Ytong sustav gradnje TOPLINSKI MOSTOVI1).pdf · 4 Način djelovanja toplinskih mostova Toplinski su mostovi ograničena područja s gustoćom toplinskog protoka koja je veća u odnosu

1

TOPLINSKI MOSTOVIYtong sustav gradnje

Najbolja

toplinska izola

cija

10 DRY = 0,09

34778 88 99

111314161818202122232425262728293031

Sadržaj

Uvod - definicija toplinskih mostovaNačin djelovanja toplinskih mostova Posljedice toplinskih mostova Preporuke za smanjenje utjecaja toplinskih mostova Izvadak iz norme Sprečavanje ekstremno niskih temperatura unutrašnjih površinaMjere za sprečavanje stvaranja gljivicaMinimalni razmak od zida Preporuka za energetsko promatranje Proračun toplinskih gubitaka kroz toplinske mostove Primjer izračuna faktora temperature fRsi Određivanje koeficijenata Ψ toplinskih mostovaOdređivanje faktora temperature fRsi Katalog toplinskih mostova Opće upute Detalji konstrukcije Vertikalni serklaž u uglu zida Vertikalni serklaž u ravnom ziduVertikalni serklaž na spoju vanjskog i unutrašnjeg zidaUnutrašnji ugao vanjskog zidaRavni krov Horizontalni serklaž međukatne konstrukcijeHorizontalni serklaž u krovu Nadvoj Parapet prozora Špaleta prozoraPodrumski zid

2

3

Toplinski most je manje područje u omotaču

grijanog dijela građevine kroz koje je toplinski

tok povećan radi promjene materijala, debljine

ili geometrije građevnog dijela zgrade. Toplinski

mostovi i s energetskog i s higijenskog gledišta

predstavljaju slabe točke u konstrukciji zgrade.

Udio toplinskih mostova u gubicima prijenosa

energije može, ovisno o rubnim zahtjevima,

iznositi do 20%, čak i više. Istovremeno raste

rizik akumuliranja kondenzata, što uz određene

preduvjete može dovesti do stvaranja plijesni.

Uz sve veće poboljšanje građevinske toplinske

zaštite, doprinos toplinskih mostova gubicima

prijenosa topline dobiva na značenju.

Ytong je poznat kao masivni građevinski

materijal s odličnom toplinskom izolacijom.

Praksa je pokazala da je Ytong s toplinskom

vodljivosti do λ = 0,09 W/(mK) prikladan građevinski

materijal za izvedbu niskoenergetskih kuća, ultra-

niskoenergetskih kuća i pasivnih kuća. Pritom

nije bitna samo odlična toplinska izolacija, već

i činjenica, da se Ytong građevinskim sustavom

može graditi gotovo bez toplinskih mostova.

Definicija toplinskih mostova

4

Način djelovanja toplinskih mostova

Toplinski su mostovi ograničena područja s

gustoćom toplinskog protoka koja je veća u odnosu

na druga područja građevinskih elemenata.

Uslijed lokalno povećanog odvođenja topline,

pada temperatura površine na unutrašnjoj strani

građevinskog elementa. Time raste rizik povećanja

vlažnosti. Do toga dolazi kada temperatura

površine unutrašnje strane građevinskog

elementa u području toplinskog mosta padne

ispod temperature rošenja zraka površine.

Posljedica je nastajanje kondenzata na površini

građevinskog elementa. Pod određenim rubnim

uvjetima (vlažnost, temperatura, dostava hranjivih

tvari, trajanje izloženosti) može doći do stvaranja

plijesni. To ne predstavlja samo optički nedostatak,

već može izazvati i zdravstvene poteškoće, npr.

alergijske reakcije. Učinak toplinskih mostova

još se pojačava pogrešnim zagrijavanjem i

prozračivanjem.

U načelu se toplinski mostovi mogu podijeliti

u dvije grupe: geometrijski uvjetovani

toplinski mostovi, a koji mogu biti točkasti,

dvodimenzionalni i trodimenzionalni, te toplinski

mostovi uvjetovani materijalima. U praksi se

često susreće preklapanje obaju fenomena. Tipični

predstavnik geometrijskog toplinskog mosta je

vanjski ugao.

U neometanom području građevinskog elementa,

unutrašnja površina koja preuzima toplinu i

vanjska površina koja predaje toplinu, iste su

veličine. U suprotnosti s time jest slučaj kada je

vanjska površina, koja predaje toplinu u području

ugla, značajno veća od unutrašnje površine koja

preuzima toplinu. Rezultat je povećani toplinski

tok u području ugla. Materijalima uvjetovani

toplinski mostovi karakterizirani su područjima

građevinskog elementa koja se nalaze jedna do

drugih, a kod kojih postoje značajne razlike u

toplinskoj vodljivosti. Primjeri za to su spoj stropa

na vanjski zid, prolazna ploča od armiranog betona

u području balkona ili nosači od armiranog betona

u zidu kod skeletne konstrukcije.

Dvodimenzionalni ili linijski toplinski mostovi,

uglavnom se pojavljuju duž spoja dva građevinska

dijela (uglovi, sudari, prodori), a formiraju se zbog

promjene građevinskog dijela u smislu promjene

vrste materijala, debljine materijala ili geometrije.

5

Pozicije dvodimenzionalnih

toplinskih mostova u zgradi

Geometrijski toplinski mostovi nastaju na

mjestima gdje je promjena debljine sloja

materijala ili promjena geometrije građevnog

dijela, jer postoji razlika između površina kroz

koje ulazi i izlazi toplina.

Konstrukcijski toplinski mostovi

To su mjesta gdje se spajaju različiti materijali

zbog različitih svojstava pojedinih materijala, što

rezultira različitim tokovima topline i uzajamnog

djelovanja.

6

U praksi:Učestalo se pojavljuju kombinacije konstruktivnih

i geometrijskih toplinskih mostova.

Trodimenzionalni toplinski mostovi

Pojavljuju se na spojevima vanjskih zidova s:

■ krovom

■ stropom iznad negrijanog ili otvorenog prostora

■ prodorom stropa kroz vanjski omotač (balkoni,

konzole i sl.)

Mjesta pojavljivanja toplinskih mostova

■ uglovi zgrada

■ spojevi unutrašnjih i vanjskih zidova

■ spoj drvenih podrožnica i rogova

s armirano betonskim serklažima

■ spoj stropa i vanjskog zida

■ spoj zida i krova

■ spoj zida i plohe poda / stropa podruma

■ spojevi prozora i vrata (nadvoji, ograde i sl.)

■ proboji izolacijskih slojeva

(balkoni, konzole i sl.)

