· Web viewTema diplomskog/seminarskog rada: izbor teme, tipovi tema; odnos teme i vremena potrebnog za izradbu rada. 2. 1. Priprema za pisanje diplomskog/seminarskog rada: izbor

MOZVAG: 1720/1719

STUDIJSKI PROGRAM

DIPLOMSKI STUDIJ

HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

1

2

KAZALO

UVOD …………………………………………………………………..................... 5Razlozi za pokretanje studija ………………………………………………………. 5Otvorenost studija ………………….………………………………………….......... 6OPĆI DIO …………………………………………….………………………………. 7Naziv studija …………………………………………………………………………. 7Nositelj studija ……………………………………………………………………….. 8Prostor i uvjeti rada ……………………………………………………………….… 8Uvjeti upisa na studij ………………………………………………………….......... 8Ishodi učenja na razini studijskog programa ……………………………….......... 9Popis obveznih predmeta – jednopredmetni diplomski studij - nastavnički smjer - jezično istraživački smjer- književnoistraživački smjer

131415

Popis obveznih predmeta – dvopredmetni diplomski studij - nastavnički smjer - istraživački smjer

1617

Popis izbornih predmeta – jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij …..

18

Popis predmeta koji se nude studentima drugih studijskih grupa ……………….

19

Opis obveznih predmeta ……………………………………………………………. 21Opis izbornih predmeta ………………………………………………………………

77

Uvjeti upisa studenata u višu godinu studija ……………………………………… 133UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA …………………………………………………… 133Podaci o angažiranom nastavniku ……………..…………………………………. 135ODLUKE SENATA ………………………………………………………………….. 155

3

4

UVOD

Sukladno novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Odsjek za hrvatski jezik i književnost predlaže preddiplomski studij u trajanju od 3 godine, diplomski studij u trajanju od 2 godine i poslijediplomski studij u trajanju od 2 godine.

Nakon završetka preddiplomskoga studija studenti bi stekli zvanje prvostupnika kroatista, koji bi mogao raditi kao lektor u novinskim i kazališnim kućama te urednik u izdavaštvu.

Diplomski se studij planira izvoditi u dva smjera, i to:1. nastavnički smjer

2. istraživački smjerNastavni bi smjer kao obvezne imao pedagoško-psihološke, didaktičke i metodičke

kolegije, dio kojih bi se izvodio u suradnji s Visokom učiteljskom školom Sveučilišta u Osijeku.

Nakon završenoga diplomskoga studija Hrvatskog jezika i književnosti nastavnoga smjera studenti su kao nastavnici hrvatskoga jezika i književnosti osposobljeni za samostalno izvođenje nastave hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama. Osim toga, osposobljeni su za lekturu na kroatističkim katedrama diljem svijeta, gdje mogu promicati književna i jezična znanja stranim studentima kroatističkoga usmjerenja.

Razlozi za pokretanje studijaOsnovni je razlog izrade novoga nastavnog plana i programa jednopredmetnih i

dvopredmetnih sveučilišnih dodiplomskih studija stupanje na snagu novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te preporuke ECTS-a. Osim toga, osjeća se i zasićenost studenata opsežnim kolegijima i velikom tjednom satnicom, što prouzročuje poteškoće u pripremanju i polaganju ispita. Zbog svega se toga pristupa izmjeni nastavnoga plana i programa, što se čini u dogovoru s kolegama s filozofskih fakulteta u Zagrebu, Rijeci i Zadru, u Pečuhu, Budimpešti, Ljubljani, Krakowu i Poznanu.

Tijekom više godina postojanja Pedagoškoga (današnjeg Filozofskog) fakulteta pokazalo se da studenti nisu jednako zainteresirani za pedagoško-psihološku i metodičku nastavu te su rezultati njihova rada unutar te skupine predmeta bili slabiji. Kako bi se postigla veća zainteresiranost studenata, a time i bolji rezultati u radu te, na kraju, kvalitetniji završeni magistri, predlaže se grananje diplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti u dva spomenuta smjera: nastavni i istraživački. Tako bi se dio diplomiranih studenata mogao zaposliti kao nastavnici u Republici Hrvatskoj, ali i izvan nje: na kroatističkim katedrama u inozemstvu. Drugi dio diplomiranih studenata, bez odslušanih pedagoških, didaktičkih i metodičkih kolegija, zaposlio bi se kao kao lektori u sredstvima javnog priopćavanja (u novinskim i izdavačkim kućama, na radio i TV-postajama), u znanstvenoistraživačkim ustanovama, muzejima i arhivima. Bili bi zainteresirani za takav rad jer su slušali kolegije koje su sami odabrali, a ne one koje su morali zbog nemogućnosti izbora. S druge pak strane, završeni nastavnici bili bi oni koji doista vole rad u školi te bi taj rad bio kvalitetniji, s boljim rezultatima i za nastavnike i za učenike.

Takav rad bio bi svrhovitiji za obje zainteresirane strane. Program diplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti nastavnoga smjera nastavlja se na program trogodišnjega preddiplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti, te se pomoću nekih izbornih kolegija u studenata pokušava potaknuti interes za nastavnički poziv.

Osim pedagoško-psiholoških, didaktičkih i metodičkih sadržaja, u program se uvrštava i pragmalingvistika, a program nastavnoga diplomskoga studija temelji se na suvremenim spoznajama o učenju koje su rezultat znanstvenih istraživanja interdisciplinarnoga karaktera (lingvističkih, psiholingvističkih, sociolingvističkih, pedagoških).

5

Budućim se nastavnicima pružaju teorijske osnove iz struke te pedagoških, psiholoških, didaktičkih i metodičkih sadržaja kako bi sve dobiveno što bolje primijenili u praksi te nakon jednogodišnjega iskustva u nastavi hrvatskoga jezika spremno pristupili polaganju stručnoga ispita.

Studenti koji su se opredijelili za istraživački smjer osposobljavaju se za samostalan istraživački rad u različitim kulturnim ustanovama; muzejima, arhivima, novinskim i izdavačkim kućama. Sukladno vlastitom interesu biraju više jezikoslovnih ili književnih sadržaja te se osposobljavaju za posao lektora u sredstvima javnoga priopćavanja, urednika književnih izdanja, znanstvenoga istraživača u institutima i sl.

Otvorenost studija U radu se pretpostavlja suradnja s ostalim katedrama na Filozofskom fakultetu

Sveučilišta u Osijeku (osobito s Katedrom povijesti, Katedrom knjižničarstva, Katedrom engleskog te Katedrom njemačkog jezika), kao i povezivanje s ostalim fakultetima unutar osječkoga Sveučilišta (Ekonomskim fakultetom, Pravnim fakultetom i dr.) te s Visokom bogoslovnom školom u Đakovu.

Odsjek za hrvatski jezik Filozofskoga fakulteta u Osijeku surađivat će i dalje s ostalim filozofskim fakultetima u Hrvatskoj, osobito s Filozofskim fakultetom u Zagrebu i Filozofskim fakultetom u Rijeci, kao i s profesorima iz ostalih znanstvenih i kulturnih institucija koji su sudjelovali u osnivanju Pedagoškoga fakulteta i tijekom dugog niza godina bili savjetnici pri ustrojavanju Katedre (današnjega Odsjeka) i radu unutar znanstvenoistraživačkih projekata.

Osim s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, Odsjek za hrvatski jezik i književnost surađuje sa srodnim odsjecima filozofskih fakulteta u Rijeci i Zadru te s drugim srodnim fakultetima izvan Republike Hrvatske. Najdužu suradnju Odsjek ima s Filozofskim fakultetom u Pečuhu (Republika Mađarska), a 1997./98. Odsjek je potpisao međunarodni ugovor o suradnji s Republikom Mađarskom; o razmjeni profesora i studenata te o drugim oblicima kulturne i znanstvene suradnje.

Odsjek surađuje i s Filozofskom fakultetom iz Ljubljane, fakultetima iz Mostara (Bosna i Hercegovina), Poznana, Krakowa i Gdanjska (Poljska), Budimpešte (Republika Mađarska), Udina (Italija) i dr.

Kao rezultat se te suradnje očekuje usklađenost programa, razmjena profesora I studenata te mogućnost prijelaza studenata s jednoga na drugi fakultet.

Osim studenata koji su završili preddiplomski studij Hrvatskoga jezika i književnosti, na diplomski bi se studij mogli upisati i studenti ostalih studija na Filozofskom fakultetu, ali i drugim fakultetima, koji polože razlikovne ispite.

6

OPĆI DIO

Naziv studija, stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija, kompetencije završenih studenata

Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku predlaže program Studija hrvatskoga jezika i književnosti. Studij se sastoji od tri dijela:

1. – preddiplomski studij u trajanju od tri godine2. – diplomski studij u trajanju od dvije godine3. – poslijediplomski studij u trajanju od dvije godine

Poslije završenoga diplomskoga studija Hrvatskoga jezika i književnosti studenti mogu uz određene uvjete, koji će biti navedeni u daljnjem tekstu, upisati poslijediplomski studij. Mogu ga upisati i studenti ostalih fakulteta koji su diplomirali drugi preddiplomski studij, ali moraju položiti razlikovne ispite.

Studenti se opredjeljuju za dva smjera diplomskoga studija:

I. nastavnički smjerII. istraživački smjer

Diplomirani bi studenti dobili naziv1. za nastavnički smjer: magistar/magistra edukacije hrvatskoga jezika i književnosti 2. za istraživački smjer: magistar/magistra hrvatskoga jezika i književnosti

a mogli bi raditi:

1. kao nastavnici hrvatskog jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama, kao lektori na kroatističkim katedrama diljem svijeta;

2. kao lektori u sredstvima javnog priopćavanja (u novinskim i izdavačkim kućama, na radio i TV-postajama), u znanstvenoistraživačkim ustanovama, muzejima, arhivima.

Usvajanjem sadržaja programa preddiplomskoga i diplomskog studija studenti bi trebali biti osposobljeni za:

samostalno izvođenje nastave hrvatskoga jezika i književnosti;

samostalno neprestano učenje i usavršavanje sukladno potrebama učenika i novim programima rada;

održavanje nastave i vježbi na kroatističkim katedrama u inozemstvu

istraživački rad, prikupljanje i obradu podataka te samostalno zaključivanje

Program obuhvaća dvije osnovne vrste kolegija: specijalističke i stručne kolegije. Specijalistički kolegiji, koji su djelomično obvezni, a djelomično izborni, uključuju temeljne kolegije (pedagogija, psihologija, didaktika) zajedničke svim nastavničkim usmjerenjima, te metodičke strukovne kolegije (metodika nastave jezika, metodika nastave književnosti). Stručni se kolegiji odnose na jezikoslovne kolegije i kolegije iz stare, nove i svjetske književnosti te stilistike. Ti su kolegiji dijelom izborni.

Specijalistički kolegiji nastave struke ostvaruju se putem predavanja, seminara, vježbi

7

i praktikuma.

Izborni kolegiji daju studentima slobodu samostalnoga kreiranja vlastitih programa, ovisno o vlastitim interesima.

Znatno se više vremena i pozornosti posvećuje i izradi magistarskoga rada, i to u posljednjem, desetom semestru studija posvećen je izradi diplomskog rada i daljnjem praktičnom usavršavanju budućih nastavnika.

Izvan visokoškolskoga sustava za izvođenje su diplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti u nastavnom usmjerenju zainteresirane su osnovne i srednje škole te Zavod za unapređenje školstva koji u suradnji s fakultetom prati, organizira i provodi stručno cjeloživotno usavršavanje nastavnika.

Nositelj studijaNositelj je studija Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet u

Osijeku Odsjek za hrvatski jezik i književnost, ali se u rad uključuju nastavnici s drugih katedara Filozofskoga fakulteta, Visoke učiteljske škole, Visoke bogoslovne škole u Đakovu, drugih fakulteta osječkoga Sveučilišta, a po potrebi (osobito u izvedbi doktorskoga studija) i Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Pečuhu i dr.

Prostor i uvjeti rada Odsjek za hrvatski jezik i književnost dio je Filozofskoga fakulteta, koji je smješten u

zgradi Lorenza Jägera 9, ukupne površine 4.390,25 m2. U zgradi su 23 predavaonice i 2 informatičke učionice. Profesorski su kabineti opremljeni računalima, a veće su predavaonice opremljene i mogućnošću prikazivanja power point prezentacije.

Uvjeti upisa na Studij Uvjet je upisa na diplomski studij završen preddiplomski studij i prosjek ocjena od

najmanje 3,50. Na diplomski se studij mogu upisati i studenti koji su završili kakav drugi preddiplomski studij na osječkom fakultetu ili sveučilištu ili na kojem drugom fakultetu i sveučilištu ako polože razlikovne predmete: Nova hrvatska književnost (izabrati jedan kolegij), Stara hrvatska književnost (izabrati jedan kolegij), Teorija književnosti, Morfologija I ili II, Sintaksa, Povijest jezika i Teorija jezika.

8

ISHODI UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA

Ishodi učenja programa diplomskog jednopredmetnog studija Hrvatskoga jezika i književnosti nastavničkoga smjera

Poznavanje i razumijevanje

- nadopuniti i razumjeti znanja stečena na preddiplomskome studiju iz područja kroatistike, jezikoslovlja, znanosti o književnosti i metodologije znanstvenoga rada

- nadopuniti i razumjeti kulturološka znanja iz humanističkih i srodnih znanstvenih disciplina

- razumjeti temeljna teorijska i praktična znanja iz psihologijskih i edukacijskih znanosti (pedagogije i didaktike)

- razumjeti temeljna i praktična znanja iz metodike nastave hrvatskoga jezika i nastave književnosti utemeljena na suvremenim spoznajama o učenju koje su rezultat znanstvenih istraživanja interdisciplinarnoga karaktera (lingvističkih, psiholingvističkih, sociolingvističkih i pedago-ških)

- razumjeti znanja o jezičnim, književnim i metodičkim sadržajima odabirom ponuđenih izbornih kolegija prema vlastitom interesu

Primjena znanja i razumijevanja

- samostalno izvoditi nastavu hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama

- ujediniti teorijska znanja i praktične vještine pri odabiru i primjeni nastavnih metoda

- prenijeti stečena znanja i vještine u lektorskim poslovima na inozemnim kroatističkim studijima

- primijeniti interdisciplinarni pristup u filološkim disciplinama- prenijeti stečena znanja i vještine u sredstvima javnoga priopćavanja,

nakladništvu, radu u kulturnim i znanstvenim ustanovama, kao i na poslovima iz šireg djelokruga kulturnih, društvenih i javnih djelatnosti

- primijeniti stečena znanja i vještine pri polaganju stručnoga ispitaDonošenje zaključaka i sudova (odluka)

- samostalno prosuđivati i zaključivati- osmisliti nove nastavne metode

Prezentacije - primijeniti stečena znanja i vještine u ostvarivanju kreativnoga nastavnoga procesa kojim će se učenike poticati na razmišljanje i samostalno zaključivanje

- uspješno komunicirati s kolegama iz struke na stručnim seminarima o unaprjeđenju znanja i vještina radi poboljšanja kvalitete rada

- nastavom i vježbama promicati književna i jezična znanja stranim studentima kroatističkoga usmjerenja na inozemnim kroatističkim studijima

Vještine učenja

- razvijati vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje- pratiti stručnu literaturu na hrvatskom (i stranom) jeziku- samostalno trajno usavršavati stečena znanja i vještine sukladno

potrebama učenika i novim programima rada- primijeniti stečeno znanje i vještine u nastavku obrazovanja na

poslijediplomskim humanističkim studijima

9

Ishodi učenja programa diplomskog dvopredmetnog studija Hrvatskoga jezika i književnosti nastavničkoga smjera




- razumjeti temeljna teorijska i praktična znanja iz psihologijskih i edukacijskih znanosti (pedagogije i didaktike)

- razumjeti temeljna i praktična znanja iz metodike nastave hrvatskoga jezika i nastave književnosti utemeljena na suvremenim spoznajama o učenju koje su rezultat znanstvenih istraživanja interdisciplinarnoga karaktera (lingvističkih, psiholingvističkih, sociolingvističkih i pedago-ških)

- razumjeti znanja o jezičnim, književnim i metodičkim sadržajima odabirom ponuđenih izbornih kolegija prema vlastitom interesu


- samostalno izvoditi nastavu hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama

- ujediniti teorijska znanja i praktične vještine pri odabiru i primjeni nastavnih metoda

- uskladiti, povezati i sjediniti znanja i vještine stečene drugim studijem s onima stečenim na studiju Hrvatskoga jezika i književnosti

- primijeniti stečena znanja i vještine u lektorskim poslovima na inozemnim kroatističkim studijima

- primijeniti interdisciplinarni pristup u filološkim disciplinama- primijeniti stečena znanja i vještine u radu u sredstvima javnoga

priopćavanja, nakladništvu, kulturnim i znanstvenim ustanovama, kao i na poslovima iz šireg djelokruga kulturnih, društvenih i javnih djelatnosti

- primijeniti stečena znanja i vještine pri polaganju stručnoga ispitaDonošenje zaključaka i sudova (odluka)

- samostalno prosuđivati i zaključivati- osmisliti nove nastavne metode

Prezentacije - primijeniti stečena znanja i vještine u ostvarivanju kreativnoga nastavnoga procesa kojim će se učenike poticati na razmišljanje i samostalno zaključivanje

- uspješno komunicirati s kolegama iz struke na stručnim seminarima o unaprjeđenju znanja i vještina radi poboljšanja kvalitete rada

- nastavom i vježbama promicati književna i jezična znanja stranim studentima kroatističkoga usmjerenja na inozemnim kroatističkim studijima

Vještine učenja

- razvijati vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje- pratiti stručnu literaturu na hrvatskom (i stranom) jeziku- samostalno trajno usavršavati stečena znanja i vještine sukladno

potrebama učenika i novim programima rada- primijeniti stečeno znanje i vještine u nastavku obrazovanja na


10

Ishodi učenja programa diplomskog jednopredmetnog studija Hrvatskoga jezika i književnosti književnoistraživačkoga smjera


- razumjeti stručna i specijalistička znanja iz znanstvene grane teorija i povijest književnosti



- produbiti i razumjeti znanja o književnim sadržajima stečena odabirom ponuđenih izbornih kolegija prema vlastitom interesu


- primijeniti teorijsko znanje u samostalnome književnoznanstvenom istraživanju u različitim kulturnim ustanovama

- osmisliti i organizirati tekstološka istraživanja te rukovoditi istima- sudjelovati u skupnome radu na znanstvenim projektima- primijeniti stečena znanja i vještine u stručnim poslovima u

znanstvenim i kulturnim ustanovama, nakladničkim kućama, sredstvima javnoga priopćavanja, muzejima i arhivima, kao i u stručnim poslovima iz šireg djelokruga znanstvenih, kulturni, društvenih i javnih djelatnosti

Donošenje zaključaka i sudova (odluka)

- prikupljati, obrađivati i vrjednovati podatke - samostalno prosuđivati i zaključivati

Prezentacije - sposobnost znanstvenoga i popularno-znanstvenog usmenog i pisanog predstavljanja rezultata istraživanja književnoznanstvenih tema

Vještine učenja

- razvijati vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje- kritički pratiti stručnu literaturu na hrvatskom i stranim jezicima- pretraživati literaturu, baze podataka i druge izvore informacija- samostalno neprestano usavršavati stečena znanja i vještine - primijeniti stečeno znanje i vještine u nastavku obrazovanja na


11

JEDNOPREDMETNI DIPLOMSKI STUDIJHRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

- NASTAVNIČKI SMJER -

I. semestar 1. godinaP V S SATI BODOVI

1. Metodika nastave (teorija) učenje hrvatskoga jezika

2 - 2 4 6

2. Metodika nastave književnosti I – teorija školske recepcije književnosti

2 - 2 4 6

3. Psihologija odgoja i obrazovanja 2 - 2 4 6

UKUPNO:* student bira onoliko izbornih predmeta koliko mu je potrebno da ostvari najmanje 30 ECTS bodova

II. semestarP V S SATI BODOVI

1. Teorija nastave govornoga i pismenoga izražavanja

1 - 1 2 2

2. Metodika nastave književnosti II – fakulta-tivna /izborna/ zavičajna književnost i kultura

1 - 1 2 4

3. Didaktika 2 - 2 4 6

UKUPNO:* student bira onoliko izbornih predmeta koliko mu je potrebno da ostvari najmanje 30 ECTS bodova u semestru, odnosno 60 bodova u akademskoj godini

III. semestar 2. godinaP V S SATI BODOVI

1. Pedagogija 2 - 2 4 6


IV. semestarP V S SATI BODOVI

DIPLOMSKI RAD* 30Školska praksa (JP)* 10*

* Odluka Senata od 23. svibnja 2011.g.

12


- JEZIČNOISTRAŽIVAČKI SMJER -


1. Metodologija znanstvenog rada 2 1 2 52. Slavenska poredbena gramatika 2 - 1 43. Hrvatska povijesna leksikologija 2 - 1 4

UKUPNO: 30 * student bira onoliko izbornih predmeta koliko mu je potrebno da ostvari najmanje 30 ECTS bodova

II. semestar P V S SATI BODOVI

1. Čakavsko narječje 1 - 2 3 42. Kajkavsko narječje 1 - 2 3 43. Štokavsko narječje 1 - 2 3 4

UKUPNO: 30* student bira onoliko izbornih predmeta koliko mu je potrebno da ostvari najmanje 30 ECTS bodova u semestru, odnosno 60 bodova u akademskoj godini


1. Značenje i uporaba hrvatskih padežnih oblika 2 1 - 3 52. Kognitivna lingvistika 2 - 1 3 53. Pragmalingvistika 2 - 1 3 5

UKUPNO: 30* student bira onoliko izbornih predmeta koliko mu je potrebno da ostvari najmanje 30 ECTS bodova


DIPLOMSKI RAD 30

13


- KNJIŽEVNOISTRAŽIVAČKI SMJER -


1. Metodologija znanstvenog rada 2 1 2 52. Književne teorije 2 - 1 43. Teorija usmene književnosti 2 - 1 44. Regionalna književnost I 2 - 1 4


II. semestar P V S SATI BODOVI

1. Teorija stila I 2 - 1 42. Regionalna književnost II 2 - 1 43. Molitvenici 2 - 1 4

UKUPNO: 30* student bira onoliko izbornih predmeta koliko mu je potrebno da ostvari najmanje 30 ECTS bodova u semestru, odnosno 60 bodova u akademskoj godini


1. Teorija stila II 2 - 1 42. Hrvatska i europska avangarda u prvoj

polovici XX. stoljeća2 - 1 5

3. Kritička izdanja i tekstologija 2 - 1 4



DIPLOMSKI RAD 30

14

DVOPREDMETNI DIPLOMSKI STUDIJHRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

- NASTAVNIČKI SMJER -


1. Metodika nastave (teorija) učenje hrvatskoga jezika

2 - 2 4 6

2. Metodika nastave književnosti I – teorija školske recepcije književnosti

2 - 2 4 6

3. Psihologija odgoja i obrazovanja 2 - 2 4 6



1. Teorija nastave govornoga i pismenoga izražavanja

1 - 1 2 2

2. Metodika nastave književnosti II – fakulta-tivna /izborna/ zavičajna književnost i kultura

1 - 1 2 4

3. Didaktika 2 - 2 4 6

UKUPNO:* student bira onoliko izbornih predmeta koliko mu je potrebno da ostvari najmanje 30 ECTS bodova u semestru, odnosno 60 bodova u akademskoj godini




IV. semestarP V S SATI BOD

OVIDIPLOMSKI RAD* 30Školska praksa (DP)* 5

Zajedno s predviđenim ECTS bodovima za diplomski rad drugog dvopredmetnog studija diplomski rad nosi ukupno 30 ECTS bodova.***Odluka Senata od 20. srpnja 2009.*** Odluka Senara od 23. svibnja 2011.

15

DVOPREDMETNI DIPLOMSKI STUDIJHRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

- ISTAŽIVAČKI SMJER -


1. Psihologija odgoja i obrazovanja 2 - 2 4 62. Regionalna književnost I 2 - 1 3 4

UKUPNO: 15* student bira onoliko izbornih predmeta iz hrvatskoga jezika i književnosti koliko mu je potrebno da ostvari najmanje 15 ECTS bodova


1. Didaktika 2 - 2 4 62. Teorija stila I 2 - 1 3 43. Regionalna književnost II 2 - 1 3 4

UKUPNO: 15* student bira onoliko izbornih predmeta iz hrvatskoga jezika i književnosti koliko mu je potrebno da ostvari najmanje 15 ECTS bodova u semestru, odnosno 30 bodova iz hrvatskoga jezika i kniževnosti u akademskoj godini


1. Metodologija znanstvenog rada 2 - 1 3 42. Hrvatska i europska avangarda u prvoj

polovici XX. st. 2 - 1 3 4


UKUPNO: 15* student bira onoliko izbornih predmeta iz hrvatskoga jezika i književnosti koliko mu je potrebno da ostvari najmanje 15 ECTS bodova


DIPLOMSKI RAD* 15Ako student uzme diplomski rad iz drugog studijskog programa, onda u ljetnom semestru bira izborne predmete iz hrvatskoga jezika i književnosti koji nose najmanje 15 ECTS bodova.

16

POPIS IZBORNIH PREDMETA NA DIPLOMSKOM STUDIJUHRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

JEDNOPREDMETNI I DVOPREDMETNI DIPLOMSKI STUDIJ

Naziv kolegijaSati nastave BODO

VIP V S

1. Semantički pol rečenice 2 1 - 52. Gramatikazacija u hrvatskome jeziku 2 1 - 53. Autobiografska proza 2 - 2 54. Slavonski tekst hrvatske književnosti u kontekstu 1 - 2 45. Istraživanje interkulturalnih i međuknjiževnih

uzajamnosti2 - 1 3

6. Metodologija znanstvenog rada (za nast. smjer) 1 - 1 27. Marko Marulić (JP) 2 - 2 38. Marko Marulić (DP) 2 - 1 29. Modernitet 20. st. 2 - 2 310. Intermedijalnost, Boro Pavlović 1 - 2 311. Alegorija* 1 - 1 312. Retorika* 1 - 1 313. Europska kratka priča* 1 - 2 414. Molitvenici 2 - 1 415. Suvremena hrvatska književnost* 1 - 2 416. Postmoderno stanje filozofije i kulture** 2 - 1 417. Suvremene lingvističke teorije** 2 - 1 418. Štokavsko narječje** 1 - 2 419. Hrvatska povijesna leksikologija 2 - 1 420. Pragmalingvistika** 2 - 1 521. Značenje i uporaba hrvatskih padežnih oblika** 2 - 1 422. Metodika nastave filma*** 1 - 1 223. Odabrane interpretacije iz metodičke i

znanstvene literature***1 - 1 4

24. Metodičko-komparativno čitanje suvremene književnosti***

1 - 1 4

25. Zagrebačka filološka škola*** 2 - - 426. Stilovi medijske kulture 2 - 2 427. Žene hrvatske proze 1 - 2 528. Hrvatska i europska avangarda u prvoj polovici

XX. stoljeća (JP)1 - 2 5

29. Hrvatska i europska avangarda u prvoj polovici XX. stoljeća (DP)

1 - 2 4

30. Regionalna književnost I (nastavnički) 2 - 1 431. Teorija stila II (nastavnički) 2 - 1 432. Književna geografija Dubrovnika**** 1 - 1 333. Rubni žanrovi u hrvatskoj književnosti*** 1 - 1 334. Povijest hrvatske Biblije**** 2 - - 435. Semantika**** 2 - 1 436. Ljubav u književnoj teoriji**** 1 - 1 337. Rodni identitet u hrvatskoj književnosti***** 2 - 1 438. Topoi hrvatske ranonovovjekovne

književnosti*****2 - 1 3

* Odluka Senata od 7. srpnja 2008.** Odluka Senata od 20. srpnja 2009.

17

*** Odluka Senata od 29. studenoga 2010.**** Odluka Senata od 23. svibnja 2011.***** Odluka Senata od 29. tarvnja 2014.

STUDENTI KOJI SE ŽELE UPISATI NA DIPLOMSKI STUDIJ HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, A DOLAZE S DRUGIH PREDDIPLOMSKIH STUDIJA ILI FAKULTETA, DUŽNI SU POLOŽITI SLJEDEĆE RAZLIKOVNE ISPITE:

1. Teorija jezika 6 bodova2. Osnove jezične kulture 63. Povijest hrvatskoga jezika 144. Hrvatska morfologija i sintaksa 135. Stara hrvatska književnost I 86. Nova hrvatska književnost III 87. Svjetska književnost II 78. Dječja književnost 69. Teorija književnosti 6

KOLEGIJI KOJE ODSJEK NUDI STUDENTIMA DRUGIH STUDIJA FF I STUDENTIMA SVEUČILIŠTA J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU:

Predmet P V S ECTSOsnove jezične kulture 1 2 5Kognitivna lingvistika 2 1 4Slavenska pisma 1 2 4Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja 2 1 3Književnost za djecu i mladež 2 1 4Stilistika 1 - 2 5Tema kroz vrijeme (Umijeće interpretacije) 1 - 1 3Osnove teorije književnosti II 2 - 1 5Modernitet 20. st. 2 - 2 6Slavonskiu tekst u europskome kontekstu 1 - 2 4

18

19

OPIS OBVEZNIH PREDMETAJEDNOPREDMETNOG I DVOPREDMETNOG STUDIJA

20

NAZIV KOLEGIJA:

METODIKA NASTAVE (TEORIJE) UČENJA HRVATSKOGA JEZIKA

KOD: HJ25

STATUS KOLEGIJA:Obvezni

STUDIJ:Jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

SMJER: Nastavnički smjer

VODITELJ: doc. dr. sc. Vesna BjedovGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno: 4.predavanja 2vježbe -

Semestar studija: I. seminari 2OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Učenje (nastava) jezika. Povijesni pregled učenja (nastave) hrvatskoga jezika. Suvremena teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika. Svrha nastave hrvatskoga jezika. Načela. Sustavi i pristupi. Nastava fonetike, fonologije, morfologije, tvorbe riječi i sintakse hrvatskoga jezika te leksikologije i hrvatske stilistike. Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika u nastavi.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznavanje studenata s teorijom nastave (učenja) hrvatskoga jezika i osposobljavanje za izvođenje nastave u osnovnim i srednjim školama.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- definirati svrhu i cilj nastave hrvatskoga jezika, opisati, razlikovati i primijeniti načela u nastavi fonetike, morfologije, sintakse, leksikologije, dijalektologije, stilistike, tvorbe riječi i povijesti hrvatskoga jezika

- razlikovati metodičke sustave i pristupe, primijeniti ih u oblikovanju nastavnoga sata- definirati metodičko nazivlje, razlikovati nastavne etape i primijeniti ih u razradi

ustroja nastavnoga sata- osmisliti scenarij nastavnoga sata i izraditi pisanu pripravu primjenjujući cjelokupan

metodički instrumentarij- analizirati udžbeničku jedinicu uspoređujući razine obrazovnih postignuća u

osnovnoškolskim i srednjoškolskim programima- analizirati i usporediti nastavne planove i programe za hrvatski jezik u osnovnoj školi,

gimnaziji i srednjoj strukovnoj školi s osobitim obzirom na sintagmatske i paradigmatske odnose programskih sadržaja

LITERATURA :a) Obvezatna: Peko, Anđelka, Pintarić, Ana, Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Pedagoški fakultet, Osijek, 1999.

b) Dopunska: Težak, Stjepko, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, 1996.Pintarić, Ana, Metodičke vježbe u nastavi hrvatskoga jezika – Zlatookin osmjeh kao jezičnometodički predložak, Život i škola, Osijek, 2002.Udžbenici za nastavu hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi.

