeca. Ali i kod tipicnih pred. u KRIZNIM SITUACIJAMA, fixna imovina dominira u strukturi operatine imovine jer se tada obim pos.aktivnosti (proizvodnje i prodaje) smanjuje zbog cega e i str. operativne imovine pomera u korist fixne. Struktura opr. imovine (kod svakog preduzeca) je pod uticajem EFIKASNOSTI KORISCENJA OBRTNE IMOVINE,pri cemu se efiksanost kroscenja obrtne imovne meri KOEFICIJENTOM OBRTA. U primeru obrtna imovina ima dominantno ucesce, 68,95% u t.g i 64,34 u p.g Opaza se tendencija rasta, dok je kod ucesca fixne imovine prisutna tendencija pada, 31,05% u t.g i 35,66% u p.g zbgo amortizacije.U okviru fiksne imovine u p.g nema nematrerijalnog ulaganja, u t.g sredstva dominiraju.

ANALIZA FIXNE IMOVINE se sastoji od:

1) struktura fixne imovine2) dotrajalnost - istrosenost - tehnicka sposobnost osn. sred.3) iskroscenje kapaciteta4)efikasnost korscenja fixne imovine 5) tehnicka opremdljenost

nabavna vr.% ispravka vr sadasnja vrednost %1) nemat.ulaganja2) zemljiste, sume i visegod.zasadi3) gradjevinski objekti4) oprema5) investirane nekretnine6) osnovno stado7) avansi i osnovna sredstva u pripremiFIXNA IMOVINA

10) STRUKTURA FIXNE IMOVINE

NV %IV%SV%1. ulaganja u razvoj2) koncesije, patenti, licence3) goodwill4) ostala nemater.ulaganja5) nematerijalna ulag. u pripremiI ) nemat. ulaganja u pripremi1) zemljiste2) sume i visegodisnji zasadi3) gradjevinski objekti 4) postrojenja i oprema5) investicione nekretnine6) osnovno stado7) ulaganja na tudjim osn. sredstva8) ostala nekret.postrojenja i oprema9) nekr.postrojenja, oprema i biol.sred. u pripremi10) dati avansiII) OSNOVNA SREDSTVAFIXNA IMOVINA

Struktura fixne imovine posmatrana sa stanovsta nabavne vrednosti uslovljena je sa delatnosti preduzeca. Npr. kdo poljoprivrednih pred. ce dominirati zemljiste, visegodisnji zasadi i osn.stado, a kod indrustrijskih pred.ce dominirati oprema, alta i inventar, dok ce kod trgovinskih preduzeca domiriati gradjevinski objekti. Struktura fixne imovine postrana sa stanovista sadasnje vrednosti je takdodje uslovljena delatnoscu preduzeca, ali i sa preostalim vekom korisnosti osnovnih sredstava, jer osnovno sredstvo sa manjim preostalim vekom korisnosti imace nizu sadasnju vrednost i obrnuto.Ako je kod neke vrste osnovnih sredstava izrazito nizak udeo sadasnje vrednosti trebalo bi da je znacajnije ucesce avansa i osn.sredstava u pripremi radi zamene dotrajalih osn. sredstava u bliskoj buducnosti. Cilj ove analize je otkrivanje uskih grla i ukazivanje na neophodnost njihovog otklanjanja s obzirom da ona negativno deluju na fin.rezultat.U nasem primeru udeo nematerijlnih ulaganja u struktrui fixne imovine iznosi 0,12% od SU. Gradjevinski objekti dominiraju u struktrui fixne imovine sa ucescem od 46,16% sadasnje vrednsti celokupne fixne imovne. Sadasnja vredstno je najmanja kod inveti. nekretnina sto znaci da imaju nizi preostali vek korsnosti i potrebna je njihova skora zamena

2) DOTRAJALOST OSN.SRED ISTROSENOST

Sti= IV/ NVIV-ispravka vrednostiNv- nabavna vrednost

ko osn.sred. kojih se primenjuje degresivna ili progresivna amort. (tj.ne konstatna i funkcionalana) i ako vek trajanja nije tacno procenjen i kod OSNOVNOG STADA

Sti=Tvk*100/Tvp

Tvk=a1*vk+a2*vk+a3*vk+a4*vkTvp=a1*vp+a2*vp+a3*vp+a4*vp

vk-broj godina od momenta ukljucenja u proces reprd. do memomenta merenja iskoriscenosti.vp-procenjeni vek trajanja osn.sred - br.godina

3) ISKORISCENJA KAPACITET

Stko.= U*100/UoU-ostvareniUo-moguci ucinsi pri optimalnom tj.realnom koriscenju kapaciteta

Stepen izvrsenja plana iskoriscenja kapacitetaSTKP=U*100/Up

Up-planirani

Prosecni stepen iskroscenja optimalnog, odnosno realnog kapaciteta

PStko= Nv1*Stko1+Nv2*Stko2+NvnStkon/Nv1+Nv2+Nv3

Stko1 - stepen iskroscenosti realnih kapaciteta pojed.

