Click here to load reader

· Web view Tema diplomskog/seminarskog rada: izbor teme, tipovi tema; odnos teme i vremena potrebnog za izradbu rada. 2. 1. Priprema za pisanje diplomskog/seminarskog rada: izbor

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of · Web view Tema diplomskog/seminarskog rada: izbor teme, tipovi tema; odnos teme i vremena...

MOZVAG: 1720/1719

STUDIJSKI PROGRAM

DIPLOMSKI STUDIJ

HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

KAZALO

UVOD ………………………………………………………………….....................

5

Razlozi za pokretanje studija ……………………………………………………….

5

Otvorenost studija ………………….…………………………………………..........

6

OPĆI DIO …………………………………………….……………………………….

7

Naziv studija ………………………………………………………………………….

7

Nositelj studija ………………………………………………………………………..

8

Prostor i uvjeti rada ……………………………………………………………….…

8

Uvjeti upisa na studij …………………………………………………………..........

8

Ishodi učenja na razini studijskog programa ………………………………..........

9

Popis obveznih predmeta – jednopredmetni diplomski studij

- nastavnički smjer

- jezično istraživački smjer

- književnoistraživački smjer

13

14

15

Popis obveznih predmeta – dvopredmetni diplomski studij

- nastavnički smjer

- istraživački smjer

16

17

Popis izbornih predmeta – jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij …..

18

Popis predmeta koji se nude studentima drugih studijskih grupa ……………….

19

Opis obveznih predmeta …………………………………………………………….

21

Opis izbornih predmeta ………………………………………………………………

77

Uvjeti upisa studenata u višu godinu studija ………………………………………

133

UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA ……………………………………………………

133

Podaci o angažiranom nastavniku ……………..………………………………….

135

ODLUKE SENATA …………………………………………………………………..

155

UVOD

Sukladno novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Odsjek za hrvatski jezik i književnost predlaže preddiplomski studij u trajanju od 3 godine, diplomski studij u trajanju od 2 godine i poslijediplomski studij u trajanju od 2 godine.

Nakon završetka preddiplomskoga studija studenti bi stekli zvanje prvostupnika kroatista, koji bi mogao raditi kao lektor u novinskim i kazališnim kućama te urednik u izdavaštvu.

Diplomski se studij planira izvoditi u dva smjera, i to:

1. nastavnički smjer

2. istraživački smjer

Nastavni bi smjer kao obvezne imao pedagoško-psihološke, didaktičke i metodičke kolegije, dio kojih bi se izvodio u suradnji s Visokom učiteljskom školom Sveučilišta u Osijeku.

Nakon završenoga diplomskoga studija Hrvatskog jezika i književnosti nastavnoga smjera studenti su kao nastavnici hrvatskoga jezika i književnosti osposobljeni za samostalno izvođenje nastave hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama. Osim toga, osposobljeni su za lekturu na kroatističkim katedrama diljem svijeta, gdje mogu promicati književna i jezična znanja stranim studentima kroatističkoga usmjerenja.

Razlozi za pokretanje studija

Osnovni je razlog izrade novoga nastavnog plana i programa jednopredmetnih i dvopredmetnih sveučilišnih dodiplomskih studija stupanje na snagu novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te preporuke ECTS-a. Osim toga, osjeća se i zasićenost studenata opsežnim kolegijima i velikom tjednom satnicom, što prouzročuje poteškoće u pripremanju i polaganju ispita. Zbog svega se toga pristupa izmjeni nastavnoga plana i programa, što se čini u dogovoru s kolegama s filozofskih fakulteta u Zagrebu, Rijeci i Zadru, u Pečuhu, Budimpešti, Ljubljani, Krakowu i Poznanu.

Tijekom više godina postojanja Pedagoškoga (današnjeg Filozofskog) fakulteta pokazalo se da studenti nisu jednako zainteresirani za pedagoško-psihološku i metodičku nastavu te su rezultati njihova rada unutar te skupine predmeta bili slabiji. Kako bi se postigla veća zainteresiranost studenata, a time i bolji rezultati u radu te, na kraju, kvalitetniji završeni magistri, predlaže se grananje diplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti u dva spomenuta smjera: nastavni i istraživački. Tako bi se dio diplomiranih studenata mogao zaposliti kao nastavnici u Republici Hrvatskoj, ali i izvan nje: na kroatističkim katedrama u inozemstvu. Drugi dio diplomiranih studenata, bez odslušanih pedagoških, didaktičkih i metodičkih kolegija, zaposlio bi se kao kao lektori u sredstvima javnog priopćavanja (u novinskim i izdavačkim kućama, na radio i TV-postajama), u znanstvenoistraživačkim ustanovama, muzejima i arhivima. Bili bi zainteresirani za takav rad jer su slušali kolegije koje su sami odabrali, a ne one koje su morali zbog nemogućnosti izbora. S druge pak strane, završeni nastavnici bili bi oni koji doista vole rad u školi te bi taj rad bio kvalitetniji, s boljim rezultatima i za nastavnike i za učenike.