ECTS: 6UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:

21

Uspješno održana dva nastavna sata iz hrvatskoga jezika i to jedan sat u vježbaonici za osnovnu i jedan sat u vježbaonici za srednju školu.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Nakon uspješno održanih nastavnih sati iz hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi, student prisupa usmenom dijelu ispita uz predočenje pismene priprave.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Evaluacijski listići.STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave (predavanja i seminari) 1,50seminarski rad 2,00kolokviji (prvi i drugi) 1,50portfolio 1,00

Ukupno 6

22

NAZIV KOLEGIJA:

METODIKA NASTAVE KNJIŽEVNOSTI I. – TEORIJA ŠKOLSKE RECEPCIJE KNJIŽEVNOSTI

KOD: HK25


STUDIJ: Jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti*

SMJER: Nastavnički smjerVODITELJ: doc. dr. sc. Jakov Sabljić / Ana Tomić, asistenticaGodina studija: I. Sati tjedno

ukupno:predavanja 2vježbe

Semestar studija: I. seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Metodika nastave književnosti kao znanost (predmet proučavanja, metode, ciljevi).Metodika nastave književnosti i znanosti o književnosti. Metodika nastave književnosti i druge (korespondirajuće) znanosti. Metodički sustavi nastave književnosti. Književno djelo u nastavi književnosti. Metodički sustavi u tumačenju djela. Školska interpretacija književnog djela kao metodički sustav. Metodički sustavi u interpretaciji lirske pjesme, pjesničke zbirke, epskog djela (epa, novele, romana), dramskog djela, kritičko-esejističkog (diskurzivnog): putopisne i dnevničko-memoarske proze. Totalna interpretacija djela. Tipovi analize književnog djela (tematsko-idejna, kompozicijska, analiza likova, analiza žanra, jezično-stilska analiza). Školska interpretacija lirske pjesme. Suvremene metodičke koncepcije u interpretaciji pripovjednoga djela.Postupci pri cjelovitoj/monografskoj obradi piščeva stvaralaštva. Stvaralačko portretiranje pisca. Mjesto građanske i stvaralačke biografije u suvremenoj nastavi književnosti.Problemska i stvaralačka nastava književnosti.Metodički pristup razdoblju/epohi/pravcu/školi. Tematsko, žanrovsko, kronološko proučavanje razdoblja. Načelo korelacije književnosti i drugih umjetnosti u razdoblju.Metodički pristup dramskoj književnosti. Literarna i teatrološka koncepcija. Polazišta u interpretaciji dramskog djela/radnje. Pristup karakterizaciji dramskih likova. Moderne teatrološke teorije i metodike nastave dramske književnosti. Interpretacija radijske i televizijske drame. Metodički pristup usmenoj književnosti (jednostavni oblici): basni, bajci, putopisnoj i dnevničko-memoarskoj prozi. Programske koncepcije nastave književnosti. Planiranje nastavnoga gradiva (godišnje i tematsko planiranje). Teorija kurikula. Recepcija teorije kurikula u nas. Terminološko tumačenje kurikula. Kurikulski program. Ustrojstvo kurikula. Predmetni kurikul.Odnos nastave književnosti i jezika/unutarnja korelacija. Odnos nastave književnosti prema drugim nastavnim predmetima/međupredmetna korelacija.Znanstveni i didaktičko-metodički diskurs (znanstvena i didaktičko-metodička matrica).Nacionalna i svjetska književnost u nastavi. Nacionalni i internacionalni/svjetski sadržaji, suodnosi, interferencije.Recepcija i interpretacija "starijih" književnih tekstova. Mjesto "starije" i "novije" književnosti u odgojno-obrazovnom procesu.Znanstveno utemeljenje metodike književnosti. Uzajaman odnos među znanostima. Nastavne metode (dijaloška, metoda izlaganja, metode rada na tekstu, metoda samostalnih usmenih i pismenih radova učenika, metoda ankete, metoda demonstracije, istraživačka i slično).Izvori nastave književnosti (primarni i sekundarni). Književnokritički tekst u nastavi književnosti. Znanstveni tekst u nastavi književnosti. Dokumentacijska građa. Udžbenik u nastavi književnosti/antologija/hrestomatija/udžbenik - radna knjiga. Metodička oblikovanja udžbenika. Metodika rada s udžbenikom.Radio i TV u nastavi književnosti. Film kao vrsta umjetnosti (elementi filma). Film u nastavi

23

književnosti. Ostala tehnička sredstva u nastavi književnosti. Književnokritičke škole u nastavi književnosti.

CILJEVI KOLEGIJA:Studij metodike književnosti ima zadaću da upozna studente književnosti s metodičkim teorijama i praksom te s njezinom metodologijom; da osposobi studente za samostalno teorijsko-književno bavljenje metodikom; da razvije teorijsko (kritičko) mišljenje, da razvije zapažanja i vrednovanja metodičkih književnih pojava, invenciju, kreativnost i stvaralačku radoznalost; da osposobi studente za obavljanje praktičnih oblika rada u vježbaonicama, uporabu suvremenih nastavnih sredstava i pomagala za samostalno kreiranje i pronalaženje putova za samostalan rad. Ujedno, studij metodike književnosti otvara mogućnosti za stalno usavršavanje metodičkog i stručnog rada u školi.


- oblikovati pisanu pripremu za nastavnu jedinicu iz književnosti;- procijeniti važnost pojedinih literarnih sposobnosti u procesu razvoja recepcijskih

kompetencija učenikâ vezanih uz: pisca, film, književno-povijesno razdoblje ili pravac, prozno (roman, novelu, kratku priču) i poetsko djelo (lirske, epsko-lirske, epske pjesme);

- primijeniti različite vizualne, auditivne i audiovizualne metode u interpretaciji poezije, proze i filma te u pristupima književnom razdoblju / pravcu ili piscu i njegovu opusu;

- samostalno metodički kreirati nastavne jedinice iz književnosti integriranjem literarnih, književnopovijesnih, književnoteorijskih i filmskih sadržaja;

- izvesti programski zadane sadržaje iz predmeta Hrvatski jezik u okviru pojedinih nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim djelima u osnovnim i srednjim školama (nastavni sat u kontekstu školske interpretacije, problemske nastave, korelacijsko-integracijskog nastavnog sustava, projektne nastave književnosti, sat o piscu, književnopovijesni sat, filmski sat);

- metodički stručno i pedagoški kritično uspoređivati metodičku teoriju i praksu u vezi s: nastavnima fazama, metodama i specifičnostima komunikacije između učitelja i učenikâ unutar pojedinog sustava rada.

LITERATURA Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Zvonimir Diklić, Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti: metodički aspekti, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Manja Kovačević, Metodičko-književna motrišta, Školske novine, Zagreb, 1997.Wolfgang Mattes, Nastavne metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.Dragutin Rosandić, Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Ante Bežen, „Metodička načela u oblikovanju udžbenika književnosti“, Školski vjesnik, br. 1-2, 2003, str. 23-37.Zvonimir Diklić, Književnoznanstveni i metodički putokazi nastavi književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2009.Roman Karlović, „Što gimnazijalci znaju o književnosti? (Nekoliko teorijskih problema uz metodiku nastave)“, Književna rijeka, br. 2, 2002, str. 12-17.Chris Kyriacou, Temeljna nastavna umijeća: metodički priručnik za uspješno poučavanje i učenje, Educa, Zagreb, 2001.Milorad Nikčević, Na civilizacijskim ishodištima: književni suodnosi i interferencije, IV. poglavlje: „Recepcije“, CKD „M-M“, Osijek, 1999.Novak Novaković, Govorna interpretacija umjetničkog teksta, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

24

Pavao Pavličić, Rukoljub: pisma slavnim ženama, „Vili Slovinki“, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, str. 190-208.Jakov Sabljić, Iz metodičke teorije i prakse nastave književnosti, Institut za crnogorski jezik i književnost, Podgorica, 2011.

Periodika:Hrvatski u školi / Suvremena metodika, Školska knjiga, Zagreb i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb; Život i škola, časopis Filozofskog fakulteta u Osijeku, Napredak, Prosvjetno-pedagoški zbor, Zagreb.

ECTS: 6 UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad (uspješan usmeni referat, uspješan domaći pismeni rad), položen kolokvij, izveden nastavni sat

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad (usmeni referat, pismeni domaći rad), kolokvij, izvedba nastavnog sata

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Anketa, evaluacijski listić

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,60kontinuirano provjeravanje znanja (kolokviji) 2,20pisana priprava 1,10praktičan rad na seminarima (metodičko izlaganje priprave)

1,10

Ukupno 6

25

NAZIV KOLEGIJA:

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

KOD: POO


STUDIJ: Jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

SMJER: Nastavnički

VODITELJ: doc. dr. sc. Tena Velki / Ivana Duvnjak i Marija Kristek, asistenticeGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:4

predavanja 2vježbe -

Semestar studija:II.

seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Ciljevi psihologije obrazovanja. Determinante ishoda učenja: osobine učenika i karakteristike obrazovnog konteksta. Primjena teorijskih pristupa procesu učenja u školskom kontekstu. Pristupi poučavanju. Poučavanje vještina učenja. Školsko okruženje i učenje. Primjena teorija motivacije u školskom kontekstu. Strategije za poticanje motivacije u učenju. Interesi i emocije u školskom kontekstu. Razredna klima. Razredna disciplina. Procjenjivanje i mjerenje školskog postignuća učenika.

CILJEVI KOLEGIJA:Studenti će upoznati glavne pojmove, teorijske modele i metode istraživanja u području učenja i poučavanja. Očekuje se da studenti shvate odnos između procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim domenama. Moći će objasniti nastavnicima značenje i posljedice pojedinih pristupa poučavanju, te će moći primijeniti u radu s učenicima postupke za poticanje razvoja strategija i tehnika učenja i vještina poučavanja. Studenti će moći pokazati razumijevanje teorijskih modela u području motivacije i socijalnih procesa u školskom kontekstu. Studenti će moći objasniti odnos između školskog okruženja i procesa učenja i poučavanja, kao i odnos između motivacijskih i socijalno-emocionalnih varijabli i školskog postignuća. Studenti će moći planirati i primjenjivati postupke za utvrđivanje i poticanje motivacije za učenje kao i odgovarajuće postupke za utvrđivanje i unapređenje socijalnih odnosa u razredu i uspostavu razredne discipline.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći:

- nabrojati osnovne pojmove iz psihologije odgoja i obrazovanja- definirati osnovne metode istraživanja u znanosti odgoja i obrazovanja- prikazati odnos procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim

domenama- opisati važnost primjene pojedinih metoda poučavanja - nabrojati ishode učenja po pojedinim metodama poučavanja- analizirati postupke za poticanje razvoja strategija poučavanja i tehnika učenja i

poučavanja - objasniti teorijske modele s područja motivacije i socijalnih procesa u odgojno-

obrazovnom procesu- analizirati sociološke pojave iz tzv. skrivenog kurikuluma i njegove posljedice na

odgojno-obrazovni proces

LITERATURALiteratura potrebna za studij i polaganje ispita: Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003.), Psihologija

26

obrazovanja, Zagreb: IEP.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Barth, B. M.(2004.), Razumjeti što djeca razumiju. Zagreb: Profil International.Brdar, I. i Rijavec, M. (1998.), Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu, Zagreb: IEP.Gossen, D. C. (1995.), Restitucija - preobrazba školske discipline. Zagreb: Alineja.Zarevski (ur.) (2000.), Učitelji za učitelje, Zagreb: IEP.Woolfolk, A. (2005.), Educational psychology, Boston, Allyn i Bacon

ECTS: 6NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni i usmeni

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi) 2,17završni pismeni ispit 2,73

Ukupno 6

27

NAZIV KOLEGIJA:

TEORIJA NASTAVE GOVORNOGA I PISMENOGA IZRAŽAVANJA

KOD: HJ26



SMJER: Nastavnički

VODITELJ: doc. dr. sc. Vesna BjedovGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:2


Semestar studija:II.

seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Govorničko umijeće. Kratka povijest govorništva. Povijesni pregled pismenog izražavanja. Govorničke strategije. Profesor: govornik – predavač do našših dana. Suvremena teorija i prsksa nastave govornogga i pismenog izražavanja. Priprema i ustrojba predavanja (govora). Slušanje govora (predavanja). Kultura i govor. Govorne vrste. Vrste pisanih uradaka. Funkcionalni stilovi. Govorničke figure. Stilsko-kompozicijsko vježbanje. Pripovijedanje. Opisivanje. Raspravljanje. Izlaganje. Tumačenje. Arggumentacija. Moderna priopćivala u izražavanju.


- definirati djelatnosti jezičnoga izražavanja – slušanje, govorenje, čitanje i pisanje – i opisati njihovu ulogu u nastavi Hrvatskoga jezika

- opisati povijesni pregled govorništva i pisanoga izražavanja te interdisciplinarni pristup retorici – suodnos s lingvistikom, logikom, etikom, psihologijom, povijesti i teologijom

- ovladati govorničkim umijećem, vrjednotama govornoga jezika, strategijama različitih vrsta govora, pripremiti govor i argumentirano ga analizirati, moći govorno interpretirati umjetnički tekst

- usporediti i analizirati školski i znanstveni esej, razlikovati opisnike u njihovome ustroju i vrjednovanju

- razlikovati funkcionalne stilove, analizirati pripovijedanje, opisivanje i raspravljanje kao diskurzivne oblike

- razlikovati usmene i pisane vježbe u nastavi jezičnoga izražavanja – gramatičke, leksičke, pravogovorne, pravopisne i stilsko-kompozicijske, primijeniti ih u nastavi jezičnoga izražavanja

- usporediti i razlikovati komunikacijsku i lingvističku kompetenciju te argumentirati značaj komunikacijske kompetencije kao pragmatične osposobljenosti, odnosno funkcionalne jezične primjene te značaj lingvističke kompetencije kao gramatičke normativnosti

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznavanje studenata s teorijom nastave govornoga i pismenog izražavanja i osposobljavanje za izvođenje te nastave u osnovnoj i srednjoj školi.

LITERATURA :a) Obvezatna: Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Zagreb, 1998.

b) Dopunska:

28

Pandžić, Vlado, Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi, Zagreb, 2001.Škarić, Ivo, Temeljci suvremenog govorništva, 2000.

ECTS: 2UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Uspješan usmeni referat.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni referat

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Evaluacijski listići.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave (predavanja i seminari) 0,75seminarski rad 0,55kolokviji (prvi i drugi) 0,50portfolio 0,20

Ukupno 2

29

NAZIV KOLEGIJA:

METODIKA NASTAVE KNJIŽEVNOSTI II – FAKULTATIVNA / IZBORNA / ZAVIČAJNA

KNJIŽEVNOST I KULTURA

KOD: HK26


STUDIJ: Jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti

SMJER: Nastavnički smjerVODITELJ: doc. dr. sc. Jakov Sabljić / Ana Tomić, asistenticaGodina studija: I. Sati tjedno


Semestar studija: II. seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Pojam izborne/fakultativne nastave književnosti. Sadržaj izborne nastave. Zavičajna/slavonska književnost u školi.Metode rada u izbornoj nastavi književnosti.Motiviranje studenata/učenika za samostalan istraživački rad na terenu.Samostalni istraživački rad studenata/učenika u zavičajnoj književnosti. Oblikovanje seminarskih/diplomskih radova studenata iz metodike/metodologijenastave zavičajne književnosti. Metode usavršavanja seminarskog rada. Timski rad u nastavi zavičajne književnosti.Zabavna/trivijalna književnost u školi.Književni zavičajni odgoj u kontekstu teorije interkulturalizma.Zavičajni centri kulture i književnosti u Slavoniji.Posjet kulturnim i znanstvenim ustanovama u Slavoniji (Centar HAZU za jezik i književnost, izdavačke kuće, knjižnice, kazališta, muzeji i slično).Rad na izvorima u knjižnicama, zavodima/institutima.Teorija međupredmetnih veza. Tipovi korelacija.Odabrani praktični modeli i njihova interpretacija.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznavanje studenata s pojmom izborne / fakultativne i zavičajne književnosti i kulture. Žanrovi zavičajne književnosti u Slavoniji. Književne teme i jezik.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

- procijeniti važnost pojedinih literarnih sposobnosti u procesu razvoja recepcijskih kompetencija učenikâ vezanih uz: dramsku književnost, esej, pismo, dnevnik, bajku, basnu i ostale jednostavne oblike.

- primijeniti različite vizualne, auditivne i audiovizualne metode u interpretaciji primjeraka dramske i zavičajne književnosti, eseja, pisma, dnevnika, bajke, basne i ostalih jednostavnih oblika.

- samostalno metodički kreirati nastavne jedinice iz književnosti integriranjem literarnih, književnopovijesnih, književnoteorijskih i filmskih sadržaja.

- izvesti programski zadane sadržaje iz predmeta Hrvatski jezik u okviru pojedinih nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama (nastavni sat u kontekstu školske interpretacije, problemske nastave, korelacijsko-integracijskog i intertekstual-noga nastavnog sustava, projektne nastave književnosti).

- u nastavi svrhovito upotrebljavati različite oblike korelacije između književnosti i sadržaja drugih umjetnosti ili predmetâ.

30

- kritički opservirati sate književnosti oblikovanjem metodičkoga dnevnika zapažanja kao djelotvornoga sredstva metodičke refleksije te definirati pojam i sadržaj izborne/fakultativne nastave književnosti na temelju shvaćanja rada literarnih družina.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Mira Kermek-Sredanović, Književno-scenski odgoj i obrazovanje mladih, Školska knjiga, Zagreb, 1991.Vlatko Previšić, Izvannastavne aktivnosti i stvaralaštvo, Školske novine, Zagreb, 1987.Dragutin Rosandić, Problemska, stvaralačka i izborna nastava književnosti, II. izdanje, Svjetlost, Sarajevo, 1982.Dragutin Rosandić, Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.Stjepko Težak, Literarne, novinarske, recitatorske i srodne družine: priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb, 1979.Branka Primorac, Marijan Šimeg, Anita Šojat, Novinarstvo u školi, Školska knjiga, Zagreb, 2010.Mirjana Benjak, Marko Ljubešić, Od Peruška do otvorenog sustava, Školska knjiga, Zagreb, 2013.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Gordana Fileš, Dramske radionice i igraonice u nastavi hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005.Hrvatski jezik: ispitni katalog za državnu maturu u školskoj godini 2011./2012.Rasima Kajić, Roman u sustavu problemske nastave, Školska knjiga, Zagreb, 1981.Nada Lagumdžija, Basna u osnovnoškolskoj nastavi književnosti, Hena com, Zagreb, 2000.Dragutin Rosandić, Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb,1986 (ili koje drugo izdanje prije 2005).Vodič kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu školu, Ministarstvoznanosti, obrazovanja i športa, Zagreb, 2005.Iva Gruć, Prolaz u zamišljeni svijet, procesna drama ili drama u nastajanju: priručnik za odgajatelje, učitelje, nastavnike i sve one koji se bave dramskim radom s djecom i mladima, Golden marketing, Zagreb, 2002.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad (uspješan usmeni referat, uspješan domaći pismeni rad), položen kolokvij, izveden nastavni sat

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad (usmeni referat, pismeni domaći rad), kolokvij, izvedba nastavnog sata

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Anketa, evaluacijski listić

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,8kontinuirano provjeravanje znanja (kolokvij) 0,8pisana priprava 0,8praktičan rad na seminarima (metodičko izlaganje priprave) 0,8

31

metodički dnevnik zapažanja 0,8Ukupno 4

32

NAZIV KOLEGIJA:

DIDAKTIKA

KOD: DID




VODITELJ: izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović / Senka Gazibara, asistenticaGodina studija: I. Sati tjedno

ukupno: 4



OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Osnovni pojmovi. Didaktika, obrazovanje, odgoj, nastava, edukacija, naobrazba, izobrazba, školovanje. Nastava kao komunikacija. Interaktivnost nastave. Neverbalna nastavna komunikacija. Cilj ili ciljevi nastavne komunikacije. Bipolarnost nastave. Koncept kurikuluma.Svrha, ciljevi i zadaće obrazovanja i nastave. Opći ciljevi obrazovanja, individualni ciljevi, praćenje ostvarivanja ciljeva obrazovanja. Taksonomijsko određivanje ciljeva. Ciljevi i zadaće nastave.Sadržajna utemeljenost nastave. Školski kurikulum. Nacionalni kurikulum. Nastavni plan i program. Opseg, dubina i slijed obrazovnog programa. Praćenje programskog oblikovanja sadržaja.Organizacijska utemeljenost nastave. Nastavni izvori. Nastavne metode. Nastavne tehnike. Društveno radni oblici u nastavi. Čelni rad, skupni rad, rad u paru, individualni i individualizirani rad. Suradničko učenje. Projektna nastava.Tijek nastavnoga procesa. Pripremanje, prijam i obradba sadržaja, vježbanje, ponavljanje, vrednovanje. Snimanje i analiza nastave. Vrednovanje obrazovanja.Nastavni sustavi. Pojmovna određenja i vrste. Predavačka i predavačko-prikazivačka nastava. Katehetička i majeutička nastava. Egzemplarna nastava. Problemska nastava. Mentorska nastava. Programirana nastava. Simulacija i igra u nastavi. Individualizirana nastava. Od nastavnikova poučavanja do učenikova samostalnog učenja. Osposobljavanje učenika za samoobrazovanje.Poučavanje i učenje izvan škole. Instrukcija i obučavanje. Samoorganizirano učenjeCILJEVI KOLEGIJA:Produbiti osnovne didaktičke spoznaje kod studenata glede planiranja, organizacije , ostvarivanja i vrednovanja nastave. Razvijati sposobnosti u studenata za oblikovanje osobnog nastavničkog stila utemeljenog na uporabi nastavnih metoda koje potiču razvoj kritičkoga mišljenja.


- Pravilno interpretirati i opisati temeljne pojmove didaktike, različite didaktičke teorije, pravce i modele;

- Izraditi i analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikularni pristup nastavi;- Osmisliti i izvesti nastavni sat primjenom adekvatne nastavne metode;- Izraditi materijal za samostalno učenje;- Koristiti i obrazložiti izbor nastavne tehnologije;- Osmisliti i primijeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika- Provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja didaktike

33

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: I Bognar, L., Matijević, M. (2002.), Didaktika, Zagreb: Školska knjiga.Desforges, C. (2001.), Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa.Jelavić, F. (1995.), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada Slap.Peko, A., Pintarić, A. (1999.), Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Pedagoški fakultet.Terhart, E.(2001.), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

Literatura koja se preporuča kao dopunska:Borić, E., Peko, A. (2003.), Mogućnost simetrične nastavne komunikacije, Zagreb: Napredak 144, (305.-319.).Dryden, G., Vos, J.(2001), Revolucija u učenju. Zagreb: Educa.Klippert, H. (2001.), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa.Meyer, H. (2002.), Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.Peko, A. (1999.) Obrazovanje, U: Osnove suvremene pedagogije (ur.: Mijatović, A., Vrgoč, H., Peko, A., Mrkonjić, A., Ledić, J.), Hrvatsko pedagoško-književni zbor, Zagreb, str. 203.-223. (recenzenti: prof. dr. Valentin Puževski, prof. dr. Esad Ćimić.



STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50seminarski rad 0,25aktivnosti na nastavi i zadaće 0,25kontinuirano praćenje znanja 2,50završni ispit 1,50

Ukupno 6

34

NAZIV KOLEGIJA:

PEDAGOGIJA

KOD: PED




VODITELJ: prof. dr. sc. Zlatko Miliša / Sanja Simel, asistenticaGodina studija: II. Sati tjedno

ukupno: 4


Semestar studija: III seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Pedagogija znanost o odgojuOdnos naslijeđa i odgoja. Teorije nativizma, empirizma, konergencije i dinamička teorija. Odgoj, socijalizacija, samoaktivnost. Antropološke osnove odgoja. Zakoni filogeneze i ontogeneze u odgoju. Razvoj i maturacija, preuranjivanje i kašnjenje. Bitne odrednice odgoja. Pedagogijska znanost i pedagogijski sustav. Pedagogijska interdisciplinarnost.

Temeljni pedagogijski pojmoviSličnosti i razlike između odgoja i socijalizacije. Odgoj, obrazovanje, izobrazba. Intencionalni i funkcionalni odgoj. Nastava. Didaktika i metodike. Učenje i poučavanje. Kurikulum. Učitelj, učenik, roditelj. Savjetovanje, pomoć.

Institucionalni i vaninstitucionalni odgojObitelj, vrtić, škola. Grupa vršnjaka, masovni mediji, slobodno vrijeme i potrošnja. Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Vaninstitucionalni odgojni rad. Odgoj odraslih. Pluralistička socijalizacija

CILJEVI KOLEGIJA:Usvojiti znanstveni pedagogijski sustav kao temelj razumijevanja odgojne prakse, ali i kao temeljnu pretpostavku za mijenjanje i unapređivanje postojeće odgojne prakse. Usvojiti temeljne pedagogijske pojmove do nivoa praktične primjenjivosti. Usvojeni sustav pedagogijskih spoznaja i formirana umijeća trebaju studente osposobiti za praktičan rad, ali i za organiziranje i provođenje primjenjivih akcijskih istraživanja, u cilju unapređivanja odgojne prakse. Za navedeni cilj i zadatke, studenti će se osposobiti kroz slijedeće sadržaje i oblike.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći:

- razlikovati osnovne pedagoške termine i pojmove- pravilno primjenjivati pedagošku terminologiju u svakodnevnoj komunikaciji- opisati značajnost pedagoške praske i odgojnih iskustava za uspostavljanje

kvalitetnije pedagogijske teorije- u svom nastavničkom radu koristiti se pedagogijskim spoznajama koje će im

olakšati snalaženje u odgojno-obrazovnoj praksi - primijeniti spoznaje u svom daljnjem usavršavanju i povezivati ih s novim u

obogaćivanju svojih osobnih kompetencija unutar cjeloživotnog obrazovanja

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Giesecke, H. (1993.), Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa.

35

Gudjons, H. (1994.), Pedagogija-temeljna znanja. Zagreb: Educa. Poglavlje 8, str. 171.-185.Mialaret, G. (1989.), Uvod u edukacijske znanosti. Zagreb: Školske novine. Poglavlja 1 i 2, str. 17.-34.Mijatović, A. (ur.) (1999.), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Poglavlja 1, str. 13.-37; 4 i 5, str. 101.-148; 7, 8, 9 str. 175.-244.

Literatura koja se preporuča kao dopunska:Cindrić, M. (1995.), Profesija učitelj u svijetu i u Hrvatskoj. Velika Gorica-Zagreb: Persona.Glasser, W. (1994.), Kvalitetna škola. Zagreb: Educa.Marsh, C. (1994.), Kurikulum - temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. Munjiza, E., Peko, A. (2004.), Stavovi mladih prema drugim narodima u multikulturalnoj istočnoj Slavoniji. Napredak, 145 (3): 305.-314.Mušanović, M. (2001.), Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade.Ogbu, J. G. (1989.), Pedagoška antropologija. Zagreb: Školske novine.Rosić, V., Zloković, J. (2002,), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju.Rosić, V., Zloković, J. (2003.), Modeli suradnje obitelji i škole. Đakovo: Tempo d.o.o.Redovito pratiti dva pedagoška časopis u Hrvatskoj i po mogućnosti jedan svjetski.



STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50aktivnost na nastavi 0,50seminarski rad 1,00završni pismeni i usmeni ispit 3,00

Ukupno 6

36

NAZIV KOLEGIJA:

METODOLOGIJA ZNANSTVENOG RADA

KOD: HK27 JP HK34 JP I DP (izb.)STATUS KOLEGIJA:obvezniizborni (nastavnički)


SMJER: književnoistraživački smjer - obvezninastavnički smjer - izborni

VODITELJ: doc. dr. sc. Jakov Sabljić / Ana Tomić, asistenticaGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:predavanja 2 ZI i 1 NSVježbe 1 ZI

Semestar studija: II. Seminari 2ZI i 1 NS

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: A)PREDAVANJA1.1.Znanost i znanstveni rad kao filološka djelatnost (definicije i pluralitet pojmovlja).1. 2. Struktura znanosti o književnosti i jezikoslovlju (metodologija znanosti o književnosti, teorija književnosti, povijest književnosti, kritika i drugi diskurzivni književni oblici).1.3. Veza znanosti o književnosti s drugim, korespondirajućim znanostima (logikom znanstvenog spoznavanja/gnoseologijom, lingvistikom, filozofijom, estetikom, psihologijom, općom povijesti, etnologijom, pomoćnim povijesnim znanostima u teoriji i praksi, arhivistikom, arheologijom, bibliografijom, tekstologijom, paleografijom, općom diplomatikom, kronologijom).1.4. Kategorizacija znanstvenog istraživanja (fundamentalna istraživanja, primijenjena istraživanja, razvojna istraživanja – oprimjerenost za filološka istraživanja i praktična aplikacija).

2. Izbor tema za znanstveno-istraživački rad iz filološke znanosti.2.1. Dokumentarni izvori. 2.2. Pronalaženje izvora/dokumenata.2.3. Izradba radne bibliografije (za knjige, za članke u periodici, za članke u priručnicima, antologijama i slično).2.4. Stvaralačka radionica (iščitavanje građe, kritičko opserviranje tekstova; ekscerptiranje i pisanje zabilježaka).2.5. Metode istraživanja u okviru znanosti o književnosti/metodologiji (književnopovijesna, interpretacijska, komparatistička, normativna, empirijska, eksperimentalna; studij fenomena, anketiranje, intervjuiranje i slično).2.6. Organiziranje i raspoređivanje prikupljene građe/kompozicija znanstvenog uratka.

3. Citatnost.3.1. Raznovrsni načini pisanja podrubnih bilježaka.3.2. Osnovni pojmovi iz tekstologije znanosti (kritičko izdanje).3.3. Intertekstualnost i intermedijalnost.

4. Pregled i prikaz korištene literature.4.1. Bibliografske reference u knjižnicama.4.2. Klasifikacija publikacija (primarne znanstvene publikacije – znanstvena periodika; sekundarne publikacije, tercijarne publikacije).

6. Iskazi, iskustva i refleksije istaknutih znanstvenih stvaralaca o procesu i nastanku znanstvenoistraživačkog i kreativnog djela (stvaralački čin).

37

B) SEMINAR1. Diplomski rad: cilj i svrha; opseg; upoznavanje s pravilnicima o diplomskim radovima Filozofskog fakulteta i Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Kodifikacija znanstvenoistraživačkog rada.1.1. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. 1. 2. Statut Sveučilišta J. J. Strossmayera i Filozofskog fakulteta u Osijeku.1. 3. Područja, polja, grane i ogranci u humanističkoj i društvenoj znanosti i drugim znanstvenim područjima.

2. Tema diplomskog/seminarskog rada: izbor teme, tipovi tema; odnos teme i vremena potrebnog za izradbu rada.2. 1. Priprema za pisanje diplomskog/seminarskog rada: izbor literature (primarne, sekundarne i tercijarne); ekscerptiranje građe, tipovi bilježaka, čitanje (podcrtavanje, rubne zabilješke, ispisivanje na kartice i sl.); priprema za terenska istraživanja (posebno: dijalektološka terenska istraživanja, ankete, intervjui i sl.); izbor računalnog programa za obradu teksta.2. 2. Tehnike stvaralačkog mišljenja: “oluja ideja”, zapisivanje misli i ideja, lista atributa, “pro i contra”, interpretativno strukturno modeliranje itd.2.3. Popis literature: sastavljanje popisa, pravopisno organiziranje bibliografske jedinice.

3. Funkcionalni stilovi književnog jezika, s naglaskom na znanstvenom stilu: govorni i pisani oblici (izlaganja; seminarski i diplomski radovi, članci, knjige).3.1. Jezik i stil znanstvenih tekstova: sintaksa govorne i pisane rečenice, ograničenja u izboru iz sveukupnosti rječničkoga blaga i tvorbenih mogućnosti hrvatskoga književnog jezika.3.2.Nazivlje, terminologizacijski procesi (terminologizacija, determinologizacija, transterminologizacija), leksikalizirane metafore u nazivlju pojedinih struktura.3.3. Jezična kultura, posebno: pisana jezična djelatnost.

4. Tehnika obrade diplomskog rada/rukopisa putem računala.4.1. Tehnička obrada.4.2. Vrste pisma i njihova uporaba.4.3. Korektura pomoću korektorskih simbola.4.4. Tiskanje diplomskog rada.

5. Obrana diplomskog rada.5.1. Ekspoze pristupnika/diplomanta.5.2. Kritičke primjedbe mentora i članova ispitnog povjerenstva.5.3. Konačna ocjena diplomskoga rada.

Napomena:U izradbi seminarskoga rada studenti se opredjeljuju za pismenu obradu jedne ili više naznačenih dionica od 1 do 4, nakon upoznavanja temeljne djelatnosti jedne od navedenih ustanova.

CILJEVI KOLEGIJA:Kolegij je namijenjen studentima jednopredmetnog – diplomskog studija za književno/ jezičnoistraživački smjer i svim drugim studentima koji ga izaberu za profesore filoloških (anglistika, germanistika) usmjerenja. Kroz teorijski i praktični aspekt rada kolegija studenti upoznaju sustav i koncepcije znanosti, metodologiju znanstvenoistraživačkoga rada. Pripremaju se za samostalnu izradbu seminarskih i diplomskih radova, čime stječu i osnovne metodološke premise o izradbi znanstvenih radova, fundamentalnih i primijenjenih znanstvenih istraživanja, magistarskih teza kao i doktorskih disertacija.

38

Studenti se upoznaju s praktičnom metodologijom rada u znanstveno-kulturnim ustanovama cijele Republike Hrvatske.ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- objasniti funkcioniranje znanstvenog istraživanja u okvirima filologije;- povezati metodologije istraživanja različitih znanosti koje korespondiraju sa

znanošću o književnosti (lingvistikom, filozofijom, estetikom, psihologijom, općom povijesti, etnologijom, pomoćnim povijesnim znanostima u teoriji i praksi, arhivistikom, tekstologijom);

- prikazati rezultate samostalnog istraživanja u pisanom obliku u skladu sa standardnim načinima oblikovanja znanstvenog i stručnog rada;

- identificirati i u svoj rad iz polja znanosti o književnosti integrirati različite metode istraživanja;

- upotrebno razlikovati više sustava citiranja i izrade radne i konačne bibliografije;- usporediti i prosuditi iskustva i refleksije istaknutih znanstvenika o procesu i

nastanku znanstvenoistraživačkog i kreativnog djela (Antuna Barca, Zorana Ivanovića, Ante Simonića, Milivoja Solara i Midhata Šamića).