Prosecni stepen izvrsenja plana iskroscenja kapaciteta

Pstkp= Nv1*Stkp1+Nv2*Stkp2+Nvn*Stkpn/ Nv1+Nv2+Nvn

Nv1- nabavna vredn.pojedinih osn.sred. za koje je utvrdjen pojedinacni stepen iskoriscenja optimalnog tj.realnog kapaciteta.

Stpk1-stepen izvrsenja plana iskoriscenja kapaciteta pojedini vrsta osn. sred.

4) EFIKASNOST KORISCENJA OSN. SRED - odnos vred. ucinka i prosecno korscenih sred.

Eos= Q1*C1+Q2*C2+...Qn*Cn/ OSmo+OSm1+....OSmn/1+m

Q1-gotovi proizvodi proizvedeni u periodu za koji se vrsi merenje efikasnostiOSmn - nabavna vred.osn. sred. nakraju svakog mesecam - broj meseci

Eos= troskovi zavrsene proizvdonje/ nabavna vrednost osn. sred. u f-ji po bilansu otvaranja + nabavna vrednost. osn. sred. u f-ji po zaklj.bilansa

T.GP.G 1.POSLOVNI RASHODI 2.NABAVNA VRED.PRODATE ROBE 3.TROS.TEKUCEG PERIODA+ 4.POCETNE ZALIHE NEZAVRSENE PROIZVODNJE- 5. KRAJNJE ZALIHE NEZAVRSENE PROIZV.TROSKOVI ZAVRSENE PROIZVODNJE(3+4-5)

Tehnika opremeljnost- To = Nab vr opreme po bilansu otv + NVOPZB / 2 / prosean br radnika

11) ANALIZA OBRTA OBRTNE IMOVINE

Br dana trajanja obrta = broj dana u periodu za koji se meri obrt / koefic obrta

1) KOEFICIJENT OBRTA UKUNIH OBRTNIH SREDSTAVA Prihod od od prodaje / Obrtna imovina i AVR po bil otv + po bil zatvaranja / 2

Koeficijent obrta iskazuje koliko se puta obrtna imovina obrnula u periodu za koji se meri obrt, a broj dana trajanja jednog obrta pokazuje koliko dana je trajao jedan obrt imovine. to je koef obrta vii, a broj dana trajanja obrta manji vea je efikasnost obrtne imovine. Vea efikasnost obrtne imovine bitna je za finansijski rezultat preduzea iz 2 razloga:1) Kada je efikasnost obrtne imovine vea vei su uinci vei su prihodi od prodaje. to poveava finansijski rezultat2) Kada je efikasnost obrtne imovine vea raspoloiva obrtna imovina moe da bude manja tada su nii trokovi dranja zaliha i nii trokove finansiranja obrtne imovine, a to poveava fin rez.

U primeru je koeficijent obrta ukupne imovine u tg 2,75 a u pg 2,12 dok je broj dana trajanja obrta priblino 133 (132,73) u tg i 172 u pg to znai da postoji tendencija poveanja efiksanosti ukupne obrtne imovine u tekuoj u odnosu na pg.

2) BRZINA OBRTA MATERIJALA

Km=Troskovi materijala/ (zalihe matr po bil.otvaranja + zal.mat.po bilansu zatvaranja/2)

3) BRZINA OBRTANJA NEDOVRSENE PROZIVDONEJ

Knp=troskovi zavrsene proizv./( zalihe nedovrsene proizv.po bil.otvaranja + zalihe nedovrsene proizvodnje po bilansu zatvaranja)

Tnp= 365/Knp

1. POSLOVNI RASHODI 2. NAB.VREDNOST PRODATE ROBE 3. TROSKOVI OBRACUNSKOG TEKUCEG PERIODA+4. NEDOVRSENA PROIZVODNJA PO BIL.OTVARANJA poc. zalihe nedovr. pr.-5. NEDOVRS. PORIZV.PO ZAKLJUCENJU BILANSA krajnje zalihe nedov.proiz.6. TROSKOVI ZAVRSENE PROIZVODNJE (3+4-5)

