Za Čist Okoliš

VladaRepublike

Za ist okoli

Z A J E D N ODO EU FONDOVA

2 ZAJEDNO DO EU FONDOVA

ZAJEDNO DO EU FONDOVA 3

Ouvani okoli i priroda jedno je od naih najveih bo-gatstava. Na to imamo pravo biti ponosni, no to bogatstvo pred nas stavlja i veliku odgovornost da njime mudro gospodarimo i stavimo ga u funkciju odrivog razvoja.

U zadnjih nekoliko godina napravili smo ogromne promjene. Otpad je postao jedna od najvanijih tema u dravi. No, dok smo se mi saivjeli sa terminom gos-podarenja otpadom, napredniji dio Europe ve govori o upravljanju resursima. A upravljanje resursima ne ukljuuje samo gospodarenje otpadom, nego i ener-getsku uinkovitost, zatitu zraka, borbu protiv kli-matskih promjena.

Zbog svega to je proputeno uiniti, od 2002. do 2012. godine na odlagalita diljem Hrvatske zakopano je sirovina vrijednih preko 5 milijardi kuna. Zato us-

postavljamo cjeloviti sustav gospodarenja otpada s ciljem iskoritavanja vrijednih sirovina koje e se, umjesto da zavre na odlagalitima, ponovno upotrebljavati, re-ciklirati ili energetski oporabiti.

Prijetnja naim prirodnim bogatstvima, naem gospodarstvu kao i ovjeku sa-mom, danas su klimatske promjene ijih smo posljedica svjedoci posljednjih godina u obliku ekstremnih sua, poplava ili ledoloma. Zato smo fokusirani na provoenje mjera za smanjenje emisija staklenikih plinova i ublaavanje klimatskih promjena, posebno kroz energetsku uinkovitost u zgradarstvu i prometu jer iz ta dva sektora dolazi gotovo polovina emisija staklenikih plinova.

Svjesni vanosti ouvane prirode i potencijala koju ona ima za nau zemlju, u in-frastrukturne projekte u zatienim podrujima ulae se vie nego ikad prije.

Svi ovi pojedinani ciljevi vode u istom smjeru razvoju cirkularnog, zelenog, gospodarstva. ivimo na kontinentu najsiromanijem sirovinama i esto se za-nemaruje injenica da prirodne resurse i sirovine iskoritavamo bre nego se oni mogu obnoviti. Stoga je jedan od najveih prioriteta uinkovito koristiti resurse i graditi odrivu budunost. To nam jami utede sirovina i energije, ouvani okoli, a istovremeno omoguavamo razvoj gospodarstva, stvaramo dodatne, zelene, poslo-ve, poveavamo konkurentnost i potiemo inovativnost.

A kako bismo sve te ciljeve ostvarili, osigurali ist i zdrav okoli, veu kvalitetu ivota naih graana i gospodarski rast i razvoj, uz nacionalna, na raspolaganju ima-mo i nikad vea europska sredstva preko 21 milijardu kuna.

Mihael Zmajloviministar zatite okolia i prirode


Europski strukturni i investicijski fondovi

* iznosi u milijardama kuna

Europski fondovi prilika su za razvoj Hrvatske u svim sektorima. U Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014. 2020. Republika Hrvatska na raspolaga-nju ima vie od 80 milijardi kuna. Programom se provodi kohezijska politika Europ-ske unije i doprinos poticanju ulaganja u infrastrukturne projekte kojima je cilj pota-knuti gospodarski rast i radna mjesta i osigurati kvalitetnije uvjete ivota graanima.

Ciljevi

62,9% stanovnitva u dobi od 20 do 60 godina - zaposleno

Godinja ulaganja u istraivanje i razvoj u visini 1,4 % BDP-a Ispunjenje 20-20-20 ciljeva

za klimu i energiju Ispod 4% stopa ranog

naputanja kolovanja Minimalno 35%

visokoobrazovanog stanovnitva 150.000 ljudi manje u riziku od siromatva nego

u 2012. godini

Europski fond za regionalni

razvoj

33,1

Europski socijalni fond

11,6

Europski fond za pomorstvo i

ribarstvo

1,9

Europski poljoprivredni fond

za ruralni razvoj

15,5

Kohezijski fond

19,6


Operativni program Konkurentnost i kohezija za zatitu okolia 21 milijarda kuna

Ministarstvo zatite okolia i prirode direktni je nositelj aktivnosti u etiri prio-ritetna podruja naeg sektora; gospodarenje otpadom, zatita prirode, zatita zra-ka i praenje i planiranje klimatskih promjena.

