za pacijente Prirunik

  • View
    231

  • Download
    5

Embed Size (px)

Text of za pacijente Prirunik

  • ISBN 9958-695-0-6

    ASTMA

    Sarajevo, 2006.

    za pacijentePrirunik

    9 7 8 9 9 5 8 6 9 5 0 6 3

  • Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo

    ASTMA

    Prirunik za pacijente

    Prof dr Zehra Dizdarevi

    Prof dr Hasan uti

    Prof dr Bakir Mehi

    Prim mr ph Edina Stevi

    Sarajevo, maj 2006. godine

  • Autor: Prof dr Zehra Dizdarevi Prof dr Hasan uti Prof dr Bakir Mehi Prim mr ph Edina Stevi ASTMA Prirunik za pacijente Izdava: MINISTARSTVO ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVO Za izdavaa: Prof dr Zehra Dizdarevi CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 616.248 (035)

    Astma ; prirunik za pacijente / Zehra Dizdarevi ... [et al.]. - Sarajevo: Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Sarajevo, 2006. 58 str.: ilustr.; 19 cm ISBN 9958-695-0-6 1. Dizdarevi, Zehra COBISS.BiH ID 14855686 Design i raunarska priprema Nedim Muhi

    tampa SaVart Sarajevo

    Za tampu Pao Varatan

    Fotografije: Glaxo SmithKline Predstavnitvo u BiH

    Tira 1.000 primjeraka

  • ASTMA

    Prirunik za pacijente

  • SADRAJ Predgovor ................................................................................. 7

    Disanje ..................................................................................... 10

    ta je astma? ............................................................................ 14

    Klasifikacija astme ................................................................... 16

    Pokretai astme ........................................................................ 19

    Simptomi astme ....................................................................... 23

    Dijagnosticiranje astme ............................................................ 23

    Lijeenje astme ......................................................................... 26

    Kontrola astme ......................................................................... 35

    Vjebe disanja .......................................................................... 43

    Najea pitanja vezana za astmu ............................................ 49

    Savjeti ....................................................................................... 54

  • ASTMA P r i r u n i k z a p a c i j e n t e

    Predgovor Astma je hronina upalna bolest disajnih puteva koja se manifestuje oteanim disanjem, pitanjem u prsima, stezanjem u grudima i kaljem jer su disajni putevi sueni, oteeni i upaljeni. Disajni putevi postaju osjetljiviji na promjene u okolini i napad astme se moe desiti vrlo lahko. Simptomi i tegobe astme se mijenjaju iz sata u sat, iz dana u dan, sedmice u sedmicu i kroz mjesec. Simptomi astme su izraajniji nou i u ranim jutarnjim satima. Takoer, jaina astme varira od osobe do osobe. Neki pacijenti imaju povremene simptome bolesti, neki imaju simptome koji su svakodnevni, a neki imaju vrlo jake simptome koji ih iskljue iz svakodnevnih kolskih aktivnosti ili s posla. Procjenjuje se da 300 miliona ljudi irom svijeta ima astmu, i broj oboljelih je u stalnom porastu irom svijeta, te je astma jedan globalni svjetski problem koji ne smije biti ignorisan. Naroito se broj oboljelih os astme poveava u urbanim podrujima zahvaenim modernizacijom i prihvaanjem zapadnog naina ivota. Najvei porast oboljelih je u Australiji gdje oko jedna etvrtina djece ima dijagnozu astme. U Americi je broj astme vie nego udvostruen od 1980 do 1998. sa 6,7 miliona na 17,3 miliona oboljelih. Ako se nastavi ovakav porast oboljelih procjenjuje se da e do 2025. godine broj astmatiara u urbanim podrujima porasti sa 45% na 59%, pa e do 2025. biti dodatnih 100 miliona astmatiara.

    7

  • ASTMA P r i r u n i k z a p a c i j e n t e

    irom svijeta astma utie na ljude svih etnikih grupa, socijalno-ekonomskih nivoa i godina. Astma je zdravstveni, socijalni i ekonomski problem. Najee, astma se razvije tokom djetinjstva. Astma je hronina bolest koja je najei uzrok izostanaka iz kole. Astma ne moe biti izljeena ali moe biti efektivno lijeena. Lijeenje astme ima za cilj dovesti bolest pod kontrolu, odnosno samokontrolu to podrazumijeva da osoba sa astmom nema simptome bolesti niti iznenadnih napada astme, da ne mora da koristi lijekove za olakanje ili da esto ide u hitnu pomo, ve da je pacijent osposobljen da vodi normalne fizike aktivnosti, ukljuujui i bavljenje sportom i ima normalnu plunu funkciju. Kontrola astme moe biti postignuta kod veine pacijenata, bez tetnih djelovanja lijekova, kroz implementaciju efektivnog astma menadment programa. GINA program podrazumijeva plan od 6 taaka:

    Obuiti pacijente o razvijanju partnerstva sa menadment astma planom

    Procijeniti i pratiti jainu bolesti praenjem simptoma i plunih funkcija

    Izbjegavati faktore koji mogu dovesti do napada astme Razviti dugoroni plan lijeenja Razviti plan kako upravljati u napadu astme Osigurati redovno praenje

    Da bi se postigla uspjena kontrola i lijeenje astme,

    bolesnik mora biti upoznat o prirodi svoje bolesti i nainu njenog lijeenje, te su iz tog razloga u svijetu organizovane razliite obuke

    8

  • ASTMA P r i r u n i k z a p a c i j e n t e

    bolesnika prema internacionalnim i nacionalnim preporukama (kole disanja, tzv. kole astme).