4) BRZINA OBRTA GOTOVIH PROIZVODA

Kqp= troskovi prodatih gotovoih proiz./ (zalihe got.proizvoda po bil.otvaranja + zalihe got.proizv. po bilansu zatvaranja/2)

Tqp=365/Kgp

1. POSLOVNI RASHODI-2.NABAVNA VRED.PREDATE ROBEPOS. RASHODI PO OSNOVU TROS.+4.SMANJENJE VRED.ZALIHA UCINAKA-5.POVECANJE VRED.ZAL.UCINAKA6.TROS.PRODATIH GOTOVIH PROIZVODA (3+4-5)

5) BRZINA OBRTA ROBE

Kr= nabavna vred. prod.robe/ zalih robe po bil.otvaranja +zalihe robe po bil.zatvaranja/2

Tr=365/Kr

6) BRZINA OBRTA POTRAZIVANJA OD KUPACA

Kk= naplacena potrazivanja od kupaca/ bruto potrazivanja ok kupaca po bilansu otv + bruto potr. od kupaca po zakljucenja bil/2

prihodi od prodajeBruto potrazivanja od kupaca po zaklj. bilanasanaplacena potraz.od kupaca

7) BRZINA OBRTA OBAVEZA PREMA DOBAVLJACIMA

Kd=isplacene obaveze prema dobavljacima/ obaveze prema dob.po bil.otvaranja + obvee prema dob.po zaklj.bilansa/2

Td=365/Kd

12) ANALIZA INVESTIRANOG KAPITALA

-struktura investiranog kap.- prinos na investirani kap.

I.investirane nekretnine1.ucesce u kap maticnih pred2.ucesce u kap.povezanih pravnih lica3.ucesce u kap.drugih pravnih lica4.dugor.kred.povezanim pravnim licima5. dugorocni kred.u zemlji6.dugorocni kred. u inostranstvu7.dugorocne HOV8.otkupljene sopstvene akcije9.ostali dugorocni plasmaniII DUGOROCNI FIN.PLASMANI (1+2+3)III INVESTIRANI KAPITAL

PRINOS

+1.prihodi od zakupnine+2.prihodi od finansiranja+3. akumulirana dividenda na otkupljene sopstvene akcije-4.prihodi od finansiranja po osnovu obrtne imovinePRIHODI OD INVESTIRANOG KAPITALA (1+2+3-4) (*gde se gledaju ove stavke?)

stopa prinosa na investirani kapital = prihodi od investiranog kap./ investirani kap.bilansu otv.+ invest.kap.po zaklj.bil/2

Strukturu invest.kap u nasem primeru cine ucesce u kap.povezanih pravnih lica sa 62,96% od ukupnog inv.kap u ob godine i ucesce u kapitalu drugih pravnih lica sa 37,04% u obe godine.Investicione nekretnine su dugorono plasirana sredstva preduzea, tj nekretnine (gra objekti, zemljite) koje se dugorono izdaju u zakup, i nema ih u naem primeru. Dugorono finansijske plasmane ine uea u kapitalu povezanih lica i uea u kapitalu drugih pravnih lica.Investicioni kapital je ustvari: nekretnine koje se dugorono izdaju u zakup, uea u kapitalu, plasmani kapitala u vidu dugoronih kredita povezanim pravnim licima i dugor kred u zemlji, kupljenih akcija drugih preduzea, banaka, otkupljene sopstvene akcije...Shodno tome prinos na investicioni kapital obuhvata prihode od investiranog kap po osnovu zakupnine na investicione nekretnine, dividende na kupljene akcije, prihode od uea kap po osnovu udela kod drugihpreduzea i banaka, prihode od kamata na date dugorone kredite, akumuliranu dobit iz neto dobiti na otkupljne sopstvene akcije.