Sektor gospodarenja otpadom 3,6 milijardi kuna

Praenje i ublaavanje klimatskih promjena 231 milijuna kuna

Sektor zatite prirode 950 milijuna kuna

Sektor zatite zraka 152 milijuna kuna


Upravljanje resursimaUinkovito upravljanje resursima i vrijednim sirovinama jedno je od kljunih politikih i gospodarskih pitanja dananjice. To podrazumijeva dobivanje vie vri-jednosti sa manjim ulogom, iskoritavanje resursa na uinkoviti nain i uinkovitije upravljanje tim resursima tijekom njihova cjelokupnog ivotnog ciklusa.

Dok smo se mi u Hrvatskoj tek poeli saivljavati sa terminom gospodarenja ot-padom, u Europskoj uniji, a posebice naprednijim dravama lanicama, ve odavno se govori o upravljanju resursima. Stoga je pitanje potrebe za uinkovitim iskorita-vanjem resursa ugraeno u sve politike EU-a.

Ako proizvode i sirovine, umjesto da zavravaju na odlagalitima, nastavimo kori-stiti koliko god je to mogue tako da ih obnovimo, ponovno upotrebljavamo, popra-vimo, preradimo i recikliramo, tedimo energiju i sirovine i smanjujemo ovisnost o uvoznim sirovinama. K tome, smanjenjem koliine otpada koji se odlae na odlaga-lita smanjujemo emisije staklenikih plinova. Time osiguravamo ist i zdravi okoli, veu kvalitetu ivota graana i inimo dobro za gospodarstvo. Uinkovito upravljanje resursima po naelima cirkularne ekonomije direktno je vezano uz otvaranje novih radih mjesta u sektoru oporabe otpada i recikliranja koji moda jedini raste dvozna-menkastim postotkom i dokazano je najotporniji na gospodarsku krizu. Pritom ne govorimo o radnim mjestima samo za niskokvalificirane radnike jer razvojem zelenih tehnologija raste potreba i za visokostrunim i upravljakim radnim mjestima.

Prerada plastinog otpada

Recikliranje papira

Proizvodnja energije

Prerada stakla

Dobivanje bio-goriva

Prerada metala

Kompostiranje

Izgubljena radna mjesta


Prosjeni stanovnik Hrvatske godinje prosjeno proizvede 404 kg otpada Prosjeni stanovnik EU 481 kg Prosjeni stanovnik RH na odlagalite BEZ OBRADE baci 85% tog otpada koji je

skupio u takozvanoj crnoj kanti Reciklira se samo 16%

Prosjeni stanovnik EU odloi svega 31% a reciklira se 43%

metal 1,1% 13.000 140

papir i karton

27,5%

Kada bismo reciklirali samo 50% korisnih sirovina koje se nalaze u prosjenoj kanti za mijeani otpad, umjesto da ih neobraene bacimo na odlagalita, godinje bismo smanjili najmanje 533.000 tona otpada na odlagalitima a za obradu tog otpada trebala bi 4.540 radnih mjesta.

%

150.000

tone

1.200

radna mjesta

kuhinjski otpad

26,5% 199.000 830

plastika 26,3% 147.000 2.100

staklo 3,6% 24.000 270


Prema podacima Europske komisije, kada bi se u potpunosti primjenjivali svi zakoni vezani uz otpad u Europskoj uniji ostvarile bi se godinje utede od 550 milijardi kuna te bi se do 2020. godine otvorilo 400.000 novih radnih mjesta

U Hrvatskoj u kratkom roku moemo udvostruiti broj zaposlenih u tom sektoru, sa 6.000 na 12.000

Gospodarenje, a ne zbrinjavanje

Od industrijske revolucije u naim se gospodarstvima razvio uzorak rasta po na-elu uzmi, izradi, konzumiraj, baci linearni model koji se temelji na pretpostavci da su resursi obilni, dostupni te da ih se lako moe crpiti i jeftino odlagati. Na kontinent siromaan je sirovinama. Uz rast populacije od 3% i gospodarski rast od 15,5% do 2050. troili bismo 5 puta vie resursa nego danas. Taj model gospodarskog rasta je neodr-iv. Stoga je s linearnog ekonomskog modela nuno prijei na cirkularnu ekonomiju.