7

Posljedice toplinskih mostova

■ povećani gubici topline

■ piža površinska temperatura unutrašnje plohe vanjskog građevinskog dijela

■ pojava površinske kondenzacije vodene pare

■ pojava gljivica i plijesni

■ šteta na građevini

Preporuke za smanjenje utjecaja toplinskih mostova

■ razrada projekta s obuhvatom detaljnog

rješavanja svih toplinskih mostova

■ postići kontinuiranost ugradbe toplinske

izolacije (bez prekida) gdje god je to tehnički

moguće

■ ako postoji dodatna toplinska izolacija, postaviti

je s vanjske strane

■ dobro brtvljenje svih spojeva

■ prozore ugraditi u ravnini s vanjskom toplinskom

izolacijom, ako ista postoji

■ toplinski izolirati kutije za rolete

■ ugrađivati elemente za prekid toplinskih

mostova kod prodora građevnih dijelova slabih

toplinsko-izolacijskih svojstava kroz vanjski

omotač zgrade (npr. prodor armirano betonske

stropne ploče)

■ toplinski izolirati podnožje (“sokl”) zidova,

a toplinsku izolaciju provući dijelom preko

temelja

■ zone zidova negrijanih ili otvorenih prostora

koji se nastavljaju u grijane prostore, obavezno

toplinski izolirati u dužini najmanje 50 cm od

spoja konstrukcija (produženje toplinskog mosta)

8

IZVADAK IZ NORME DIN 4108-2:2003-7:

Minimalni zahtjevi prema toplinskoj zaštiti na

području toplinskih mostova

Sprečavanje ekstremno niskih temperatura unutrašnjih površina

Toplinski mostovi mogu na svojem termičkom

području utjecaja dovesti do jasno nižih površinskih

temperatura sa strane prostorije i do kondenziranja

vode, pa time i do stvaranja gljivica te povećanih

transmisijskih toplinskih gubitaka. Kako bi se

konstrukcijskim mjerama smanjio rizik stvaranja

gljivica, valja se pridržavati preporuka na str 7.

Pretpostavkama se smatraju ravnomjerno

grijanje i dostatno ventiliranje prostorija

te uvelike nesmetana cirkulacija zraka na

površinama vanjskih zidova.

Mjere za sprečavanje stvaranja gljivica

Za kutove vanjskih građevinskih dijelova

istovrsne strukture, čije pojedinačne komponente

ispunjavaju zahtjeve prema tablici 3., nije potrebno

zasebno dokazivanje. Svi konstruktivni, oblikom i

materijalom uvjetovani toplinski mostovi koji su

kao primjer navedeni u normi DIN 4108, Dodatak 2,

dovoljno su toplinski izolirani. Ne mora se provoditi

dodatno dokazivanje. Za sve konstrukcije koje

odstupaju od toga, temperaturni faktor mora na

najnepovoljnijem mjestu ispuniti minimalni zahtjev

fRsi ≥ 0,70, tj. pri niže navedenim rubnim uvjetima

valja se pridržavati površinske temperature sa

strane prostorije θsi ≥ 12,6 °C. Od toga su izuzeti

prozori. Za njih vrijedi norma E DIN EN ISO 13788.

Kondenzirana voda na površinama elemenata se

pojavljuje kada je temperatura površine niža od

temperature rosišta okolnog zraka.

Mollierov dijagram za određivanje točke rosišta zraka

Primjer :

Temperatura rosišta kod temperature

zraka u prostoru od 20°C i pripadajuće

vlažnosti zraka od 50% (to su vrijednosti

koje DIN 4108 navodi kao normalne

uvjete u stambenim prostorima)

fRsi ≥ 0,70 θsi ≥ 12,6 °C

Prije: 9,3 °C 100 % relativna vlažnost zraka

Novo: 12,6 °C 80 % relativna vlažnost zraka

9

Tablica 3. - (DIN 4108-2) Minimalne vrijednosti otpora prolasku topline građevinskih dijelova

Građevinski dioOtpor

prolasku topline R [m2K/W]

11.1

vanjski zidovi; zidovi prostorija za boravak prema tavanskim prostorijama, prolazima za vozila, otvorenim kućnim hodnicima, garažama, tlu 1,20

1.2 građevinski dijelovi kao kod 1.1, ali kod zgrada s niskim unutrašnjim temperaturama 0,55

2pregradni zidovi između stanova i zidovi prema tuđim radnim prostorijama 0,25

zidovi između tuđih radnih prostorija 0,07

3

3.1 zidovi stubišta

prema stubištima s bitno nižim unutrašnjim temperaturama (npr. indirektno grijanim stubištima); unutrašnje temperature θ ≤ 10 °C, ali bez mraza

0,25

3.2prema glavnim stubištima u upravnim zgradama, poslovnim zgradama, školskim zgradama, hotelima, gostionicama itd.

0,07

44.1

stropovi između stanova, stropovi ispod tuđih radnih prostorija; stropovi ispod prostorija između izoliranih krovnih kosina i postraničnih zidova kod izgrađenih potkrovlja

općenito 0,35

4.2 u centralno grijanim zgradama 0,17

5

5.1donji završetak prostorija za boravak ispod kojih se ne nalazi podrum

koji graniče s tlom neposredno do dubine prostorije od 5 m

0,90

5.2koji graniče s tlom preko neventilirane šupljine

6

stropovi ispod neizgrađenih potkrovlja; stropovi ispod prostorija kroz koje se može puzati ili još nižih prostorija; stropovi ispod ventiliranih prostorija između krovnih kosina i postraničnih zidova kod izgrađenih potkrovlja, toplinski izolirane krovne kosine

7 podrumski stropovi; stropovi prema zatvorenim, negrijanim kućnim hodnicima i. sl.

8

8.1

stropovi (krovovi) koji čine granicu prostorija za boravak prema vanjskom zraku

prema dolje, prema garažama (uključujući grijane), prolazima za vozila (uključujući one koji se mogu zatvoriti) i ventiliranim podrumima kroz koje se može puzati

1,75

8.2

prema gore, npr. krovovi prema normi DIN 18530, krovovi i stropovi ispod terasa; obrnuti krovovi prema 5.3.3. s U-vrijednošću prema normi DINISO 6946, tablicu 4 korigirati za ∆U

1,20

10

Razmaci između: minimalno cm

• postavne površine komada namještaja i zida

5

• postavne površine komada namještaja koji su viši od prozorskog parapeta

15

Minimalni razmak od zida

Kondenzat vlage stvorit će se gotovo forsirano

ako je razmak između komada namještaja i zidnih

površina s kojima oni graniče manji od potrebnog

“minimalnog razmaka od zida”. Taj razmak kod

unutrašnjih i vanjskih zidova iznosi najmanje 5 cm.