13) Analiza efikasnosti imovine

Koeficijent obrta poslovne imovine Ki = ukupan prihod / stalna i obrnta imovina po bilansu otvaranja (poslovna imovina) + stalna i obr imovina po zakljunom bilansu / 21. Poslovni prihod +2. Smanjenje vrednosti zaliha uinaka 3. Poveanje vrednosti zaliha uinaka =4. Prihod od prodaje +5. Finansijski prihod +6. Ostali prihod + 7. Ukupan prihodKi (Tg) = 1,86Ki (Pg) = 1,44Koeficijent obrta imovine je vii u tekuoj godini u odnosu na predhodnu to znai da je vea i efikasnost imovine, jer Ki pokazuje koliko puta se obrne posl. Imovina u toku perioda za koji se meri obrt.Rok povraaja imovine iskazuje broj godina u kome e se uloena sredstva u imovinu vratiti u gotovini. broj godina povraaja imovine = st i obr imovina po BO + st i obr imov po ZB / 2 / godinji neto novani tok iz poslovanja1. Amortizacija (da li je 1 i 2 zaj?)2. Trokovi dugoronih rezervisanja (iz pasive)3. Neto dobitak (gubitak)4. Neto novani tok iz poslovanja (1+2+3) Cash flowBr.G(Tg) = 16,84Br.G(Pg) = 24,94to je broj godina povraajamanji, povraaj je bri, vei je koeficijent obrta imovine, a time i efikasnost imovine i obrnuto.U naem primeru br godina povraaja imovine u gotovinu u tg iznosi 17godina (16,84), a u pg 25 godina (24,94), to znai da je efikasnost imovine vea u tekuoj godini, tj poveala se u tg u odnosu na pg jer se imovine u toku godine obrne 1,86 puta, dok je to u pg bilo 1,44 puta.Analiza fin poloaja (samo dato nabrajanje):1) Fin ravnotea2) Zaduenost3) Solventnost4) Odravanje realne vred sopstv kapitala5) Reprodukciona sposobnost

14) Analiza kratkorone finansijske ravnotee?

RbrPozicijatg%pg% (da li bez %?)1. Gotovina2. Kupci i druga potraivanja3. Kratkoroni fin plasmani4. AVR (obuhvata i PDV kao u bilansu)I Likvidna i kratkorono vezana sredstva KVS1. Kratkorone fin obaveze2. Obaveze iz poslovanja3. Obaveze po osnovu poreza i PVRIIKratkoroni izvori finansiranja KIFIIIKratkorona finansijska ravnotea I/II 0,86250,624

Pod finansijskom ravnoteom podrazumeva se da sredstva po obimu i vremenu za koje su vezana odgovaraju obimu i vremenu raspoloivosti izvora finansiranja. Analiza fin ravnotee se svodi na analizu kratkorone i analizu dugorone fin ravnotee. Kod jednaine kratkorone fin ravnotee leva strana se sastoji od likvidnih i kratkorono vezanih sredstava, a desna od dospelih obaveza i obaveza koje dospevaju u kratkom roku. Jednaina kratk fin ravn odgovara pravilu finansiranja 1:1 koji zahteva da vrednost gotovine, HOV koje se kotiraju na berzi i kratkoronih potraivanja prema kratkoronim obavezama bude 1:1. Kontrola odnosa got, HOV i kratk potraivanja i kratkoronih obaveza predstavlja kontrolu likvidnosti.KVSKIFTg11 : 0,8625 = 1,16Pg11 : 0,624 = 1,60Tekue god, kao i u predhodnoj, kratk fin ravn je pomerena ka kratk izvorima finansiranja. U tg na 100 dinara likvidnih i kratk vezanih (KVS) sredstava otpada 116 dinara kratkoronih obaveza (KIF), a u predhodnoj na 100 din KVS otpada 160 din KIF, to znai da preduzee ne moe odrati likvidnost jer e obaveze dospeti pre nego to e se izvriti mobilizacija sredstava.Likvidnost moe da se odri u sluaju da je mogue mobilisati KVS pre nego to kratkorone obaveze dospeju na naplatu (znai da su KVS vezana na krae rokove nego to su rokovi raspoloivosti KIF). Rokovi raspoloivosti KIF moraju da budu dui u proseku za 16% u tg od rokova mobilizacije KVS da bi se odrala likvidnost, a u predhodnoj je to 60%. Likvidnost je oboljana u odnosu na pg, mada jo nije prihvatljiva. Na primer se moe prikazati slikom: 3, str 204.