U sustavima cirkularne ekonomije dodana se vrijednost proizvoda zadrava to je dulje mogue i ne stvara se otpad. Primjena temeljnih naela cirkularne ekonomije znai da proizvode i sirovine ponovno upotrebljavamo, popravimo, preradimo i reci-kliramo. To jami utede energije i sirovina, manju ovisnost o uvoznim sirovinama i direktno je vezano uz otvaranje novih radih mjesta u sektoru koji moda jedini raste dvoznamenkastim postotkom i dokazano je najotporniji na gospodarsku krizu.


512 milijuna kuna q komunalna oprema nabavljena u posljednje 3 godine

80% graana danas ima pristup nekom obliku primarne selekcije q 2012. to ih je imalo 45%.

Razvrstavanje otpada

Recikliranje s proizvodnjom

Recikliranje u sirovinu

Usluge cirkularne ekonomije

(Ponovna) proizvodnja

Ponovna upotreba

Bioekstrakcija

Niska i srednja struna sprema

Via i visoka struna sprema

Specijalistika i upravna zvanja

IZvOR q The Wrap: Employment and the circular economy, 2015


Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Sredstva e se koristiti za izgradnju i opremanje centara za gospodarenje otpa-dom, za sanacije postojeih odlagalita komunalnog otpada, te za uvoenje i pobolj-anje odvojenog sakupljanja, recikliranja i ponovne upotrebe otpada.

Uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, umjesto 360 odlagalita diljem Hrvatske, koja e se sanirati i zatvoriti, imat emo 13 centara za gospodarenje otpadom modernih postrojenja u kojima se najsuvremenijim tehnologijama po najviim ekolokim standardima obrauje otpad.

Za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Hrvatska do 2020. godine na raspolaganju ima 3,6 milijardi kuna europskih sredstava


Centri za gospodarenje otpadomCentri za gospodarenje otpadom jedan su od kljunih elemenata za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Centri su moderna postrojenja u kojima se dodatno obrauje komunalni otpad te se koliina neiskoristivog koja na koncu procesa ostaje svodi na minimum inertnog otpada pogodnog za odlaganje.

U Hrvatskoj e ukupno biti izgraeno 13 centara za gospodarenje otpadom ija se vrijednost procjenjuje na 4,8 milijardi kuna. Ministarstvo je osiguralo sufinanci-ranje tih projekata iz EU fondova i Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovi-tost u iznosu do 90% ukupne vrijednosti investicije.

Jedinicama lokalne samouprave tako preostaje osigurati samo 10% vrijednosti ukupne investicije.

CGO ORLOVNJAKCGO DOLINE

CGO TARNOGRAD ZAGREB

CGO BABINA GORA

CGO BIKARAC

CGO BILJANE DONJE

u RH q 4,8 milijardi kuna

650 radnih mjesta u centrima kad se otvore


Realizirano

CGO Mariina277 mil. kn

CGO Katijun266 mil. kn

Primorsko-goranska upanija: 296 195 stanovnika Oko 135 000 t otpada godinje Otvaranje centra omoguuje zatvaranje

9 odlagalita

Istarska upanija: 208 055 stanovnika Oko 111 000 t otpada godinje Otvaranje centra omoguuje zatvaranje

6 odlagalita

Ove godine s radom kreu dva centra za gospodarenje otpadom. CGO Mariina za Primorsko-goransku upaniju i CGO Katijun za Istarsku upaniju. Zajedno su vrijedni preko pola milijarde kuna i pokrivat e potrebe Primorsko-goranske i Istar-ske upanije i njihovih 504.000 stanovnika.

Izgradnja ova dva centra za gospodarenje otpadom financirana je sredstvi-ma iz Operativnog programa Zatita okolia za razdoblje 2007. do 2013.


Do kraja 2018. Hrvatska mora sanirati i zatvoriti sva odlagalita otpada. Dio odlaga-lita sanira se sredstvima iz EU fondova u sklopu Operativnog programa Zatita oko-lia za razdoblje 2007. 2013. i Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost.

Za sanaciju triju odlagalita komunalnog otpada u gradovima Osijeku i Samo-boru te Opini Semeljci, osigurano je 100% financiranje sredstvima fondova.