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo: strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.Ante Simonić, Znanost – najveća avantura i izazov ljudskog roda, Medicinska naklada, Zagreb, 2005.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Patrick Dunleavy, Kako napisati disertaciju: kako planirati, skicirati, pisati i dovršiti doktorsku disertaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007.Zoran Ivanović, Metodologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Sveučilište u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija, Rijeka, 1996..

ECTS: 5 (znansteveno istraživački smjer) 2 (nastavnički smjer)UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad (uspješan usmeni referat, uspješan domaći pismeni rad), položen kolokvij.NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Anketa i evaluacijski listić.

STUDIJSKA OBVEZA (KNJIŽEVNOISTRAŽIVAČKI SMJER) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 2,00seminarski rad 0,75referat 0,75pismeni ispit 1,50

Ukupno 5STUDIJSKA OBVEZA (NASTAVNIČKI SMJER) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,80seminarski rad 0,30referat 0,30pismeni ispit 0,60

Ukupno 2

39

NAZIV KOLEGIJA:

ŠKOLSKA PRAKSA (JP)

KOD: ŠPJPA

STATUS KOLEGIJA:obvezni

STUDIJ jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti

SMJER Nastavnički smjerNOSITELJ KOLEGIJA doc. dr. sc. Vesna BjedovGodina studija 2.

Sati tjednopredavanja -

Semestar studija: ljetni seminari -vježbe -

SADRŽAJ KOLEGIJA:- studentova nazočnost mentorovoj nastavi - studentovo održavanje nastave - nazočnost nastavi kolega studenata- studentova izrada pisane priprave za nastavni sat i nastavnih materijala - analiza tijeka nastavnoga sata te razredne interakcije- nazočnost školskim aktivnostima (izvannastavnim aktivnostima - recitatorskih,

dramskih, filmskih, jezičnih, novinarskih, literarnih i dr. skupina, školskim i županijskim susretima i natjecanjima: Lidrano, jezični susreti, natjecanja… roditeljskome sastanku, školskoj sjednici, stručnome aktivu učitelja/nastavnika hrvatskoga jezika (školskom, županijskom)

- upoznavanje administrativnih poslova škole (vođenje dnevnika rada, imenika učenika, matične knjige, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, pravilnici (Pravilnik o praćenju i ocjenjivanju odgojno-obrazovnih postignuća učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije o učenicima u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o polaganju državne mature i dr.)

CILJEVI KOLEGIJA:Osposobiti studente za samostalno pripremanje i izvođenje nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi. Razviti sposobnost samoanalize i samovrednovanja vlastite nastave.Upoznati se s radom škole i osnovnom pedagoškom dokumentacijom.

ISHODI UČENJA:Po završetku kolegija student će moći:- oblikovati pisanu pripravu za nastavnu jedinicu iz hrvatskoga jezika i književnosti;- primijeniti različite vizualne, auditivne i audiovizualne metode u obradi sadržaja iz jezika i

književnosti; - samostalno metodički kreirati nastavne jedinice iz književnosti integriranjem jezičnih,

literarnih, književnopovijesnih, književnoteorijskih, filmskih i drugih sadržaja;- izvesti programski zadane sadržaje iz predmeta Hrvatski jezik u okviru pojedinih

nastavnih sustava i tipova sati;- metodički stručno i pedagoški kritično uspoređivati metodičku teoriju i praksu u vezi s:

nastavnima fazama, metodama i specifičnostima komunikacije između učitelja i učenikâ unutar pojedinog sustava rada.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Stjepko Težak: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, 1996.2. Dragutin Rosandić: Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

40

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Wolfgang Mattes: Nastavne metode: 75 kompaktni pregleda za nastavnike i učenike,

Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.

ECTS: 10

UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Nazočnost uzoritim satima učitelja/nastavnika mentora/savjetnika u osnovnoj i srednjoj školi. Priprema i samostalno održavanje nastavnih sati u osnovnoj i srednjoj školi. Nazočnost nastavi kolegama studenatima u skupini i nazočnost izvannastavnim aktivnostima u školi.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Praćenje studenata tijekom nastavne prakse putem dnevnika prakse (u kojemu su razvidne ostvarene aktivnosti) te ocjenom postignutom na temelju aktivnosti koje su uvjet za priznavanje bodova

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Anketni listić, razgovor s mentorima u školama te studentima, evaluacijski listići za studente i mentore.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS nazočnost mentorovoj nastavi i analiza 3,00studentova priprema, samostalno održavanje nastave i analiza 3,00ostali oblici aktivnosti propisani obrascem praćenja ostvarivanja Školske prakse JP 4,00

Ukupno 10

41

NAZIV KOLEGIJA:

ŠKOLSKA PRAKSA (DP)

KOD: ŠPDP

STATUS KOLEGIJA:obvezni

STUDIJ dvopredmetni diplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

SMJER NastavničkiNOSITELJ KOLEGIJA doc. dr. sc. Vesna BjedovGodina studija 2.

Sati tjednopredavanja -

Semestar studija: ljetni seminari -vježbe -

SADRŽAJ KOLEGIJA:- studentova nazočnost mentorovoj nastavi - studentovo održavanje nastave - nazočnost nastavi kolega studenata- studentova izrada pisane priprave za nastavni sat i nastavnih materijala - analiza tijeka nastavnoga sata te razredne interakcije- nazočnost školskim aktivnostima (izvannastavnim aktivnostima - recitatorskih,

dramskih, filmskih, jezičnih, novinarskih, literarnih i dr. skupina, školskim i županijskim susretima i natjecanjima: Lidrano, jezični susreti, natjecanja… roditeljskome sastanku, školskoj sjednici, stručnome aktivu učitelja/nastavnika hrvatskoga jezika (školskom, županijskom)

- upoznavanje administrativnih poslova škole (vođenje dnevnika rada, imenika učenika, matične knjige, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, pravilnici (Pravilnik o praćenju i ocjenjivanju odgojno-obrazovnih postignuća učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije o učenicima u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o polaganju državne mature i dr.)

CILJEVI KOLEGIJA:Osposobiti studente za samostalno pripremanje i izvođenje nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi. Razviti sposobnost samoanalize i samovrednovanja vlastite nastave.Upoznati se s radom škole i osnovnom pedagoškom dokumentacijom.

ISHODI UČENJA:Po završetku kolegija student će moći:- oblikovati pisanu pripravu za nastavnu jedinicu iz hrvatskoga jezika i književnosti;- primijeniti različite vizualne, auditivne i audiovizualne metode u obradi sadržaja iz jezika i

književnosti; - samostalno metodički kreirati nastavne jedinice iz književnosti integriranjem jezičnih,

literarnih, književnopovijesnih, književnoteorijskih, filmskih i drugih sadržaja;- izvesti programski zadane sadržaje iz predmeta Hrvatski jezik u okviru pojedinih

nastavnih sustava i tipova sati;- metodički stručno i pedagoški kritično uspoređivati metodičku teoriju i praksu u vezi s:

nastavnima fazama, metodama i specifičnostima komunikacije između učitelja i učenikâ unutar pojedinog sustava rada.

LITERATURA :

Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Stjepko Težak: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, 1996.2. Dragutin Rosandić: Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

42

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Wolfgang Mattes: Nastavne metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike,

Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.

ECTS: 5UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Nazočnost uzoritim satima učitelja/nastavnika mentora/savjetnika u osnovnoj i srednjoj školi. Priprema i samostalno održavanje nastavnih sati u osnovnoj i srednjoj školi. Nazočnost nastavi kolegama studenatima u skupini i nazočnost izvannastavnim aktivnostima u školi.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Praćenje studenata tijekom nastavne prakse putem dnevnika prakse (u kojemu su razvidne ostvarene aktivnosti) te ocjenom postignutom na temelju aktivnosti koje su uvjet za priznavanje bodova

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Anketni listić, razgovor s mentorima u školama te studentima, evaluacijski listići za studente i mentore.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS nazočnost mentorovoj nastavi 1,5studentovo samostalno održavanje nastave 1,5ostali oblici aktivnosti propisani obrascem praćenja ostvarivanja Školske prakse DP 2

Ukupno 5

43

NAZIV KOLEGIJA:

SLAVENSKA POREDBENA GRAMATIKA

KOD: HJ18


STUDIJ: Jednopredmetni diplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

SMJER: Jezičnoistraživački smjer

VODITELJ: izv. prof. dr. sc. Milica LukićGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:3



OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Predmet i metode istraživanja indoeuropske i slavenske poredbene gramatike. Pregled povijesti poredbenoga proučavanja indoeuropskih i slavenskih jezika. Indoeuropski prajezik – vremenske i prostorne odrednice. Indoeuropski jezici i jezične skupine. Praslavenski jezik prema indo-iranskim i baltičkim jezicima. Prve vijesti o Slavenima. Raspad praslavenskoga i oblikovanje zasebnih praslavenskih jezika. Dioba slavenskih jezika. Odnosi među današnjim slavenskim standardima. Fonologija. Morfologija. Sintaksa. Leksik.

CILJEVI KOLEGIJA:Polazeći od lingvističkih spoznaja koje su studenti stekli u dosadanjoj izobrazbi – navlastito u Povijesti hrvatskoga jezika , Hrvatskoj dijalektologiji i Staroslavenskome jeziku – pristupa se proučavanju starijih jezičnih razdoblja – praslavenskoga i praindoeuropskog. Na tim se temeljima prati razvoj nekih jezičnih kategorija u pojedinim slavenskim jezicima. Nastava Slavenske poredbene gramatike osposobljava studente za samostalno promatranje i proučavanje zajedničkih značajki slavenskih jezika, njihove srodnosti kao i posebnosti.

ISHODI UČENJA:Po završetku kolegija student će moći:- ovladati definiranjem i razumijevanjem temeljnih zadataka i ciljeva poredbeno-

povijesnoga jezikoslovlja (genetska klasifikacija jezika, tipološka klasifikacija, jezična srodnost i jezična rekonstrukcija (jezik-predak i jezik-potomak), tipologija glasovnih promjena, relativna i aposlutna kronologija, indoeuropski jezici, slavenski jezici)

- poznavati osnove iz povijesti poredbenoga jezikoslovlja, indoeuropeistike i slavistike (slavensko poredbeno jezikoslovlje)

- odrediti rekonsturirani glasovni sustav praindoeuropskoga jezika, reflekse i odraze te stanje u praslavenskom jeziku i u pojedinim slavenskim jezicima

- prepoznati temeljne deklinacijske osobitosti praslavenskoga i staroslavenskoga jezika, slavenski glagol prema stanju u praie. jeziku kao i sintaktičke osobitosti u dijakronijskoj cjelini

- usporedbom rekonstruiranih riječi iz ie. prajezika te praslavenskoga jezika s riječima iz staroslavenskoga jezika, a potom i hrvatskostaroslavenskoga i suvremenoga hrvatskog jezika studenti će moći prepoznati osobitosti pojedinih samoglasničkih i suglasničkih sustava (i glasovnih promjena) te ih smjestiti u određeni vremenski period (relativna kronologija) i definirati njegove karakteristike (npr. praie. glasovni sustav, prabaltoslavenski, praslavenski, staroslavenski i dr)

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

Milan Mihaljević, Slavenska poredbena gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

44

Stjepan Ivšić, Slavenska poredbena gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1970. Treba proučiti ova poglavlja:

a) Uvod u morfologiju (str. 179-185)b) razvitku praslavenske imeničke deklinacije u pojedinim slavenskim jezicima (str.

205-213)c) Deklinacija zamjenica (str. 217-230)d) Složena deklinacija (str. 231-235)e) Tvorba oblika slavenskih glagola (str. 252-262)

František Václav Mareš, Od praslavenskoga do crkvenoslavenskog (Pradomovina i najstarije razdoblje jezika), u P. Rehder (Hrsg.) Einführung in die slavischen Sprachen, Darmstadt Wissenschaftliche Buchgesellschaft 1 – 19, 1986. (Preveo: Ivan Jurčević)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Oswald Szemerënyi, Einführung in die vergleichende Sprachwissenschaft, Darmstadt Wissenschaftliche Buchgesellschaft, 1989.A. N. Savčenko, Sravnitel`naja grammatika indoevropejskih jazykov, Vysšaja škola, Moskva, 1974.Adolf Erhart, Indo-evropske jazyky, Prag, 1982.Ranko Matasović, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.Ranko Matasović, Uvod u poredbenu lingvistiku, Matica hrvatska, 2001.Bernštejn, S. B., Očerk sravnitel'noj grammatiki slavjanskih jazykov, Izdatel'stvo Akademii nauk SSSR, Moskva, 1961.André Martinet, Indoevropski jezik i "Indoevropljani". Prevela s francuskog Jasmina Grković, Književna zajednica Novog Sada, Novi Sad, 1987.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad (uspješan domaći pismeni rad), aktivnost

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad (pismeni domaći rad)

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Na početku semestra upoznati studente s izvedbenim planom i programom rada.Pratiti pohađanje nastave (potpisi studenata na svim predavanjima i vježbama).Evaluacijski listići.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,15kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kviz-kolokviji)

1,30

završni usmeni ispit 1,55Ukupno 4

45

NAZIV KOLEGIJA:

KNJIŽEVNE TEORIJE(TEORIJSKE ŠKOLE I POKRETI)

KOD: HK16

STATUS KOLEGIJA:Obvezni Izborni


SMJER: Književnoistraživački smjer – obvezniNastavnički smjer - izborni

VODITELJI: izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai AndrićGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno: 3predavanja 2vježbe -


OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Kolegij će se baviti književnim teorijama u dijakronijskom slijedu od antičkih poetika, renesanse i klasicizma, romantizma i naturalizma do suvremenih književnih teorija: ruski formalizam, nova kritika u Engleskoj i Americi, učenje o interpretaciji, utjecaj psihoanalize i arhetipska književna kritika, utjecaj fenomenologije i egzistencijalizma, estetika recepcije, strukturalizam, semiotika, dekonstrukcija i posstrukturalističkim teorijskim pristupima.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s mijenama književnoteorijskih ideja i prijepora; upozoriti na teoriju kao institucijsku snagu koja je kao diskurzivna praksa upletena u kulturne i obrazovne institucije pojedine zajednice.

ISHODI UČENJA:- opisati i usporediti suvremene teorijske pristupe književnosti- objasniti osnovne značajke pojedinog teorijskog pristupa- razlikovati čitanja književnih tekstova s obzirom na teorijski pristup- analizirati književni tekst iz različitog teorijskog polazišta

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Miroslav Beker , Povijest književnih teorija, Zagreb, 1979.Miroslav Beker, Suvremene književne teorije, Zagreb, 1999.Jonathan Culler, Književna teorija – vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Terry Eagleton, Književna teorija, Zagreb, 1987.Lubomir Doležel, Poetike zapada, Sarajevo, 1991.Vladimir Biti, Politika i etika pripovijedanja, Zagreb, 2004.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, uspješan usmeni referat, seminarski rad u pisanoj formi, redovita pripremu zadane građe, sudjelovanje u diskusiji na seminarima.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, seminarski rad, predan u pisanoj formi i usmeno obrazložen.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA:

46

Evaluacijski listićiSTUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,00aktivnost na nastavi 0,50seminarski rad 1,00istraživanje 0,50pismeni ispit 1,00

Ukupno 4

47

NAZIV KOLEGIJA:

TEORIJA USMENE KNJIŽEVNOSTI

KOD: HK17

STATUS KOLEGIJA:ObvezniIzborni

STUDIJ: Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti


VODITELJ: prof. dr. sc. Ružica PšihistalGodina studija: I. Sati tjedno

ukupno:predavanja 2Vježbe

Semestar studija: l. seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: teorijski aspekti usmene književnosti vrstovni sastav usmene književnostiretoričko-stilistički sastav usmene poezijekulturološki i komunikacijski aspekt usmene književnosti s posebnim osvrtom na intermedijalnost

CILJEVI KOLEGIJA:usvajanje temeljnog pojmovlja znanstvenoga opisa usmene književnostiizgradnja teorijsko-problemskoga pristupa fenomenu usmene književnostipoticanje samostalnoga analitičkoga rada

ISHODI UČENJA:Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:- opisati usmenu književnost prema različitim književnoznanstvenim i folklorističkim

paradigmama- objasniti načela kontekstualne folkloristike- definirati suodnos usmene i pisane književnosti s dijakronijskoga i sinkronijskoga

gledišta- analizirati oblike urbanoga folklora- primijeniti folklorističke kategorije u opisu usmene književnosti

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: J. Kekez, "Usmena književnost", Uvod u književnost (ur. Z. Škreb i A. Stamać), Zagreb, 1986., str. 132.-232.L. Zima, Figure u našem narodnom pjesničtvu, Zagreb, 1990.M. Bošković-Stulli, O usmenoj tradiciji i životu, Zagreb, 2002.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:M. Bošković-Stulli, Usmena književnost kao umjetnost riječi, Zagreb, 1975.S. Botica, Biblija i hrvatska kulturna tradicija, Zagreb, 1995.R. Barthes, Carstvo znakova (prev. K. Jančin), Zagreb, 1989.M. Solar, Edipova braća i sinovi, Zagreb, 1998.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:seminarski rad i/ili uspješan usmeni referat

48

NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeni ispitNAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: evaluacijski listići.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,20pismeni ispit 1,12usmeni ispit 0,56esej 0,56referat 0,56

Ukupno 4

49

NAZIV KOLEGIJA:

REGIONALNA KNJIŽEVNOST I

KOD: HK18 JP (obv.) HK35 DP (izb.)STATUS KOLEGIJA:ObvezniIzborni


SMJER: književnoistraživački smjer – obvezninastavnički - izborni

VODITELJI: prof. dr. sc. Milovan Tatarin / doc. dr. sc. Krešimir ŠimićGodina studija: I. Sati tjedno

ukupno:3



OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Povijesne prilike u Slavoniji nakon Karlovačkoga mira 1699. godine. Žanrovski sustav. Stilski i poetički pluralizam (barok kao potonulo kulturno dobro, klasicizam i rokoko). Molitvenička literatura. Nabožna lirika, prepjevi psalama, Gospin plač. Antun Kanižlić, barokni pjesnik. Hagiografski spjevovi. Stihovane ratne kronike. Religiozno-refleksivni spjevovi. Šaljivo-satirična poezija. Andrija Kačić Miošić među Slavoncima. Prosvjetiteljstvo Matije Antuna Relkovića i Josipa Stipana Relkovića. Protivnici prosvjetiteljstva – Josip Stojanović i Antun Ivanošić. Obnovno katoličanstvo i novi tip franjevačke katehizacije. Nabožna drama. Fikcionalna i nefikcionalna proza. Slavonski kalendari. Književnost na prijelazu u 19. stoljeće.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s tematsko-motivskim, žanrovskim, verzifikacijskim i stilskim osobinama slavonske književnosti 18. stoljeća.

ISHODI UČENJA:Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:- definirati pojam »slavonska književnost«,- opisati povijesno-sociološka obilježja slavonske književne kulture 18. stoljeća- opisati žanrove- analizirati reprezentativne predloške- opisati estetiku razdoblja- sintetizirati znanja o razdoblju.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Tomo Matić, Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije preporoda, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1945.Milovan Tatarin, Od svita odmetnici, Rasprave o nabožnim temama u Slavoniji u 18. stoljeću, Književni krug, Split, 1997.Zlata Šundalić, Studenac nebeski, Molitvenici u hrvatskoj književnosti od 16. do kraja 18. stoljeća (s posebnim osvrtom na Antuna Kanižlića), Književni krug, Split, 2003.Stanislav Marijanović, Iznovljavanja, Povratak zavičajnicima drugi, Revija, Osijek, 2005.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Redovito pohađanje predavanja i seminara. Položen usmeni ispit.

50

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Evaluacijski listići

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10aktivnost na seminarskoj nastavi 0,50usmeni kolokvij 1,00esej 0,40završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 4

51

NAZIV KOLEGIJA:

ŠTOKAVSKO NARJEČJE

KOD: HJ44

STATUS KOLEGIJA:Izborni


SMJER: Jezičnoistraživački smjer – obvezniNastavnički smjer - izborni

VODITELJI: prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo / dr. sc. Silvija Ćurak, viša asistentica Godina studija: I. Sati tjedno



OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Budući da su studenti odslušali Hrvatsku dijalektologiju (kao obvezni kolegij), kolegij Štokavsko narječje ograničava se na jezični prikaz strukture sustava štokavskoga narječja. Posebno se obrađuje fonetika, fonologija, morfologija, tvorba, sintaksa i leksičko blago. Fonetska i fonološka problematika obuhvaća opis osnovnih samoglasničkih, suglasničkih i naglasnih izoglosa štokavskoga narječja. Morfologija i tvorba riječi opisuju paradigmatske i sufiksalne odnose promjenjivih vrsta riječi te osnovni inventar nepromjenjivih vrsta riječi.Leksik donosi presječke pojedinih slojeva s gledišta frekvencije, starine, sociolingvistike i dr. Kolegij Štokavsko narječje omogućuje budućem profesoru razumijevanje dijalektalnih tekstova. Kolegij studente osposobljuje za proučavanje hrvatskih narodnih govora na svim jezičnim razinama te omogućuje potpuno razumijevanje cjelokupnoga narodnog života. U tom smislu hrvatska dijalektologija postaje podlogom za interdisciplinarni studij (etnologije, muzikologije, kazališta, televizije itd.). Kolegij, također, studente upoznaje sa suvremenom metodologijom sinkronijskoga opisa dijalekta te buduće profesore osposobljuje za samostalan teorijski rad i kritički i stvaralački odnos prema jezičnoj teoriji.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente sa štokavskim narječjem, njegovim jezičnim osobinama, prostorom na kojem se ostvaruje, omogućiti studentu prepoznavanje navedenoga narječja u pisanim i govorenim tekstovima, omogućiti razumijevanje teksta na štokavskom narječju.

ISHODI UČENJA:Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

- definirati jezičnu strukturu sustava štokavskog narječja- znati samostalno obraditi jedan štokavski govor na svim jezičnim razinama (fonetika,

fonologija, morfologija, tvorba riječi, sintaksa i leksik)- razumjeti štokavsko narječje u pisanim i govorenim tekstovima

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Brozović, Dalibor Narječja hrvatskog jezika, Hrvatski leksikon 2, Zagreb, 1997.Kolenić, Ljiljana: Slavonski dijalekt, Croatica 45/46, Zagreb 1997., str. 101-117. Lisac, Josip: Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb 2003.Lukežić, Iva: Štokavsko narječje (Nacrt sveučilišnih predavanja), Radovi Zavoda za slavensku filologiju 32, Zagreb 1998., str. 194-204.

52

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Finka, Božidar-Šojat, Antun, Hrvatski ekavski govori jugozapadno od Vinkovaca, Radovi Centra za znanstveni rad Vinkovci, br. 3, Zareb 1975., str. 5-131.Hamm, Josip Štokavština Donje Podravine, Rad 275, Zagreb, 1949., str. 5-70.Ivšić, Stjepan Šaptinovačko narječje, Rad 168, Zagreb, 1907., str. 113-162.Ivšić, Stjepan Današńi posavski govor, Zagreb, 1913., Rad JAZU 196, str. 124-254.; 197, str. 9-138.Lukežić, Iva Polazišta i teze za opis iločke skupine govora, Croatica, Zagreb, 1996., str. 212-236.Sekereš, Stjepan Govor Slavonske Podravine, Zbornik za filologiju i lingvistiku 17 i 18, Novi Sad, 1974., u 1975., str. 125-166 i 185-221.Sekereš, Stjepan Govor Hrvata u južnoj Baranji, Hrvatski dijalektološki zbornik 4, Zagreb, 1977., str. 323-484.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad, pohađanje nastaveSeminarska obveza uključuje opis jednog štokavskog mjesnog govora, a što podrazumijeva dijalektološki rad na terenu, snimanje i razvrstavanje građe te njezin opis.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeni i pismeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Aktivnost studenata prati se i procjenjuje tijekom cijeloga nastavnoga procesa, te se svaki od programom predviđenih zadataka vrjednuje kao sastavni dio konačne ocjene.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,50kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) 0,50seminarski rad 2,00završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 4

53

NAZIV KOLEGIJA:

HRVATSKA POVIJESNA LEKSIKOLOGIJA

KOD: HJ21/HJ46

STATUS KOLEGIJA:Obvezni - istraživačkiIzborni - nastavnički

STUDIJ: Jednopredmetni i dvopredemetni diplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

VODITELJ: prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić / dr. sc. Silvija Ćurak, viša asistenticaGodina studija: 2. Sati tjedno

ukupno:predavanja 2vježbe -

Semestar studija: III. seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:Proučavanje razvoja hrvatske leksikologije od prvih hrvatskih spomenika do danas: podrijetlo pojedinih riječi, značenje riječi, rasprostiranje riječi (dijalektni vid), stilsko obilježenost riječi kroz povijest. Rad na starim hrvatskim tiskanim rječnicima od Vrančićeva do suvremenih. Istraživanje naziva pojedinih struka kroz hrvatske povijesne rječnike.

CILJEVI KOLEGIJA: Upoznavanje s razvojem hrvatske leksikologije. Istraživanje podrijetla, značenja, rasprostiranja i stilske obilježenosti riječi. Istraživački rad na starim hrvatskim rječnicima.


- osposobiti studente za ekscerpiranje građe iz starih hrvatskih rječnika- osposobiti studente za rad i istraživanje u hrvatskim knjižnicama koje čuvaju stare

rječnike (sveučilišne knjižnice, samostanske knjižnice i sl.)- osposobiti studente za izradbu manjih rječnika (dijalektnih, žargonskih, tematskih,

frazeoloških)- svladati vještinu prepoznavanja autora i naslova rječnika na temelju fragmenata iz

rječnika- napisati seminarski rad na temu iz stare hrvatske leksikologije

LITERATURA :Literatura: Kolenić, Ljiljana: Riječ o riječima, Osijek 1998.Kolenić, Ljiljana: Riječi u svezama, Osijek 2006.Moguš, Milan: Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb 2009.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska: članci u časopisima i zbornicima koji se odnose na leksikologiju, novi hrvatski rječnici (opći i frazeološki).ECTS: 4

UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA: dolazak na nastavu, seminarski rad, kolokviji

NAČIN POLAGANJA ISPITA: tri kolokvija i usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: dolazak na nastavu, izlaganje na seminarima, kolokviji.

54

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,50kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) 0,50seminarski rad 2,00završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 4

55

NAZIV KOLEGIJA:

TEORIJA STILA I

KOD: HK20




VODITELJ: prof. dr. sc. Goran Rem / doc. dr. sc. Sanja JukićGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:3



OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Izložiti uvid u povijest hrvatskih teorija stila. Eksplikacija višestrukog značenja pojma stila u književnosti, kritičko povezivanje s upotrebom toga pojma u drugim umjetnostima te u kulturi. Shvaćanje stila kao traga, fenomen stila u izvanestetskoj komunikaciji. Fokusiranje metodologiju žanrova stilističke interpretacije i stilističke monografije.

CILJEVI KOLEGIJA: Cilj je kolegija fokusirati različita značenja pojma stil i instrumentalizirati ga u smjeru samostalnog istraživačkog čitanja, napose spremnosti oblikovanja vrijednosnog suda.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- poznavati povijest hrvatskih teorija stila - nadopuniti i razumjeti višestruko značenje pojma stil u književnosti - kritički povezati polisemantičnost pojma stil u književnosti s upotrebom toga pojma u

drugim umjetnostima te u kulturi- razlikovati žanrovske stilističke specifičnosti - usvojiti stilistički model analize i interpretacije proznoga teksta u odnosu na polimedijski

kontekst kulture- primijeniti stilistički model analize i interpretacije proznoga teksta na samostalnu

raščlambu konkretnoga predloška- uskladiti, povezati i sjediniti znanja i vještine stečene drugim studijem s onima

stečenima na studiju hrvatskoga jezika i književnostI

LITERATURA :Važno je imati stila,(zbornik), Zagreb 2002.Beker, Miroslav, Semiotika književnosti, Zagreb, 1991.Curtius, E.R., Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb 1971./1998.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:položen usmeni ispit

NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit, usmeni ispit

56


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10seminari 0,60kolokviji 0,80kontinuirana provjera 0,50usmeni 1,00

Ukupno 4

57

NAZIV KOLEGIJA:

REGIONALNA KNJIŽEVNOST II.

KOD: HK50/HK19

STATUS KOLEGIJA:ObvezniIzbnorni - nastavnički


SMJER: književnoistraživački smjer

VODITELJ: doc. dr. sc. Dubravka BrunčićGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:3



OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Prožimanje sa susjednim različitim prostorom kroz jezik, književnost i kulturnu energiju ilustrirat će se preko interpretacija književnih djela autora vezanih uz širu regiju koje je Slavonija djelom. Pri tome će se o pismenosti (poetskoj i proznoj) slavonske književnosti govoriti preko energije urbanih središta koji su svojom kulturalnom gramatikom inicirali nakladništvo, časopisnu produkciju koja je kao posljedicu imala stalno zgušnjavanje odnosa autora prema prostoru.

CILJEVI KOLEGIJA:Nastojati će se ukazati na karakteristike književnosti regionalnoga prostora kao što je Slavonija i prikazat će se međupovezanost granice (čvrste i meke: izvan i u tekstu) i književnoga teksta.

ISHODI UČENJA:Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih obveza biti sposobni:

- opisati fenomene književnoga regionalizma i novoga, „postmodernističkog“ regionalizma u korpusu hrvatske književnosti

- usustaviti i usporediti različite pristupe fenomenu književnoga regionalizma- primijeniti teorijske spoznaje vezane uz pitanja književnoga regionalizma (područja

kulturne geografije, književne antropologije, pitanja kulturnoga pamćenja) u analizi konkretnih književnih predložaka

- opisati načine oblikovanja hrvatske književne topografije- analizirati i opisati oblikovanje specifičnih regionalnih identiteta- napraviti materijal za samostalno izlaganje na temelju pročitane literature i stečenih

znanja

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Vinko Brešić, Slavonska književnost i novi regionalizam, MH, Osijek, 2004. Kultura pamćenja i historija, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana: od 1945. do 2000. godine, Školska knjiga, Zagreb, 2003. Politika i etika pripovijedanja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002. Mirna Velčić, Otisak priče, August Cesarec, Zagreb, 1991.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Krešimir Bagić, Treba li pisati kako dobri pisci pišu, Disput, Zagreb, 2004.

58

Morana Čale Knežević, Demiurg nad tuđim djelom, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1993.Dunja Detoni Dujmić, Lijepi prostori, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.Gordogan, 13 (1992) br. 36.Tatjana Jukić, Priče iz davnine: hrvatska historiografska metafikcija, Republika, LIV (1998) br. 5-6, str. 59-73.Kako vidimo strane zemlje: Uvod u imagologiju, Srednja Europa, Zagreb, 2009. R. Lachmann, Phantasia, Memoria, Rhetorica, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.Jasmina Vojvodić, Tri tipa ruskog postmodernizma, Disput, Zagreb, 2012. Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, usmeni ispit.


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,20kontinuirano praćenje (čitanje literature, aktivnost na nastavi) 0,30seminarski rad 0,60kontinuirano provjeravanje znanja (kolokviji) 0,80završni usmeni ispit 1,10

Ukupno 4

59

NAZIV KOLEGIJA:

MOLITVENICI




VODITELJ: prof. dr. sc. Zlata ŠundalićGodina studija: 1. Sati tjedno



OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Nabožni su žanrovi u staroj hrvatskoj književnosti bili vrlo produktivni, što se ne može reći i za njihovo književnoznanstveno vrednovanje i smještanje u povijest nacionalne književnosti. Stoga bi se u okviru ovoga predmeta iščitavali latinicom tiskani molitvenici u hrvatskoj književnosti od 16. do kraja 18. stoljeća, i to u odnosu na četiri regionalne kulturne sredine: u dubrovačko-dalmatinskoj, u ozaljskoj, u kajkavskoj i u slavonskoj. Neposrednom bavljenju molitveničkim tekstovima prethodi određenje pojma molitvenik (sadržajno, kompozicijsko, generičko određenje), zatim njegova tipologija te kulturnopovijesno i književnopovijesno kontekstualiziranje. Kroz interpretaciju odabranih primjera potvrditi pripadanje molitvenih tekstova pučkoj književnosti, koju određuje vezanost uz tisak, naglašena komunikativnost te poučnost, informativnost i zabavnost, a rjeđe i literarne ambicije. Navedeno pripadanje pokazuju tri razine: razina autora, razina recipijenta i razina teksta. Iako literarne ambicije nisu tako česta pojava, ipak ih u molitvenicima nalazimo (npr. u obliku manirističke carmine figurate, versus concordantes, akrostih, baroknom retorikom zasićeni tekstovi, itd.), te im upravo stoga i pristupamo kao integralnom dijelu hrvatske književne baštine.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente sa žanrovskim i poetološkim značajkama molitvenika, pri čemu se molitveniku pristupa isključivo kao dijelu hrvatske književne baštine. Iako je riječ o tekstovima čija se primarna funkcija dovodi u svezu s neposrednim prakticiranjem vjere, studentima se ipak želi ukazati i na postojanje onih književnoestetski dotjeranijih dijelova.