Na slici se vidi da je ovaj odnos KIF > KVS automatski dovodi do DIF < DVS. Razlika izmeu DVS i DIF (rafirani deo) se najee finansira iz KIF i ona ugroava likvidnost. To je ujedno i razlika izmeu KIF i KVS i ona u naem primeru iznosi 30,386 din u tg i 93,589 din u pg. Iz ovog podatka vidimo da se situacija u tg poboljala u odnosu na pg.Da je situacija drugaija tj da je kratk fin ravn pomerena u korist KVS, npr da na svakih 100 din KVS otpada 93 din KIF, znailo bi da preduzee moe odrati likvidnost uz uslov da se rokovi mobilizacije KVS nisu dui od rokova raspoloivosti KIF od 7%.Kada bi se ostvario uslov da proseni rokovi mobilizacije KVS odgovaraju prosenim rokovima raspoloivosti KIF postojala bi i sigurnost za odravanje likvidnosti kao na slici:1rafirani deo predstavlja tu sigurnost za odravanje likvidnosti.U ovom sluaju se u visini razlike izmeu KVS i KIF tj DVS i DIF, KVS finansira iz DIF.Ako bi u tim uslovima postojala paralelnost rokova, tj ako bi proseni rokovi mobilizacije KVS odgovarali prosenim rokovima raspoloivosti KIF ta razlika bi uvek bila u novanom obliku i predstavjala bi sigurnost za odravanje permanentne likvidnosti.Ako se ne bi, iz bilo kog razloga, izvrila mobilizacija KVS do momenta dospea KIF, dospele obaveze bi bile isplane iz novanih sredstava koja potiu iz razlike izmeu DVS i DIF.U strukturi DVS u naem primeru: gotovina i potraivanja su porasla u tg u odnosu na pg, kratk fin plasm nemaju udela u KVS, a iznos AVR je takoe vei u tg. U strukturi KIF kratkorone fin obaveze su se smanjile, kao i obaveze po osnovu poreza i PVR, dok su obaveze iz poslovanja poveane u tg u odnosu na pg. Bolje je KVS > KIF i DVSDVS->DVS bila bi manja od DIF upravo za iznos od 5% (1-0,95)*100% sto bi znacilo dase 5% od DIF upotrebljava za finansiranje KVS. Buduci da ce se KUS pre mobilisati u gotovini nego sto ce dugorocne obaveze DIF dospeti za placanje - u oblasti dugor.finansiranja stvorena je sigurnost za odrzavanja likvidnosti.Zakljuujemo da postoje 3 relacije:1) kada je KFS>1 u oblasti dugorocnog finasiranja -> ugrozeno je odrzavanje likvidnosti, jaca ugrozenost sto je KFS veci od 1.2) kada je KFS=1 u obl.dugor.finan.-> stovreni uslovi za odrzavanje likvidnosti jer je DUS=DIF, a ujedno i KUS = KIF3) kada je KFS sigurnost za odrzavanje likvidnosti jer je deo DIF iznad DUS upotreblje za finansiranje KUS koja ce se pre mobilisati neog sto ce dugorocne obaveze dospeti za placanje. Sigurnost je veca sto je KFS blizi 0.

18) ANALIZA DUGOROCNE FIN.RAVNOTEZA NA OSNOVU OBRTNOG FONDA (neto obrtni fond, neto obrtna sredstva, stalan obrtni fond)

1.Kapital2.Dugorocna rezervisanja3.Dugoronce obavezeI Kapital i dugorocne obaveze - DIF1. Osnovna sredstva2. dugorocni fin.plasmani3. guitak iznad kapitalaII DVS bez zalihaIII Obrtni fond (I-II)4.zaliheIV Procenta pokrivenosti stalnih zal.obrtnim fond. (II/4*100)(obrtni fond/zalihe)*100