Nažalost, povučena je norma DIN 18011 “Postavne

površine, razmaci i komunikacijske površine u

stanogradnji”. “Razmaci” u tablici 5. sadrže između

ostalog sljedeće:

Međutim, budući da od njenog povlačenja nije

izvršeno drugačije normiranje, ta DIN-norma

može i dalje vrijediti kao tehničko pravilo.

Razmak od zida trebalo bi kod vanjskih zidova

po mogućnosti povećati na minimalno 10 cm.

Što je slabija toplinska izolacija vanjskoga zida,

to veći mora biti razmak! Kako bi se spriječilo

stvaranje kondenzata, cirkulacija zraka trebala bi

biti moguća ne samo iza i s obje strane komada

namještaja, nego i iznad komada namještaja.

Korisno je ako zrak može cirkulirati i ispod donje

strane komada namještaja, tj. ako ispod ostane

otvoren međuprostor. To je jedva moguće kod

zidnih ormara izrađenih u visini stropa, ali kupci

obično ne bivaju upozoravani na to. Ako se komad

namještaja postavi usko uza vanjski građevinski

dio, to ima učinak predimenzionirane unutrašnje

izolacije. Uslijed toga je moguće vrlo jako

sniženje temperature zida i premještanje točke

kondenzacije, koja se dotada nalazila u zidu, prema

unutra, do te mjere da se u unutrašnjosti komada

namještaja zimi čak formiraju temperature ispod

0°C. Ako u to doba u ugradbenom ormaru vise

odjevni predmeti, oni će se ovlažiti stvorenim

kondenzatom pa će uskoro nastati miris po plijesni.

Otada će proći tek kratko vrijeme do kolonizacije

crnih gljivica.

PREPORUKA ZA ENERGETSKO PROMATRANJE

Kod energetskog promatranja mogu se zanemariti

sljedeći detalji:

■ priključak vanjski zid / vanjski zid (vanjski i

unutrašnji kut); pasivna kuća standarda “kfW

60” i “kfW 40”

■ priključak unutrašnjeg zida na neprekinuti

vanjski zid ili na gornje ili donje vanjske

građevinske dijelove koji se ne probijaju

odnosno imaju neprekinuti izolacijski sloj

debljine ≥ 100 mm uz toplinsku provodljivost od

0,04 W/(mK);

■ priključak stropa kata (između grijanih katova)

na vanjski zid, pri čemu postoji neprekinuti

izolacijski sloj s R ≥ 2,5 m2K/W.;

■ pojedinačno postojeći priključci vrata

stambenih zgrada u površini ovojnice preko

koje se izmjenjuje toplina (kućna vrata, vrata

podrumskog stubišta, vanjska vrata podruma,

vrata prema negrijanomu potkrovlju);

■ promjene presjeka male površine u površini

ovojnice preko koje se izmjenjuje toplina, npr.

utičnice i instalacijski žljebovi;

■ priključci građevinskih dijelova male površine

koji dolaze u dodir s vanjskim zrakom, kao

što su npr. podvlake i donji završeci erkera s

izvanjskim termoizolacijskim slojevima s

R ≥ 2,5 m2K/W.

Tablica 5.

11

Novi Prilog 2 uz DIN 4108

Podna površina bez podruma

Rubna izolacija nije potrebna kod:

• Estrih-izolacije ≥ 6 cm

i vanjskog zida s λ ≤ 0,21 W/(mK)!

Rubna izolacija nije potrebna kod:


i vanjskog zida s λ ≤ 0,21 W/(mK)!


i obodne izolacije ≥ 4 cm

OBRATITE POZORNOST !

Plitki temelj – temeljne ploče

moraju biti izvana izolirane s

minimum 3 cm izolacije !

Referentna vrijednost za Ψ navedena je za centralnu ugradnju

prozora. Analogno vrijedi i za slučaj kada je položaj prozora u srednjoj

trećini zida. Spoj između okvira prozora i tijela zgrade ispunjen je

izolacijom (≤ 10 mm).

12

Uredba o štednji energije zahtijeva da se utjecaj

konstrukcijskih toplinskih mostova na godišnje

potrebe za toplinu zagrijavanja, prema tehničkim

propisima i mjerama koje se pojavljuju u

pojedinačnim slučajevima, održava što nižim.

Preostali utjecaj toplinskih mostova treba uzeti u

obzir kod utvrđivanja specifičnih gubitaka prijenosa

topline koji se odnose na površinu koja prenosi

toplinu. EnEV predviđa sljedeće tri varijante,

koje se odnose na utjecaj toplinskih mostova u

toplinsko-tehničkom proračunu:

■ uzimanje u obzir kroz povećanje koeficijenta

prolaza topline od ∆UwB = 0,10 W/(m2K) za

ukupnu obuhvaćenu površinu koja prenosi

toplinu

■ kod primjene primjera planiranja prema

DIN 4108 Prilog 2, uzimanje u obzir pomoću

povećanja koeficijenta prolaza topline od

∆UwB = 0,05 W (m2K) za ukupnu obuhvaćenu

površinu koja prenosi toplinu

■ pomoću točne provjere toplinskih mostova

prema DIN V 4108-6 u vezi s daljim prihvaćenim

pravilima tehnike u svezi s DIN EN ISO 10211

Postupak izračuna (DIN EN ISO 10211)

Koeficijent gubitaka toplinskog mosta (Ψ vrijednost):

daje razliku između stvarnih gubitaka topline na

toplinskom mostu i gubitaka topline iz uobičajenog

postupka “U-vrijednosti”.

Veličina samo Ψ - vrijednosti, dakle ne daje nikakav

pokazatelj o kvaliteti izvedbe detalja!

Za toplinski most linijskog oblika vrijedi:

Ψ = L2D - Σ (U x l) [W/mK]

Ako se planira vanjski građevinski element s

koeficijentima prolaza topline od U = 0,28 W/(m2K),

ali ne u skladu s Prilogom 2; tada se koeficijent

prolaza topline vanjskog građevinskog elementa

“formalno” povećava za ∆UwB = 0,10 W/(m2K).

To znači:

Uplanirani = 0,28 W/(m2K) ⇒ Uprovjere = 0,38 W/(m2K)

Kod usklađivanja s Prilogom 2 uz DIN 4108,

paušalni se dodatak smanjuje na polovicu.

To znači:

Uplanirani = 0,28 W/(m2K) ⇒ Uprovjere = 0,33 W/(m2K)

Kod eksplicitne provjere otpadaju paušalni dodaci

i zamjenjuju se egzaktno dobivenim vrijednostima.