- definirati pojam nabožna književnost, a unutar nje i pojam molitvenik, odnosno molitveničke tekstove

- dopuniti žanrovsku strukturu tzv. visoke/elitne hrvatske književnosti od 16. do kraja 18. stoljeća i subliterarnim žanrovima, odnosno žanrovima nabožne književnosti (molitvenici, katekizmi, životi svetaca, zbirke propovijedi, tumačenja evanđelja, liturgijska lirika, dulje pjesme djelomično ili u cjelini alegoričkog karaktera, lekcionari, pučka crkvena pjesma)

- razvrstati tipove molitvenika- prepoznati u djelima nabožne književnosti kršćanski svjetonazor, religioznu tematiku

i religiozo-moralnu funkciju- potvrditi na konkretnim književnim predlošcima dvojaku egzistentnost žanrova

nabožne književnosti, pa i molitve, i to: unutar vlastitog izgrađenog subliterarnog sistema i kao sekundarni, utkani žanr u djelima visoke/elitne književnosti.

- analizirati na konkretnim predlošcima razinu autora, razinu recipijenta i razinu teksta

60

- objasniti pripadanje molitvenih tekstova pučkoj književnosti- otkriti u molitvenim tekstovima i literarne ambicije (npr. u obliku manirističke carmine

figurate, versus concordantes, akrostiha, baroknom retorikom zasićene tekstove, itd.)

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Šundalić, Zlata, 2003, Studenac nebeski. Molitvenici u hrvatskoj književnosti od 16. do kraja 18. stoljeća (s posebnim osvrtom na Antuna Kanižlića), Književni krug, Split.Kolarić, Juraj, 1996, Hrvatski kajkavski molitvenici i njihov utjecaj na duhovnost, ''Kajkaviana Croatica'', Zagreb.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Hoško, Franjo Emanuel, 1981, Marijini naslovi u molitveniku Raj duše Nikole Dešića, ''Advocata Croatiae'', Zagreb.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Predmet ima status izbornog književnog predmeta; predavanja nisu obvezna, ali ispredavano gradivo ulazi u ospeg ispita. Seminarska je nastava obavezna i sastavni je dio pismenog ispita. Student ima pravo izostati tri puta sa seminarske nastave; u suprotnom student gubi pravo na potpis. Student je dužan pročitati svu zadanu lektiru i obaveznu literaturu koja mu se dostavi na početku semestra. Tijekom nastave student je dužan održati jedno uspješno usmeno izlaganje, kojemu mora biti priložena i pisana inačica. Student dobiva samo jednu ocjenu, i to onu na pismenom ispitu; predviđen je i usmeni dio ispita i to u slučaju ocjene koja se nalazi na prijelazu između više i niže.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Ispit iz kolegija Molitvenici polaže se pismeno; pismeni ispit ima deset pitanja koji čine dvije cjeline; prvih pet pitanja podrazumijeva provjeru pročitane lektire na fabularnoj razini,a drugih pet pitanja podrazumijeva provjeru književnopovijesne i književnoteorijske problematike; za pozitivnu ocjenu student mora točno odgovoriti na svih prvih pet pitanja i najmanje na dva pitanja i druge skupine.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Tijekom izvođenja nastave seminara kontrolira se uspješnost izloženih seminarskih radova, odnosno njihova pisana inačica (metodološke postavke, citiranje, korištenje primarnih i sekundarnih izvora). Nadalje, tijekom nastave se prati i vrednuje iščitanost zadane lektire, tako da se studentu pruža mogućnost da tijekom nastave odradi prvi dio pismenoga ispita, dakle onoga koji se odnosi na lektiru. Ova je mogućnost predviđena stoga što se na ovaj način student motivira na kontinuirano čitanje.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (dva kolokvija) kao ekvivalent završnom pismenom ispitu 1,90seminarski rad 0,50završni usmeni ispit 0,50

Ukupno 4

61

NAZIV KOLEGIJA:

ZNAČENJE I UPORABA HRVATSKIH PADEŽNIH OBLIKA

KOD: HJ40

STATUS KOLEGIJA:IzborniObvezni


SMJER: Jezičnoistraživački smjer - obvezniNastavnički smjer - izborni

VODITELJ: prof. dr. sc. Vlasta Rišner

Godina studija: 2. Sati tjedno ukupno: 3



OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Razvrstavanje riječi na vrste prema značenjskom kriterijuIzdvajanje značenja padežnih izraza hrvatskoga jezikaLeksičko i gramatičko značenje nepromjenjivih riječi

CILJEVI KOLEGIJA:Osposobiti studente za određivanje značenja padežnih izraza suvremenog hrvatskog jezika te za uočavanje smjera razvitka padežnoga sustava hrvatskog jezika.


- izdvojiti i opisati padežna značenja - objasniti bliskoznačne sintagme izrečene različitim padežnim izrazima - usporediti

kvalitativni genitiv i instrumental karakteristične pojedinosti- razlikovati padežna značenja prema sintaktičkim ulogama- uočiti smjer razvitka padežnoga sustava hrvatskog jezika- čitati i analizirati morfološku, sintaktičku i semantičku literaturu vezanu uz padežna

značenja

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: R. Jakobson, 2008. O jeziku, Disput, Zagreb R. Katičić, 1986. Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Zagreb. I. Pranjković, 2001. Druga hrvatska skladnja, Zagreb, str. 7-36. D. Raguž, 1997. Praktična hrvatska gramatika, Zagreb. J. Silić, I. Pranjković, 2005. Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga Sintaksa padeža, Zbornik radova znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem Drugi hrvatski sintaktički dani, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Filozofski fakultet, Osijek Literatura koja se preporuča kao dopunska:V. Anić, 1987: Prijedložno-padežne sintagme s pridjevskim značenjem, Jezik, XXXIV, 1, str. 13-18. E. Barić i dr., 1999: Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb. Prostor u jeziku/Književnost i kultura šezdesetih, Zbornik radova 37. seminara Zagrebačke slavističke školeUrednik: Krešimir Mićanović http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=533:prostor-u-jezikuknjievnost-i-kultura-ezdesetih&catid=88:izdanja-zss&Itemid=61V. Rišner, 2006. Iz jezične prošlosti i sadašnjosti, Osijek, Matica hrvatska

62

http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=533:prostor-u-jezikuknjievnost-i-kultura-ezdesetih&catid=88:izdanja-zss&Itemid=61



V. Rišner, M. Glušac, 2011. Kroz mijene i dodire publicističkoga stila, Filozofski fakultet Osijek

ECTS: 5 (jezičnoistraživački smjer), 4 (nastavniči smjer)UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Sustav hrvatskih padežnih oblika studenti opisuju na temelju istraživanja građe. Pritom prikupljaju podatke te opisuju rezultate istraživanja uz pomoć bilježaka s predavanja, ali i samostalnoga čitanja literature. Rezultate rada iznose na seminarima. Seminare pripremaju u paru ili pojedinačno služeći se metodama znanstvenoistraživačkoga rada (postavljaju hipotezu, prikupljaju građu, ispisuju kartice, obrađuju podatke, donose zaključke).

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Studenti su dužni izraditi i izložiti seminarski rad o prijedložnim i besprijedložnim padežnim izrazima temeljen na odabranoj građi. Taj je rad uvjet za potpis i čini 40% ocjene na ispitu. Drugi se dio ocjene dobiva na usmenom ispitu.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Uspoređuju se i vrednuju seminarski radovi studenata te se razgovara o rezultatima istraživanja.

STUDIJSKA OBVEZA (JEZIČNOISTRAŽIVAČKI SMJER) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,00aktivnost na seminarskoj nastavi 0,50pismena provjera tijekom nastave 1,00seminarski rad 1,50završni pismeni ispit 1,00

Ukupno 5STUDIJSKA OBVEZA (NASTAVNIČKI SMJER) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,00aktivnost na seminarskoj nastavi 0,30pismena provjera tijekom nastave 0,50seminarski rad 1,50završni pismeni ispit 0,70

Ukupno 4

63

NAZIV KOLEGIJA:

KOGNITIVNA LINGVISTIKA

KOD: HJ19




VODITELJ: prof. dr. sc. Branimir Belaj / doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar


predavanja 2vježbe

Semestar studija: III. seminari 1OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Osnovne razlike između generativne i kognitivne gramatike, teorija prototipa, radijalna kategorizacija i značenjske mreže u leksikosemantici, konceptualna i konvencionalna metafora i metonimija, odnos znanja o jeziku i znanja o svijetu (enciklopedijskoga znanja), temeljne i apstraktne kognitivne domene, razlikovanje odnosa profil - baza - domena. Upoznavanje s osnovama kognitivne gramatike te njezina primjena u hrvatskoj fonologiji, morfosintaksi i tvorbi riječi - kognitivna analiza hrvatskoga pasiva, izravnoga i neizravnoga objekta, subjekta, glagolskih prefiksa i prijedloga.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznavanje studenata s uzrocima i motivima pojave funkcionalnih kognitivnih pristupa jeziku, s njihovim osnovnim postavkama i teoretskim okvirima, u prvom redu s kognitivnom semantikom i kognitivnom gramatikom. Osposobiti studente za a ) razlikovanje formalnog od funkcionalnog u lingvisticib ) uočavanje širokoga spektra činitelja koji sudjeluju u analizi značenjac ) primjenu kognitivne gramatike na gramatiku hrvatskoga jezikaISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- demonstrirati znanje koje osigurava temelj za primjenu ideja kognitivne lingvistikena

hrvatski jezik čime će biti u stanju osuvremeniti već pomalo zastarjele pristupe koji se počesto mogu naći u hrvatskim gramatikama

- svoje znanje, razumijevanje i sposobnosti rješavanja problema primijeniti u širem kontekstu vezanom uz područje lingvistike jer se kognitivna lingvistika temelji na interdisciplinarnosti odnosno tijesno je povezana s interdisciplinarnim gramnama lingvistike kao što su psiholingvistika, neurolingvistika, sociolingvistika, antropolingvistika te etnolingvistika

- integrirati stečena znanja u svom budućem radu, bilo u nastavi u školi bilo tijekom daljnjega školovanja na poslijediplomskim studijima filološko-lingvističkih usmjerenja

- stručnjacima i laicima jasno predočiti svoje zaključke te znanje i argumente koji ih podupiru

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Lakoff, G., Johnson, M.: Metaphors We Live By, The University of Chicago Press, Chicago, 1980.Lakoff, G.: Women, Fire, and Dangerous Things, What Categories Reveal about the Mind, Chicago University Press, 1987. Taylor, J.: Cognitive Grammar, Oxford University Press, 2002.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Langacker, R.: Foundations of Cognitive Grammar, vol . 1, Stanford University Press, 1986.

64

Langacker, R.: Foundations of Cognitive Grammar, vol . 2, Stanford University Press, 1991.Metaphor and Metonymy in Comparison and Contrast, zbornik radova, priredili R. Dirven i R. Porings, Mouton de Gruyter, Berlin: New York, 2003.Tabakowska, E.: Gramatika i predočavanje - uvod u kognitivnu lingvistiku, Krakov, 1995.Taylor, J.: Linguistic categorization, Prototypes in Linguistic Theory, Oxford University

Press, 1989.

Žic – Fuchs, M.: Znanje o jeziku i znanje o svijetu, Zagreb, 1991.

ECTS: 5UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit i položen usmeni ispit.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni i usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: organiziranje anonimne ankete među studentima po završetku nastave

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10aktivnost na nastavi 0,40seminarski rad 2,00kolokvij 0,50završni pismeni ispit 1,00

Ukupno 5

65

NAZIV KOLEGIJA:

PRAGMALINGVISTIKA

KOD: HJ41STATUS KOLEGIJA:Izborni


SMJER: Jezičnoistraživački smjer – obvezniNastavnički smjer - izborni

VODITELJ: izv. prof. dr. sc. Branko KunaGodina studija: 2. Sati tjedno

ukupno: 3

predavanja 2Vježbe -

Semestar studija: III. seminari 1OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Pragmalingvistika i lingvistika; deiksa; konverzacijske implikature; presupozicije; govorni činovi; govorni žanrovi, nejezična komunikacija, ustrojstvo diskursa; govorne strategije u javnoj komunikaciji; prodor nestandardnih idioma u sredstvima javne poruke, manipulacija jezikom i ideologizacija jezika.

CILJEVI KOLEGIJA:Kolegij Pragmalingvistike upoznaje studente s onim jezikoslovnim istraživanjima usmjerenim na onaj dio jezične djelatnosti koji je u svezi s namjerom, voljom, učincima i zaprekama pri uporabi jezika. Pri izradbi seminarskoga rada težište je na samostalnom istraživanju jezičnih i nejezičnih pojavnosti, posebice u javnoj komunikaciji te otkrivanju uloga jezika u društvenoj zajednici i njihovom kritičkom propitivanju i vrednovanju.


- definirati i objasniti ključne pragmalingvističke pojmove- odrediti ulogu konteksta u izboru jezičnih jedinica, odnosno pri jezičnoj uporabi- shvatiti i otkriti da je velik dio onog što komuniciramo određen našim društvenim

odnosima- prosuditi je li iskomunicirano više od onog što je izgovoreno- prepoznati temeljna pragmatička načela u komunikaciji.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Holly, Werner 2001. Einführung in die Pragmalinguistik. Langenscheidt, Berlin.Pintarić, Neda, 2002. Pragmemi u komunikaciji, Zavod za lingvistiku filozofskog fakulteta, Zagreb.Škiljan, Dubravko, 2000. Javni jezik, Izdanja Antibarbarus, Zagreb.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Bourdieu, Pierre, 1992. Što znači govoriti (ekonomija jezičnih razmjena), Naprijed, Zagreb.Felman, Shoshana, 1993. Skandal tijela u govoru (Don Juan s Austinom ili zavođenje na dva jezika), Naklada MD, Zagreb.Meibauer, Jörg, 1999. Pragmatik. Eine Einführung. Stauffenburg, Tübingen.Tadić, Marko, 1987. Pragmatika u lingvistici, SOL, br. 4.Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike (zbornik) 1999. HDPL, Zagreb-Rijeka.

ECTS: 5UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Seminarski rad (50%), usmeni ispit (50%)

66

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Redovitost pohađanja nastave, aktivnost na seminaru, uočavanje i definiranje problema

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,00seminar 2,00usmeni ispit 2,00

Ukupno 5

67

NAZIV KOLEGIJA:

TEORIJA STILA II

KOD: HK39

STATUS KOLEGIJA:obvezniIzborni


SMJER: književnoistraživački smjer – obvezninastavnički smjer - izborni

VODITELJ: doc. dr. sc. Sanja JukićGodina studija: 2. Sati tjedno

ukupno: 3



OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Fokusirati nazočnost pojma stila u kritičkom promišljanju estetske prizvodnje, istraživati pojam stila i njegovu upotrebu u konvencionalnoj i nekonvencionalnoj komunikaciji.

CILJEVI KOLEGIJA: Odrediti stručni istraživački pogled na odnose između teorije i prakse stila. Specificirati odnos prema stilu kao tragu.ISHODI UČENJA:Nakon uspješno završenoga predmeta, studenti će moći:- razumjeti važnost funkcionalno-stilskog raslojavanja jezika za stilistička istraživanja,

odnosno povezati različita područja uporabe jezika s formiranjem različitih stilova - uočiti promjenjivost sistema funkcionalnih stilova s obzirom na promjene u društvu i

komunikacijama koje utječu na mijenjanje uporabnosti jezika - poznavati različite mogućnosti tipologije funkcionalnih stilova s obzirom na naznačenu

promjenjivost društva i komunikacije, odnosno poznavati različite teorijske pristupe razdiobi funkcionalnih stilova hrvatskoga jezika

- usvojiti terminologiju pojedinih funkcionalnih stilova - primijeniti teoriju i terminologiju funkcionalnih stilova na funkcionalnostilističku analizu

predložaka- uskladiti, povezati i sjediniti znanja i vještine stečene drugim studijem s onima stečenima

na studiju Hrvatskoga jezika i književnosti (jer to je izborni kolegij koji slušaju i jednopredmetni i dvopredmetni studijski smjer)

LITERATURA :Škreb, Z. - Flaker, A.: Stilovi i razdoblja, Zagreb, 1964.Pranjić, Krunoslav: Iz-Bo-sne k Europi, Zagreb 1998.Boro Pavlović: Poeta je genius loci, Zagreb 2005.Ludizam, Zagreb, 1995.ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:položen usmeni ispit


68

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Evaluacijski listići.STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS Pohađanje nastave 1,10Kontinuirana provjera 0,50Seminar 0,70Kolokvij 0,70Usmeni ispit 1,00

Ukupno 4

69

NAZIV KOLEGIJA:

HRVATSKA I EUROPSKA AVANGARDAU PRVOJ POLOVICI XX. STOLJEĆA



SMJER: Književnostraživački smjer - obvezniNastavnički smjer - izborni

VODITELJ: doc. dr. sc. Marica LiovićGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno: 3 sata


Semestar studija: II. seminari 2OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Kolegij započinje širim duhovnoznanstvenim i književnim određenjem razdoblja koje prethodi avangardi, iza kojeg slijedi rasprava o nastanku oblikovanja umjetničkih pravaca razdoblja avangarde i obradom poetičkih dominanti, o odnosu književnosti prema društvenoj zbilji i krizi europskog mišljenja. Posebna pozornost posvetit će se poetici ekspresionizma. Nastanak i oblikovanje umjetničkih pokreta – avangarde. Stilski pluralizam, ekspresionizam, futurizam, dadaizam, nadrealizam, imažinizam, kubizam, simultanizam, konstruktivizam. intermedijalnost hrvatske avangarde u kontekstu europske avangarde: u Italiji, Francuskoj, Rusiji i Njemačkoj. Hrvatsko postojanje u svim značajnim europskim umjetničkim pokretima. Rasap estetiziranih poetičkih oblika. Žanrovski sustav hrvatske i europske avangarde – eksplicitne i implicitne odrednice. Programi i manifesti. Poetika avangardnih časopisa i listova u Hrvatskoj i Europi – višeglasje poteklo iz zajedničkih izvora. Diskurzivni književni oblici (putopis, esej). Ekspresionizam. Problematika naziva "ekspresionizam" u književnoj povijesti. Europski književnopovijesni i likovni okvir. Poetika ekspresionizma – srednjoeuropski obzor, njemački i hrvatski ekspresionizam. Poetika hrvatskog ekspresionizma u lirici, prozi, drami. Tvorbene česti hrvatskog i europskog ekspresionizma kao dio korpusa koji tematizira ekspresionističku paradigmu – ekstatičnost, egocentriranost subjekta, individualizirana i osamljena pozicija u praznini svijeta, besmislenost društvene i povijesne supstancije, otuđenost grada s dominantnim motivima duše, samoće, ljubavi, žene, smrti, Boga i transcedensa, grada i urbanoga "kino" – ritma. Film u okružju ekspresionizma – "Das Kinobuch", 1914. Lirsko-epsko-dramska isprepletenost. Simultanizam. Sinestezija. Sintaksa krika. Aktivizam i nihilizam. Estetična vizija svijeta pred prostorom globalne groteske. Ekspresionizam u pučkom stilu: karnevalesknost, subkultura. Usporedba vodećih pisaca iz epohe modernizma, razdoblja avangarde u Hrvatskoj i Europi.

CILJEVI KOLEGIJA: Studenti će se upoznati s različitim poetikama avangardnih pokreta. Na seminaru raspravljat će se o poetičkim dominantama temeljem uvida u suvremenu znanstvenu metodologiju u proučavanju književnosti razdoblja avangarde. Posebna pozornost posvetit će se istraživanju tekstova iz manje poznate građe o avangardi (primjerice: odjeci futurizma u hrvatskoj književnosti, ekspresionizam u Pragu – dijalog jezika i kultura, A. B. Šimić i europska likovna avangarda, časopisi: Der Sturm, Der blaue Reiter, Die Drau, Vijavica, ekspresionistički časopisi u Beču, mađarska avangarda i časopis Ma), avangardna kretanja u srednjoj Europi (Budimpešta, Bratislava, Prag, Beč, Zagreb, Osijek), Bauhaus, nadrealizam i onorizam u hrvatsko-talijanskog književnika Enrica Morovicha.

70

Navedene odrednice usmjeravaju studente prema međunarodnim znanstvenim projektima s interkulturalnom označnicom. Kolegij pruža mogućnost izrade samostalnog studentskoga rada (diplomskog/magistarskog) uz mentorstvo.

ISHODI UČENJA:Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

- opisati futurizam kao pokret te njegove dosege u europskoj književnosti- usporediti i razlikovati različite varijacije ekspresionizma (apstraktni, aktivistički,

ekspresionizam u pučkom stilu)- usporediti nadrealistička ostvarenja u europskoj i hrvatskoj književnosti- definirati dadaizam s posebnim osvrtom na ostvarenja u hrvatskoj kulturi- razlikovati različite poetike avangardnih pokreta- samostalno analizirati i argumentirano situirati avangardno djelo- opisati žanrovski sustav hrvatskoga ekspresionizma- opisati književno i teorijsko djelo A. B. Šimića te definirati njegovu važnost u okviru

hrvatske ekspresionističke književnosti- analizirati i opisati ekspresionistički opus Miroslava Krleže.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Aleksandar Flaker, Poetika osporavanja: avangarda i književna ljevica, Školska knjiga, Zagreb, 1982. (izabrana poglavlja) Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti, Naklada Pavičić, Zagreb, 2004. Cvjetko Milanja, Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma, Matica hrvatska, Zagreb, 2000Renato Poggioli, Teorija avangardne umetnosti, Nolit, Beograd, 1975. (izabrana poglavlja) Gordana Slabinac, Hrvatska književna avangarda. Poetika i žanrovski sistemi, “August Cesarec”, Zagreb, 1988. Milivoj Solar, Mit o avangardi i mit o dekadenciji: aspekti tumačenja proze 20. Stoljeća, Beograd, 1985. (izabrana poglavlja) Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, zbornik radova s I. znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, glavni urednik Cvjetko Milanja, Altagama, Zagreb, 2002.

Izborna literatura: Branka Brlenić-Vujić, Orfejeva oporuka: od moderne do postmoderne, Matica hrvatska, Osijek, 2004. Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, SN Liber: Globus, Zagreb, 1984. (izabrana poglavlja) Hrvatska književnost, kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća, zbornik, urednik Nikola Batušić et al., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zagreb, Književni krug Split, Zagreb – Split, 2004. Mario Kopić, Pjesme Else Lasker , “Dubrovnik”, Matica hrvatska, god. XI, br.3-4, Dubrovnik, str. 247.-261. Ivica Matičević, Raspeti Juda: pristup biblijskom predlošku u drami hrvatske avangarde, Matica hrvatska, Zagreb, 1996. Dubravka Oraić Tolić, D., Paradigme 20. stoljeća: avangarda i postmoderna, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996. (izabrana poglavlja) Božidar Petrač, Futurizam u Hrvatskoj: dossier, Matica hrvatska Ogranak Pazin, Pazin, 1995. Erwin Piscator, Političko kazalište, Cekade, Zagreb, 1985. Viktor Žmegač, Težišta modernizma: od Baudelairea do ekspresionizma, SNL, Zagreb, 1986. (izabrana poglavlja)

71

ECTS: 5 (jednopredmetni), 4 (dvopredmetni)UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Položen kolokvij (provjera stečenog znanja). Uspješno učinjen i prezentiran seminarski rad.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pisani kolokvij (provjera stečenog znanja)

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima (sustavno praćenje preporučene literature) – maks. 80 bodova;– sustavno se provjerava naučeno: kolokvij – 30 bodova;- izrada i prezentacija seminarskoga rada – 60 bodova (maksimalno)

Konačna ocjena: 180 – 200 (A – odličan), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 124 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljanSTUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,20aktivnost (priprema za nastavu, sudjelovanje u nastavi, redovito čitanje lektire i preporučene literature) 0,50seminarski rad 0,80pisane provjere znanja 1,50usmeni ispit 1,00

Ukupno 5STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,20aktivnost (priprema za nastavu, sudjelovanje u nastavi, redovito čitanje lektire i preporučene literature) 0,50seminarski rad 0,50pisane provjere znanja 1,00usmeni ispit 0,80

Ukupno 4

72

NAZIV KOLEGIJA:

KRITIČKA IZDANJA I TEKSTOLOGIJA

KOD: HK23 (obv.) SK08 (izb.)STATUS KOLEGIJA:Obvezni (književnoistraživački smjer)Izborni

STUDIJ: Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika

SMJER: Nastavnički smjerKnjiževnoistraživački smjer

NASTAVNIK: doc. dr. sc. Jakov SabljićGodina studija: lI. Sati tjedno

ukupno:Predavanja -konzultativno

2

Vježbe -Semestar studija:

III.Seminari -konzultativno

1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:1. Pojam književne kritike i esejistike, vrste kritike i kritički tekst.2. Tekstologija – pojam, razvoj, ciljevi.3. Kritička izdanja – pojam, metodologija izrade.4. Bitna svojstva jezika znanstveno-kritičkog izdanja.5. Utemeljenje hrvatske kritičke tekstologije.6. Pozicija kritičke tekstologije unutar hrvatske filologije novoga doba.7. Kritička izdanja hrvatske dopreporodne književnosti te djela starije i novije hrvatske

književnosti.

CILJEVI KOLEGIJA:Kolegij se dobro uklapa u studij hrvatskoga jezika i književnosti budući da je tekstologija pomoćna povijesno-filološka disciplina čija je glavna metoda rada kritika teksta. Cilj je kolegija pružiti studentima uvid u znanstvenu mogućnosti kritičke obrade starih tekstova te upoznavanje s poredbeno-filološkim proučavanjima starih sačuvanih tekstova u pogledu njihove autentičnosti i sadržaja. Osobita će se pozornost usmjeriti na analizu kritičke tekstologije unutar hrvatske filologije novoga doba. Studenti će sintetizirati postupke nužne za izradu kritičkih izdanja djela pripadnih vremenskom rasponu od hrvatske dopreporodne narodne pismenosti i književnosti do djela hrvatskih klasika XIX. stoljeća.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog predmeta student će moći:

- utvrditi terminološko određenje tekstologije i njezin povijesni razvoj izložen u radovima: E. I Prohorova: Osnovi tekstologije, Moskva 1962; D. S. Lihačova: Tekstologija, Moskva – Lenjingrad, 1964. i nekih drugih izdanja s poljskog govornog područja

- primijeniti metode rada kritičke tekstologije na konkretnom tekstu starije i novije hrvatske književnosti

- razlikovati tipologiju podjele prema načinu priredbe književnih djela na: a) kritičko izdanje, b) dokumentacijsko izdanje i c) popularno izdanje

- utvrditi autentične i filološki pouzdane tekstove za razliku od onih koji su naknadno jezično i pravopisno iskrivljeni ili krivotvoreni

- bolje shvatiti načine nastanka postojećih transkripcija dopreporodnih i novijih tekstova hrvatske književnosti

- utvrditi načela prema kojima se predložak tekstološki obrađuje tako da ostaje nepromijenjen na fonološkoj, morfološkoj, leksičkoj, sintaktičkoj ili stilističkoj razini

73

- samostalno odrediti filološku pouzdanost tekstova pripadnih pisanoj baštini hrvatskoga jezičnog izraza

- uspoređivati sličnosti i razlike kritičkih i nekritičkih izdanja istih tekstova- uspoređivati sličnosti i razlike starijih i novijih kritičkih izdanja istih tekstova- samostalno i u skladu s načelima kritičke tekstologije vrednovati pojedina kritička

izdanja hrvatske pisane baštine (od Baščanske ploče do suvremenosti)

LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Lihačov, Dmitrij Sergeevič. 1966. Tekstologija: kratak ogled. Prevela Ljubica Štavljanin-Đorđević. Beograd: Naučna knjiga.Vončina, Josip. 2006. Tekstološka načela za pisanu baštinu hrvatskoga jezičnog izraza: posebni prilog Stoljećima hrvatske književnosti. Zagreb: Matica hrvatska.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:djela iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnostidjela iz biblioteke Pet stoljeća hrvatske književnostidjela iz biblioteke Stari pisci hrvatski

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA: redovito pohađanje nastave – konzultativna predavanja i seminari, napisan seminarski rad

NAČIN POLAGANJA ISPITA: pisani seminar

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: organiziranje anonimne ankete među studentima po završetku nastave, evaluacijski listići.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,20seminarski rad 1,40referat 1,40

Ukupno 4

74

75

OPIS IZBORNIH PREDMETAJEDNOPREDMETNOG I DVOPREDMETNOG STUDIJA

76

NAZIV KOLEGIJA:

GRAMATIKALIZACIJA U HRVATSKOM JEZIKU

KOD: JS02




VODITELJ: prof. dr. sc. Vlasta RišnerGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno: 3



OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Tradicijski pristup vrstama riječiPrijelaz od leksičkih ka gramatičkim riječimaOdnos gramatičkoga i leksičkog značenja u hrvatskim prijedlozima Složeni ("sekundarni") prijedloziPrijedložni izrazi u administrativnom, publicističkom i znanstvenom stilu hrvatskoga standardnog jezikaZnačenje i uporaba vokativaCILJEVI KOLEGIJA:Uočiti odnos punoznačnih i nepunoznačnih riječi u hrvatskom jeziku te mogućnost prelaska riječi iz jedne skupine u drugu.Odrediti gramatikalizirane riječi u hrvatskom jeziku u odnosu prema različitim stilovima, osobito književnoumjetničkom, znanstvenom, administrativnom i publicističkom.


- usporediti i opisati odnos tradicijskoga pristupa vrstama riječi i pojma gramatikalizacije

- prepoznati gramatikalizirane riječi te ih razvrstati u odnosu prema različitim stilovima, osobito književnoumjetničkom, znanstvenom, administrativnom i publicističkom

- predvidjeti prijelaz riječi od leksičkih ka gramatičkim riječima te objasniti uzroke prijelaza

- izdvojiti složene prijedložne izraze u prijedložnoj ulozi (sekundardne prijedloge)- razlikovati leksičko od gramatičkoga značenja

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: D. Raguž, 1997: Praktična hrvatska gramatika, Zagreb.I. Pranjković, 1996: Nedimenzionalna značenja prijedloga u hrvatskome jeziku, Fluminensia 6, 1-2, Rijeka, str. 63-69.V. Rišner, 1999: O nepromjenjivim riječima u gramatikama, Jezikoslovlje 2, 2-3., str. 45-56.Lj. Šarić, 1999: Gramatikalizacija i sekundarni prijedlozi, Riječ, 81-95.

Literatura koja se preporuča kao dopunska:P. J. Hopper – E. Closs Traugott (ur.), 1993: Grammaticalization, Cambridge University Press.E. Closs Traugott – B. Heine (ur.), 1991: Approaches to grammaticalization, Amsterdam/ Philadelphia.

77

V. Rišner, 2003: Morfosintaktička obilježja dativnih izraza uz glagole kretanja, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 29, str. 259-273.Lj. Šarić, 1998: Metaforična proširenja značenja prostornih prijedloga, Riječ, Rijeka, str. 77-82.

ECTS: 5UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Studenti moraju čitati članke iz znanstvenih časopisa kako bi o njima mogli raspravljati. Čitaju i stručnu literaturu na hrvatskom i engleskom jeziku.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Studenti polažu pismeni ispit koji čini 30% ocjene. Nakon toga polažu i usmeni ispit (čini 40% ocjene), dok 30% ocjene čini njihova aktivnost, rad s tekstom (literaturom i građom) i istraživanje – aktivnost na satima vježba.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Prateći rezultate istraživačkoga rada studenata na satima seminara procjenjuje se i uspješnost izvedbe kolegija.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10kontinuirano praćenje (konzultacije, uvid u rezultate kolokvija) 0,50kolokvij 0,50kontinuirana provjera znanja 1,00završni pismeni ispit 1,00završni usmeni ispit 0,90

Ukupno 5

78

NAZIV KOLEGIJA:

AUTOBIOGRAFSKA PROZA

KOD: NH01



SMJER: nastavnički smjeristraživački smjer

VODITELJ: doc. dr. sc. Ivan TrojanGodina studija: Sati tjedno

ukupno:4


Semestar studija: seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Pod pojmom suvremena hrvatska proza označava se razdoblje do 1968. do danas, a u navedenom vremenskom periodu uočavat će se naratološke osobine autobiografskih žanrova kao što su dnevnici, pisma, memoari, autobiografska proza u užem smislu. U interpretacijama će se pozornost usmjeriti autobiografskoj prozi sljedećih autora: Višnja Stahuljak, Julijana Matanović, Miljenko Jergović, Vlado Gotovac, Vilma Vukelić, Pavao Pavličić, Goran Tribuson.

CILJEVI KOLEGIJA:Analiza modela i tipova na predlošcima iz suvremene hrvatske proze u fokusu je interesa ovoga izbornog kolegija.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- definirati i razlikovati književnoteorijske pojmove vezane uz autobiografiju- usporediti različite pristupe autobiografskom djelu- prosuditi kojoj klasifikacijskoj grupi pripada književno djelo- opisati ulogu autobiografske književnosti u društvenom kontekstu

LITERATURA :Andrea Zlatar, Autobiografska proza, Zg, 1998.Autor, pripovjedač, lik, zbornik radova, priredio Cvjetko Milanja, Osijek, 2000.Helena Sablić Tomić, Intimno i javno – suvremena hrvatska autobiografska proza, Zagreb, 2002.