Obrtni fond = kapital dugor.obaveze dug.rezerv. - osn.sred.dug.fin.plasmani gub.iznad kap. = obrtna sredstva - kratkorocne obaveze Obrtni fond je zapravo deo kapitala, dug.rezervisanja i dug.obaveza tj.DIF upotrebljen za finansiranje obrtnih sredtava (tj.zalihe), odnosno, to je deo obrtnih sred.koji je finansiran iz DIF. Ovaj fond se utvrdjuje na 2 nacina gore navedena. Oba nacina moraju dati isti rezultat. Pristustna je razlika izmedju sopstvenog obrtnog fonda i tudjeg obrtnog fonda. Sopstveni obrtni fond je deo sopstvenog kapitala iz koga se finansiraju obrtna sredstva. Ako se ne zna da li su dug.obaveze pribavljene za finansiranje DVS ili obrtnih sred., sopstv.obrt fond je razlika izmedju sopstvenog kapitala i zbira osnovnih sredstava, dugor.plasmana i gutka. U nasem primeru je sopstv. obrt.fond negativan i iznos 85697 - (126486+27) = -40816 u t.g. Tudji obrtni fond je razlika izmedju obrtnog fonda i sopstvenog obr.fonda.Kada je utvrdjen obrtni ofnd, fin.ravnoteza se utvrdjuje uporedjivanjem stalnih zaliha sa obrtnim fondom. Moguce alternative ovog odnosa su:1.Obrtni fond = stalne zalihe ->dug.fin.ravnoteza postoji, a time i uslovi za odrzavanja likvidnosti u oblasti dugorocnog finansiranja.2.obrtni fond > stalne zalihe---> dug.fin.ravnoteza pomerena ka obrtnom fondu cime je stvorena sigurnost za odrzavanja likvidnosti u oblasti dug.finansiranja.3.obrtni fond < stalne zalihe ---> dug.fin.ravnoteza pomerena ka stalnim zalhama u oblsti dug.fin.je ugrozeno odrzavanje likvidnsoti.Odrzavanje dug.fin.ravnoteze mnogo je lakse ako se stalne zalihe finansiraju iz sopstvenog obrt.fonda nego ako se finansiraju iz tudjeg obrtnog fonda. Tudji obrtni fond se smanjuje po osnovu otplate glavnice dug.duga, a posto stalne zalihe ostaju nepromenjen, za odrzavanje nepromenjene dug.fin.ravnoteze potrebno je supstituisati otplacenu glavnicu dug.obaveza povecanjem sopstv.kapitala iz finan.rezultata. A ako se stalne zalihe finansiraju iz sopstvenog kap.za odrzavanje nepromenjene dug.fin.ravnoteze nije potrebna nikakva supstitucija, samo treba voditi racuna da se sopstveni obrtni fond ne smanji (putem ulaganja u osn.sredstva i fin.plasmani).U tekucoj godini preduzece finansira stalen zalihe iz obrtnog ofina sa 65,08% sto znaci da je 34,92% (100-34,92) stalnih zaliha finansira iz kratk.obaveza tj.da su za 34,92% stalne zalihe vece od obrtnog fonda. Ugrozeno je odrzavanje likvidnosti.U p.g, obrtni fond je negativa, sto znaic da je kap.uvecan za dug.rezervisanja i dug.obaveze tj.DIF manji od zibra osn.sredstava, dug. fin.plasmana i gubitaka, tj. znaci da su obrtna sred.manja od kratk.obaveza. Negativni obrtni fond, tj.iznos od -22.778 din je iznos osn.sredstava, dug.fin.plasmana i gubitka koji je formiran iz kratk.obaveza tj.iz KIF. U p.g su i stalne zalihe u celosti bile finansirane iz KIF. U tim okolnostima nije bilo moguce odrzatai likvidnost ni teorijski.Da je obrtni fond bio veci stalnih zaliha razlika bi pretpostavljala iznos za koji se DIF veci od DVS i taj iznos predstavlja sigurnost za odrzavanje likvidnosti.19) Analiza zaduzenosti i solventnostiZaduzensot se ocenjuje preko strukture pasive bilana stanja posmatrane sa stanvoista