Sanacije odlagalita

Sanacija odlagalita Filipovica u Gradu Osijeku9,6 milijuna kuna

Sanacija odlagalita Stara ciglana u Opini Semeljci2,9 milijuna kuna

Sanacija odlagalita Trebe u Gradu Samoboru96 milijuna kuna


Zatita prirodeHrvatska je po prirodnim bogatstvima u samom europskom vrhu. Ekoloka mrea Natura 2000 obuhvaa ak 37% kopnenog teritorija Hrvatske i 16% morskog pod-ruja, po emu se nalazimo u samom europskom vrhu.

Naih 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode ine vaan dio mree Natura 2000 u Hrvatskoj, a mnogi od njih ve i sada znaajno doprinose razvoju lokalne zajednice, posebice kroz turistike i pratee sadraje.

Cilj je ouvati postojeu bioraznolikost i geoloku raznolikost, vratiti dio izgublje-nih vrsta i stanita gdje je to mogue te razviti prikladan sustav za njihovo vredno-vanje i ouvanje.

380 do 650 milijardi kuna godinje q turistiki prihod u podrujima pod ekolokom mreom Natura 2000 u EU

8 Nacionalnih parkova i 11 Parkova prirode zajedno ine 8% teritorija RH

1. Strogi rezervat2. Nacionalni park3. Posebni rezervat4. Park prirode 5. Regionalni park6. Spomenik prirode7. Znacajni krajobraz8. Park uma9. Spomenik parkovne

arhitekture

Zaticena podrucja

36,92% kopna RH

HR ekoloka mrea = Natura 2000

140 ptica

135 vrsta

72 stanita


Zatiena podruja generatori razvojaZatiena podruja imaju potencijal osigurati razvoj ire regije u kojoj se nalaze i omo-guiti graanima da u sinergiji s naim parkovima razvijaju svoje turistike, poljopri-vredne i uslune djelatnosti. Zato u zatiena prirodna podruja ulaemo vie nego ikada kako bismo osigurali da i generacije koje dolaze uivaju u ljepotama nae zemlje i koristima koje proizlaze iz odrivog razvoja temeljenog na prirodnim dobrima. U po-sljednje tri godine ulaganja u posjetiteljsku infrastrukturu u zatienim podrujima do-segla su vie od 200 milijuna kuna, a sredstvima iz Operativnog programa Konkuren-tnost i kohezija planira se realizacija brojnih kapitalnih projekata u naim parkovima.

1 od 3 glavna motiva za dolazak turista u Hrvatsku q ljepote ouvane prirode*

* Istraivanje Instituta za turizma, TOMAS 2010.

Rezultate rekordne turistike 2008. godine, parkovi su premaili jo 2011. godine i po prihodima i po posjeenosti.

NP Brijuni q amarnica

NP Paklenica q Edukativna staza

PP Kopaki rit q Mali Sakada

NP Risnjak q Rodna kua rijeke Kupe


Zatita prirodeOsim u infrastrukturu, ulae se i u vizualnu prepoznatljivost parkova. Naih 19 parkova predstavlja idealnu podlogu za stvaranje velikog i jakog brenda kroz koji emo podignuti potencijal zatienih podruja. Stoga se sve parkove objedinju-je u zajedniki brand Parkovi Hrvatske. Time se stvara novi vizualni identitet parkova kroz koji emo podii njihovu prepoznatljivost u domaim, europskim i svjetskim razmjerima.

BRIJUNI

PAPUK

UKA

BIOKOVO

LASTOVSKO OTOJE

PAKLENICA

TELAICA

KOPAKI RIT

LONSKO POLJE

PLITVIKA JEZERA

VELEBIT

KORNATI

MEDVEDNICA

RISNJAK

VRANSKO JEZERO

KRKA

MLJET

SJEVERNI VELEBIT

UMBERAK


Ulaganja u priroduU Operativnom programu Kohezija i konkurentnost za zatitu prirode za razdoblje 2014. 2020. na raspolaganju je 950 milijuna kuna.

Kljuna podruja ulaganja su:

Ouvanje i upravljanje Natura 2000 mreom Razminiranje, obnova i zatita uma i umskih zemljita u zatienim i

Natura 2000 podrujima Razvoj sustava monitoringa i izvjeivanja prema direktivama o pticama

i stanitima Identificiranje i mapiranje morskih stanita i vrsta Monitoring invazivnih stranih vrsta, izrada akcijskih planova za upravlja-

nje invazivnim stranim vrstama i njihova provedba Izrada i provedba akcijskih planova za ugroene vrste Podizanje razvojnog potencijala zatienih podruja


Za ulaganja u zatiena podruja, s ciljem poveanja privlanosti, edukacijskog kapaciteta i odrivog upravljanja odreditima prirodne batine, predvieno je 800 milijuna kuna.

etiri projekta su spremna za financiranje, ukupne vrijednosti od 150 milijuna kuna.