ECTS: 5UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen ismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni ispit.


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,50aktivnost na nastavi 0,50

79

seminarski rad 1,00istraživanje 1,00pismeni ispit 1,00

Ukupno 5

80

NAZIV KOLEGIJA:

SLAVONSKI TEKST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI U EUROPSKOM KONTEKSTU

KOD: NH08




VODITELJ: prof. dr. sc. Goran RemGodina studija: Sati tjedno



OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Prožimanje sa susjednim različitim prostorom kroz jezik, književnost i kulturnu energiju ilustrirat će se preko interpretacija književnih djela autora vezanih uz širu regiju koje je Slavonija djelom. Pri tome će se o pismenosti (poetskoj i proznoj) slavonske književnosti govoriti preko energije urbanih središta koji su svojom kulturalnom gramatikom inicirali nakladništvo, časopisnu produkciju koja je kao posljedicu imala stalno zgušnjavanje odnosa autora prema prostoru.

CILJEVI KOLEGIJA:Kroz kolegij će se nastojati ukazati na karakteristike književnosti regionalnoga prostora kao što je Slavonija i prikazat će se međupovezanost granice (čvrste i meke: izvan i u tekstu) i književnoga teksta.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- definirati korpus slavonske književnosti u kontekstu problematike književnoga

regionalizma- analizirati i uspoređivati djela slavonskih književnika s djelima drugih europskih autora iz

istoga i drugih književnih razdoblja- opisati intertekstualne poveznice slavonske književnosti s relevantnim tekstovima

europske književnosti, usporediti i razlikovati tekstove s obzirom na stilsko-poetička obilježja, žanrovski sustav, specifične tematsko-motivske i stilske karakteristike

- analizirati i uspoređivati reprezentacije stranih i domaćih kulturnih, nacionalnih identiteta u književnim tekstovima

- napraviti materijal za samostalno izlaganje na temelju pročitane literature i stečenih znanja

LITERATURA :Stjepan Blažetin, Književnost Hrvata u Mađarskoj od 1918 do danas, Osk, 1999. Jelencore, Antologija suvremene mađarske poezije, priredio Zoltan Agoston, Osk, 2003.Helena Sablić Tomić/Goran Rem, Slavonski tekst hrvatske književnosti, Zg, 2003.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen ismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

81

Pismeni i usmeni ispit.


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10kontinuirana provjera 0,50seminar 0,70kolokvij 0,70usmeni 1,00

Ukupno 4

82

NAZIV KOLEGIJA:

ISTRAŽIVANJE INTERKULTURALNIHI MEĐUKNJIŽEVNIH UZAJAMNOSTI

KOD: SK02

STATUS KOLEGIJA:Izborni – Svjetska knjiž.


SMJER: Nastavnički smjerKnjiževnoistraživački smjer

VODITELJ: doc. dr. sc. Jakov SabljićGodina studija: Sati tjedno



OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Teorija interkulturalnih i interferentnih književnih i kulturnih dodira.Uzajamni dodiri i preplitanja graničnih književnostiRazine komunikacijskih kulturnih i književnih veza i suodnosa književnosti i kultura u doticaju.Pisci i njihova djela dvojne pripadnosti (Ivan Mažuranić, Stanko Vraz, Simo Matavulj, Ivo Ćipiko, Ivo Andrić, Vladan Desnica, Mak Dizdar, Meša Selimović, P. Vojnić – Pučar, Mirko Kovač, Drago Kekanović, Jevrem Brković, Milorad Nikčević i sl.)Divergentnost opusa pisaca u kontaktnosti i njihovo mjesto u nastavi književnosti u međukulturalnim i međukonfensionalnim sredinama.


- definirati fenomen interkulturalnih graničnih književnosti;- identificirati kontakte hrvatskoga jezika, književnosti i kulture sa susjednim

slavenskim kulturama;- opisati divergentnost opusa pisaca u kontaktnosti i njihovo mjesto u nastavi

književnosti u međukulturalnim i međukonfensionalnim okruženjima;- u istraživačkom i pisanom radu praktično primijeniti teoriju interferentnih književno-

kulturnih dodira;- samostalno istražiti uzajamna prepletanja graničnih književnosti na temelju života i

djela južnoslavenskih pisaca (Stanka Vraz, Ive Andrića, Vladana Desnice, Maka Dizdara, Meše Selimovića, Mirka Kovača, Drage Kekanovića, Jevrema Brkovića i dr.).

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznavanje studenata s fenomenom proučavanja interkulturalnih graničnih književnosti u empirijskom i u interakcijskom smislu. Posebno stavljanje naglasaka na kontakte hrvatskoga jezika, književnosti i kulture sa susjednim slavenskim kulturama.

LITERATURA Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Kovač, Zvonko, Komparatistika tekstova srodnih jezika i idioma, Zbornik radova, 2, uredili: E. Fišer i F. Grčević, Zagreb – Varaždin 1987.Kovač, Zvonko, Poredbena i/ili interkulturalna povijest književnosti, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2001.Pogačnik, Joža, Teme i dileme, Revija, Osijek 1986.Nikčević, Milorad, Filološke rasprave (interkulturalni kontekst), Podgorica 2002.

83

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Burkhart, Bogmar, Kulturraum Balkan. Dietrich Reimer Verlag, Berlin-Hamburg 1989.Cesar, Ivan, Od riječi do znaka, Globus, Zagreb 1990.Ďuršin, Dioný, Theory of Interliterary Process, SAV, Bratislava 1989.Vojislav Nikčević, Crnogorska književna raskršća (datiranje, lokacije, autorstva, etničke atribucije, veze), Cetinje 1996.Pirjavec, Dušan, Interpretacije, Nova revija, 1998.Reinhard, Lauer, Poetika i ideologija, Prosvjeta, Beograd.

ECTS: 3UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Seminarski rad

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, usmeni ispit



Ukupno 3

84

NAZIV KOLEGIJA:

MODERNITET 20. STOLJEĆA

KOD: NH06




VODITELJ: prof. dr. sc. Goran RemGodina studija: Sati tjedno

ukupno:4


Semestar studija: seminari 2OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Poetičke karakteristike moderniteta dvadesetoga stoljeća uočavaju se kao različiti stilski kompleksi u tekstovima hrvatske proze i poezije.

CILJEVI KOLEGIJA:Upozoriti na estetski ovjerene tekstove hrvatskih autora u 20. stoljeću, iščitati ih te uočiti razlikovnost stilskih komplekasa.ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- usporediti različite pristupe periodizaciji hrvatske književnosti 20. stoljeća- primijeniti temeljnu teorijsku literaturu na književne predloške- definirati i objasniti osnovne značajke brojnih izama kao stilskih formacija unutar 20.

stoljeća (ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, objektivizam), ali i specifičnih dekadskih stilsko-poetičkih paradigmi (krugovaši, razlogovci, quorumaši) te postmodernističkih književnih strujanja

- razlikovati stilsko-poetičke odrednice svake pojedine stilske formacije - prepoznati obilježja žanrovskih sustava 20. stoljeća

LITERATURA :Gajo Peleš, Poetika suvremenog jugoslavenskog romana, Zagreb, 1966.Aleksandar Flaker, Poetika osporavanja, 1982.Viktor Žmegač, Krležini evropski obzori, 1986.Krešimir Nemec, Tragom tradicije, 1995.ECTS: 3UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad.NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, usmeni ispit.NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Evaluacijski listići.


Ukupno 3

85

NAZIV KOLEGIJA:

UVOD U METODOLOGIJU ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA

KOD:

STATUS KOLEGIJA:izborniobvezni

STUDIJ: Kolegij koji Odsjek nudi studentima drugih studija FF i studentima Sveučilišta J. J. Stossmayera u Osijeku

SMJER:

VODITELJ: doc. dr. sc. Jakov SabljićGodina studija: Sati tjedno

ukupno:predavanja 2vježbe 0


OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: I. Pristup metodologiji znanosti i njezinom istraživanju1. Pojam, obilježja i značenje znanosti. Logička fundiranost znanosti. 2. Pojam metode i znanstvene metode. Teorija spoznaje /gnoseologija i njezine metode:2. 1. Empirizam2. 2. Racionalizam2. 3. Iracionalizam3. Druge metode (ustrajnosti, autoriteta, intuicije).4. Opće metode spoznaje:4. 1. Opće filozofske metode (apstraktna / dijalektična, metafizička, realna dijalektičko-materijalistička).4. 2. Opće znanstvene metode spoznaje (povijesna, promatranja, eksperimentalna, teorije sustava, komparativna, kibernetička, aksiomatska, modeliranja, statistička, matematička, idealnih tipova, genetička, studije slučaja, anketiranja, intervjua, brojenja, mjerenja i slično).5. Posebne znanstvene metode.6. Analitičko-sintetičke metode (analiza, sinteza).7. Metode apstrakcije i konkretizacije.8. Metode generalizacije (generalizacija, specijalizacija).9. Metode klasifikacije (formalno-logička, dijalektička).10. Metode indukcije i dedukcije (potpune i nepotpune; direktna i neposredna).11. Metoda definicija (nominalna - pokazivanjem, detonacijom – opisivanjem, operacionalizacijske, postulatne, realne i slično). 12. Metode dokazivanjem i opovrgavanjem.II. Oblici i procesi znanstvene spoznaje1. Znanstvene činjenice i znanstvena teorija2. Znanstvena hipoteza3. Znanstvena teorija4. Ciljevi znanstvenog istraživanja5. Iskazi, iskustva i refleksije istaknutih znanstvenih stvaralaca o procesu i nastanku znanstvenoistraživačkog i kreativnog djela (stvaralački čin).

B) SEMINAR 1. Diplomski rad: cilj i svrha; opseg; upoznavanje s pravilnicima o diplomskim radovima Filozofskog fakulteta i Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.Kodifikacija znanstvenoistraživačkog rada.1.1. Zakon o visokim učilištima 1.2. Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti.1.3. Područja, polja, grane i ogranci u humanističkoj i društvenoj znanosti i drugim

86

znanstvenim područjima.2. Plan znanstvenog istraživanja2. 1. Znastvene i stručne publikacije (znanstvena djela, stručna djela, znanstveno-stručna djela, djela na visokim učilištima)2. 2. Pretraživanje baze podataka (kataložnim listićima, računalom, neposredan pristup bazama podataka, baze podataka na CD-u)2.3. Tema diplomskog/seminarskog rada: izbor teme, tipovi tema; odnos teme i vremena potrebnog za izradbu rada.2. 4. Etape izradbe znanstvenog i stručnog djela (prkupljanje znanstvenih / stručnih publikacija, tehnika proučavanja znanstvenih/stručnih publikacija, pisanje bilježaka, selekcija prikupljene građe; priprema za pisanje diplomskog/seminarskog rada: izbor literature - primarne, sekundarne i tercijarne; ekscerpiranje građe, tipovi bilježaka, čitanje (podcrtavanje, rubne zabilješke, ispisivanje na kartice i sl.); priprema za terenska istraživanja - posebno: dijalektološka/jezična terenska istraživanja, historijska (ankete, intervjui i sl.); izbor računalnog programa za obradu teksta.3. Struktura znanstvenog /stručnog djela4. Pisana obrada znanstvenog istraživanja

4. 1. Dijelovi znanstvenog djela4. 2. Dokumentacijska osnova rukopisa4. 3. Citatnost4. 4. Napomene /fusnote

4. 5. Tehnike stvaralačkog mišljenja: “oluja ideja”, zapisivanje misli i ideja, lista atributa, “pro i contra”, interpretativno strukturno modeliranje itd.4.6. Popis literature: sastavljanje popisa, pravopisno organiziranje bibliografske jedinice.5. Funkcionalni stilovi književnog jezika, s naglaskom na znanstvenom stilu: govorni i pisani oblici (izlaganja; seminarski i diplomski radovi, članci, knjige).5.1. Jezik i stil znanstvenih tekstova: sintaksa govorne i pisane rečenice, ograničenja u izboru iz sveukupnosti rječničkoga blaga i tvorbenih mogućnosti hrvatskoga književnog jezika.5.2.Nazivlje, terminologizacijski procesi (terminologizacija, determinologizacija, transterminologizacija), leksikalizirane metafore u nazivlju pojedinih struktura.5.3. Jezična kultura, posebno: pisana jezična djelatnost.6. Tehnika obrade diplomskog rada/rukopisa putem računala.6.1. Tehnička obrada.6.2. Vrste pisma i njihova uporaba.6.3. Korektura pomoću korektorskih znakova.6.4. Tiskanje diplomskoga rada.7. Obrana diplomskog rada.7.1. Ekspoze pristupnika/diplomanta/magistranta/doktoranta.7.2. Kritičke primjedbe mentora i članova ispitnog povjerenstva.7.3. Konačna ocjena diplomskog rada.

Napomena:U izradbi seminarskoga rada studenti se opredjeljuju za pismenu obradu jedne ili više naznačenih dionica od 1 do 4, nakon upoznavanja temeljne djelatnosti jedne od navedenih znanstvenih ustanova.

CILJEVI KOLEGIJA:Kolegij Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja namijenjen je studentima humanističkih i filoloških znanosti Filozofskog fakulteta te svim drugim studentima jednopredmetnoga i dvopredmetnog studija na Sveučilištu J. J. Strossmayera s ciljem da kroz teorijski i praktični aspekt rada upoznaju sustav i koncepcije znanosti, metodologiju znanstvenog rada te da se pripreme za samostalnu izradbu seminarskih i diplomskih radova. Samim tim da steknu i osnovne metodološke premise o izradbi znanstvenih radova, fudamentalnih i primijenjenih znanstvenih istraživanja, magistarskih teza kao i doktorskih

87

disertacija. Studenti se upoznaju s praktičnom metodologijom rada u znanstveno-kulturnim ustanovama Republike Hrvatske. U jednoj takovoj jedinici studenti izrađuju seminarski uradak.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo: strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.Ante Simonić, Znanost – najveća avantura i izazov ljudskog roda, Medicinska naklada, Zagreb, 2005.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Ana Tkalac Verčić, Dubravka Sinčić Ćorić, Nina Pološki Vokić, Priručnik za metodologiju istraživačkog rada: kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i stručno istraživanje, M.E.P., Zagreb, 2010.Umberto Eco, Kako se piše diplomski rad, Narodna knjiga, Alfa, Beograd, 2000.

ECTS: 3UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA: Položen pismeni i usmeni ispit.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit i usmeni ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Anketa i evaluacijski listić.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,20seminarski rad 0,40referat 0,40pismeni ispit 1,00

Ukupno 3

88

NAZIV KOLEGIJA:

STILOVI MEDIJSKE KULTURE

KOD: SK40



SMJER: istraživački smjer

VODITELJ: prof. dr. sc. Goran Rem / doc. dr. sc. Sanja JukićGodina studija: 1. i 2. Sati tjedno

ukupno: 4


Semestar studija: II. i III. seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Od sredine dvadesetog stoljeća dinamizira se kulturološka vezanost egzistencijalnih i tehnoloških okolnosti kroz stanje intenzivne umreženosti i umnoženosti informacija. Od fenomena radijske distribucije informacija preko releja, do satelitskog globalizma, brojne su se estetske strategije selile i zauzimale posljedične fenomene: "smrti estetike", "smrti originalnosti", do miješanja potkulturnih i popkulturnih kodova.

CILJEVI KOLEGIJA: Definirati različitost interpretacijskih modela teksta i konteksta, uočiti mogućnosti i ograničenja analoških metoda. Osvijestiti strategiju kulturne svijesti, kao fenomena zaštite neideologiziranja umjetnosti.


- definirati stilističko nazivlje i postupke različitih medijskih praksi- prepoznati, imenovati i objasniti različite stilske strategije, odnosno njihovu funkciju u

medijskom tekstu, u neposrednoj analizi medijskih predložaka - prosuditi o mogućnostima usporedne stilističke analize različitih medijskih

predložaka te ustrojiti i primijeniti metodologiju takvoga stilističkoga komparativno-analitičkoga pristupa

- definirati i objasniti stilske strategije intertekstualnost, intermedijalnost i transmedijalnost, prepoznati ih u predlošcima različitih povijesno-stilskih formacija, posebice u onima od sredine 20. stoljeća, te objasniti njihovu funkciju u medijskim tekstovima, ali i s obzirom na kulturnopovijesni kontekst

- demonstrirati korelacijski teorijski pristup u stilističkoj analizi transmedijski strukturiranih predložaka

- primijeniti teorijsku literaturu u svim interpretacijskim modelima medijskoga teksta - instrumentalizirati spoznaje izvedene iz stilističke analize medijskih predložaka u

smjeru oblikovanja vrijednosnoga suda o njima

LITERATURA :Benjamin, Walter, Jednosmerna ulica, Novi Sad 1989.Hebdidž, Dik: Potkultura: značenje stila, Beograd 1980.Čegec, Branko: Fantom slobode, Zagreb, 1994.Dorfles, Gillo: Kič, Zagreb, 1997.

ECTS: 4

89

UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:položen usmeni ispit




Ukupno 4

90

NAZIV KOLEGIJA:

INTERMEDIJALNOST, BORO PAVLOVIĆ

KOD: HK51



SMJER: Nastavnički smjerIstraživački smjer

VODITELJ: prof. dr. sc. Goran RemGodina studija: 1. i 2. Sati tjedno

ukupno:3


Semestar studija: II. i III. seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Definiranje povijesnog okvira fenomena intermedijalnosti, određivanje njegova kodnog udjela u razvijanju intertekstualnih strategija. Nakon tisućljetnog pojavljivanja intermedijalnosti, taj je aspekt književne strategije u drugoj polovici 20 stoljeća, u kreativnom bijegu od izvantekstualne destrukcije, nastupio kao konverzija osjetljivosti čitanja. Boro Pavlović je začetnik i ekstenzivni promicatelj takve strategije, od pjesništva do esejističke produkcije.

CILJEVI KOLEGIJA: Ukazati na književni tekst kao epistemološki senzibilizator. Razumijevati kretanje centrifugalnih i centripetalnih projekcija estetske jezične osjetljivosti.


- poznavati pjesničku i esejističku poetiku Bore Pavlovića - razumjeti književno-povijesnu kontekstualizaciju i poetološko-stilska mjesta razlike

književnog pisma Bore Pavlovića - definirati povijesni okvir fenomena intermedijalnost- poznavati i razumjeti značajke književne strategije intermedijalnosti- poznavati razlike i sličnosti značajki književne strategije intermedijalnosti i onih u drugim

umjetničkim medijima - razumjeti kodni udio intermedijalnosti u razvijanju intertekstualnih strategija- znati da je Boro Pavlović začetnik i ekstenzivni promicatelj strategije intermedijalnosti,

od pjesništva do esejističke produkcije- primijeniti znanje o stilskim elementima književne strategije intermedijalnosti na analizu i

interpretaciju književne produkcije Bore Pavlovića

LITERATURA :Milanja, Cvjetko: Slijepe pjege postmoderne, Zagreb 1996.Oraić Tolić, Dubravka: Teorija citatnosti, Zagreb, 1990.Panorama granice, Riječi 1-3, Sisak 2002.Rem, Goran: Koreografija teksta, Zagreb 2003.

ECTS: 3UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:položen usmeni ispit


91

pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad



Ukupno 3

92

NAZIV KOLEGIJA:

EUROPSKA KRATKA PRIČA*

KOD: HK37


STUDIJ: Hrvatski jezik i književnost I za druge studijske grupe

SMJER: Diplomski jednopredmetni i dvopredmetni studijVODITELJICA: doc. dr. sc. Tina Varga Oswald

Godina studija: Sati tjedno ukupno: 3 sata

predavanja 1

Semestar studija: vježbe -seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:Dominacija kratke priče od druge polovice 20. stoljeća dobiva označnicu međunarodne forme i žanrovske odrednice u kojoj su postali djelotvorni različiti utjecaji. Odsutnost poetičke homogenosti unutar kratke priče ispisuje višeglasje istodobnosti u odnosu na žanr u raznolikosti književne produkcije, otvarajući plodonosni prostor u interpretaciji suvremene kratke proze. Postmoderna globalizacija umjesto estetskog podastire na svim poetološkim razinama transestetsko. Povijest europske kratke priče temelji se na dijakronijskom proučavanju kratkih proznih vrsta u intertekstualnom prožimanju, kako europskih nacionalnih književnosti, tako i američke književnosti, koje imaju zajedničko ishodište u tradiciji arapske književnosti – 1001. noći, uzorku Boccacciova Dekamerona, tako i Cervantesovih Uzornih novela, utjecaju E. A. Poea, Franza Kafke, ali i globalnog književnog tržišta koje u tisku objavljuje i nagrađuje kraće narativne tekstove.

CILJ KOLEGIJA:Izložiti stvaralački kontinuitet u proučavanju kratkih proznih vrsta utemeljenih na paradigmatskim uzorcima u skladu s duhovno-povijesnim razvojem europske i američke književnosti. Studenti će proučavati u interpretativnim analizama reprezentativne uzorke kratke priče, zakonitost oblikovanja, relacije prema drugim žanrovima, diferencijaciju kratke priče unutar okvira zadate strukture, s posebnim osvrtom na postmodernističku kratku priču i intertekstualno prožimanje unutar američke i europskih nacionalnih književnosti, ostavljajući mogućnost formalnog određenja kratke priče u specifičnosti inovativnih postupaka. ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- proučiti povijest kratke priče unutar europskih nacionalnih književnosti tako i američke književnosti

- pratiti diferencijaciju novele do nastanka samostalnog žanra kao što je kratka priča - primijeniti relevantnu znanstvenu literaturu - interpretirati reprezentativne uzorke kratke priče - istražiti zakonitost u oblikovanju kratke priče i relacije prema drugim žanrovima

LITERATURA:Obvezna literatura:Mira Janković, Novela u američkoj književnosti, Zadar, 1977.Ian Reid, The short story, London, 1977. (putem web-a studenti će dobiti potreban prijevod)Milvoj Solar, Novela i bajka, u knjizi: Ideja i priča (Izabrana djela 1), Zagreb, 2004.Milivoj Solar, Retorika postmoderne, Zagreb, 2005.Miroslav Šicel, Predgovor, u knjizi: Antologija hrvatske kratke priče, Zagreb, 2001.

93

Izborna literatura:Andre Jolles, Jednostavni oblici, Zagreb, 2000.Ruth J. Kilchemann, Die Kurzgeschichte, Stuttgart.Berlin, Köln, Mainz, 1978. (putem web-a studenti će dobiti potreban prijevod)Milivoj Solar, Laka i teška književnost, Zagreb, 1995.Tzvetan Todorov, Grammaire du Décaméron, The Hague – Paris, 1969. (putem web-a studenti će dobiti potreban prijevod)

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Položen kolokvij. Uspješno učinjen i prezentiran seminarski rad. Položen usmeni ispit.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pisani kolokvij. Usmeni ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: U načelu bodovi se stječu za:- aktivno sudjelovanje u nastavi- seminarski rad- kolokvij- usmeni ispit- pohađanje nastave (70%)Konačna ocjena 180 – 200 (A – odličan), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 124 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljanSTUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,20kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi) 0,40kontinuirano provjeravanje znanja (kolokvij) 1,40seminarski rad (pismena inačica) 0,50referat (usmena inačica) 0,50

Ukupno 4

94

NAZIV KOLEGIJA:

SUVREMENE LINGVISTIČKE TEORIJE

KOD: HJ39




VODITELJ: prof. dr. sc. Branimir Belaj / doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar


predavanja 2vježbe

Semestar studija: II..

seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Europski strukturalizam s osvrtom na mladogramatičarstvo; američki strukturalizam; generativna gramatika (kratak pregled od rane teorije do minimalističkog programa); generativna i interpretativna semantika; funkcionalna sintaksa; interdisciplinarne grane lingvistike s naglaskom na sociolingvistici i pragmalingvistici; tekstna lingvistika; kognitivna lingvistika

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s osnovnim razvojnim smjernicama u lingvistici 20. i 21. stoljeća i s temeljnim postavkama najvažnijih teorija. Osnovni je cilj u okviru spomenutoga općega cilja osposobiti studente za uočavanje uzročno – posljedičnih veza koje vladaju među različitim teorijskim pristupima odnosno s razlozima pojavljivanja pojedinih teorija. Seminarska nastava bit će organizirana tako da će svaki student izraditi jedan seminarski rad kojim će biti pokrivena jedna suvremena teorija. ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- demonstrirati znanje koje osigurava temelj za primjenu ideja suvremenih lingvističkih

teorija na hrvatski jezik- svoje znanje, razumijevanje i sposobnosti rješavanja problema primijeniti u širem

kontekstu vezanom uz područje lingvistike- integrirati stečena znanja u svom budućem radu, bilo u nastavi u školi bilo tijekom

daljnjega školovanja na poslijediplomskim studijima filološko-lingvističkih usmjerenja- stručnjacima i laicima jasno predočiti svoje zaključke te znanje i argumente koji ih

podupiru

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Croft, W., Cruse, A. D. (2004). Cognitive Linguistics. Cambrige University Press: CambrigeGlovacki-Bernardi, Z. i dr. (2001). Uvod u lingvistiku. ZagrebMihaljević, M. (1998). Generativna sintaksa i semantika. ZagrebVan Valin, R. D. Jr. and LaPolla, R. J. (1997). Syntax, structure, meaning and function, Cambrige: Cambridge University Press.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Bugarski, R. (1975). Lingvistika o čoveku, BeogradDik, Simon C. (1978). Functional Grammar. Amsterdam: North HolandHjelmslev, L. (1980). Prolegomena teoriji jezika, ZagrebMartinet, A. (1982). Osnove opće lingvistike, ZagrebRadford, A. (1981). Transformational Syntax. Cambrige University Press: CambrigeSaussure, Ferdinand de (2000). Tečaj opće lingvistike. Zagreb

95

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit i položen usmeni ispit.



STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50aktivnost na nastavi 0,50seminarski rad 0,50kolokvij 0,50završni pismeni ispit 1,00

Ukupno 4

96

NAZIV KOLEGIJA:

POSTMODERNO STANJE FILOZOFIJE I KULTURE

KOD: IS10



SMJER: Nastavnički smjer Književnoistraživački smjer

NASTAVNIK: izv. prof. dr.sc. Marijan KrivakGodina studija: I. Sati tjedno

ukupno: 4Predavanja 2Vježbe

Semestar studija:l.

Seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:Filozofijsko tematiziranje postmoderne (J.-F. Lyotard, polemika između Lyotarda i Habermasa). Postmoderna kao predmet rasprava na području književnosti, kao i na ostalim umjetničkim te kulturnim područjima teorijskog bavljenja suvremenošću (prije svega, tematiziranja kinematografije, kazališta, arhitekture). Posebna će se pozornost posvetiti distanciranju filozofskog i kulturalnog pristupa fenomenu postmoderne, kroz djela Wolfganga Welscha i Terryja Eagletona. Nadalje, tu su i prilozi hrvatskih autora ovoj problematici (S. Horvat, M. Krivak, Ž. Paić).

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati polaznike kolegija s osnovama kulturno i filozofijski vjerojatno najrelevantnijeg epohalnog postizma, osposobiti ih za samostalno korištenje filozofskom i (književno) teorijskom literaturom te uputiti u nužnost interdisciplinarnog pristupa fenomenu postmoderne.


- definirati kulturne, sociološke i filozofijske aspekte postmoderne - opisati kulturno-filozofijsku konstelaciju globaliziranog svijeta s naglaskom na

filozofijsku analizu i sintezu - usporediti filozofijske uvide i procjene svijeta u postmodernom stanju s onima koji

proizlaze iz globalnih, političkih centara moći i novca - argumentirati i polemizirati sa stajališta neovisnog i kritičkog filozofskog mišljenja o

tomu zbog čega je vrijedno filozofijski kritički pristupiti fenomenu suvremenosti; napraviti nacrt mogućeg djelotvornog i aktivističkog pristupa u odnosu na postojeće lokalne i globalne konstelacije

LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Postmoderna. Nova epoha ili zabluda (uredili G. Flego i I. Kuvačić), Naprijed, Zagreb 1988. Jürgen HABERMAS, “Modernity - An Incomplete Project”, u: Hal Foster (ed.), The Anti-Aestehetic. Essays on Postmodern Culture, Bay Press, Washington 1983. Marijan KRIVAK, Filozofijsko tematiziranje postmoderne, Hrvatsko filozofsko društvo, biblioteka »Filozofska istraživanja«, Zagreb 2000.Jean- François LYOTARD, Postmoderno stanje, Ibis-grafika, Zagreb 2005. Jean- François LYOTARD, Postmoderna protumačena djeci, August Cesarec, Zagreb 1990. Žarko PAIĆ, Postmoderna igra svijeta, Durieux, Zagreb 1996.

97

Žarko PAIĆ, Politika identiteta. Kultura kao nova ideologija, AntiBarbarus, Zagreb 2005

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Jean BAUDRILLARD, Inteligencija zla ili pakt lucidnosti, Naklada Ljevak, Zagreb 2006.Terry EAGLETON, Iluzije postmodernizma, Bratstvo-jedinstvo, Svetovi, Novi Sad 1987.Hal FOSTER, “Postmodernism: A Preface”, u: isti (ed.), The Anti-Aesthetic.Hal FOSTER, Essays on Postmodern Culture, Bay Press, Washington 1983. Srećko HORVAT, Znakovi postmodernog grada, Jesenski i Turk, Zagreb 2007. Marijan KRIVAK, Protiv! Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi… i filozofiji, Hrvatsko filozofsko društvo, biblioteka »Filozofska istraživanja«, Zagreb 2007.Wofgang WELSCH, Unsere postmoderne Moderne, Akademie Verlag, Berlin 41993.)Gianni VATTIMO, Kraj Moderne, MH, Zagreb 2000. Gianni VATTIMO, Transparentno društvo, Algoritam, Zagreb 2008.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA: redovito pohađanje nastave

NAČIN POLAGANJA ISPITA: kolokvij, usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: evaluacijski listići STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,75aktivnost na nastavi 0,25tri pismena kolokvija 1,50završni usmeni ispit 1,50

Ukupno 4

98

NAZIV KOLEGIJA:

SUVREMENA HRVATSKA KNJIŽEVNOST

KOD: HK36


STUDIJ: Hrvatski jezik i književnost – Diplomski studijI za druge studijske grupe

SMJER: književnoistraživački smjer – obvezninastavnički smjer - izborni

VODITELJI: prof. dr. sc. Goran Rem / doc. dr. sc. Sanja JukićGodina studija: I. Sati tjedno

ukupno: 3 sata

predavanja 1

Semestar studija: I. vježbe -seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:Provjeravanje opsega termina suvremena književnost, ukazivanje na stalno pomicanje tako zadanog opsega (s početka 50-ih na kraj šezdesetih), provjera orijentira koji određuju tematski naslovni prostor, ukazivanje na paradigmatske autore i poetološke prostore.

CILJ KOLEGIJA:Postaviti korpus suvremene hrvatske književnosti u pregledni sustav stanja i mijena, s nizom iščitavanja tekstova ovjere ukupne scene suvremene književnosti.


- usporediti različite pristupe periodizaciji suvremene hrvatske književnosti- primijeniti temeljnu literaturu na književne predloške- prepoznati i objasniti osnovne razlike među stilskim formacijama unutar perioda koji

nazivamo suvremenom hrvatskom književnošću- razlikovati stilsko-poetičke odrednice pojedine stilske formacije i smjestiti

pojedinačne tekstove uz pripadajuće stilsko-poetičke paradigme- novo napisana književna ostvarenja staviti u odnos spram ostalog korpusa

suvremene hrvatske književnosti

LITERATURA:Obvezna literatura:Slovo razlike /teorija pisanja/, Zagreb 1970.Branimir Donat: Antologija hrvatske fantastične proze i slikarstva, Zagreb 1975.Goran Rem: Zadovoljština u tekstu, Zagreb 1989. Karl-Markus Gauss: Uništenje Srednje Europe, Zagreb 1993.Cvjetko Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000.,I,II,III, Zagreb 2000.-2003.Branko Maleš: Razlog za Razliku, Zagreb 2003.Helena Sablić Tomić: Intimno i javno, Zagreb 2003.Krešimir Nemec: Povijest hrvatskog romana III, Zagreb 2003.Krešimir Bagić: Goli grad, Zagreb 2003.Slobodan Prosperov Novak, Povijest hrvatske književnosti 5, Zagreb 2004.Ante Stamać: Antologija hrvatskog pjesništva, Zagreb 2007.Helena Sablić Tomić/Goran Rem: Hrvatska suvremena književnost, Osijek 2008.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Pohađanje predavanja i seminarske nastave. Položeni kolokviji. Napisan i izložen

99

seminarski rad. Položen usmeni ispit.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pisani kolokvij. Pohađanje nastave. Seminarski rad.Usmeni ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Bodovi se stječu za:- sudjelovanje u nastavi - pohađanje nastave (predavanja i seminara)(70%)- seminarski rad- kolokviji- usmeni ispit 541 - 600 > 5/481 - 540 > 4/421 - 480 > 3/361 - 420 > 2


Ukupno 4

100

NAZIV KOLEGIJA:

METODIKA NASTAVE FILMA*

KOD: HK46STATUS KOLEGIJA:izborni

STUDIJ Jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti

SMJER NastavničkiNOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Vesna BjedovGodina studija 1.