vlasnistva. Struktura pasive utice na sigurnost, rentabilnsti i sa stanovista duznika. Sa stanovista poverilaca sigrunost se odnosi na povracaja tj.npaltai njhoivih potrazivanja, ne u roku dospeca nego kad tad, i iz likvidacione mase. Veca je ako je strukura pasive pomerena u korist sopstv.kap.duznika koji predstavlja garantno supstancu.Sa stanovista duznika sigurnsot da ce se ostvariti pozitivan fin.rezultat je veca ako je strukura pasive vise pomerena ka sopstvenom kapitalu. Manja zaduzenost ---> manji troskovi po osnovu kamta---> veca sigrunsot da se nece ostvariti negativna fin.rezultata RENTAB. Ako je kam.stopa na tudje izvore > stope neto prinosa na ukupna kapital, stopa neto prinosa na SK < stope neto prinosa na UK .---> iz pozajmljenog kap.NEGATIVAN FIN.REZULTAT ---> RENTAB. veca ako je strukutra pasive poverenea ka sopstv.kap (SK). Ako je kam.stopa < stope NP na UK, stopa NP na SK > stope NP na UK ---> iz pozajmljenog kapitala pozitivan fin.rezultat --- > u interesu da struktura pasive bude pomerena ka pozajmljenom kapitalu.Sto je autonomija manja sot se veca pozajmljena sredstva, poveriocui uticu na poslovnu politiku. Najprihvatljivija struktura pasive sa stanovista vlasnistva je:- Sopstveni kapital 50% - Obrtni kapital 50%- odnos sopstvenog kapitala i pozajmljenog 1:1- odnos sredstava i dugova 2:1U zivotu odstupanja od pravile zavise od:- organskog sastava sred.-vladajuce stope inflacije- rentabilnosti- likvidnostiOrganski sastav sred. i vladajuci stopa inflacije predstavljaju primarni faktor, dok su rentabilnosti i likvidnost sekundarni fakor.Zaduzenost se u americkoj literaturi meri FINANSIJSKIM LEVERIDZOM koj predstavlja odnos izmedju dugova i kapitalaFin.leveridz = dugorocne obaveze + kratkorocne obaveze / ukupni kapitalIskazuje koliko na svaki dinar kapitala otpada dinara dugova. Ne postoji stav koliki je fin.leveridz prihvatljiv.Solventnost preduzeca podrazumeva da je ono sposobno da plati ukupne dugove ne u roku dospeca, vec kad tad, makar i iz stecajne (likvidacione) mase.A likvidnost je sposobnost pred. da placa dugove u onom trenutku kada oni dospevaju za placanje.Solventnost se meri odnosom poslovne imovine ( manja je od posl. aktive za iznos gubitka i ukupnih dugova (obaveza))Poslovna imovina/ukupni dugovi < 1 ---> preduzece je insolventno jer kada bi unovcilo svu svoju imovinu ne moze platiti ukupne dugove20) ANALIZA REPRODUKCIONE SPOSOBNOSTI1. akumulirana neto dobit2. amortizacija3. troskovi dugorocnog rezervisanja ( rezervisanja iz pasive)4.naplacena glavnica dug.plasmana5. efekti revalorizacije nadoknadjeni iz ukup.prihoda revalor.rezerveI Bruto sredstva za reproduk.6.otplacena glavnica dug.obaveza7.otkupljene sopstvene akcijeII neto sredstva za reproduk.8. prosecna ukupna sred. (ukupna aktiva u t.g i p.g/2)III stopa bruto sred. za repr. (I/8*100)IV stopa neto sred. za repr. (II/8*100)9. ukupan prihod ( poslovna + finan.+ ostali)V koeficijent obrta prosecnih ukupnih sred (9/8)10.pokrivenost DUS sa DIF-DFR (1:DFR)11. stepen otpisanosti opreme (IV/NV*100)12.prosecna uk.sredstva13. sotpa bruto sred.za repr. (6/12)14. stopa neto -II- (9/12)15.ukupan prihod16.koef.obrta uk. ? (15/12)