Pritom su od pomoći odgovarajući katalozi

toplinskih mostova, iz kojih se mogu uzeti potrebne

informacije, pri čemu više nije potrebno provoditi

dugi postupak proračunavanja.

Ako se utjecaj toplinskih mostova kod vanjskih

građevinskih elemenata utvrdi već kod određivanja

koeficijenata prolaza topline, obuhvaćena površina

A kod uzimanja u obzir utjecaja toplinskih mostova

prema EnEV može se smanjiti za odgovarajuću

površinu građevinskog elementa. EnEV predviđa

dva postupka za proračunavanje godišnje potrebe

za primarnom energijom Qp. Za stambene se

zgrade, u skladu s uredbom o toplinskoj zaštiti,

Ψ koeficijent gubitaka toplinskog mosta

L2D vrijednost termičke vodljivosti iz

2-dimenzionalnog izračuna toplinskog

mosta

U koeficijent prolaza topline

l duljina, za koju važi U-vrijednost

Proračun toplinskih gubitaka kroz toplinske mostove

13

Ψ koeficijent gubitaka toplinskog mosta

L2D vrijednost termičke vodljivosti iz

2-dimenzionalnog izračuna toplinskog

mosta

U koeficijent prolaza topline

l duljina, za koju važi U-vrijednost

nudi postupak bilanciranja perioda grijanja, kod

kojega se tok vanjske temperature prenosi pomoću

podataka o dnevnom zagrijavanju.

Specifični gubitak topline kod prijenosa HT

obračunava se kako slijedi:

(1) HT = Σ ( FxiUiAi ) + ∆UWB Apri čemu

Kod primjene pojednostavljenog postupka EnEV

kao preduvjet uzima da je utjecaj toplinskih

mostova ograničen u skladu s DIN 4108, Prilog

2. Stoga kod proračunavanja treba primijeniti

reducirani paušalni dodatak ∆UWB = 0,05 W/(m2K).

U drugom postupku treba izračunati godišnju

potrebu za primarnom energijom Qp prema

DIN EN 832 u vezi s DIN V 4108-6 (Prilog D) i

DIN V 4701-20, pomoću postupka mjesečnog

bilanciranja. Toplinski se mostovi mogu uzeti u

obzir ili paušalno, pomoću vrijednosti ∆UWB, ili

pomoću koeficijenta gubitka toplinskog mosta Ψ.

Gubici prijenosa topline kroz građevinske

elemente koji graniče s vanjskim zrakom

obračunavaju se kako slijedi:

(2) HT = Σ (UiAi) + Hu + Ls + Σ ( liΨi ) + ∆HT,FHpri čemu

Uzdužni koeficijent prolaza topline Ψ, koji se naziva

i koeficijentom gubitka toplinskih mostova, može

se uzeti iz takozvanih kataloga toplinskih mostova,

koji su dostupni u tiskanom ili digitalnom obliku

ili se može proračunati uz pomoć odgovarajućeg

postupka višedimenzionalnog proračuna prema

EN ISO 10 211-2. Iznos Ψ može se dobiti iz razlike

između pojednostavljeno dobivenog toplinskog toka,

pomoću površina dijelova prema DIN 4108, i rezultata

2-dimenzionalnih proračuna (vidi poglavlje Preporuke

za smanjenje utjecaja toplinskih mostova).

EnEV kod određivanja zahvaćene površine A

kroz koju se prenosi toplina propisuje slučaj

„Aussenabmessung“ (vanjske izmjere), u

skladu s EN ISO 13 789. Kod upotrebe kataloga

toplinskih mostova treba voditi računa o različitim

vrijednostima Ψ za vanjske i unutrašnje mjere.

Treba uzeti u obzir sljedeće toplinske mostove:

■ rubove zgrada

■ kod prozora i vrata: špalete (obodne)

■ veze stropova i zidova

■ oslonac stropa

■ toplinsko-tehnički odvojene balkonske ploče

Treba voditi računa i o sljedećem:

■ efekti toplinskih mostova kod slabo grijanih

prostorija mogu se zanemariti,

■ bez dodatnih mjera koje se odnose na

toplinsku izolaciju; konzolne balkonske ploče,

atike, samostojeći oslonci kao i zidovi s

λ > 0,5 W/(mK), koji se nalaze u neizoliranim

krovnim područjima ili u slobodnom prostoru,

nisu dopušteni,

■ na temelju njihova ograničenog površinskog

djelovanja, toplinski se gubici kroz toplinske

mostove točkastog oblika u početku ne uzimaju

u obzir.

Kod provjere u skladu s važećim propisima, a

pri čemu se izračunava potreba za toplinom

zagrijavanja, odnosno potreba za energijom

zagrijavanja, treba navesti da li su toplinski mostovi

uzeti u obzir paušalno pomoću dodatka za toplinske

mostove ∆UWB = 0,10, odnosno 0,15 W/(m2K) ili

eksplicitno pomoću Ψ vrijednosti.

HTspecifični gubitak topline kod prijenosa [W/K]

Uikoeficijent prolaza topline [W/m2K]

Aipovršina [m2]

Huspecifični gubitak topline kod prijenosa kroz negrijane prostorije [W/K]

Lstoplinska vodljivost preko tla [W/mK]

∆HT,FHdodatni specifični gubitak topline kod građevinskih elemenata s površinskim unosom [W/mK]

Fxi faktor korekcije temperature [-]

Ui koeficijent prolaza topline [W/m2K]

Ai površina [m2]

14

Primjer izračuna faktora temperature fRsi

Tek kada je dokazano da je temperaturni faktor fRsi zadržan na toplinskim mostovima, dobiven je dokaz,

da je projektant besprijekorno razradio detalje u odnosu na sprječavanje nastanka orošavanja i time

pojavu plijesni!

Prikaz mreže izračuna u toplinskim mostovima - preuzeti program za izračun (ovdje HEAT 2.0). Razmak

točaka proračuna u središnjem elementu treba biti ≤ 25 mm. Izračuni se izvode s razmakom od ≤ 10 mm.

Preuzeti najnižu temperaturu površine iz

programa izračuna toplinskih mostova:

T = 20 R= 0,25

T = 20 R= 0,25

T = 20 R= 0,25

T = -5 R= 0,04

q=0

ƒRsi = = = 0,90 > 0,70(θSi - θe)

(θi - θe)

(17,6 °C -(-5 °C))

(20 °C -(-5 °C))

15

(3) Ψ = L2D - Σ Uj lj

N

j=1

Koeficijente gubitka toplinskih mostova koji su

potrebni za detaljni postupak provjere treba

proračunati odgovarajućim višedimenzionalnim

postupkom proračuna prema E DIN EN ISO 10 211-2.