Sati tjedno2

predavanja 1Semestar studija 2. seminari 1

vježbe -SADRŽAJ KOLEGIJA: Teorijska ishodišta nastave filma. Svrha, načela, sustavi i pristupi u nastavi filma. Projektiranje nastave filma. Organizacija nastave filma i metodička obrada ključnih tema. Nastava filma u integracijsko-korelacijskim svezama s predmetnim područjima: književnost, jezik, jezično izražavanje. Povezivanje filma s kazalištem, stripom, radijem i televizijom. Analiza i interpretacija filmskih djela.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s teorijom nastave filma, metodičkim oblikovanjem filma te izradom pisane priprave za nastavni sat obradbe filmskoga djela. Osposobiti studente za gledanje, primanje

(recepciju), interpretaciju i analizu filmskoga djela (animiranoga, igranoga i dokumentarnoga).


- definirati svrhu, cilj i načela nastave filma- opisati i razlikovati sustave i pristupe te primijeniti ih u interpretaciji i analizi filmskoga

djela- razumjeti i razlikovati mjesto i ulogu nastave filma u osnovnoj i srednjoj školi- projektirati nastavu filma (planirati i programirati u nastavi)- definirati filmsko nazivlje i uporabiti ga u metodičkome oblikovanju nastave filma- razraditi ustroj nastavnoga sata filma- osmisliti scenarij nastavnoga sata filma i izraditi pisanu pripravu primjenjujući

cjelokupan metodički instrumentarij- primijeniti unutarpredmetne i međupredmetne korelativne i integrativne sveze filma s

drugim medijima, umjetnostima, područjima i predmetima

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Stjepko Težak. 2002. Metodika nastave filma. Školska knjiga. Zagreb

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Krešimir Mikić. 2001. Film u nastavi medijske kulture. Educa. Zagreb Ante Peterlić. 2000. Osnove teorije filma. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb

ECTS: 2UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Pohađanje nastave, seminarski rad, kolokviji

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni referat, kolokviji

101

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Evaluacijski listićiSTUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave (predavanja i seminari) 0,75seminarski rad 0,55kolokviji (prvi i drugi) 0,50portfolio 0,20

Ukupno 2

* Odluka Senata od 29. studengoa 2010.

102

NAZIV KOLEGIJA:

ODABRANE INTERPRETACIJE IZ METODIČKE I ZNANSTVENE LITERATURE*

KOD: HK48

STATUS KOLEGIJA:izborni


SMJER NastavničkiNOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Jakov SabljićGodina studija 1.

Sati tjedno2

predavanja 1Semestar studija II. seminari 1

vježbeSADRŽAJ KOLEGIJA: 1.Interpretacija u znanstvenim radovima (književnoteorijskim, književnopovijesnim i književnokritičkim) – temeljne značajke.2.Školska interpretacija – specifičnosti.3.Odnos znanstvene i školske interpretacije.4.Školska aplikacija interpretacije iz relevantne znanstvene i stručne literature – ciljevi, mogućnosti, postupci. 5.Nastavno ostvarenje predloženih modela interpretacije zastupljenih u postojećoj metodičkoj literaturi – provjera, invencija, prilagodba. 6.Metodički oblikovane interpretacije u postojećoj metodičkoj literaturi (nastavni priručnici, čitanke/udžbenici i sl.) – primjena, invencija, prilagodba.7.Mogućnosti integriranja elemenata teorije književnosti, suvremenih književnih teorija, književne povijesti, književne kritike i recentnih literarnih djela u nastavu književnosti na osnovnoškolskoj, srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini.

CILJEVI KOLEGIJA:Kolegij se dobro uklapa u studij hrvatskoga jezika i književnosti te se nadovezuje na kolegije Metodika nastave književnosti I – teorija školske recepcije književnosti i Metodika nastave književnosti II. Cilj je kolegija pružiti studentima uvid u različite načine praktičnoga povezivanja dostignuća znanosti o književnosti sa specifičnim potrebama metodike književnog odgoja. Školska interpretacija koja se izgrađuje na znanstvenim osnovama u strukturiranju sustava svojeg sadržaja ne može u potpunosti slijediti znanost o književnosti. Zbog toga je važno pokazati na koji se način pedagoško-psihološka usmjerenost metodike odražava na prilagodbu književnopovijesnih, književnoteorijskih i književnokritičkih sadržaja posebnostima nastave. Osim upućivanja u procedure istraživanja uzajamnog nadopunjavanja književne znanosti i književnoga odgoja, odnosno književnoznanstvene i školske interpretacije, za buduće profesore hrvatskoga jezika i književnosti važno je i razvijanje kompetencija kritičkoga provjeravanja već osmišljenih modela interpretacije zastupljenih u postojećoj metodičkoj literaturi. Razvijanje tih kompetencija omogućuju teorijske i praktične smjernice u sklopu ovoga kolegija.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- planirati programski zadane sadržaje iz predmeta Hrvatski jezik u okviru pojedinih

nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim djelima u osnovnim, srednjim i visokim školama

- uspoređivati posebnosti znanstvene i školske interpretacije- prilagođavati rezultate znanstvene interpretacije pedagoško-psihološkim ishodima

nastave književnosti- samostalno i metodički kreativno oblikovati pisanu pripremu za nastavnu jedinicu iz

književnosti na temelju interpretacija iz relevantne znanstvene i stručne literature

103

- samostalno i metodički kreativno oblikovati pisanu pripremu za nastavnu jedinicu iz književnosti na temelju predloženih modela interpretacije zastupljenih u postojećoj metodičkoj literaturi

- nastavno interpretirati književno djelo na osnovi metodički prilagođenih interpretacija iz relevantne znanstvene i stručne literature

- nastavno interpretirati književno djelo na osnovi predloženih modela interpretacije zastupljenih u postojećoj metodičkoj literaturi

- metodički stručno i pedagoški kritično uspoređivati metodičku teoriju i nastavnu praksu- utvrditi prednosti i nedostatke metodički oblikovane interpretacije u postojećoj

metodičkoj literaturi (nastavni priručnici, čitanke/udžbenici i sl.)- procijeniti mogućnosti integriranja elemenata teorije književnosti, suvremenih književnih

teorija, književne povijesti, književne kritike i recentnih literarnih djela u nastavu književnosti na osnovnoškolskoj, srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Mirjana Benjak, Stendhalovi i Flaubertovi romani u metodičkom obzoru, Filozofski fakultet, Pula, 2006.Dubravka Bouša Slabinac, Priručnik za interpretaciju književnog djela: teorija književnosti (lirski, epski, dramski i diskurzivni rod), teorija pisanja, Školska knjiga, Zagreb, 2009.Zvonimir Diklić, Književnoznanstveni i metodički putokazi nastavi književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2009.Ivo Frangeš i Viktor Žmegač, Hrvatska novela: interpretacije, Školska knjiga, Zagreb, 1998.Rasima Kajić, Roman u sustavu problemske nastave, Školska knjiga, Zagreb, 1981.Metodičke upute uz interpretacije književnih djela, sve knjige iz biblioteke Ključ za književno djelo, Školska knjiga, Zagreb.Pavao Pavličić, Moderna hrvatska lirika: interpretacije, Školska knjiga, Zagreb, 1994.Milivoj Solar, Vježbe tumačenja: interpretacije lirskih pjesama, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Milorad Nikčević, Metodičko-problemske književne komunikacije, Školske novine, Zagreb, 1991.Čitanke/udžbenici iz književnostiPriručnici za nastavnike uz čitanke/udžbenike iz književnostiHrvatski, časopis Filozofskog fakulteta u Zagrebu.Hrvatski u školi / Suvremena metodika, Školska knjiga, Zagreb i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb. Metodika, časopis Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.Napredak, Prosvjetno-pedagoški zbor, Zagreb.Život i škola, časopis Filozofskog fakulteta u Osijeku.

ECTS: 4UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:pisani i usmeni seminar, pohađanje nastaveNAČIN POLAGANJA ISPITA:pisani i usmeni seminar, usmeni ispitNAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: organiziranje anonimne ankete među studentima po završetku nastave, evaluacijski listićiSTUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,80seminarski rad 1,60referat 1,60

Ukupno 4

104

* Odluka Senata od 29. studenoga 2010.

105

NAZIV KOLEGIJA:

METODIČKO-KOMPARATIVNO ČITANJE SUVREMENE KNJIŽEVNOSTI*

KOD: HK49



SMJER NastavničkiNOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Jakov SabljićGodina studija 1.

Sati tjedno2

predavanja 1Semestar studija II. seminari 1

vježbeSADRŽAJ KOLEGIJA: Proceduralno, intertekstualno i performativno znanje u interpretaciji književnoga djela.Odnos književnog kanona u nastavnom programu i suvremene književnosti.Mogućnosti nastavnoga integriranja suvremenih književnih djela prema tematskom kriteriju, prema kriteriju aktualnosti i interesa učenika za pojave u suvremenoj poeziji, prozi i drami.Međuknjiževna tumačenja – primjeri iz metodičke literature.Novi reprezentativni primjeri sparivanja programski zadanih i suvremenih djela (npr. Henrik Ibsen: Nora – Miro Gavran: Nova Nora; Hanibal Lucić: „Jur nijedna na svit vila“ – Luko Paljetak: „Jur ni jedna“; Homer: Odiseja – Margaret Atwood: Penelopeja itd).Afirmiranje intertekstualnog nastavnog sustava (teorija i praksa).

CILJEVI KOLEGIJA:Kolegij se dobro uklapa u studij hrvatskoga jezika i književnosti te se nadovezuje na kolegije Metodika nastave književnosti I – teorija školske recepcije književnosti i Metodika nastave književnosti II. Cilj je kolegija pružiti studentima uvid u mogućnosti uključivanja djela suvremene književnosti u nastavu poredbene književnosti. Prema dosadašnjim programskim koncepcijama susret sa suvremenom književnošću, nakon pristupa literarnom djelu u I. razredu srednje škole, odgađao se za završne razrede. Više rezultata u buđenju zanimanja učenika za suvremenu književnost realizira se kontinuiranim uključivanjem suvremene književnosti u poredbenu srednjoškolsku nastavu. Konfrontiranjem sličnih ili istih tema i likova iz klasičnih djela hrvatske i svjetske književnosti s jedne strane te djela suvremene književnosti s druge strane, studentima će se demonstrirati pedagoški opravdan i kreativan način aktualizacije književnih sadržaja. Time će se studenti upoznati s metodičkim pristupom komparativnoga tipa koji je u skladu sa suvremenom koncepcijom književnoga obrazovanja u srednjoj školi. Ta je koncepcija zasnovana na znanju kao funkcionalnom sistemu, a da bi se on ostvario, potrebne su sustavne paralele među djelima i epohama, osobito među djelima novijeg doba te onima pripadnima starijim epohama zbog njihove aktualizacije i veće receptivnosti.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- planirati programski zadane sadržaje iz predmeta Hrvatski jezik u okviru pojedinih

nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim djelima u srednjoj školi- sustavno uključivati suvremena književna djela u poredbenu nastavu prema tematskom- kriteriju, prema kriteriju aktualnosti i interesa učenika za pojave u suvremenoj poeziji,

prozi i drami- uspoređivati programski zadana i suvremena književna djela na svim razinama:

tematskoj, motivskoj, kompozicijskoj, idejnoj, protagonističkoj, stilskoj, jezičnoj, žanrovskoj, književnopovijesnoj

- uspoređivati programski zadana i suvremena književna djela na temelju intertekstulanosti

106

u užem smislu, tj. kad su u izravnom odnosu tema, motivi, likovi, radnja i sl.- samostalno i metodički kreativno oblikovati pisanu pripremu za nastavnu jedinicu iz

književnosti na temelju cjelovite/ulomične komparacije programski zadanog i suvremenog književnog djela

- nastavno interpretirati književno djelo na osnovi cjelovite/ulomične komparacije programski zadanog i suvremenog književnog djela

- metodički stručno i pedagoški kritično uspoređivati metodičku teoriju i nastavnu praksu

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Mirjana Benjak: „Urlich Plenzdorf: ‚Nove patnje mladog W.’ (komparativni pristup interpretaciji književnog lika)“, Suvremena metodika nastave hrvatskoga jezika: časopis za nastavu hrvatskog jezika, književne, scenske i filmske umjetnosti, 18 (1993), 2/3, str. 64-86.Mirjana Benjak: Književnost(i) u kontaktu: suvremena srednjoeuropska pripovjedna proza u gimnazijskoj nastavi književnosti, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2001. Jezik, književnost i mediji u nastavi hrvatskoga jezika: suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama, uredile Marijana Češi i Mirela Barbaroša-Šikić, Naklada Slap, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, Jastrebarsko, 2008.Kako razvijati kulturu čitanja: zbornik, priredila Ranka Javor, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb, 1999.Mira Kermek-Sredanović: Književni interesi djece i omladine, Školska knjiga, Zagreb, 1991.Milorad Nikčević: „Byronov Childe Harold i Mažuranićev Smail-aga Čengić u sustavu problemske nastave“, Metodičko-problemske književne komunikacije, Školske novine, Zagreb, 1991, str. 31-48.Milorad Nikčević: „Poezija Augustina Tina Ujevića u europskom književnom kontekstu“. U: Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika: zbornik. Biblioteka Croatica – Hungariae, Hrvatski znanstveni zavod, Knjiga 2, Pečuh, 1997, str. 87-101.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Leopoldina Veronika Banaš: Estetska komunikacija s književnoumjetničkim tekstom, Školske novine, Zagreb, 1991.Rasima Kajić: Povezivanje umjetnosti u nastavi, Školske novine, Zagreb, 1991.Barbara King-Shaver: When text meets text: helping high school readers make connections in literature, NH: Heinemann, Portsmouth, 2005.Dragutin Rosandić: Problemska, stvaralačka i izborna nastava književnosti, Svjetlost, Sarajevo, 1980.ECTS: 4UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:pisani i usmeni seminar, pohađanje nastave

NAČIN POLAGANJA ISPITA:pisani i usmeni seminar, usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: organiziranje anonimne ankete među studentima po završetku nastave, evaluacijski listići


Ukupno 4* Odluka Senata od 29. studenoga 2010.

107

http://nskcrolist.nsk.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1920507042

NAZIV KOLEGIJA:

ZAGREBAČKA FILOLOŠKA ŠKOLA*

KOD: HJ45



SMJER NastavničkiNOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Sanda HamGodina studija 2.

Sati tjedno2

predavanja 2Semestar studija III. seminari -

vježbe -SADRŽAJ KOLEGIJA: Ideološko, jezično I jezikoslovno usmjerenje zagrebačke filološke škole; A. Mažuranić, Slovnica hérvatska; A. Veber, Slovnica hrvatska, Skladnja ilirskoga jezika; polemičarstvo; B. Šulek, leksikografska djelatnost; V. Jagić u kontekstu zagrebačke škole, jezičnih I jezikoslovnih zbivanja u Hrvatskoj I Europi tijekom 19. st.Potpunost hrvatske književnojezične norme I polifunkcionalnost hrvatskoga književnoga jezika do kraja 19. st. Odnos prema starijem hrvatskom književnom jeziku; odnos prema dijalektima; odnos prema hrvatskim vukovcima I prema srpskom jeziku – Karadžićevoj I Daničićevoj djelatnosti. Prijelom norme zagrebačke filološke škole; hrvatski književni jezik u normativnom djelu I. Broza, T. Maretića.Sudbina jezika zagrebačke filološke škole tijekom 20. st.; jezične prilagodbe I krivotvorine hrvatske književnosti 19. st. u ovostoljetnim izdanjima; izdanja književnika druge polovice 19. st. u odnosu prema izdanjima starijih hrvatskih književnika. Pretisci; kritička izdanja; prilagođena izdanja. Jezične prilagodbe u proznim I pjesničkim djelima; pogrješnost priređivačkoga pristupa; politička narav I posljedica prilagodbi; jezikoslovna narav I posljedica prilagodbi; oprimjerenje na izvornim tekstovima (A. Šenoa, I. Kovačić, E. Kumičić, K.Š. Gjalski, J. Kozarac, S.S. Kranjčević, H.Badalić) Književnici prijeloma norme I posebnosti njihova književnojezičnoga izraza; pogrješan stav kritike prema jezičnim osobitostima njihovih djela, oprimjerenje na izvornim tekstovima (J. Truhelka, I. Kozarac, J. Ivakić M. Begović, A.G. Matoš) Stav suvremenoga jezikoslovlja prema prilagodbama. Kulturna I jezikoslovna nužnost izvornoga I neprilagođenoga jezika u suvremenim izdanjima. CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente

- s hrvatskim književnim jezikom druge polovice 19. st., jezikom hrvatske književnosti romantizma I realizma,

- ukazati na jezične prilagodbe zbog kojih književnici iz 19. st. tijekom 20. st. nisu čitani u svom izvornom jezičnom obliku jer je njihov izvorni jezik prilagođavan (krivotvoren),

- upozoriti na narav prilagodbi (krivotvorina) I na posljedice koje takav postupak ima pri recepciji književnoga djela I jezičnoga naslijeđa iz 19. st.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenoga predmeta, student će moći:

- samostalno i kritički pristupiti znanstvenoj literaturi,- primijeniti jezikoslovno znanje u priređivanju tekstova iz 19. stoljeća, posebice u

priređivanju kritičkih izdanja- vrjednovati prinos starijih filoloških tradicija u suvremenim jezikoslovnim i pravopisnim

pitanjima,- primijeniti stečeno znanje u izvedbi osnovnoškolskih i/ili srednjoškolskih nastavnih

programa.

108

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Sanda Ham, Jezik zagrebačke filološke škole, Osijek, 1998.Sanda Ham, Povijest hrvatskih gramatika, zagreb, 1996.Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1990. ili novije izdanje (poglavlja odnoseća se na razdoblje od ilirizma do kraja 19. st.)Milan Moguš, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb, 1993. ili novije izdanje (poglavlja odnoseća se na dio od ilirizma do kraja 19. st.)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Ljudevit Jonke, Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, Zagreb, 1971. (poglavlje: Hrvatski književni jezik u 19 st.)Branka Tafra, Jezikoslova razdvojba, Zagreb, 1995. (poglavlje:Jezikoslovnopovijesne razmeđe)Dalibor Brozović, Standardni jezik, Zagreb, 1971. (poglavlje o novoštokavskoj folklornoj koine, o ilirizmu).Zlatko Vince, Ikavica u hrvatskoj jezičnoj povijesti, Zagreb, 1998. Josip Vončina, Temelji i putovi gajeve grafijske reforme, Filologija, knjiga 13., Zagreb, 1986. Josip Vončina, Preporodni jezični temelji, Zagreb, 1993.

ECTS: 4UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Pismeni ispit, usmeni ispit, kolokvijIspit je pismeni i usmeni. Ispitna se ocjena oblikuje od ocjene na kolokviju, pismenom dijelu ispita i usmenom dijelu ispita. Ako je student redovito pohađao nastavu, kolokvirao i položio pismeni ispit s najvišom ocjenom, može biti oslobođen usmenoga dijela ispita.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Studentska anketa

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,80referat 1,00završni pismeni ispit 1,00završni usmeni ispit 1,20

Ukupno 4

* Odluka Senata od 29. studengoa 2010.

109

NAZIV KOLEGIJA:

RETORIKA *

KOD: SK05


STUDIJ: Jednopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnostiDiplomski studij – književnoistraživački smjer

NASTAVNIK: prof. dr. sc. Ružica PšihistalGodina studija: II Sati tjedno


Semestar studija: 4 seminari 1OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:

- teorijska raščlamba retoričko-komunikacijskoga aspekta usmene književnosti,- istraživanje umreženosti usmene književnosti u folklorne i ostale kulturne kodove,- teorijsko usustavljivanje tropa i figura i njihova primjena u interpretaciji zapisa

usmene književnosti.

CILJEVI KOLEGIJA:- usvajanje retoričkih termina i njihova praktična primjena u interpretaciji,- poticanje problemskoga pristupa fenomenu «usmenosti» u «pismenoj kulturi»,- izgrađivanje afirmativnoga odnosa prema nacionalnoj tradicijskoj baštini kao

nositeljici hrvatskoga kulturnog identiteta


- objasniti sadržaj, metode, ciljeve i svrhu retorike u povijesnom i u suvremenom kulturnom kontekstu

- razlikovati retorička teorijska znanja i retoričke praktične vještine - primijeniti retoričku terminologiju u interpretaciji književnih tekstova - analizirati retoričke kodove u suvremenoj kulturi - koristiti retoričke vještine u svakodnevnoj govornoj praksi- vrjednovati značaj retoričke vještine u javnim nastupima i u svakodnevnoj

komunikaciji

LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Miroslav Beker, Kratka povijest antičke retorike, Zagreb, 1997.Ivo Škarić, Temeljci suvremenoga govorništva, Zagreb, 2003.Tropi i figure (ur. Ž. Benčić i D. Fališevac), Zagreb, 1995.Ivo Škarić, U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb, 1988.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Heinrich Lausberg, Handbuch der literarischen Rhetorik, München, 1973.H. F. Plett, Einführung in die rhetorische textanalyse, Hamburg, 1973.Luka Zima, Figure u našem narodnom pjesničtvu, Zagreb, 1880..Razgovori o retorici (ur. Ivan Ivas i ivo Škarić), Zagreb, 2007. Dubravko Škiljan, Dijalog s antikom, Zagreb, 1992.Harald Weinrich, Lingvistika laži, Zagreb, 2005.

ECTS: 3UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Seminarski rad, uspješan usmeni referat.


110

Usmeni ispit.NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA:Evaluacijski listići.STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,80pismeni ispit 0,88usmeni ispit 0,44esej 0,44referat 0,44

3

* Odluka Senata od 29. listopada 2007.g.

111

NAZIV KOLEGIJA:

ALEGORIJA*

KOD: SK06


STUDIJ: Jednopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnostiDiplomski studij – nastavnički i književnoistraživački smjer

NASTAVNIK: prof. dr. sc. Ružica PšihistalGodina studija: 2. Sati tjedno


Semestar studija: IV. seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:- upoznavanje s teorijskim problemom alegorije u njezinu retoričkome, hermene-

utičkome i genološkome aspektu,- uvid u distinktivna i interferentna obilježja alegorije u odnosu na ostale trope i figure

(metafora, razvijena usporedba, personifikacija),- poseban osvrt na problem kršćanske alegorije/alegoreze,- interpretacija alegorijskih struktura u književnim tekstovima s posebnim osvrtom na

strukturu i funkciju alegorije u biblijskim spjevovima.

CILJEVI KOLEGIJA:- usvajanje teorijskih pretpostavki u znanstvenome opisu alegorije, kao i vještine

prepoznavanja alegorijskih tropoloških modaliteta u književnim tekstovima,- poticanje na teorijski osviještenu uporabu retoričkih i hermeneutičkih termina,- usmjeravanje na samostalan i problemsko-istraživački pristup u tumačenju književnih

tekstova,

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenoga predmeta, student će moći:

- opisati i definirati alegoriju kao retorički, hermeneutički i genološki pojam- prepoznati distinktivna i interferentna obilježja alegorije u ukupnoj retoričkoj mreži

tropa i figura - objasniti posebnost kršćanske alegorije/alegoreze- primijeniti stečena znanja i vještine u interpretaciji književnih tekstova- procijeniti različite funkcije alegorije u književnom i kulturnom kontekstu

LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

1. Erich Auerbach, Mimesis (prev. M. Tabaković), Beograd, 1978.2. Hans Robert Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje (prev. S.

Markuš), Zagreb, 1998.3. Tropi i figure (ur. Ž. Benčić i D. Fališevac), Zagreb, 1995.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Gerhard Kurz, Metapher, Allegorie, Simbol, Göttingen, 1997.2. John MacQueen, Allegory, London, 1976.3. Philip Rollinson, Classical Theories of Allegory and Christian Culture, Brighton, 1981.4. Ante Stamać, Teorija metafore, Zagreb, 1983.

ECTS: 3UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen usmeni ispit, seminarski rad, uspješan usmeni referat.

112

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Usmeni ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA:Evaluacijski listići.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,80pismeni ispit 0,88usmeni ispit 0,44esej 0,44referat 0,44

3


113

NAZIV KOLEGIJA:

MARKO MARULIĆ

KOD: SH05 JP SH06 DP


STUDIJ: Jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij

VODITELJ: prof. dr. sc. Ružica PšihistalGodina studija: 1. i 2. Sati tjedno


Semestar studija: II. i lV. seminari 1 (dvopredm.)2 (jednopred.)

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: monografski prikaz života i djela Marka Marulićaknjiževnopovijesni kontekst humanizma i renesanse u hrvatskome i europskome obzorupotanka interpretacija Marulićevih biblijskih epovaCILJEVI KOLEGIJA:opširnije poznavanje autorskoga opusa prvoga klasika hrvatske književnostiusvajanje najnovijih saznanja maruloloških istraživanjaosposobljavanje za cjelovitu znanstvenu monografsku obradu, kao i potanku interpretaciju izabranih djela (biblijskih epova)ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- opisati autorski opus Marka Marulića u književnopovijesnome kontekstu hrvatske i europske književnosti humanizma i renesanse

- razrstati Marulićev autorski opus prema žanrovskim kriterijima- provjeriti suvremene marulološke spoznaje u interpretaciji „kanonskih“ Marulićevih

tekstova - usporediti prema žanrovskim, tematskim i stilskim kriterijima Marulićeva latinska i

hrvatska djela - primijeniti metodologiju monografskoga istraživanja na korpusu Marulićeva života i

djela - prosuditi kulturno-identitetsku vrijednost prvoga klasika hrvatske književnosti u

nacionalnom i europskom kontekstu

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

1. Winfried Baumann, Davidijada, Split, 1990. 2. Mirko Tomasović, Marko Marulić Marul, Zagreb, 1999.3. Andrea Zlatar, Marulićeva Davidijada, Zagreb, 1991.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:

4. Colloquia Maruliana, l.-XXI.

ECTS: 3 (jednopredmetni), 2 (dvopredmetni)UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:seminarski rad i/ili uspješan usmeni referat

NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeni ispitNAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: evaluacijski listići.STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS

114

pohađanje nastave 1,60aktivnost na seminarskoj nastavi 0,20referat 0,40završni usmeni ispit 0,80

Ukupno 3STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10referat 0,30završni usmeni ispit 0,60

Ukupno 2

115

NAZIV KOLEGIJA:

ŽENE HRVATSKE PROZE*

KOD: SK03


STUDIJ: Jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnostiDiplomski studij – književnoistraživački smjer

VODITELJ: izv. prof. dr. sc. Kristina Peterrnai AndrićGodina studija: 3 Sati tjedno


Semestar studija: V. ili VI. seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:Pratit će se pozicija ženstva u poetičkom kontekstu realizma u odnosu na modernizam te uočavati razine zgušnjavanja (sociološke, psihološke, ontološke) ženskoga lika. Posebna će se pozornost stoga uputiti prema prozi su pisali Dragojla Jarnević, Josip i Ivan Kozarac, Živko Bertić, Eugen Kumičić, Joza Ivakić.

CILJEVI KOLEGIJA:Promatranje pozicije ženskoga subjekta 19. i 20. stoljeća u odnosu na tekst, ali i na širi kontekst.


- usporediti različite načine pristupa proznim književnim ostvarenjima autorica hrvatske književnosti od druge polovice 19. do 21. stoljeća u književnim povijestima

- primijeniti teorijsku literaturu na književne predloške- definirati i objasniti osnovna obilježja tzv. ženskog pisma od druge polovice 19.

stoljeća pa sve do danas - prepoznati načine upisivanja ženskog identiteta unutar autobiografskoga teksta- prepoznavati i razlikovati diskurse unutar autobiografskoga pisma bilježene u

različitim stilskim formacijama

LITERATURA:Krešimir Nemec, Tragom tradicije, Zagreb, 1995.Cvjetko Milanja, Hrvatski roman 1945-1990., Zagreb, 1996.Dunja Detoni Dujmić, Ljepša polovica književnosti, Zagreb, 1998.Autor, pripovjedač, lik, zbornik radova, priredio Cvjetko Milanja, Osijek, 1999. Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 2004.

ECTS: 5UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Seminarski rad, položen pismeni ispit, položen usmeni ispit.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Pismeni i usmeni ispit.


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,50aktinost na nastavi 0,50

116

kontinuirana provjera znanja 1,00seminarski rad 1,00istraživnje 1,00pismeni ispit 1,00

Ukupno: 5


117

NAZIV KOLEGIJA:SEMANTIKA*

KOD: HK64


STUDIJ jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

SMJER Nastavnički smjerNOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Goran Tanacković FaletarGodina studija 1. Sati tjedno: predavanja 2Semestar studija zimski seminari -

vježbe 1SADRŽAJ KOLEGIJA: Kolegij uvodi studente u složena pitanja značenja, i to 1) na razini leksema odnosno riječi, 2) na razini strukture vokabulara odnosno na paradigmatskoj razini i 3) na razini odnosa semantike i sintakse odnosno na sintagmatskoj razini. Obrađuju se temeljni tradicionalni semantički pojmovi kao što su homonimija, sinonimija, polisemija i antonimija te tradicionalni teorijski pristupi poput komponencijalne analize i teorije polja. Posebna se pažnja posvećuje tradicionalnom pristupu metafori i metonimiji, ali se uvode i nova gledanja na te jezične pojavnosti koja dolaze iz kognitivne semantike. Složenost odnosa semantike i sintakse ili značenjskih pojavnosti na sintagmatskoj razini analizira se od razine rečenice do manjih sintagmatskih jedinica poput kolokacija.

CILJEVI KOLEGIJA:Cilj je kolegija uvesti studente u složenost značenjskih odnosa, kao i u različite tradicionalne i suvremene teorijske okvire u kojima se ti odnosi mogu rasvijetliti.

ISHODI UČENJA:Nakon slušanja predavanja, pohađanja seminarske nastave i uspješnoga polaganja ispita iz kolegija Semantika studenti bi trebali usvojiti i razumjeti kako tradicijsku tako i suvremenu znanstvenu terminologiju kojom su pokriveni različiti aspekti jezičnoga značenja, upoznati i shvatiti različite tradicijske i suvremene teorijske pristupe tom problemu, moći ih kritički analizirati, uspoređivati s obzirom na njihove temeljne sličnosti i razlike i dovoditi u uzročno-posljedične veze, tj. poznavati njihov kronološki slijed, kao i moći praktično primijeniti stečena teorijska znanja, tj. koristiti se njima u analizi konkretnih odnosa među jedinicama na različitim razinama jezičnoga opisa.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Leech, G. N. (1978). Semantics. Harmondsworth: Penguin 2. Lyons, J. (1977). Semantics, vol. I. Cambridge: Cambridge University Press. 3. Palmer, F. R. (1976). Semantics – A New Outline. Cambridge: Cambridge University Press.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Lyons, J. (1981). Language, Meaning and Context. London: Fontana.2. Lyons, J. (1995). Linguistic Semantics, An Introduction. Cambridge: Cambridge University Press.ECTS: 4UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA: –

118



STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,00aktivnost na nastavi 1,00kolokvij 1,00završni pismeni ispit 1,00

Ukupno 4


119

NAZIV KOLEGIJA:

KNJIŽEVNA GEOGRAFIJA DUBROVNIKA*

KOD: HK61


STUDIJ jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti

SMJER nastavnički smjerNOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Milovan Tatarin / doc. dr. sc. Krešimir ŠimićGodina studija 1.

Sati tjednopredavanja 1

Semestar studija ljetni seminari –vježbe 1

SADRŽAJ KOLEGIJA:Syllabus:1. Uvod u kolegij2. Postanak Dubrovnika: između legende i stvarnosti3. Političko uređenje Dubrovnika: od komune do aristokratske republike (struktura

stanovništva: vlastela – građani /antunini i lazarini/ – pučani; upravna tijela Republike: knez, Veliko vijeće, Vijeće umoljenih, Malo vijeće; zastava, grb)

4. Stalež i rod (dubrovački rodovi, patrilinearnost, endogamija; Specchio)5. Diplomacija: odnošenje harača na Portu6. »Prva smrt Dubrovnika«: potres 6. travnja 1667. (dnevnik Nikolice Bunića, anonimno

izvješće o potresu, pismo Vlaha Skvadrija, Jakov Palmotić Dionorić: Dubrovnik ponovljen)

7. Žena između stvarnosti i literature (bračni ugovori, miraz, obitelj, obrazovanje, odlazak u samostan, pjesnikinje 16. i 18. stoljeća)

8. Gradske zidine, kule i utvrde (Minčeta, Bokar, Revelin, Sveti Ivan), Lovrjenac, Vrata od Pila, Vrata od Ploča, lazareti

9. Samostani (franjevački samostan, dominikanski samostan, ženski samostani)10. Crkva svetoga Spasa, crkva svetoga Vlaha, katedrala svete Marije11. Skale od jezuita, Collegium Rhagusinum, crkva svetoga Ignacija12. Knežev dvor13. Stradun, Onofrijeva i Mala fontana, Orlando14. Sponza15. Sveti Vlaho, dubrovački parac

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s materijalnom kulturom Dubrovnika i njezinom povezanošću s književnim stvaralaštvom. Studenti mogu razumjeti načine na koje je prostor utjecao na književnost, odnosno kako je književnost simbolizirala prostor, podržavala (ili potkopavala) dominantnu ideologiju te pomagala stvaranju predodžbi o Dubrovniku kao mjestu slobode i sklada. Kolegij bi pružio minimalna opća znanja o Dubrovniku koja bi studentima književnosti pomogla u razumijevanju dubrovačke književne kulture, a studentima ostalih studija (unutarnjih i vanjskih) u razumijevanju važnosti kulturnog pamćenja kao dijela vlastitog identiteta.