Reprodukciona sposobnost je sposobnost preduzeca da iz sopstvenih sredstava finansira reprodukciju. Razlikuje se sposobnost pred. da iz sopstvenih sred.finansira prostu reprodukciju - obnavljanje osnovnih sred. i stalnih zaliha na nepromenjenom fizickom nivou ----> to obezbedjuje poslovanje u nesmanjenom obimu i prosirenu reproduk. - ne samo obnavljanje osn.sred i stalnih zaliha na nepromenjenom fizickom nivou vec i nabavku novih osn.sredstava i st.zaliha ito povecava fizicki obim poslovanjaReprodukciona sposobnost pred.uslovljena je:1.strukturom osn.sredstava sa stanovista roka trajanja2.duzinom amortizacionog perioda osn. sred.3 racionalsnoscu upravljanja zalihama.4. visinom fin.rezultata5. visinom osn.sopstvenog kap.6. odrzavanjem realne vred.sop.stv.kap. u uslovima inflacijeSredstva za finansiranje repr. se kvantificiraju u bruto i neto iznosu.Bruto sred. za repr. cine : akumulirani neto dob., amortizacija, tros.dugorocnog rezervisanja, naplacene glavnice dug.plasmana i efekti revalorizacije nadoknadjeni iz ukup.prihoda ( jer naspram njih ne stoji neposredno nikakav izdatak)U nasem primeru, akumulirani neto dob i amort.sr. se povecavaju u t.g u odnosu na p.g. Naplacena glavnica dugorocnih plasmana je ostala ista, a ? dugorocnih rezervisanja. i efekata revalorizacije nema. Stopa bruto i neto sred. za reprodukciju se povecala u t.g u odnosu na p.g. Neto sred.za repr. predstavljaju razliku izmedju bruto sred.i otplacene glavnice dugorocnih obaveza i tokupljenih sopstvenih akcija.Iznos otplacene glavnice dugo. obav. je iskljune u obe godine, a otkupljenih sopstv. akcija nema.Iznos i neto sred. i bruto sred. za reprodukciju je visi u tekucoj u odnosu na p.g.Neto sred. za repr. su slobodna za ulaganje u osn.sred. i stalne zalihe uz uslov da postoji DFR u smislu jednakosti SUS, ukljucujuci u njih i stalne zalihe i DIF. utakvim uslovima: ako su neto sred. za repr < ponovna NV osn.sredstava ---> pred.nije sposobno da finansira prostu reprodukciju iz sopstv. sred. Ako su neto sre. z.r = pon.nabavnoj vrednosti dotrajalih osn. sred ----> pred. je sposobno da iz sopst.sred.finansira prostu reprodukciju i kao neto sr.z.r > pon.NV osn. sredstava ---> pred. je sposobno da iz sopstvenih sredstava finansira reprodukciju i deo prosirene u visini razlike izmedju ove dve vrednosti.Nesposobnost pred. da iz sopstv.sred.finansira prostu reproduk.upucuje na zakljucak da su ulozena sred.toliko usko rentabilna da sama sebe ne mogu otvoriti i otplatiti dug.obaveze iz kojih su nabavljena ( ako je pred dug.ulaganjima, stalne zal. i osn.sredstva u momentu osnivanja finansiralo iz sopstv.kapitala i pri tome nije sposobno da sopstv. sredstvima finansira prostu reprodukcijuznaci da je izgubilo osnivacki sopstv.kapital)Pred. koje je sposobna da prostu repr.finansira iz sopstv. kapitala u pogledu rentabilnsoti ulozenih sred. se razlikuje po tome da li je u momentu osnivanja vise ili manje finansirano iz sopstv.kap. ili iz dug. pozajmljenog kap. Ako je finansiralo iz sopstv. sred., a sposobno je da finansira prostu repr.---> znaci da realno ne uvecava sopstv. kap. osim u nivou supstitucije pozajmljenog kap. (rentabilnost niska). Ako se finansiralo sa vise dug. pozajmljenog kap. a moze da finansira prostu repr. iz sopstv sred---> rentabilnost je veca odr prvog jer je potrbno bilo izvrsiti i supstituciju pozajmljenog kapitala.Pred. koje iz sopstv. sred. finsiranja i prosirene reprodukcije je ispred drugih. Rentabilnost preduzeca je veca sto je startovalo sa vise drug. pozajmljenog kapitala, a uz to je sposobno za finansiranje prosirene repr. iz sopstvenih sred. jer je moralo obezbediti i vecu supstituciju pozajmljenog kap. i realno uvecanje sopstvenog kapitala. (za prosirenu r)Stanje DFR se uzima u obzir jer je reproduciona sposobnost uslovljena DFR, a otpisanost opreme se uzima kao indikator potrebe zamene osn.sredstava.U t.g u odnosu na p.g reprodukciona sposobnst se malo poboljsala jer je pokrice DVS sa DIF malo praslo (sa 52% na 85%), stepen otpisanosti opreme se smanjilo ( sa 84,40 na 81, 55%), stopa bruto sred. za repr. se povecala sa 6,64% na 8,57% kao i stopa neto sred. za repr. sa 4,8% na 6,73%. Moze se reci da su obe stope porasle da su obe stope porasle dobrim delom zbog veceg koef. obrta prosecnih ukupnih sred koji je 1,92% u t.g. u odnosu na p.g kada je bio 1,45%Posto je i u p.g i u t.g dugor. fin. ravnoteza pomerene au korst DUS, i ako je pred. ostvarilo neto sred. za reprodukciju, ono nema sopst. sred. za reprod.jer ono treba iz razlike izmedju DIF i DIS (kada je DIF > DUS sto nije ovde) da finansira reprodukciju, ali ne preko tog izvoza jer bi tada dosla da pomeranja ravnoteze prema DUS i to bi ugrozilo odrzavanje likvidnosti i doveko do stvaranje kakva sad postoji u nasem primeru. Znaci da pred. iz nekog sred. za repr. moze da finansira repr. samo u visini razlike izmedju DIF i DUS sto podrazumeva da je DIF > DUS. Kada bi pred. u nasem slucaju ipak ulagalo u repr. upr. u osn. sred., dug. fin.ravnoteza bi se jos vise pogrosala, time bi se jos pogrosali i uslovi za odrzavanje likvidnsti sa stanovista dug. finansiranja. Ipak, u pred. je prisutna tendencija malog poboljsanja dug. fin.ravnoteze u t.g u odnosu na p.gSudeci po stanju dug. fin.ravn. i visokom stepenu otpisanosti opreme ---> pred. nije sposobno da finansira prostu repr. iz sopstv. sredstava. Ovaj zakljucak nije pouzdan iz 2 razloga:1) mozda je pred. dugorocno plasiralo deo svojih sred. pa bi ostvarivalo prihod od kamate do momenta dok tu sred. ne bude trebalo upotrebiti za zamenu dotrajalih osn.sred.2) ne znamo koliko je stvarno osn. sredstava dospelo za zamenu.Struktura i raspored ukupnog prihoda1. Posl prih2. Finansijski prih3. Ostali prihI Ukupni prihodi1. Posl rashodi2. Fin rashodi3. Ostali rashII Ukupni rashodiIIIBruto dobitak (I-II)IVGubitak (oba pre oporezivanja)4. Porezi i doprinosi na dobitakVNeto dobirak (III-4)VINeto gubitak (III+4)14