Takav rad bio bi svrhovitiji za obje zainteresirane strane. Program diplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti nastavnoga smjera nastavlja se na program trogodišnjega preddiplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti, te se pomoću nekih izbornih kolegija u studenata pokušava potaknuti interes za nastavnički poziv.

Osim pedagoško-psiholoških, didaktičkih i metodičkih sadržaja, u program se uvrštava i pragmalingvistika, a program nastavnoga diplomskoga studija temelji se na suvremenim spoznajama o učenju koje su rezultat znanstvenih istraživanja interdisciplinarnoga karaktera (lingvističkih, psiholingvističkih, sociolingvističkih, pedagoških). Budućim se nastavnicima pružaju teorijske osnove iz struke te pedagoških, psiholoških, didaktičkih i metodičkih sadržaja kako bi sve dobiveno što bolje primijenili u praksi te nakon jednogodišnjega iskustva u nastavi hrvatskoga jezika spremno pristupili polaganju stručnoga ispita.

Studenti koji su se opredijelili za istraživački smjer osposobljavaju se za samostalan istraživački rad u različitim kulturnim ustanovama; muzejima, arhivima, novinskim i izdavačkim kućama. Sukladno vlastitom interesu biraju više jezikoslovnih ili književnih sadržaja te se osposobljavaju za posao lektora u sredstvima javnoga priopćavanja, urednika književnih izdanja, znanstvenoga istraživača u institutima i sl.

Otvorenost studija

U radu se pretpostavlja suradnja s ostalim katedrama na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku (osobito s Katedrom povijesti, Katedrom knjižničarstva, Katedrom engleskog te Katedrom njemačkog jezika), kao i povezivanje s ostalim fakultetima unutar osječkoga Sveučilišta (Ekonomskim fakultetom, Pravnim fakultetom i dr.) te s Visokom bogoslovnom školom u Đakovu.

Odsjek za hrvatski jezik Filozofskoga fakulteta u Osijeku surađivat će i dalje s ostalim filozofskim fakultetima u Hrvatskoj, osobito s Filozofskim fakultetom u Zagrebu i Filozofskim fakultetom u Rijeci, kao i s profesorima iz ostalih znanstvenih i kulturnih institucija koji su sudjelovali u osnivanju Pedagoškoga fakulteta i tijekom dugog niza godina bili savjetnici pri ustrojavanju Katedre (današnjega Odsjeka) i radu unutar znanstvenoistraživačkih projekata.

Osim s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, Odsjek za hrvatski jezik i književnost surađuje sa srodnim odsjecima filozofskih fakulteta u Rijeci i Zadru te s drugim srodnim fakultetima izvan Republike Hrvatske. Najdužu suradnju Odsjek ima s Filozofskim fakultetom u Pečuhu (Republika Mađarska), a 1997./98. Odsjek je potpisao međunarodni ugovor o suradnji s Republikom Mađarskom; o razmjeni profesora i studenata te o drugim oblicima kulturne i znanstvene suradnje.

Odsjek surađuje i s Filozofskom fakultetom iz Ljubljane, fakultetima iz Mostara (Bosna i Hercegovina), Poznana, Krakowa i Gdanjska (Poljska), Budimpešte (Republika Mađarska), Udina (Italija) i dr.

Kao rezultat se te suradnje očekuje usklađenost programa, razmjena profesora I studenata te mogućnost prijelaza studenata s jednoga na drugi fakultet.

Osim studenata koji su završili preddiplomski studij Hrvatskoga jezika i književnosti, na diplomski bi se studij mogli upisati i studenti ostalih studija na Filozofskom fakultetu, ali i drugim fakultetima, koji polože razlikovne ispite.

OPĆI DIO

Naziv studija, stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija, kompetencije završenih studenata

Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku predlaže program Studija hrvatskoga jezika i književnosti. Studij se sastoji od tri dijela:

1. – preddiplomski studij u trajanju od tri godine

2. – diplomski studij u trajanju od dvije godine

3. – poslijediplomski studij u trajanju od dvije godine

Poslije završenoga diplomskoga studija Hrvatskoga jezika i književnosti studenti mogu uz određene uvjete, koji će biti navedeni u daljnjem tekstu, upisati poslijediplomski studij. Mogu ga upisati i studenti ostalih fakulteta koji su diplomirali drugi preddiplomski studij, ali moraju položiti razlikovne ispite.

Studenti se opredjeljuju za dva smjera diplomskoga studija:

I. nastavnički smjer

Search related