ISHODI UČENJA:– opisati materijalnu kulturu Dubrovnika– argumentirati tvrdnju o povezanosti književnosti i prostora– analizirati književne predloške

LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:1. Ilija Lampričin Črijević, O Epidauru, Pet stoljeća hrvatske književnosti (Hrvatski

120

latinisti), knjiga 2/I, priredili Veljko Gortan i Vladimir Vratović, Matica hrvatska – Zora, Zagreb, 1969, str. 448–453.

2. Mavro Vetranović, Pjesanca spurjanom, Stari pisci hrvatski, knjiga treća, dio I., skupili Dr. V. Jagić i Dr. I. A. Kaznačić, JAZU, 1871, str. 226–230.

3. Mavro Vetranović, Orlača riđanka, rečeno u Blatu ribarom, Stari pisci hrvatski, knjiga treća, dio I., skupili Dr. V. Jagić i Dr. I. A. Kaznačić, JAZU, 1871, str. 212–220.

4. Marin Držić, Novela od Stanca5. Marin Držić, Skup6. Ivan Gundulić, Dubravka7. Junije Palmotić, Pavlimir, Stoljeća hrvatske književnosti, priredio Rafo Bogišić, Matica

hrvatska, Zagreb, 1995.8. Junije Palmotić, Captislava, Stari pisci hrvatski, knjiga XIII, priredio Armin Pavić,

Zagreb, 1883.9. Pjesme Nikolice Bunića, Petra Kanavelića i Mata Bunića o potresu (Nikolica Bunić:

Grad Dubrovnik vlastelom u trešnju, Feniče, u: Milovan Tatarin, Feniks: život i djelo Nikolice Bunića, Zagreb, 2004; Petar Kanavelić: Grad Dubrovnik vlastelom u trešnju, Danica, VII, br. 42, Zagreb, 1841, str. 172; br. 43, str. 176; br. 44, str. 180; Pjesan gospara Mata Mara Bunića, vlastelina dubovačkoga, u trešnju, u: Petar Kolendić, Jedna pesma Mata Bunića o dubrovačkom potresu godine 1667., Narodna starina, 32, Zagreb, 1933, str. 267–269)

10. Jakov Palmotić Dionorić, Dubrovnik ponovljen, Dubrovnik, 1878.11. Antun Gleđević, Godišnicam (Slavica Stojan, Vjerenice i nevjernice: žene u

svakodnevici Dubrovnika (1600–1815), HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2003, str. 117–118), Pjesan godišnicam od ulice poete Zveče (Stari pisci hrvatski, knjiga XXIV/1, za štampu priredio M. Rešetar, JAZU, Zagreb, 1918, str. 311–312), Spovijeda zašto je skarestija od bumbaka (Stari pisci hrvatski, knjiga XV, priredio Pero Budmani, JAZU, Zagreb, 1886), Pjesma Lopujkam (Rafo Bogišić, Leut i trublja, Školska knjiga, Zagreb, 1971, str. 278–279)

12. Cvito Fisković, Satira »Dubrovnik danju i noću« iz 18. stoljeća, Forum, god. XVIII, knjiga XXXVII, 4–5, Zagreb, 1979, str. 656–675.

13. Marko Bruerević, Čupe, Spravljenice, Pet stoljeća hrvatske književnosti (Zbornik stihova i proze XVIII. stoljeća), knjiga 19, priredio Rafo Bogišić, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1973, str. 289–297.

14. Vlaho Stulli, Kate Kapuralica, Pet stoljeća hrvatske književnosti (Komedije XVII. i XVIII. stoljeća), knjiga 20, priredio Marko Fotez, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1967, str. 299–334.

15. Pjesme posvećene svetom Vlahu (izbor)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Zdenka Marković, Pjesnikinje starog Dubrovnika od sredine XVI do svršetka XVIII

stoljeća u kulturnoj sredini svoga vremena, JAZU, Zagreb, 1970.2. Radovan Samardžić, Veliki vek Dubrovnika, Prosveta, Beograd, 1983.3. Zdenka Janeković Römer, Rod i grad: dubrovačka obitelj od XIII do XV stoljeća, Zavod

za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Dubrovnik, 1994.

4. Dunja Fališevac, Žena u hrvatskoj književnoj kulturi (od 16. do 18. stoljeća), Gordogan, 41–42, Zagreb, 1995–1996.

5. Slavica Stojan, U salonu Marije Giorgi Bona, Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Dubrovnik, 1996.

6. Zdenka Janeković Römer, Okvir slobode: dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma, Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 1999.

7. Vesna Miović, Dubrovačka diplomacija u Istambulu, HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2003.

8. Slavica Stojan, Vjerenice i nevjernice: žene u svakodnevici Dubrovnika (1600–1815),

121

HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2003.9. Filip de Diversis, Opis slavnoga grada Dubrovnika, predgovor, transkripcija i prijevod s

latinskoga Zdenka Janeković-Römer, Dom i svijet, Zagreb, 2004.10. Milovan Tatarin, Feniks: život i djelo Nikolice Bunića, Nakladni zavod Matice hrvatske,

Zagreb, 2004.11. Zdenka Janeković Römer, Marija Gondola Gozze: La querelle des femmes u

renesansnom Dubrovniku, u: Žene u Hrvatskoj: ženska i kulturna povijest, uredila Andrea Feldman, Ženska infoteka, Zagreb, 2004, str. 105–123.

12. Stjepan Ćosić i Nenad Vekarić, Dubrovačka vlastela između roda i države: salamankezi i sorbonezi, HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2005.

13. Zdenka Janeković Römer, Maruša ili suđenje ljubavi: bračno-ljubavna priča iz srednjovjekovnog Dubrovnika, Algoritam, Zagreb, 2007.

14. Dunja Fališevac, Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad: studije o dubrovačkoj književnoj kulturi, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.

15. Nenad Vekarić, Nevidljive pukotine: dubrovački vlasteoski klanovi, HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2009.

16. Ivana Brković, Vrijednosne konotacije povijesnih prostora u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 35 (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana. U čast 500-obljetnice rođenja Marina Držića), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug Split, Zagreb – Split, 2009, str. 255–276.

17. Nella Lonza, Kazalište vlasti: ceremonijal i državni blagdani Dubrovačke Republike u 17. i 18. stoljeću, HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2009.

18. Serafino Razzi, Povijest Dubrovnika, s talijanskoga preveli Iva Grgić i Stjepan Krasić, Matica hrvatska – Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 2011.

Na početku semestra svake akademske godine studenti dobivaju osvježen popis literature, u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile

ECTS: 3UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Pohađanje predavanja i seminara (najmanje 12 sati)

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Usmeni razgovor na temelju pisanog eseja o jednom književnom djelu i prikaza jedne od knjiga s popisa dopunske literature.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA:Studentska anketa.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,80usmeni ispit 1,20esej 1,00

Ukupno 3


122

NAZIV KOLEGIJA:

RUBNI ŽANROVI U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI*

KOD: HK62



SMJER Nastavnički smjer NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Zlata Šundalić Godina studija 1.


Semestar studija ljetni seminari 1vježbe -

SADRŽAJ KOLEGIJA: Razlikovanje djela niske (pučke) literature od djela tzv. visoke literature za polazišne kriterije uzima: tekst (u pučkoj su literaturi estetski elementi sredstvo a u visokoj svrha; u pučkoj se literaturi ne teži prema originalnosti kao u visokoj literaturi), pisca (u djelu pučke literature pisac ne nastupa u svoje ime, nema pravog identiteta kao pisac djela visoke literature) i čitatelja (djelo pučke literature ne računa s čitateljem koji posjeduje određeno književno iskustvo i on tekst prima kao životnu činjenicu dok čitatelj djela „visoke“ literature posjeduje književno iskustvo i u tekstu traži estetski užitak). U navedenu se kontekstu istražuju rubni žanrovi, odnosno pojavni oblici pučke književnosti ukomponirani u djela „visoke“ književnosti. Temeljni je cilj ovoga kolegija usmjeriti pozornost na sekundarne žanrove hrvatske književnosti ili određenije na djela subliterarnoga nivoa i utilitarnoga karaktera, kao što su: propovijedi, molitvenici, katekizmi, lekcionari, evanđelistari, samostalne pjesmarice ili u kombinaciji s molitveničkom, katekizamskom ili nekom drugom građom. Zatim odrediti njihove poetičke odrednice kako bi se mogla istraživati njihova uklopljenost u djela tzv. „visoke“ literature, od srednjega vijeka do kraja 20. stoljeća na odabranim primjerima (srednji vijek, renesansa, barok, prosvjetiteljstvo, romantizam, realizam, prva moderna, druga moderna, postmoderna). Odabir književnih predložaka „visoke“ književnosti unutar kojih se istražuju rubni žanrovi nije fiksiran, jer se studentima pruža mogućnost odabira – sami određuju koji će rubni žanr istraživati unutar koje stilske formacije, žanra ili književnog opusa određenoga pisca.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente sa žanrovskim i poetološkim značajkama rubnih žanrova kao pojavnih oblika niske (pučke) književnosti. Na konkretnim primjerima iz „visoke“ književnosti prepoznati određeni sekundarni (rubni) žanr i njegovu funkciju u tekstu „visoke“ književnosti.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenoga kolegija student će moći:- definirati pojam pučka književnost odnosno njezine pojavne oblike- istražiti pojavnosti konkretnog rubnog žanra (molitva, propovijed, ...) unutar dijakronije

hrvatske njiževnosti, ili unutar određene stilske formacije, ili unutar određenog žanra, ili unutar književnog opusa određenoga pisca

- -usporediti rubne žanrove različitih dopreporodnih regionalnih književnosti (istražiti sličnosti, razlike i njihove uzroke), kao i postpreporodne književnosti

-LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Hoško, Franjo Emanuel, 1985. Negdašnji hrvatski katekizmi, Salezijanski provincijalat,

Zagreb.2. Mihanović-Salopek, Hrvojka, 2006. Iz duhovnog perivoja, Naklada Ljevak, Zagreb.3. Pavličić, Pavao, 1991. Kamo pripada Reljkovićev Satir?, u: Vrijeme i djelo Matije Antuna

123

Reljkovića, Osijek.4. Povijest hrvatske književnosti (I-V), Liber-Mladost, Zagreb, 1974-1978.5. Šundalić, Zlata, 2003. Studenac nebeski. Molitvenici u hrvatskoj književnosti od 16. do

kraja 18. stoljeća (s posebnim osvrtom na Antuna Kanižlića), Književni krug, Split.6. Književni predlošci - određuju se u dogovoru sa studentima.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1 Šundalić, Zlata, 2000. Tragovi nabožne književnosti u Kovačićevu djelu, u: Dani

hvarskog kazališta. XXVI - Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu, Zagreb – Split.

2 2. Šundalić, Zlata, 2002. Sekundarni žanr(ovi) u Marulićevoj Juditi, u: Colloqvia Marvliana XI – Radovi s međunarodnog skupa „Marko Marulić, otac hrvatske književnosti“, Split.

ECTS: 3UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Predmet ima status izbornog književnog predmeta. Student je dužan pročitati svu zadanu lektiru i obaveznu literaturu koja mu se dostavi na početku semestra. Tijekom nastave treba održati jedno uspješno usmeno izlaganje s ppt, kojemu mora biti priložena i pisana inačica. Smije izostati 30% u odnosu na satnicu predviđenu nastavnim programom.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Ispit iz kolegija Rubni žanrovi u hrvatskoj književnosti može se položiti na dva načina: prvi – srednja ocjena iz pozitivno ocijenjenih tjednih kolokvija i ocjene iz seminara (odrađeno tjedno gradivo kolokvira se na sljedećem satu); drugi način – nakon odslušanog kolegija polaže se pismeno i usmeno gradivo u cijelosti (10 pitanja: 6-dovoljan, 7-8 - dobar, 9 – vrlo dobar, 10 – izvrstan) uz pribrajanje ocjene iz seminara.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Studentska anketa.STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,80kontinuirano praćenje (konzultacije, zadaće, kolokviji) 0,50seminarski rad 0,20završni pismeni ispit 1,00završni usmeni ispit 0,50

Ukupno 3


124

NAZIV KOLEGIJA:

POVIJEST HRVATSKE BIBLIJE*

KOD: HK63


STUDIJ jednopredmetni diplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

SMJER Nastavnički smjerNOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Loretana Farkaš BrekaloGodina studija 1.


Semestar studija ljetni seminari -vježbe -

SADRŽAJ KOLEGIJA: Bitan je korak u jezičnoj standardizaciji i mogućnost izražavanja na najvišoj znanstvenoj razini. U kontekstu je takvih razmišljanja nemoguće zaobići i pojavu biblijskih prijevoda koji u kulturnoj povijesti nekog naroda predstavljaju vrlo zahtjevan ispit zrelosti svakoga mladog standardnog jezika u europskim kulturnim strujanjima. Povijesne okolnosti nisu bile sklone ranijem objavljivanju hrvatskoga biblijskog prvotiska (1831.), no rad na hrvatskim biblijskim prijevodima očituje se već od samih početaka hrvatske pismenosti. Kolegij Povijest hrvatske Biblije stoga pruža pregled najvažnijih hrvatskih biblijskih prijevoda, od Biblije Ćirila i Metoda pa sve do suvremenih hrvatskih Biblija. Biblijski su prijevodi temelji kulturne povijesti svakoga naroda te je stoga iznimno važno dobro poznavati povijest hrvatskih Biblija. Filološki pristup omogućuje studentima uvid u jezik i stil najranijih prijevoda svetopisamskih tekstova u lekcionarima, djelomičnim biblijskim prijevodima, cjelovitim prijevodima Biblije (rukopisnima i otisnutima). Pozornost je posvećena i izrazu hrvatskih biblijskih prijevoda te uočavanju jedinstvene potka između najranijih i suvremenih hrvatskih Biblija.

CILJEVI KOLEGIJA: iznijeti pregled hrvatske svetopisamske prevodilačke tradicije te ukazati na njihovu

važnost u hrvatskom jezikoslovlju i kulturi uopće; opisati odlike biblijskoga književnojezičnog izraza; uspostaviti suodnos jezičnih odlika ranijih biblijskih prijevoda u lekcionarima s odlikama

cjelovitih biblijskih prijevoda; ukazati na utjecaj starih hrvatskih gramatičara i leksikografa u oblikovanju biblijskoga

književnojezičnoga izraza; opisati utjecaj hrvatskih narječja na biblijski književnojezični izraz; istaknuti zasluge hrvatskih biblijskih prijevoda u procesu standardizacije hrvatskoga

književnog jezika

Korištene metode: - rad na izvornim tekstovima

ISHODI UČENJA: Završetkom kolegija Povijest hrvatske Biblije studenti će dobiti uvid u sve važnije hrvatske biblijske prijevode. Upoznat će se s književnojezičnim izrazom svih hrvatskih biblijskih prijevoda te međusobnim književnojezičnim prožimanjima.

LITERATURA Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Botica, Stipe Biblija i hrvatska kulturna tradicija, Zagreb 1995.2. Bratulić, Josip Biblija u Hrvata (izbor tekst. od XIV. do XX. stoljeća), SysPrint, Zagreb

1996.3. Despot Loretana Jezik hrvatskoga biblijskog prvotiska (poveznice), Osijek: FF, 236 str.4. Fućak, Jerko Šest stoljeća hrvatskoga lekcionara, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1975.,

125

391 str5. Gabrić-Bagarić, Darija “Problem norme kod protureformatorskih pisaca (na primjeru

jezika prvih bosanskih franjevaca i Bartola Kašića), Književni jezik, 13, 1983., 3, str. 127-138.

6. Gabrić-Bagarić, Darija Jezik Bartola Kašića, Institut za jezik, Sarajevo 1984., 238 str.7. Gabrić-Bagarić, Darija Jezik Ivana Bandulavića, bosanskog franjevca XVII vijeka,

Svjetlost, Sarajevo 1989., 223 str. (Kulturno nasljeđe)8. Katičić, Radoslav "Gramatika Bartola Kašića", Rad JAZU 388, Zagreb 1981., str. 5-1069. Maretić, Tomo Lekcionarij Bernardina Spljećanina po prvom izdanju od god. 1495.,

Djela JAZU V, Zagreb 1885.10. Prohaska, Dragutin “Budimski lekcionari XVIII vijeka prema bosanskodalmatinskomu od

I. Bandulavića”, Zbornik u slavu Vatroslavu Jagiću, Berlin 1908., str. 557-575.11. Rešetar, Milan “Primorski lekcionari XV. vijeka”, Rad JAZU 134 i 136, Zagreb 1898., str.

80-160; 97-199.12. Rebić, Adalbert „Antun Sović prevodilac Biblije na hrvatski jezik, O 110. obljetnici

rođenja i o 50. Obljetnici smrti“, Bogoslovska smotra, Vol. 61, No. 1-2, Zagreb, 1991., str. 103-112.

13. Šrepel, M. “O Kašićevu prijevodu Sv. Pisma”, Građa za pov. knj. hrvatske II, Zagreb 1899.

14. Vrtič, Ivana „Hrvatske redakcije Karadžić-Daničićeva prijevoda Svetoga pisma“, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knjiga 32, Zagreb, 2006., str 311-326.

15. Vrtič, Ivana „O jeziku Škarićeva prijevoda Svetoga pisma“, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knjiga 33, Zagreb, 2007., str. 449-468.

16. Horvat , Vladimir Uz godinu Bartola Kašića i četiri stoljeća hrvatskog jezikoslovlja. Hrvatska Biblija Bartola Kašića: od narudžbe Propagande (1625.), i zabrane Svetog oficija (1634.) do prvotiska (1999.)”, Obnovljeni život (54) 2, Zagreb, 1999.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Andriolić, Marko Pistovle i Evangyelya po sfe godischie Harvatschim yazichom

Stumacena, Nouopristampana, i s pomgnom priuiyena, po nacinu Nouoga Missala nareyena po sfetoy materi Crichui. In Venetia. (Priredio Marko Andriulich), 1586., 8 /6/ + 116 1

2. Bandulavić, Ivan Pistole i evangelya Priko su(ega) Godiscta novo istomacena po razlogov Missala dvora rimskoga, Po Ivanv Bandvlavichv. V Bnecih 1613.

3. BIBLIJA, STARI I NOVI ZAVJET, urednici: Jure Kaštelan i Bonaventura Duda, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1983., 1304 str.

4. Kašić, Bartol SVETO PISMO STAROGA I NOVOGA ZAVJETA /BIBLIA/, 3 sveska, 1625.-1642., rukopis

5. Kašić, Bartol Ritval rimski, po Bartolomeu Kasichiu od DruxbaeYeuovae, Rim, 1640., pret. Kršćanska sadašnjost i Zavod za hrvatski jezik Hrvatskog fil. instituta, Zagreb 1993.

6. Katančić, Matija Petar Sveto pismo starog’ zakona, sv. I,II, III, IV, Budae 1831.7. Katančić, Matija Petar Sveto pismo novog’ zakona, sv. I, II, Budae 1831.8. Kesić, Antun Epistole i Evangjelia Antuna Kesicha, U Budimu 1740.9. Lanosović, Marijan Evanjelistar iliricski, po O. F. Marianu Lanossovichu, U Budimu

1794.10. Pavić, Emerik Epistole i Evangjelja, Po O. F. Emerichu Pavichu. U Budimu 1764.11. Splićanin, Bernardin Lekcionar, 1495., pretisak Književni krug Split i Zavod za

znanstveni i umjetnički rad HAZU, Split 1991. (priredio i pogovor napisao Josip Bratulić)12. Zborovčić, Benedat Stumacenia od svetich Pistuo y Euangelgi Nouo pristampanich y

priuigenich suelichom pomgnom (Nedostoini sluga Dom Benedat Zborovcich). In Vinegia. Io., 1543., 8 /4/ + 136 1, dvobojan tisak.

ECTS: 4

126

http://hrcak.srce.hr/bogoslovska-smotra

UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: - redovito pohađanje nastave- seminarski rad koji uključuje prikaz književnojezičnih odlika hrvatskih biblijskih prijevoda

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,50kontinuirana provjera znanja 0,50istraživanje 1,00seminarski rad 1,00usmeni ispit 1,00

Ukupno 4


127

NAZIV KOLEGIJA:

LJUBAV U KNJIŽEVNOJ TEORIJI*

KOD: HK65


STUDIJ dvopredmetni diplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

SMJER Nastavnički smjer

NOSITELJ KOLEGIJA: izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai AndrićGodina studija 2.


Semestar studija zimski seminari 1vježbe -

SADRŽAJ KOLEGIJA: Ljubav je danas obično definirana kao osjećajna privrženost, putena privlačnost, duhovna veza, prijateljstvo, velika sklonost ili interes prema čemu. Koncept ljubavi intrigirao je mislioce i umjetnike od najranijih vremena, pa tako i danas. Bez pretenzije na sveobuhvatnost, kolegij će ponuditi različite pristupe konceptu ljubavi od antičkih vremena (Platon, Aristotel) do suvremenosti (J. Kristeva, J. Lacan, J. Derrida, E. Levinas, S. Žižek, J.-L. Nancy, G.Deleuze, R. Salecel, R. Barthes, M. Foucault). Naime, pristupi iz povijesti filozofije važna su podloga za razumijevanje aktualnih rasprava na temu ljubavi. Uz teorijski uvid, kolegij će ponuditi čitanja književnih djela iz hrvatske i svjetske književnosti koja tematiziraju ljubav.

CILJEVI KOLEGIJA:Predstaviti, razlučiti i usporediti različite koncepte ljubavi koje se pojavljuju u književnoj teoriji. U seminarskom dijelu nastave, raspraviti različite pristupe i praktično primijeniti usvojeno na književnim predlošcima.

ISHODI UČENJA: Nakon odslušanog i položenog kolegija, student će moći identificirati različite koncepte ljubavi i raspravljati o njima. Usvojene koncepte moći će povezati i ilustrirati na književnim predlošcima te, s obzirom na širi socijalni kontekst, razlikovati i vrednovati uz ljubav vezane društvene pojave (kao što su brak, prijateljstvo, vjera, preljub, prostitucija, homoseksualnost, seksualno uznemiravanje i drugo).

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Platon: Eros i Filia, Zagreb, 1996.2. "Fini autori" (Lacan, Žižek, Kofman, Kristeva, Foucault), temat u: Frakcija, 11-13, 1999.

str. 122-142.3. Fink, B: "Lakanovski objekt: ljubav, žudnja, jouissance", u: Bruce Fink, Lakanovski subjekt

između jezika i joussance, Zagreb, 2009, str. 91-142.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Secomb, Linnell, Philosophy and Love (From Plato to Popular Culture), Edinburg

University Press. 2007.2. Derrida, Jacques, The Politics of Friendship, Verso, 2006.3. Kristeva, Julia, Tales of Love. New York, 1987.4. Barthes, R., Fragmenti ljubavnog diskurza, Zagreb, 2007.5. Luhman, N., Ljubav kao pasija: o kodiranju intimnosti, Zagreb, 1996.6. Žižek, S. O vjerovanju: nemilosrdan ljubav, Zagreb, 2007.7. Gaze and Voice as Love Objects, ed.R.Salecel and S. Žižek. Durham and London,

1996.

128

8. Kristeva, Julia. 1987. Tales of Love. New York: Columbia University Press.Nancy, Jean-Luc, The Inoperative Community Community, Minneapolis&London, 1991.

9. Foucaul, M. Znanje i moć, Zagreb, 1984.10. Abramson P., Pinkerton S., O užitku, Zagreb, 1998.

ECTS: 3UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Slušanje predavanja, aktivno sudjelovanje u raspravama, seminarski rad, položen kolokvij.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Kolokvij (pisani), seminarski rad.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Studentska anketa.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,50aktinost na nastavi 0,50seminarski rad 0,50istraživanje 0,50pismeni ispit 1,00

Ukupno 3


129

NAZIV KOLEGIJA:

RODNI IDENTITET U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI*

KOD: HK67

STATUS KOLEGIJA:izborni predmet i na sveučilišnoj razini

STUDIJ jednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij hrvatskog jezika i književnostisveučilišni


NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Dubravka BrunčićGodina studija 2.


Semestar studija zimski seminari 1vježbe -

SADRŽAJ KOLEGIJA: Uvod. Kategorija roda, oblikovanje rodnih identiteta i rodnih odnosa. Rod i patrijarhat. Rodne uloge i odnosi moći. Intelektualno-umjetničke ženske figure (S. Lovrenčić). Intelektualno-umjetničke muške figure (M. Gavran). Modeli ljubavnih priča (J. Matanović, M. Koščec). Rod i obitelj (I. Vrkljan, I. Štiks). Tijelo i trauma (S. Drakulić). Demonizirane ženske figure (B. Slijepčević). Demonizirane muške figure (G. Tribuson). Estetika seksualne transgresije (Z. Ferić). Iskustvo egzila i autsajderstva u oblikovanju ženskih i muških likova (D. Ugrešić, L. Bauer). Rod, mediji i potrošačka kultura (I. Vidić, J. Čarija). Sinteza.

CILJEVI KOLEGIJA:Pružiti uvid u suvremenu rodno-teorijsku literaturu, temeljne književno-teorijske pojmove te prikazati različite diskurzivne strategije oblikovanja rodnih identiteta u hrvatskoj književnosti.

ISHODI UČENJA: Nakon odslušanog i položenog kolegija, student će moći - definirati temeljne rodno-teorijske pojmove - objasniti specifične diskurzivne strategije oblikovanja rodnih identiteta u hrvatskoj

književnosti- primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi

književnih predložaka

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Lada Čale-Feldman/ Ana Tomljenović, Uvod u feminističku književnu kritiku, Leykam

international, Zagreb, 2012., str. 79-195.2. Brian McNair, Striptiz kultura, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2004., str. 17-38, 173-

208.3. Joan Wallach Scott, Rod i politika povijesti, Ženska infoteka, Zagreb, 2003.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Vladimir Biti, Doba svjedočenja, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.2. Judith Butler, Nevolje s rodom, Ženska infoteka, Zagreb, 2000.3. Raewyn W. Connell, Masculinities, University of California Press, Berkeley, 2005.4. Dunja Detoni Dujmić, Lijepi prostori, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.5. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana: od 1945. do 2000. godine, Školska knjiga,

Zagreb, 2003.6. Dubravka Oraić Tolić, Muška moderna i ženska postmoderna, Naklada Ljevak, Zagreb,

2005.7. Carole Pateman, Spolni ugovor, Ženska infoteka, Zagreb, 2000.

130

8. Carole Pateman, Ženski nered, Ženska infoteka, Zagreb, 1998.9. Politika teorije, Disput, Zagreb, 2006.10. Andrea Zlatar, Tekst, tijelo, trauma, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.11. Dinko Župan, Foucaultova teorija moći i kritika pojma rod, Časopis za suvremenu

povijest, XLI (2009) br. 1, str. 7-24.

ECTS: 4OBVEZA STUDENATA:Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremio je i izložio seminarski rad; (2) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz aktivnosti u nastavi (čitanje literature, sudjelovanje u analizama i raspravama), ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, ocjena iz kontinuirane provjere znanja (kolokviji) te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 20% konačne ocjene čini ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakoga pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2).


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,20aktinost na nastavi 0,30seminarski rad 0,60kontinuirana provjera znanja 0,80usmeni ispit 1,10

Ukupno 4

* Odluka Senata od 29. travnja 2014.g.

131

NAZIV KOLEGIJA:

TOPOI HRVATSKE RANONOVOVJEKOVNE KNJIŽEVNOSTI*

KOD: HK68

STATUS KOLEGIJA:izborni predmet



NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Krešimir ŠimićGodina studija 1.


Semestar studija ljetni seminari 1vježbe -

SADRŽAJ KOLEGIJA: - Uvodni sat- Topos zlatnog doba (aurea aetas) - Topos obrnutog svijeta (mundus inversus)- Topos pjesničkog zanosa (théia manía)- Orfička topika- Pjesnik-teolog (poeta theologus)- Ideja genija kao homo melancholicusa- Slika majmuma u ranonovovjekovnoj poetološkoj traktatistici- Neoplatonička koncepcija ljubavi (omnia vincit amor) u pastoralnom i amoroznom

pjesništvu- Smrt ljubavnika (mors osculi) u pastoralnom i amoroznom pjesništvu- Topos poljupca (morte di bacio) u pastoralnom i amoroznom pjesništvu- Topos fantazmičkog erosa- Topika straha (propast svijeta, dies irae, vodene kataklizme, apokaliptičke slike)- Pasionska topika- Sintetski zaključak

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznavanje studenata s najznačajnijim topoima, tradiranim uglavnom iz antike, ranonovovjekovne hrvatske književne kulture.

ISHODI UČENJA: Nakon odslušanog i položenog kolegija, student će moći - opisati najznačajnije topoe ranonovovjekovne književne kulture- usporediti njihovo funkcioniranje u različitim književnim vrstama.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Ernst Robert Curtius, Evropska književnost i latinsko srednjovjekovlje, s nejmačkog

preveo Stjepan Markuš, Matica hrvatska, Zagreb, 1971 (Božansko ludilo pjesnika, str. 477–479; Majmun kao metafora, str. 535–538).

2. Ervin Panofsky, Ikonološke studije, preveo Svetozar M. Ignjančević, Nolit, Beograd, 1975.

3. Ioan P. Culianu, Eros i magija u renesansi, s engleskog prevela Julijana Štrok, Fabula Nova, Zagreb, 2007.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Luko Paljetak, Petrićev poljubac kao epicentar tektonskog područja ljubavi, Dubrovnik,

VIII, 1–3, Dubrovnik, 1997, str, 17–34.

132

2. Jörge Schulte, Ljubav na dubrovačkoj sceni XVI. veka. Neoplatonske teme u pastoralnim komedijama, u: Darstellung der Liebe in bosnischer, kroatischer und serbischer Literatur. Von der Renaissance ins 21. Jahrhundert / Prikazi ljubavi u bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj književnosti. Od renesanse do danas, Slavische Literatur, 38, uredio Robert Hodel, Frankfurt am Main, 2007, str. 51–63.

3. Raymond Klibansky, Ervin Panofsky, Fritz Saxl, Saturn i melankolija, s engleskog prevela Marina Kralik, Zadruga Eneagram, Zagreb, 2009.

ECTS: 3Pohađanje predavanja, seminara i pisanje seminarskih radova.

OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:Studente se kontinuirano ocjenjuje i vrednuje tijekom semestra: redovito pohađanje nastave, izrada seminarskih radova te polaganje pismenoga i usmenog dijela ispita


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,50seminarski rad 0,50pismeni ispit 1,00usmeni ispit 1,10

Ukupno 3

* Odluka Senata od 29. travnja 2014.g.

3.3. Uvjeti upisa studenata u višu godinu studija**

Za upis u višu godinu studija, student mora ostvariti najmanje 90% ECTS bodova na jednopredmetnom studiju, a 80% ECTS bodova na dvopredmetnom.Ukoliko student ne ostvari uvjete za upis u višu godinu studija može upisati ponavljanje godine, uz uvjet da je ostvario najmanje 24 ECTS boda u godini koju ponavlja.

** Odluka Senata od 24. listopada 2006.g.

133

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Studijski program psihologije izvodi se u prostorima Filozofskog fakulteta u Osijeku, te u prostorima Ekonomske škole u Vinkovcima.

4.2. Odsjek za hrvatski jezik i književnost dio je Filozofskoga fakulteta, koji je smješten u zgradi Lorenza Jägera 9, ukupne površine 4.390,25 m2. U zgradi su 23 predavavaonice i 2 informatičke učionice. Profesorski su kabineti opremljeni računalima, a veće su predavaonice opremljene i mogućnošću prikazivanja power point prezentacije.