    Kao najei uzroci loe kontrole astme navode se nedo

    voljna obavijetenost bolesnika o prirodi bolesti, neredovno uzimanje i doziranje propisanog lijeka, te nepravilna upotreba inhalatornih lijekova.

    Razliitim modelima treninga pacijenta (kola astme) po

    stie se svakodnevno podnoenje bolesti, upoznavanje sa njenom prirodom, lijeenjem i nainom uzimanja lijekova, pravovremenim prepoznavanjem i procjenom teine napada, metodama samopomoi lijekovima, nainom disanja ili poloajima tijela, kako bi bilo lake prebroditi astmatini napad.

    Da bi se olakala komunikacija izmeu ljekara i pacijenata

    oboljelih od astme, pokuali smo da ove probleme svedemo na jednostavan, praktian jezik sporazumijevanja i na svima dostupan nain objasnimo prirodu bolesti. i nain lijeenja.

    Ovaj prirunik je namijenjen osobama kojima astma ometa

    normalan ivot, a u njegovoj realizaciji zahvalnost dugujemo i Glaxo SmithKline Predstavnitvo u BiH za ustupljene materijale i informacije. .

    9

  • ASTMA P r i r u n i k z a p a c i j e n t e

    Disanje

    Disanje (respiracija) je proces razmjene kiseonika i ugljen-dioksida izmeu organizama i njegovog vanjskog okolia.

    Disanje je nesvjesna radnja a postajemo ga svjesni tek kada je oteano.

    To je jedna od najvanijih funkcija za odravanje ivota, jer je poznato da bez hrane ovjek moe izdrati 3 sedmice, bez vode 3 dana, a bez zraka samo 3 minute.

    Organi za disanje su: Nos, grkljan, dunik, disajne cijevi, plua, alveole (balonii).

    10

  • ASTMA P r i r u n i k z a p a c i j e n t e

    Kisik - izvor energije, zdravlja i vitalnosti

    Ljudski organizam mora se putem krvotoka kontinuirano opskrbljivati kisikom jer u tijelu ne postoji ni najmanja rezerva kisika.

    Primarni je uslov za zdravlje ljudskog organizma snabdijevanje elija kisikom koji kroz hemijske procese postaje izvor energije nune za odranje ivota. Kisik je glavni izvor energije za rad mozga i svih organa.

    11

  • ASTMA P r i r u n i k z a p a c i j e n t e

    U ovjeka se apsorpcija kisika dogaa u pluima, a putem krvi se prenosi u pojedine organe. Glavni nosa kisika krvlju je hemoglobin.

    Odrasli ovjek udahne prosjeno oko 16 puta u minuti, a svaki put koliina udahnutog zraka iznosi oko pola litre. To znai da svakodnevno odrasli ovjek udahne oko 9100 litara zraka. Za vrijeme normalnog disanja struja zraka putuje brzinom od priblino 80 km na sat, a za vrijeme kihanja ili kaljanja ta se brzina moe poveati i na 1200 km na sat. Maksimalna koliina zraka koju ovjek moe udahnuti i izdahnuti odjednom naziva se vitalnim kapacitetom. Nekoliko faktora moe negativno utjecati na vitalni kapacitet ovjeka: puenje, oneienje zraka, pogreno tjelesno dranje, fizika neaktivnost, pretilost i nedovoljna dubina udisaja. Svrha disanja je:

    1. odnijeti tkivima kisik (O2) radi preivljavanja,

    2. odstraniti otpadne proizvode iz elije, ugljini dioksid (CO2).

    Izmjena ovih plinova je uloga plua. U pluima zrak putuje pomou tzv. zranih cijevi koje se granaju poevi od vrata (dunik) do kraja grudi i izgledaju kao naopake postavljeno drvo s kronjom. Ove se cijevi dijele u sve tanje i tanje, da bi na kraju zavrile kao malene vreice za zrak koje izgledom podsjeaju na malene svjetiljke sa balon

    iima (alveole). Ovi su balonii (alveole) smjeteni blizu krvnih ila u zidu plua. Zbog takvoga naina grae plua prilikom udisaja

    12

  • ASTMA P r i r u n i k z a p a c i j e n t e

    zrak se upije u balonie i potpuno ih proiri. Kisik tada prelazi u crvena krvna tjeleca u krvi, koja zatim uz pomo srca raznosi po tijelu. Ugljini dioksid naputa tijelo prolazei kroz plua prilikom izdisaja.

    Velika povrina od 100 m2 plunih alveola lahko je pristupana moguim uzronicima bolesti ako se ne sprijei njihov pristup do njih.

    13

  • ASTMA P r i r u n i k z a p a c i j e n t e

    Manjak kisika u krvi naziva se hipoksemija, a uzrokuje je manjak kisika u pluima (hipoksija). Na alost, nain ivota suvremenog ovjeka koji podrazumijeva brze i nekvalitetne obroke (primjerice, fast food), puenje, stres, fiziku neaktivnost, oneienje okolia dovodi do smanjenja koliine kisika u organizmu. Postoje i stanja