Nacionalni park Krka q Eko kampus Puljani q 50 milijuna kuna

Park prirode Uka q Posjetiteljski centar Poklon q 23 milijuna kuna

Projekti spremni za financiranje:


Jo 11 projekata procijenjene vrijednosti od oko 400 milijuna kuna je u fazi projektiranja.

Kljuna podruja ulaganja su ulaganja u posjetiteljsku infrastrukturu unutar ili u blizini nacionalnih parkova ili parkova prirode usmjerenih na edukaciju i prezentiranje prirodnih i drugih vrijednosti tog podruja.

Nacionalni park Paklenica q Podzemni grad V. Paklenica q 45 milijuna kuna

Park prirode Papuk q Info centar Geo parka Voin q 30 milijuna kuna


Klimatske promjeneZnanost i znanstvene spoznaje akumulirane tijekom zadnjih desetljea govore nam da se na planet mijenja zbog utjecaja ovjeka. I sami smo svjedoci posljedica klimatskih promjena sua, ledoloma, poplava. Danas vie nije pitanje treba li djelovati. Borba protiv klimatskih promjena prepoznata je kao globalni, europski i nacionalni prioritet. Stoga ima kljunu ulogu u svim sektorima i politikama.

* www.un.org

Danas je koncentracija CO2 u atmosferi na najviem nivou u zadnjih 800.000 godina

28 lanica EU odgovorno za 11% svjetskih emisija.

Prema izvjeu Ujedinjenih naroda iz oujka 2015. svjetsko gospodarstvo svake godine izgubi i do 2 bilijuna kuna zbog prirodnih katastrofa kao to su sue, poplave, potresi ili snane oluje.*


Prilika za razvoj zelenog gospodarstvaSprjeavanje i ublaavanje posljedica klimatskih promjena globalni je, europski i nacionalni prioritet. Europska unija svjetski je predvodnik u borbi protiv klimat-skih promjena, a to je potvrdila i prihvaanjem Okvira za klimatsku i energetsku politiku kojim su postavljeni novi ambiciozni ciljevi do 2030. godine.

Ciljevi su smanjenje emisije staklenikih plinova za 40% do 2030. u odnosu na 1990. godinu, poveanje udjela obnovljivih izvora energije na 27% u ukupnoj potronji energije te poveanje energetske uinkovitosti za 27%.

Time se eli ubrzati transformacija EU u odrivo drutvo koje razvoj temelji na cirkularnoj ekonomiji i zelenim radnim mjestima. Upravo je energetska uinkovi-tost prepoznata kao najisplativiji i najuinkovitiji nain postizanja ciljeva borbe protiv klimatskih promjena i odrivog razvoja.

Prema podacima Europske komisije, provedbom mjera energetske uinkovitosti do 2030. otvara se mogunost za i do 2 milijuna novih radnih mjesta u Europi

U Hrvatskoj se kao direktna posljedica primjene mjera niskougljinog razvoja u razdoblju do 2050., prema izraunu UNDP-a, oekuje stvaranje 80.000 zelenih radnih mjesta


EU fondovima do zajednikog cilja

U Operativnom programu Konkurentnost i kohezija za sprjeavanje i ublaavanje klimatskih promjena za razdoblje 2014. 2020. na raspolaganju je 231 milijun kuna

Kljuna podruja ulaganja vezano uz sektor klimatskih promjena su:

Modernizacija meteoroloke mree kako bi se poveala dostupnost podataka o klimatskim promjenama: izgradnja i modernizacija opservacijskih stanica, naba-va opreme za promatranje bitnih klimatskih varijabli kako bi se osigurale funkci-onalne promatrake postaje s podacima u realnom vremenu

Jaanje primijenjenih istraivanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama Izrada akcijskih planova prilagodbe klimatskim promjenama na lokalnoj razini i

u ranjivim sektorima


Energetska uinkovitost

U EU fondovima do 2020. gotovo 4 milijarde kuna na raspolaganju je samo za projekte podupiranja energetske uinkovitosti i koritenje obnovljivih izvora energije u poduzeima i javnoj infrastrukturi

Jedan od temelja globalne, europske i nacionalne politike sprjeavanja i ublaavanja klimatskih promjena je energetska uinkovitost.