Sami iznos koeficijenta gubitka toplinskih mostova

ne govori ništa o kvaliteti izvedbe detalja.

Udio gubitaka toplinskih mostova u specifičnom

gubitku prijenosa topline dobiva se iz zbroja

umnožaka duljine toplinskog mosta i iznosa

Ψ (jednadžba [2]). Što je niži iznos Ψ, to je niži

toplinski gubitak kroz toplinski most kojega treba

dodatno uzeti u obzir.

Jednostavan fiktivni primjer treba glasiti ovako:

u obzir se uzimaju 2 vanjska zida. Varijanta A

s U-vrijednosti od U = 0,4 W/(m2K), varijanta

B s U-vrijednosti od U = 0,2 W/(m2K). Za

pojednostavljenje se uzima da je u oba slučaja

gubitak topline postojećeg toplinskog mosta

jednak. U prvom se koraku određuju toplinski

tokovi preko površina elemenata, prema DIN 4108.

Za varijantu A (lošije U-vrijednosti) u području

toplinskih mostova obračunava se viši toplinski

tok. U drugom se koraku određuju vrijednosti

Ψ, pomoću kojih se opisuju razlike od stvarnih

toplinskih gubitaka u području toplinskih mostova.

Kako je za varijantu A već izračunat viši toplinski

tok, vrijednosti Ψ ispadaju manje. U stvarnosti

bi toplinski gubici u području toplinskih mostova

obiju varijanti imali različite iznose. Unatoč tome,

kao što je ovdje opisano, vrijednosti Ψ energetski

nepovoljnije varijante mogu ispasti manjima.

Zaključak: za energetsku ocjenu konstrukcijskog

detalja od presudnog je značaja stvarni, postojeći

toplinski tok u području toplinskog mosta, a ne

vrijednost Ψ.

Koeficijent gubitaka toplinskih mostova koji

imaju linijski oblik izračunava se kako slijedi:

pri čemu je

U jednadžbi s U-vrijednosti u obzir treba uzeti

takozvane temperaturne - korekcijske faktore.

Faktori korekcije temperature uvijek su značajni,

ukoliko građevinski elementi ne graniče s

vanjskim zrakom (npr. površine prema negrijanim

prostorijama, građevinski elementi koji graniče s

tlom). Treba razlikovati pojednostavljeni pristup

s paušalnim vrijednostima prema Tablici 3 iz

DIN V 4108-6 i detaljni postupak proračuna faktora

korekcije temperature prema DIN ISO 13 789. U

predstavljenom se izvještaju primjenjuju toplinski

mostovi uz uzimanje u obzir faktora korekcije

temperature Fx prema Tablici 3 iz DIN V 4108-6.

Koeficijent prolaza topline građevinskih elemenata

koji su u kontaktu s tlom, izračunava se prema

Prilogu E uz DIN V 4108-6. On se sastoji od niza

građevinskih elemenata koji graniče s tlom, sa

sljedećim otporima prijelazu:

■ Rsi = 0,17 m2K/W kod horizontalnih

građevinskih elemenata

■ Rsi = 0,13 m2K/W kod vertikalnih građevinskih

elemenata

■ Rse = 0 m2K/W

Ψ koeficijent gubitaka toplinskog mosta [W/

(mK)]

L2D toplinska vodljivost dvodimenzionalnog

toplinskog mosta [W/K]

Uj koeficijent prolaza topline [W/(m2K)]

lj duljina toplinskog mosta [m]

N građevinski element [-]

Određivanje koeficijenata Ψ toplinskih mostova

16

Struktura d

[cm]

λR

[W/(m2K)]

Strop

Estrih 4,5 1,2

Udarna zvučna izolacija 3,0 0,04

YTONG STROP 15,0 0,19

Vanjski zid

YTONG TB 30+ 30,0 0,11

Kao faktor korekcije temperature za vanjski zid koji

je u kontaktu s tlom odabire se Fx = 0,6; za donju

ploču u kontaktu s tlom Fx = 0,6, a za podrumski

strop prema negrijanom podrumu Fx = 0,6. Proračuni

građevinskih elemenata u kontaktu sa zemljom

provedeni su s temperaturom od +7,5°C na

horizontalnoj presječnoj ravnini u tlu. Odstupajući

od pravila proračuna prema EN ISO 10 211-2, u

skladu s /2/, uzeta je horizontalna udaljenost izvan

građevinskih elemenata koji su u kontaktu s tlom i

okomita udaljenost ispod razine poda od 4 m.

Kod određivanja koeficijenata gubitka toplinskih

mostova treba navesti koje su dimenzije

(unutrašnje ili vanjske) upotrijebljene, jer

njihov iznos ovisi o tom iznosu. Obilježavanje

koeficijenata gubitka toplinskih mostova Ψ obavlja

se pomoću odgovarajućeg indeksa i (odnosi se

na unutrašnju dimenziju), odnosno a (odnosi se

na vanjsku dimenziju). Kao što je već spomenuto,

EnEV propisuje vanjsku dimenziju kao mjerodavnu.

Stoga se u ovom izvještaju upotrebljavaju isključivo

koeficijenti toplinskih mostova Ψa koji se odnose

na vanjske dimenzije.

Sljedeći primjer služi kao primjer proračuna

koeficijenata gubitka toplinskih mostova:

Predmetni vanjski zid ima U-vrijednost od

UAW = 0,34 W/(m2K). U proračunu toplinskog mosta

utjecaj ima duljina od l = 2,325 (Slika 1).Koeficijent

gubitka toplinskog mosta izračunava se prema

jednadžbi [3]. Pritom je umnožak U-vrijednosti zida

i duljine toplinskog mosta kako slijedi:

UAW l = 0,34 W/ (m2K) x 2,323 m

= 0,789 W/(mK)

Stvarni toplinski tok kroz detalj konstrukcije dobiva

se iz programa za toplinske mostove

(HEAT 2): q = 21,725 W/m

Temperaturna razlika između temperature

unutrašnjeg zraka i temperature vanjskog zraka

iznosi: ∆θ=25K

Toplinska vodljivost se izračunava kako slijedi:

(4)

Slika 1 - Konstrukcija

Tablica 1.- Struktura konstrukcije

koja služi kao primjer

L2D = =

= 0,869 W/(mK)

q∆θ

21,725 W/m25 K

17

Iz toga se, primjerice, dobiva sljedeći koeficijent

gubitka toplinskog mosta koji se odnosi na vanjsku

dimenziju:

Ψa = L2D - Σ (UAW le)

= 0,869 W/(mK) - 0,789 W/(mK)

= 0,080 W/(mK)

od stvaranja kondenzata i plijesni. Pritom se

treba rukovoditi bezdimenzionalnim kvocijentom

temperaturnih razlika, odnosno temperaturnim

faktorom f prema EN ISO 10 211-1. Tako se mogu

proračunati temperature površine kod proizvoljnih

temperatura okoline.