Energetska uinkovitost ima znaajan potencijal za smanjenje emisija stakleni-kih plinova, a istovremeno se kroz projekte energetske uinkovitosti, posebno u zgradarstvu i prometu, omoguuje otvaranje zelenih radnih mjesta, poticanje ino-vativnost i podizanje konkurentnost.

Hrvatska Vlada prepoznala je znaaj energetske uinkovitosti te su pokre-nuti programi energetske obnove objekata.

Viestambene zgrade

101 mil. kn

Sredstava osigurana za 2015.:

Obiteljske kue

71 mil. kn

Nestambene zgrade

25 mil. kn

OIE* u turistikim objektima

13 mil. kn

* OIE = obnovljivi izvori energije


Energetska uinkovitost u zgradarstvuProjekti energetske uinkovitosti u zgradarstvu iznimno su vani jer zgrade troe 40% ukupne koliine energije. Realizacijom projekata energetske uinkovitosti u zgradarstvu, poput obnova fasada, zamjena stolarije, koritenja obnovljivih izvora energije ili energetski uinkovitijih sustava grijanja, ostvaruju se viestruke koristi.

Smanjuju se emisije staklenikih plinova i tedi se energija. Graanima to znai smanjenje trokova i ugodniji prostor u kojemu borave, a za gospodarstvo to znai ouvanje postojeih i otvaranje novih radnih mjesta.

Nakon obnove energetski razred B

Uteda energije za grijanje 79%

Udobnije i zdravije stanovanje

Poveanje vrijednosti nekretnine

Viestambena zgrada u Zagrebu, energetski obnovljena 2014.

Prije obnove energetski razred F


Energetska obnova obiteljskih kua i koritenje obnovljivih izvora energije

to se sve moe obnoviti?

Zamjena vanjske stolarije Izolacija vanjske ovojnice krov, strop i pod grijanog prostora Ugradnja ili zamjena kondenzacijskih plinskih kotlova Sunani toplinski kolektori Kotlovi na biomasu Dizalice topline


Energetska uinkovitost u prometuIz prometa dolazi 25% emisija staklenikih plinova, a od toga je 70% iz cestovnog prometa. Provoenjem mjera energetske uinkovitosti u prometu smanjujemo emisije staklenikih plinova i osiguravamo ii zrak. Mjere za istiji transport obu-hvaaju projekte sufinanciranja zelenog javnog prijevoza, projekt nabave ekoloki prihvatljivijih vozila u nacionalnim parkovima i parkovima prirode Zelena linija te projekt Vozimo EKOnomino za sufinanciranje kupnje ekoloki prihvatljivijih vozila graanima, obrtnicima i tvrtkama.

U Hrvatskoj je danas registrirano vie od 2 milijuna cestovnih vozila, od ega je gotovo 1,5 milijuna osobnih automobila

Postojea osobna vozila u Hrvatskoj u prosjeku su starija od 11 godina i svako godinje emitira oko 3 tone CO2


Zatita zrakaZrak u Hrvatskoj je zadovoljavajue kvalitete, a na je cilj zadravanje stanja gdje je dobro te smanjenje postojeih i sprjeavanje novih oneienja.

Kljuno podruje ulaganja je u nadogradnju i modernizaciju dravne mree za trajno praenje kvalitete zraka.

U Hrvatskoj danas postoji ukupno 36 automatskih postaja za praenje kakvoe zraka koje se nalaze na podruju velikih gradova i industrijskih zona.

Kroz projekt nadogradnje i modernizacije dravne mree za trajno praenje ka-kvoe zraka osigurat emo da do kraja 2023. godine u RH imamo 28 dodatnih postaja za mjerenje kakvoe zraka, te time osigurati stopostotnu pokrivenost RH praenjem kvalitete zraka.

Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija imamo na raspolaganju 152 milijuna kuna europskih sredstava za poboljanje sustava praenja kakvoe zraka do 2020. godine

Ulaganje u budunost

VladaRepublike

Izrada prezentacijskih materijala Zajedno do EU fondova sufinancira se sredstvima tehnike pomoi iz Operativnog programa Zatita okolia 2007. 2013.

Documents

Za Čist Okoliš