(5)

pri čemu

fRsi temperaturni faktor [-]

θsi temperatura površine na strani

prostorije [°C]

θi temperatura zraka u prostoriji [°C]

θe temperatura vanjskog zraka [°C]

Određivanje faktora temperature fRsi

Prema EnEV građevinske elemente zgrada koje se

grade treba izvesti prema zahtjevima na minimalnu

toplinsku zaštitu, u skladu s prihvaćenim pravilima

tehnike. DIN 4108-2 definira minimalnu toplinsku

zaštitu kao mjeru koja u svakoj točki unutrašnje

površine osigurava higijensku klimu prostora, stoga

se navodi kretanje kondenzata kroz unutrašnje

površine vanjskih građevinskih elemenata koje su

smanjene radi toplinskih mostova, i to i u cjelini i

u uglovima. Pritom je temelj uobičajena upotreba

kod dobrog grijanja i prozračivanja.

Kao što je već spomenuto, u području toplinskog

utjecaja toplinskih mostova mogu se pojaviti

značajno niže temperature gornje površine.

Moguće su posljedične pojave-povišenje udjela

kondenzata, kao i nastajanje plijesni. Stoga

temperatura površine u prostoriji nije samo

parametar za prosuđivanje udobnosti u pogledu

topline, već može poslužiti i za ograničenje rizika

fRsi = ( θsi - θe )

( θi - θe )

Slika 2 - Toplinski tok

18

Građevinski element, odnosno okolina

Temperatura

Φ [°C]

Podrum 10

Zemlja 10

Negrijana prijelazna zona 10

Negrijani krovni prostor -5

Temperatura površine u prostoriji dobiva se kako

slijedi:

(6) θsi =f Rsi ( θi - θe ) + θe

Toplinski mostovi prema DIN 4108, Prilog 2,

dobro su toplinski izolirani. Isto tako, uglovi

građevinskih elemenata istovrsne konstrukcije,

njihove komponente moraju ispuniti zahtjeve

prema Tablici 3 iz DIN 4108-6, bez posebnih

provjera. Kod konstrukcija koje od toga odstupaju

na najpovoljnijem mjestu unutrašnje površine

građevinskog elementa treba održati temperaturni

faktor od fRsi ≥ 0,7. To, uz sljedeće navedene rubne

uvjete, odgovara temperaturi površine na strani

prostorije od 12,6 °C. Prozori su izuzeti od toga.

Za njih vrijedi E DIN EN ISO 13788.

Za proračun temperaturnog faktora uzimaju

se sljedeći rubni uvjeti:

■ temperatura unutrašnjeg zraka θi = 20°C

■ relativna unutrašnja vlažnost zraka Φi = 50%

■ polazna sigurnosna kritična vlažnost zraka

prema E DIN EN ISO 13 788 za stvaranje

plijesni na površini građevinskog elementa

ΦSi = 80%

■ temperatura vanjskog zraka θe = -5°C

■ otpor prijelazu topline, unutrašnji

■ Rsi = 0,25 m2K/W (grijane prostorije)

■ Rsi = 0,17 m2K/W (negrijane prostorije)

■ otpor prijelazu topline, vanjski Rse = 0,04 m2K/W

Kod toplinskih mostova u građevinskim

elementima, koji graniče s tlom ili s negrijanim

podrumskim prostorima i prijelaznim zonama,

treba upotrijebiti rubne uvjete koji su navedeni

u Tablici 5 u DIN 4108-2 (Tablica 2).

Tablica 2. - Rubni uvjeti prema

fRsi= = 0,90 ≥ 0,70(17,6-(-5))

(20-(-5))

Sljedeći primjer prikazuje slijed proračuna. Najniža

temperatura površine na strani prostorije na

toplinskom mostu dobiva se pomoću programa za

proračunavanje toplinskog mosta. Tako se dobivaju

sljedeće ulazne veličine za jednadžbu [5]:

Temperatura površine na strani prostorije

Φsi = 17,6 °C

Temperatura vanjskog zraka Φe = -5 °C

Temperatura unutrašnjeg zraka Φi = 20 °C

Zahtjevi se mogu održati, konstrukcija je u pogledu

odvođenja kondenzata i stvaranja plijesni sigurna i

bez nedostataka.

Napomena:

Za uobičajene spojne elemente, npr. čavle, vijke,

žičane kutnike kao i kod spajanja prozora na

susjedne građevinske elemente i za spojeve od

morta u zidu prema DIN 1053-1 za minimalnu

toplinsku zaštitu ne treba provesti nikakvu provjeru.

19

Primjer rješavanja toplinskih mostova u višestambenim zgradama pomoću Ytong-a i Ytong Multipora

Katalog toplinskih mostova

U ovome se poglavlju nalaze informacije za tipične

građevinske detalje od porastog betona koje su

potrebne za eksplicitan izračun efekata toplinskih

mostova.

Detalji su u usporedbi s konstrukcijama u Prilogu

2 uz DIN 4108 jednakovrijedni ili povoljniji. *)

Konkretno to za projektante znači, da ovisno o

cilju, može upotrijebiti različite načine. Energetska

ekvivalentnost prema Prilogu 2 omogućuje, za brzo i

troškovno racionalno razmatranje efekata toplinskog

mosta, upotrebu polovice dodatka na koeficijente

prolaza topline ∆UWB = 0,05 W/(m2K). Ako se ipak želi

provjeriti, da li je pomoću građevinskog materijala

poroznog betona moguć način građenja koji je gotovo

bez toplinskog mosta, stvarni se učinci toplinskih

mostova mogu točno proračunati pomoću podataka

u tablicama.

Za svaki su detalj u tabličnom obliku predstavljeni

pripadajući koeficijenti gubitka toplinskih mostova

i temperaturnih faktora. Pritom se u obzir uzimaju

različita mjerenja i toplinske vodljivosti. Za dalje je

objašnjenje prikazana konstrukcija.

Za odabrane vrijednosti (u tablicama su na sivoj

podlozi), dodatno su navedeni temperaturni

tok, toplinski tok i izoterme. Tablica 3. prikazuje

konstrukciju uobičajenog poprečnog presjeka kod

ovih primjera. Kodiranje u bojama za temperaturni

tok i za toplinski tok nalazi se na Slici 3., a do c.

Svi se rezultati odnose na zgrade s normalnim

unutrašnjim temperaturama ( veće od 18° C).

Dalji su rubni uvjeti navedeni u poglavljima

Preporuke za smanjenje utjecaja toplinskih

mostova i Proračun toplinskih gubitaka kroz

toplinske mostove. Još jednom treba upozoriti

na to , da se samo na temelju iznosa koeficijenata

gubitaka toplinskih mostova ne može dati ocjena

o energetskoj kvaliteti određenog detalja i njegove

izvedbe (vidi poglavlje Preporuke za smanjenje

utjecaja toplinskih mostova).

Proračuni su provedeni s višedimenzionalnim

programom za toplinske mostove „Heat“. Pobliže

informacije o programu nalaze se na Internetu, na

www.buildingphysics.com

*) Izuzeci su navedeni u tablicama u zagradama.

OPĆE UPUTE

20

Građevinski element Sustav Materijal d

cmλR

[W/(mK)]U

[W/(m2K)]

Vanjski zid podruma Porasti beton 30 0,11 0,34

Vanjski zid, jednostruki Porasti beton 30 0,11 0,34

Vanjski zid, dvostruki

Vanjska tankoslojna žbuka 0,3 0,7

0,21Izolacija 10,0 0,045

Porasti beton 25,0 0,11

Unutrašnji zid Porasti beton 12,0 0,15 -

Pod podruma

Estrih 4,5 1,20

0,56Izolacija 6,0 0,04

Donja ploča, armirani beton 20,0 2,10

Strop / strop podruma

Estrih 4,5 1,20

0,37Izolacija 6 0,035

Stropne ploče od porastog betona 15,0 0,19

Rub stropa

Porasti beton - rubnjak 7,5 0,16

-Izolacija 5,5 0,035

Prstenasta greda 10,0 2,10

KrovKrovne ploče od armiranog betona 20,0 0,13

0,21Izolacija 12,0 0,04

Prozorski okviri - 7,0 0,13 1,4

KATALOG TOPLINSKIH MOSTOVA

Tablica 3. - Uobičajeni poprečni presjeci razmatranih primjera konstrukcija

21

DETALJI KONSTRUKCIJE

Slike 3 a - c - Kodiranje u bojama razmatranih primjera konstrukcije

Slika 3a Slika 3b Slika 3c

Mjesta toplinskih mostova

Temperaturni tok Temp (°C) Toplinski tok Q (W/m2)

visok

nizak

Konstrukcija materijal

Ytong 2,5/0,35

Ytong 4/0,5

Ytong strop

armirani beton

EPS

XPS

aluminijski okvir

PVC okvir

staklo

drvo

zemlja

20

19

18

17

16

15

14

13

12

11

10

9

8

7

6

5

4

3

2

1

0

Konstrukcija Temperaturni tok

Toplinski tok Izoterme

22

Vertikalni serklaž u uglu zida

VERTIKALNI SERKLAŽ U UGLU ZIDA

Ytong izolacija WLG 035

bez izolacije 3 cm 5 cm 10 cm 15 cm

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi

[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

200,11 -0,063 0,38

0,13 -0,080 0,39

25

0,11 -0,125 0,79 -0,143 0,81

0,13 -0,146 0,77 -0,170 0,80

0,16 -0,182 0,75 -0,210 0,79

30

0,11 -0,111 0,78 -0,135 0,82 -0,143 0,83 -0,158 0,85

0,13 -0,136 0,78 -0,161 0,81 -0,171 0,82 -0,187 0,84

0,16 -0,169 0,76 -0,201 0,79 -0,213 0,81 -0,231 0,83

40

0,11 -0,140 0,85 -0,148 0,86 -0,151 0,87 -0,158 0,87 -0,170 0,89

0,13 -0,165 0,84 -0,175 0,85 -0,179 0,86 -0,186 0,86

0,16 -0,202 0,83 -0,216 0,84 -0,221 0,84 -0,229 0,85

*Detalji označeni crvenom bojom fRSi ne ispunjavaju minimalni zahtjev, vidi str 8.



23

Vertikalni serklaž u ravnom zidu

VERTIKALNI SERKLAŽ U RAVNOM ZIDU


bez izolacije 2 cm 5 cm 5 cm ( 35 cm ) 10 cm 10 cm(+5+5cm)

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi

[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

200,11 0,173 0,77 0,066 0,85 0,010 0,88

0,13 0,185 0,75 0,061 0,84 -0,011 0,87

25

0,11 0,086 0,87 0,040 0,90 0,008 0,92 -0,011 0,92

0,13 0,096 0,86 0,040 0,89 0,004 0,91 -0,029 0,92

0,16 0,108 0,84 0,039 0,88 -0,003 0,90 -0,056 0,09

30

0,11 0,125 0,88 0,027 0,92 -0,008 0,94

0,13 0,139 0,86 0,024 0,91 -0,015 0,94

0,16 0,157 0,84 0,018 0,90 -0,025 0,93

40

0,11 0,059 0,93 0,015 0,95 -0,048 0,96 -0,014 0,96

0,13 0,067 0,92 0,013 0,94 -0,009 0,95

0,16 0,077 0,91 0,097 0,93 -0,016 0,95



24

VERTIKALNI SERKLAŽ NA SPOJU VANJSKOG I UNUTRAŠNJEG ZIDA


bez izolacije 2 cm 5 cm 10 cm 10 cm(+5+5cm)



25

0,11 0,047 0,85 0,003 0,88 -0,101 0,89

0,13 0,047 0,84 -0,004 0,87 -0,018 0,88

0,16 0,046 0,81 -0,015 0,85 -0,031 0,86

30

0,11 0,084 0,85 0,009 0,89 -0,018 0,91

0,13 0,089 0,83 0,003 0,88 -0,027 0,90

0,16 0,093 0,81 -0,008 0,87 -0,041 0,89

40

0,11 0,045 0,90 0,006 0,92 -0,011 0,93 -0,018 0,94

0,13 0,049 0,89 0,003 0,91 -0,016 0,92

0,16 0,053 0,87 -0,004 0,90 -0,025 0,91

Vertikalni serklaž na spoju vanjskog i unutrašnjeg zida



25

UNUTRAŠNJI UGAO VANJSKOG ZIDA


bez izolacije 3 cm 5 cm 10 cm 15 cm



200,11 0,162 0,92

0,13 0,183 0,91

25

0,11 0,088 0,94 0,058 0,94

0,13 0,103 0,93 0,066 0,93

0,16 0,123 0,92 0,077 0,92

30

0,11 0,101 0,95 0,064 0,95 0,055 0,95 0,045 0,95

0,13 0,117 0,94 0,072 0,94 0,091 0,94 0,051 0,94

0,16 0,139 0,93 0,083 0,93 0,091 0,93 0,059 0,93

40

0,11 0,079 0,96 0,092 0,96 0,057 0,96 0,052 0,96 0,049 0,96

0,13 0,092 0,96 0,072 0,96 0,066 0,96 0,059 0,96

0,16 0,112 0,95 0,085 0,95 0,078 0,95 0,071 0,95

Unutrašnji ugao vanjskog zida



26

Ravni krov

RAVNI KROV


bez izolacije 5 cm 10 cm 15 cm

AB 15 cm Ytong strop AB 15 cm Ytong strop AB 15cm Ytong strop AB 15cm Ytong strop

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi

[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

25

0,11 0,088 0,78 -0,093 0,83 -0,054 0,86 -0,110 0,85

0,13 0,094 0,77 -0,107 0,83 -0,066 0,85 -0,125 0,85

0,16 0,098 0,76 -0,129 0,83 -0,084 0,85 -0,148 0,85

30

0,11 0,088 0,78 -0,094 0,84 -0,041 0,85 -0,107 0,85 -0,083 0,88 -0,115 0,86

0,13 0,094 0,77 -0,107 0,84 -0,051 0,85 -0,120 0,85 -0,095 0,88 -0,128 0,86

0,16 0,099 0,76 -0,126 0,84 -0,065 0,85 -0,140 0,85 -0,112 0,87 -0,148 0,86

40

0,11 0,035 0,81 -0,106 0,86 -0,048 0,85 -0,114 0,86 -0,082 0,87 -0,119 0,87 -0,106 0,89 -0,124 0,87

0,13 0,040 0,80 -0,116 0,86 -0,054 0,85 -0,124 0,86 -0,090 0,87 -0,129 0,87

0,16 0,045 0,79 -0,160 0,86 -0,064 0,84 -0,139 0,87 -0,102 0,87 -0,144 0,87



27

Horizontalni serklaž međukatne konstrukcije

HORIZONTALNI SERKLAŽ MEĐUKATNE KONSTRUKCIJE


bez izolacije 5 cm 10 cm 15 cm

AB 15 cm Ytong strop AB 15 cm Ytong strop AB 15 cm Ytong strop AB 15 cm Ytong strop

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi

[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

25

0,11 0,220 0,87 0,019 0,88 0,050 0,93 -0,009 0,90

0,13 0,239 0,85 0,012 0,88 0,048 0,92 -0,017 0,90

0,16 0,262 0,84 0,001 0,87 0,044 0,92 -0,030 0,89

30

0,11 0,161 0,89 0,016 0,90 0,070 0,93 -0,002 0,91 0,021 0,95 -0,014 0,92

0,13 0,177 0,88 0,001 0,89 0,071 0,92 -0,010 0,91 0,018 0,94 -0,022 0,92

0,16 0,196 0,87 0,001 0,89 0,070 0,91 -0,021 0,90 0,013 0,93 -0,033 0,91

40

0,11 0,175 0,90 0,016 0,92 0,076 0,93 -0,003 0,93 0,038 0,95 -0,005 0,93 0,013 0,96 -0,011 0,94

0,13 0,190 0,89 0,011 0,92 0,079 0,92 -0,003 0,93 0,038 0,94 -0,011 0,93

0,16 0,208 0,87 0,003 0,92 0,082 0,92 -0,012 0,92 0,037 0,93 -0,020 0,93



28

Horizontalni serklaž u krovu

HORIZONTALNI SERKLAŽ U KROVU

Ytong Ytong strop FERT

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi

[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

25

0,13 0,003 0,92 -0,003 0,92

0,16 0,004 0,92 -0,002 0,92

0,21 0,006 0,93 -0,001 0,93



29

Balkon

BALKON

Ytong AB 15 cm Ytong strop


[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

250,11 0,635 0,71 0,085 0,81

0,13 0,626 0,72 0,077 0,81

300,11 0,582 0,74 0,073 0,84

0,13 0,575 0,74 0,066 0,84

400,11 0,498 0,78 0,066 0,88

0,13 0,493 0,79 0,061 0,88



30

Nadvoj

NADVOJ

Ytong bez izolacije 3 cm 5 cm 10 cm

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi

[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

250,11 0,052 0,62 0,025 0,67

0,13 0,055 0,61 0,026 0,66

300,11 0,090 0,64 0,040 0,71 -0,009 0,72

0,13 0,110 0,63 0,055 0,70 -0,002 0,71

400,11 0,064 0,66 0,056 0,70 -0,038 0,71

0,13 0,064 0,65 0,070 0,69 0,023 0,71



31

Parapet prozora

PARAPET PROZORA

Ytong bez izolacije

d λR Ψa fRsi

[W/(mK)] [W/(mK)] [-]

250,11 -0,048 0,75

0,13 -0,012 0,75

300,11 0,011 0,75

0,13 0,013 0,75

400,11 0,019 0,75

0,13 0,022 0,75



32

Špaleta prozora

ŠPALETA PROZORA

Ytong bez izolacije

d λR Ψa fRsi

[W/(mK)] [W/(mK)] [-]

250,11 0,011 0,74

0,13 0,018 0,74

300,11 0,028 0,73

0,13 0,032 0,72

400,11 0,033 0,72

0,13 0,042 0,71



33

Podrumski zid

PODRUMSKI ZID

Ytong bez izolacije 5 cm izolacije


[W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

250,11 0,330 0,65 -0,123 0,77

0,13 0,332 0,65 -0,126 0,77

300,11 0,304 0,69 -0,152 0,79

0,13 0,313 0,69 -0,140 0,79

400,11 0,280 0,75 -0,159 0,80

0,13 0,280 0,75 -0,156 0,80

2

Yton

g® je

regi

stri

rana

robn

a m

arka

Xel

la.

Srpa

nj, 2

011.

Ytong porobeton d.o.o.Kovinska 4a10090 ZagrebHrvatska

Telefon: +385 1 3436 800Telefax: +385 1 3464 920Besplatni info telefon: 0800 7000

[email protected] www.ytong.hrwww.gradnjakuce.comwww.renoviranje.hrfacebook.com/YtongHrvatska

Documents

Ytong sustav gradnje TOPLINSKI MOSTOVI1).pdf · 4 Način djelovanja toplinskih mostova Toplinski su mostovi ograničena područja s gustoćom toplinskog protoka koja je veća u odnosu