134

4.3. Podaci o angažiranom nastavniku

Prof. dr. sc. Branimir Belaj- stalno je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 28.01.2014- e-mail adresa: [email protected]

Branimir Belaj rođen je u Osijeku 7. kolovoza 1973. U istom je gradu pohađao osnovnu i srednju školu (jezičnu gimnaziju). Maturirao je šk. godine 1991/1992. Studij hrvatskoga jezika i književnosti upisao je školske 1992/1993. godine na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, gdje je i diplomirao 1996. godine. Za vrijeme studija dobio je dvije prestižne nagrade - godišnju stipendiju Ministarstva znanosti i tehnologije za školsku 1995/1996. godinu te godišnju nagradu Lions cluba za 1995. godinu koja se dodjeljuje najboljim studentima Sveučilišta. Školske godine 1997/1998. upisao je poslijediplomski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1999. godine uspješno obranio tzv. mali magistarski rad pod naslovom Semantičko-sintaktički i semantičko-leksički pasiv u hrvatskom standardnom jeziku pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Ivo Pranjković (mentor), prof. dr. sc. Marko Samardžija (predsjednik) i prof. dr. sc. Josip Silić (član). Time je stekao status doktorskoga pristupnika (doktoranda) te upisao V. i VI. semestar doktorskoga studija. Doktorsku je disertaciju pod naslovom Gramatički i leksički pasiv u hrvatskom standardnom jeziku obranio 29. lipnja 2001. pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Ivo Pranjković (mentor), prof. dr. sc. Josip Silić (predsjednik) i doc. dr. sc. Ivan Jurčević (član). Od 1. ožujka 1998. godine radi kao mlađi asistent na predmetu Suvremeni hrvatski književni jezik, od 2001. godine kao viši asistent na kolegijima Jezične vježbe i Kognitivna lingvistika, a od 2004. kao docent na istim kolegijima. Sudjelovao je kao izlagač na nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.Član je Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL) i Međunarodnoga udruženja kognitivnih lingvista za slavenske jezike (SCLA). Također je i član uredništva časopisa Jezikoslovlje.

Knjiga:1. Pasivna rečenica, Filozofski fakultet, Osijek, 2004.

Radovi:1. O ulozi znanja o svijetu kod nekih tipova kategorizacije u hrvatskom jeziku,zbornik

radova Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, Zagreb-Rijeka, 1999, str. 51-63

2. Pasivna rečenica u kontekstu gramatike i pragmatike, zbornik radova Drugi hrvatski slavistički kongres, Zagreb, 2001, str. 325-333.

3. Tematske mikro i makrouloge i hrvatski pasiv, zbornik radova Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici, Zagreb- Rijeka, 2003, str. 41-50.

4. Prototipnokontekstualna analiza povratnih glagola u hrvatskom jeziku, Suvremena lingvistika, god. 27, 2001, br. 51-52, Zagreb, str. 1-11.

5. Kategorija gotovosti i vremenska vrijednost pasivnoga predikata, Jezikoslovlje, god. 3, 2000, br. 1-2, Osijek, str. 1-16.

6. Nominalizacija kao strategija pasivizacije, Suvremena lingvistika, god. 28., 2002., br. 53-54, Zagreb, str.11-31.

7. On some peripheral types of accusative direct object in Croatian: A cognitive analysis, Jezikoslovlje, god. 4, 2003, br. 2, Osijek, str.263-278

8. Značenjska analiza hrvatskoga glagolskog prefiksa raz- i njegovih alomorfa ras-, raš-, raž-, raza-, ra, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knjiga 30, str. 1-17, Zagreb, 2004.

135

mailto:[email protected]

Prof. dr. sc. Loretana Farkaš- stalno je zaposlena na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 14.11.2011.- e-mail adresa: lfarkaš@ffos.hr

Loretana Farkaš rođena je 28. studenoga 1969. godine (roditelji Terezija i Zdenko) u Osijeku gdje je završila osnovno školovanje i Jezičnu gimnaziju.

Upisala je 1988. godine Studij hrvatskoga jezika i književnosti, a za izvrstan sam uspjeh pri studiranju 1991. godine dobila i Rektorsku nagradu.

Diplomirala 1993. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za kroatistiku kod akademika prof. dr. sc. Josipa Vončine.

Tijekom zimskog semestra 1994. godine radila je kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti na Medicinskoj školi u Osijeku, a od 1. prosinca 1994. godine uposlena je kao znanstveni novak na projektu prof. dr. sc. Ljiljane Kolenić, Hrvatska leksikologija, pri Pedagoškom fakultetu u Osijeku gdje od 1. veljače 1999. godine radi kao asistent na kolegijima Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatska dijalektologija.

Krajem 1996. godine pokrenula je časopis Glede, prvi studentski časopis za promicanje kulture hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj.

U siječnju 1998. godine Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske dodijelilo joj je poticajni projekt za mlade znanstvenike.

Magistrirala je 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za kroatistiku, također pod mentorstvom akademika Josipa Vončine.

U svibnju 1998. godine dobila je doktorsku stipendiju Ministarstva znanosti i tehnologije koju je realizirala na Filozofskom fakultetu u Budimpešti.

Pod mentorstvom akademika Josipa Vončine 21. svibnja 2002. godine obranila je doktorsku disertaciju na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Godine 2003. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Filozofskom fakultetu u Osijeku gdje predaje na kolegijima Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatska dijalektologija.

Aktivno sudjeluje na stručnim i znanstvenim skupovima vezanima uz hrvatsku jezičnu problematiku.

Govori engleski jezik, a pasivno se služi njemačkim i talijanskim jezikom.Magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 17. prosinca 1997. godine na

Odsjeku za kroatistiku s temom Glavne osobitosti hrvatskoga jezika jezikoslovca Matije Petra Katančića (povjerenstvo: akademik prof. dr. Josip Vončina, prof. dr. sc. Marko Samardžija i dr. sc. Branka Tafra).

Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 21. svibnja 2002. godine na Odsjeku za kroatistiku s temom Jezik Katančićeva prijevoda Svetoga pisma (poveznice) - povjerenstvo: akademik prof. dr. sc. Josip Vončina, prof. dr. sc. Josip Silić, doc. dr. sc. i doc. dr. sc Mira Menac Mihalić.

Objavljeni radovi1. "De litteris u Kašićevoj gramatici”, Jezikoslovlje, 2-3, Osijek 1999., izvorni znanstveni

rad (UDK 811.163.42-5) (glavni i odgovorni urednik dr. Ljiljana Kolenić), Pedagoški fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, ISSN 1331-7202, str. 84-100.

2. “Matija Antun Reljković i prvi slavonski rječnik”, zbornik Matija Antun Relković i Slavonija 18. stoljeća, Davor-Zagreb 2000., radovi sa znanstvenog skupa Matija Antun Relković i Slavonija 18. stoljeća (u povodu 200. godišnjice smrti), Zagreb-Vinkovci-Davor, 24.-25. travnja 1998. / uredništvo Damir Agičić...et al. - Davor : Poglavarstvo općine; Zagreb : Filozofski fakultet, 2000., ISBN 953-97493-3-6, str. 245-251.

3. "Čevapovićevi jezični zahvati u Katančićev prijevod Svetoga pisma", zbornik Hrvati u Budimu i Pešti (1997-2000), Budimpešta 1999. : radovi sa znanstvenog skupa Hrvati

136


u Maðarskoj (Ugarskoj) u prošlosti i sadašnjosti, (uredio dr. Stjepan Lukač) Hrvatska samouprava Budimpešte: Budimpešta 2001., ISBN 963 00 8426 0, str. 243-359.

4. "M. P. Katančić i budimski lekcionari 18. stoljeća", zbornik Hrvati u Budimu i Pešti (1997-2000), Budimpešta 2000. : radovi sa znanstvenog skupa Budim i Pešta u kulturnoj povijesti Hrvata, (uredio dr. Stjepan Lukač) Hrvatska samouprava Budimpešte: Budimpešta 2001., ISBN 963 00 8426 0, str. 405-419.

5. "Prevoðenje Biblije u Hrvata od Kašića do Katančića", zbornik Drugi hrvatski slavistički kongres I, Osijek, 14.-18. rujna 1999.; uredile Dubravka Sesar, Ivana Vidović Bolt. - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo : Filozofski fakultet 2001. ISBN 953-175-112-9; ISBN 953-175-113-7 str. 59-67.

6. "Jezični utjecaji bosanskoga franjevca Ivana Bandulavića na pisce slavonskih lekcionara 18. stoljeća", zbornik Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini -jučer i danas- (glavni i odgovorni urednik Šimun Musa), Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru: UDK 811.163.42 (497.6) (091) (082.1), Mostar 2001., str. 139-151 (Materijali sa Znanstvenog skupa Mostarski dani hrvatskog jezika, Mostar 2001.)

7. "Hrvatsko-latinski rječnik Matije Jakobovića iz 1710. godine", Filologija, 36-37, Zagreb 2001., izvorni znanstveni rad (UDK 811.163.42:811.124'04) (glavni i odgovorni urednik Dalibor Brozović), Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ISSN 0449-363X, str. 125-138.

8. “Osobitosti imeničkoga sklonidbenog sustava u budimskim izdanjima slavonskih franjevaca”, zbornik Hrvatski književni jezik, Budimpešta 2001. : radovi sa znanstvenog skupa povodom 500. obljetnice nastanka Judite Marka Marulića, (uredio dr. Stjepan Lukač) Hrvatska samouprava Budimpešte: Budimpešta 2003., ISBN 963 9314 60 9, str. 175-187.

9. "Put nebeski Ivana Grličića iz 1707. godine (grafijske, pravopisne i jezične odlike)", Filologija, 41, Zagreb 2003., izvorni znanstveni rad (UDK 811.163.42’01’’17’’) (glavni i odgovorni urednik Dalibor Brozović), Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ISSN 0449-363X, str. 1-20.

Prof. dr. sc. Sanda Ham - stalno je zaposlena na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 21.12.2009.- e- mail adresa: [email protected]

Sanda Ham rođena je 20. kolovoza 1959. godine u Osijeku. Hrvatica je, udana i majka jednoga djeteta.

Osnovu školu, gimnaziju i fakultet pohađala je u Osijeku gdje je i diplomirala 1982. na Pedagoškom fakultetu, Odsjek za hrvatski jezik i književnost. Magistrirala je i doktorirala iz područja jezikoslovlja (kroatistika) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - godine 1988. magistrirala (Pasivna rečenica u suvremenom hrvatskom književnom jeziku); godine 1994. doktorirala (Jezik Josipa Kozarca, sklonidbeni sustav)

Od godine 1983. zaposlena je kao asistentica na Suvremenom hrvatskom književnom jeziku, Odsjek za hrvatski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (sada Filozofskomu fakultetu); u znanstveno-nastavno zvanje docentice izabrana je 1997., u znanstveno-nastavno zvanje izvaredne profesorice izabrana je 2000. godine.

Na matičnom fakultetu predaje Suvremeni hrvatski književni jezik; na Hrvatskim studijima u Zagrebu Jezik hrvatske književnosti u 19. i 20. st; na Visokom učilištu u Vukovaru predaje Hrvatski jezik i jezičnu kulturu.

Na Visokoj učiteljskoj školi predavala je od 2000. do 2004. Hrvatski jezik i jezičnu kulturu. Na Pedagoškom fakultetu u Mostaru predavala je tijekom školske godine 1997.-1998. i 1998.-1999. Hrvatski jezik; bila je tijekom ljetnog semestra 1999. gostujuća profesorica na Budimpeštanskom sveučilištu; godine 2000. i 2002. predavala je Hrvatski književni jezik u doba

137


realizma na poslijediplomskom studiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na poslijediplomskom studiju u Osijeku predaje Jezik zagrebačke filološke škole.

Samostalno je ustrojila i izvodi dva kolegija: Jezik zagrebačke filološke škole i Hrvatski književni jezik u 19. i 20. st.

Do sada je pod njezinim mentorstvom napisano pedesetak diplomskih radnji na matičnom fakultetu i tri na Hrvatskim studijima, mentorica je dvama magisterijima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, trima u Osijeku i jednom doktoratu u Osijeku.

Na matičnom je fakultetu u jednom dvogodišnjem mandatu (1995.–1997.) bila voditeljica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, a u jednom dvogodišnjem mandatu (1999.-2001.) voditeljica Katedre za hrvatski jezik.

Od 1990. do 2003. bila je istraživačica na projektu Hrvatska leksikologija i frazeologija (matični broj: 083291), a od 2003. istraživačica je na projektu Gramatizacija u suvremenom hrvatskom standradnom jeziku.

Članica je Uredništva časopisa Jezik od 1996., a 15. lipnja 2004. izbrana je za glavnu i odgovornu urednicu.

Članica je uredništva časopisa Strani jezici, bila je dvije godine članica uredništva časopisa Jezikoslovlje i članica Vijeća za normu hrvatskoga jezika. Bila je članicom Državnoga povjerenstva na Natjecanju iz poznavanja hrvatskoga jezika. Voditeljica je Odjela za hrvatski jezik u osječkom ogranku MH.

Sudionicom je petnaestak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Objavljuje u hrvatskim i inozemnim znanstvenim zbornicima i u sljedećim časopisima: Jezik (Zagreb), Filologija (Zagreb), Književna revija (Osijek), Jezikoslovlje (Osijek), Fluminensija (Rijeka), Dometi (Rijeka), Riječ (Budimpešta).

Održala je mnogobrojna pozvana javna predavanja, a samo u 2004. održala je predavanja o normativnim pitanjima suvremenoga jezika u Virovitici, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Osijeku, Kutini, Požegi; u Poljskoj - u Poznanu. Središnje joj je znanstveno zanimanje usmjereno sintaksi suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika, normativnim pitanjima suvremenoga književnoga jezika, ali i hrvatskomu književnomu jeziku u 19. st., pa su joj i važniji radovi iz navedenih područja: magistrirala je i doktorirala s temama iz područja koja predaje, ali magisterij ni doktorat nije objavila, a ni radovi, uključujući i knjige, nisu joj ekvivalenti ni magisteriju ni doktoratu: objavila je 2 knjige, 36 izvornih znanstvenih radova, 53 stručna rada i 20 ostalih radova.

Knjiga:Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002., UDK 811.163.42'36(075), ISBN 953-0-10584-3, 168 str.

Znanstveni radovi1. Pravopisu - ponosu! ili Pravopisu - po nosu! Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen

47, god. 2000., str. 134.-152.2. Jezična povijest u Vodnikovoj književnoj povijesti,Zbornik o Branku Vodniku, UDK 82.0-

05 Vodnik, B. (082) 012 Vodnik, B., ISBN 953-6682-22-2, Zagreb 2001., str.185.-196.3. Josip Vitanović- nepoznati slavonski jezikoslovac, Godišnjak Matice hrvatske Vinkovci

za 2000. godinu, ISSN 0354-0979, UDK 908(497.5.-35 Vinkovci), volumen 18., Vinkovci, 2001. str.145.-152.

4. Milčetićevi pogledi na jezična zbivanja 19. st., Zbornik o Ivanu Milčetiću, UDK 821.163.42.0-05 Milčetić, I. (063), ISBN 953-6682-34-6, Zagreb 2002., str.217.-230.

5. Bartol Inhof o jeziku Josipa Kozarca, Hrašće - časopis za književnost, umjestnost, kulturu i povijest, Vinkovci, ISSN 1330/9951, volumen VII, god. 2001. str. V.-X.

6. Putem ili putom, putevima ili putovima, Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen 49, god. 2002., str. 134.-143.; str.183.-191.

7. Florschützove gramatike i slovnice (povodom pretiska trećega izdanja), Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen 50, god. 2003., str.112.-133.

8. Peludne dvojbe , Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen 51, god. 2004., str.19.-31.

138

9. Sastavljeno ili rastavljeno pisanje prijedložnih izraza unutar, Dometi, Rijeka, volumen 12., broj I.-IV., god. 2002., str.63.-83.

10. O jeziku Franje Cirakija, U knjizi: Franjo pl. Ciraki, Zapisci - Bilježke, DHK, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Požega, 2004.

11. Subjekt i izravni objekt u pasivnoj i neosobnoj rečenici, Od indoeuropeistike do kroatistike: Zbornik u čast Daliboru Brozoviću, HAZU, Zagreb, str. 189.-202.

Urednički radGlavna i odgovorna urednica časopisa Jezik od 3. broja 51. godišta, 2004.

Stručni radovi:1. Može li osoba umjesto lica biti glagolska kategorija?, Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925,

volumen 48, god. 2001., str. 19.-27.2. Pravopisna, morfo(no)loška i leksička zbrka (stručni rad), Jezik, Zagreb, ISSN 0021-

6925, volumen 48, god. 2001., str.61.-74.; str. 96.-98.3. 50 godišta časopisa Jezik, Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen 51, god. 2004.,

str.1.-3.4. Pravopisni rat, Komentirana bibliografija publicističkih članaka o hrvatskom pravopisu

objavljenih u 2000. i 2001. (suautorstvo sa S. Babićem i Natašom Bašić), Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen 51, god. 2004., str.92.-115., 130.-153.; 181.-191.

Ostali radovi:1. Pravopis Natražnjak (kritika), Hrvatsko slovo, godina VII., br. 311., Zagreb 2001.,

str.16.-17.2. Uz 30. obljetnicu urednikovanja S. Babića, Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen

48, god. 2001., str.153.-156.3. U ovome broju (uvodnik), Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen 48, god. 2001.,

str.161.-162.4. O jezikoslovcima bez dlake na jeziku (prikaz), Hrvatsko slovo, 5. travnja 2002., str.24.5. O licu osobe, posljednji put (osvrt), Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen 49, god.

2002., str.66.-71.6. Putovanje perivojem od slave bez jugoslavenske prtljage (prikaz), Književna revija,

Osijek, ISSN 1330-1659, volumen 43, god. 2003., str. 207.-211.

Prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić- stalno je zaposlena na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 30.03.2009.- e-mail adresa: [email protected]

Rođena je 18. siječnja 1955. u Lipovljanima, Republika Hrvatska. Cjelokupno školovanje provela je u Zagrebu, od prvoga razreda osnovne škole do doktorata znanosti. Maturirala je na jezičnoj gimnaziji (XVI.) 1974. godine. Diplomirala 27. lipnja 1979. jugoslavenske jezike i književnosti i engleski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Školske godine 1979./80. radila je kao profesor hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi u Krapinskim Toplicama. Od 3. rujna 1980. zaposlena je na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, danas Filozofskom fakultetu, kao asistent za predmete Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatsku dijalektologiju. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 12. rujna 1983. iz područja lingvističkih znanosti s posebnim obzirom na dijalektologiju hrvatskoga jezika. Obranila je magistarski rad pod naslovom Dijalektološka karta Slavonije pod mentorstvom akademika Milana Moguša. Doktorat znanosti pod naslovom Gramatičarski rad Slavonaca prije preporoda obranila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 13. ožujka 1989. Mentor je bio akademik Josip Vončina. Od 1980. godine radi na Filozofskom fakultetu u Osijeku najprije kao asistent, godine 1993. postaje docentom, 1999. izvanrednim profesorom, a 2004. redovitim profesorom za predmete

139


Povijest hrvatskoga jezika, Hrvatska dijalektologija i Hrvatska povijesna leksikologija. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku obnašala dužnost voditelja Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, prodekana Pedagoškoga fakulteta, potom prodekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku, voditelja Katedre za hrvatski jezik,

Predaje i na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru na Studiju hrvatskoga jezika i književnosti (Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatsku dijalektologijiju) te na poslijediplomskom studiju iz dijalektologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci Štokavsko narječje, a na poslijediplomskom studiju Pedagoškoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku Povijest hrvatske leksikologije. Objelodanila je preko stotinu znanstvenih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima te sudjelovala na preko sedamdesetak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova posvećenih hrvatskom jeziku. Objelodanila dvije knjige, Riječ o riječima i Pogled u strukturu hrvatske gramatike, te uredila (odabrala stranice za preslike) i napisala predgovore knjizi Brodski jezikoslovci. Osim toga, glavnim je urednikom časopisa Filozofskoga fakulteta u Osijeku pod naslovom Jezikoslovlje, a uređivala je i uređuju u suautorstvu i druge publikacije na fakultetu. Bila je suradnikom u dva projekta, a vodila u proteklom razdoblju dva projekta iz hrvatske leksikologije. Od 2003. godine vodi i treći projekt Frazeologija u djelima starih hrvatskih pisaca. Na projektu imala dvije znanstvene novakinje, od kojih je jedna postala docentom, a druga je zbog znanstvenoga interesa prešla u drugi projekt na kojemu također napreduje. Mentorom je trima pristupnicama za magisterij. Dvije su izabrale teme iz hrvatske dijalektologije, a jedna iz povijesti hrvatskoga jezika. Svi radovi Ljiljane Kolenić vezani su uz predmete koje predaje na fakultetu: Povijest hrvatskoga jezika, Hrvatska dijalektologija i Hrvatska povijesna leksikologija.

Objavljene knjige:Ljiljana Kolenić: Pogled u strukturu hrvatske gramatike, Sveučilište u Osijeku, Osijek 2003.Ljiljana Kolenić: Brodski jezikoslovci, Matica hrvatska, Slavonski Brod 2003.

1. Kolenić, Lj.: Rječnik Tome Babića i hrvatski pojmovni rječnici, Fluminensia 1-2, god. 12, Rijeka 2000., 37-44.

2. Kolenić, Lj.: Lanosovićevi jezikoslovni savjeti, Zbornik radova Hrvati u Budimpešti, Hrvatska samouprava Budimpešte, Budimpešta 2001., 33-43.

3. Kolenić, Lj.: Leksik Makaleovih bajki, Zlatni danci 3, Osijek, Pečuh 2001., 53-61.4. Kolenić, Lj.: Jezikoslovac Matija Antun Reljković, Godišnjak za kulturu, umjetnost I

društvena pitanja br. 18 za 2000. godinu, Vinkovci 2001.,153-161.5. Kolenić, Lj.: Sinonimi u Mikaljinu rječniku, Riječ, časopis za filologiju, sv. 2, Rijeka

2001., 28-33.6. Kolenić, Lj.: Glagolski oblici u Kašićevoj gramatici i u Marulićevoj Juditi, Drugi hrvatski

slavistički kongres, Zbornik radova i., HFD, FF, Zagreb 2001., 103-111.7. Kolenić, Lj.: Bosna i Hercegovina u starim hrvatskim rječnicima, Zbornik Hrvatski

jezik u Bosni i Hercegovini - jučer i danas, Sveučilište u Mostaru, Mostar 2001., 71-81.

8. Kolenić, Lj.: Tronarječnost kao povijesni i suvremeni pristup hrvatskoga književnoga jezika, Riječki filološki dani, Filozofski fakultet, Rijeka 2002., 161-169.

9. Kolenić, Lj.: Leksik Bognerovih kritika, Dani Josipa i Ivana Kozarca za 2001. godinu, Privlačica, Vinkovci 2002., 90-103.

10. Kolenić, Lj.: Frazeologija Reljkovićevih Ezopovih basni, Zlatni danci 4. Basne, Osijek 2003., 23-45.

11. Kolenić, Lj.: Glagolski oblici u Marulićevim stihovima i prozi, Colloquia Maruliana XII, Književni krug Split Marulianum, Split 2003., 119 -130.

12. Kolenić, Lj.: Natuknica u Mikaljinu rječniku, Filologija 36-37, Zagreb 2001., 279-290.13. Kolenić, Lj.: Prohaskin Ilirizam u Osijeku, Osijek kao književno i kulturno

srednjoeruopsko središte, Književna revija 3, Osijek 2003., 37-47.14. Kolenić, Lj.: Slavonski dijalekt prema ostalim hrvatskim dijalektima, Zagrebačka

slavistička škola. Zbornik radova 2002., Zagreb 2003., 175-185.

140

15. Kolenić, Lj: Glagolski prilog sadašnji u starim i novim hrvatskim gramatikama, Hrvatski književni jezik, Budimpešta 2003., 77-84.

16. Kolenić, Lj.: Frazeologija u Prohaskinu Ilirizmu u Osijeku, Zbornik o Dragutinu Prohaski, Zagreb 2003., 197-214.

17. Kolenić, Lj.: Slavonski gradovi u starim hrvatskim rječnicima, Folia onomastica Croatica, HAZU, Zagreb 2002., 113-122.

18. Kolenić, Lj: Branič jezika hrvatskoga Nikole Andrića, Dani Josipa I Ivana Kozarca za 2002. godinu, Privlačica, Vinkovci 2003., 122-145.

19. Kolenić, Lj.: Kršćanski leksik u Magjerovim Slavicama, Zlatni danci 5. Kršćanstvo i dječja književnost, Filozofski fakultet, Osijek 2004., 43-56.

20. Kolenić, Lj.: Jezik najstarijega hrvatskoga zapisnika Osijeka - Općine Gornji grad 1771.-1773., Tri stoljeća kapucina u Osijeku 1703.-2003. i Općina Gornji grad do ujedinjenja 1702.-1786., HAZU, Zagreb-Osijek 2004., 363-376.

21. Kolenić, Lj.: Obrasci razgovora u Brlićevoj gramatici (1833.), Zbornik radova Riječki filološki dani, Filozofski fakultet, Rijeka 2004., 275-284.

22. Bilić, A. i Kolenić, Lj: Govor mjesta Andrijaševci, Šokačka rič 1. Zbornik radova znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, Vinkovci 2004., 5-50.

Stručni radovi:1. Kolenić, Lj.: Hrvatski pravopis, Život i škola br. 5. Osijek 2001., 117-123.2. Kolenić, Lj.: Lanosovićevi jezikoslovni savjeti, Istočna Hrvatska Osijek - Vukovar -

Ilok, Pedagoški fakultet, Osijek 2002., 193-203.3. Kolenić, Lj.: Peto izdanje hrvatskoga pravopisa, Fluminensia, Rijeka 2001., 119-125.4. Kolenić, Lj.: Potpuni rječnik Marulićeve Judite kao zasebna knjiga, Život i škola,

Sveučlište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek 2002., 154-156.5. Kolenić, Lj.: Povijest jezičnih putova, Život i škola br. 9, Osijek 2003., 135-138.6. Kolenić, Lj.: Zbornik radova posvećen basnama, Život i škola br. 9, Osijek 2003., 138-

141. 7. Kolenić, Lj.: Riječi slavonske ravnice, Književna revija, Osijek 2004., 213-215.8. Kolenić, Lj.: Hrvatski frazeološki rječnik, Život i škola br. 11, 1/2004., 183-185.9. Kolenić, Lj.: Kršćanstvo i dječja književnost, Život i škola br. 11, 1/2004., 183-185. 10. Kolenić, Lj.: Morfološka prilagodba tuđica u osječkom studentskom žargonu, Hrvatski

dijalektološki zbornik knj. 12, Zagreb 2003., 23-28.

Izv. prof. dr. sc. Branko Kuna- stalno zaposlen na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 30.05.2012.- e-mail adresa: [email protected]

Rođen sam 14. studenog 1965. u Osijeku. Osnovnu sam školu završio u Čepinu, a srednju u Osijeku. Oženjen sam i otac dvoje djece.

Studij hrvatskog jezika i književnosti upisao sam na Pedagoškom fakultetu u Osijeku u ak. 1985./86. godini. Diplomirao sam u rujnu 1990. s temom Deklinacijska paradigma imenica u novinsko-publicističkom stilu, a krajem te godine zaposlio sam se na Hrvatskom radiju Radiopostaji Osijek na mjestu lektora u informativnom programu, gdje sam za vrijeme Domovinskoga rata radio i kao novinar. Krajem 1993. prelazim u OŠ Svete Ane u Osijeku te nastavljam poslijediplomski studij opće lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U travnju 1997. zapošljavam se kao mlađi asistent na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Magistarski rad Izricanje posvojnosti genitivom u hrvatskom književnom jeziku obranio sam 1999., a doktorirao sam 2003. s temom pod naslovom Atributni genitiv u hrvatskome standardnom jeziku (mentor dr. sc. I. Pranjković) na Filozofskom fakultetu Zagrebu. U ak. 2004./2005. god. predajem Teoriju jezika i Suvremeni hrvatski književni jezik (fonologija) te izborni kolegij Tvorba riječi u hrvatskom jeziku, a prijašnjih godina vodio sam još i Jezične vježbe te vježbe iz morfologije. Nastupao sam na međunarodnim i domaćim znanstvenim

141


skupovima, a suradnik sam u projektu Gramatikalizacija u suvremenom hrvatskom jeziku (voditelj dr. sc. V. Rišner). Do sada sam objavljivao znanstvene i stručne radove s područja morfosintakse, tvorbe riječi, lingvostilistike i pragmalingvistike u Jeziku, Raspravama IHJ, Jezikoslovlju, Kolu, Dubrovniku, Književnoj reviji, a priloge iz jezikoslovlja (prikazi, komentari, reportaže, jezični savjeti) objavljivao sam i u programima Hrvatskoga radija i Radija Deutsche Welle te u dnevnom tisku. Bio sam tajnik časopisa Jezikoslovlje, a od 2003. i član njegova uredništva. Pišem recenzije znanstvenih radova i knjiga s područja jezikoslovlja.

Znanstveni radovi

1. O izricanju posvojnosti prijedložnim genitivnim izrazima, Jezikoslovlje, godina II., br. 2.-3, Osijek, 1999., str. 34.-45.

2. Norma i posvojni genitiv bez odredbe, Jezik, god. 47. Zagreb, 1999., br. 1, str. 1-9.

3. Samozatajni istraživač i savjetnik – Eugenija Barić, Godišnjak MH Vinkovci, 2001. broj 18, str. 163-173.

4. Odnos adnominalnoga genitiva i pridjeva, Zbornik radova Drugog hrvatskog slavističkog kongresa, sv. 1, Zagreb, 2001., str. 503. – 511.

5. Pučki jezični slojevi Slamnigove poezije – između ludizma i estetizma, Zbornik izabranih radova triju saziva međunarodnog znanstvenog skupa "Dani Ivana Slamniga", Osijek, 2003., str. 133.-149.

6. Između atributne i predikatne posvojnosti, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2003., br. 29, str. 157.-171.

7. Benešićev Rječnik u kontekstu suvremenih hrvatskih jednojezičnika, 2004. Dani Julija Benešića – Zbornik radova I., Pergamena Zagreb i Muzej grada Iloka, str. 95.-105.

8. Posvojni genitiv i NP-pomicanje, Jezikoslovlje, god. 4. br. 2, Osijek 2003., str. 245-262.

Stručni radovi1. Odjeci Deklaracije u Slavoniji, Jezikoslovlje, god. I., br. 1, Osijek 1998., str. 70.-79.2. Peti hrvatski filološki skup, Jezikoslovlje, god. II., br. 2-3., Osijek 1999., str 207.-208.3. Maretić je daltonist(a), Književna revija, Osijek, br. 3-6 (razgovor s R. Katičićem), str.

221 - 231. 4. O neodređenim izrazima logično i matematički jasno (Lj. Šarić: Kvantifikacija u

hrvatskome jeziku), Kolo, br. 4., god. XI., Zagreb 2001., str. 550-557.5. Jezična davnina i pjesnička sadašnjost, Dubrovnik - časopis za književnost i znanost,

MH Dubrovnik 2002., god. XIII., broj 1-2., str. 478-479.6. Prikaz knjige Nede Pintarić: Pragmemi u komunikaciji, Jezikoslovlje, 3.1-2, Osijek

2002., str. 248.-252.7. Prikaz knjige M. Samardžije: Nekoć i nedavno, Jezikoslovlje, 3.1-2, Osijek 2002., str.

253.-257. 2. Nove pojave u jeziku javne komunikacije, Godišnjak MH Vinkovci 2003., br. 20., str.

7.-16.3. Slovo o stilu ili deautomatizaciji jezika, Jezikoslovlje, god. 4., br. 2, Osijek 2003., str.

282-285.4. Jezik između identiteta i ideologema, Jezikoslovlje, god. 4., br. 2, Osijek 2003., str.

279.-281.

Prof. dr. sc. Ana Pintarić- stalno je zaposlena na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 20.07.2009.- e-mail adresa: [email protected]

142


Ana Pintarić rođena je u Osijeku (1944). Poslijediplomski studij završila je 1984. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorski rad s naslovom Metodički pristup književnom i filmskom liku (mentor: prof. dr. sc. Stjepko Težak) obranila je 1987., na istom fakultetu. Kao nastavnica hrvatskoga jezika i književnosti radila je u osnovnoj i srednjoj školi, te kao savjetnica za nastavu hrvatskoga jezika i književnosti u Ministarstvu prosvjete i kulture Zavod za školstvo Osijek. Od 1987. godine vanjski je suradnik-mentor na Filozofskom fakultetu u Osijeku za metodičke vježbe studenata hrvatskoga jezika i književnosti, a od 1993. do danas u stalnom je radnom odnosu. Na Odsjeku Hrvatski jezik i književnost nositeljica je kolegija Metodika nastave hrvatskoga jezika i Dječja književnost. Na poslijediplomskom studiju Filozofskog fakulteta u Osijeku Hrvatska književnost i jezik u kontekstu srednjoeuropske knjiženosti i jezika predaje izborni predmet Hrvatska dječja proza u europskom kontekstu.

U znanstveno-nastavno zvanje docenta iz područja filologije za književnost prvi je put izabrana 1. rujna 1993., drugi put u isto zvanje 3. ožujka 1994. godine. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora iz područja humanističkih znanosti izabrana je 9. svibnja 2000. godine. U znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz područja humanističkih znanosti - polje jezokoslovlja i znanosti o književnosti - izabrana je 12. srpnja 2004.

U središtu njezinoga znanstvenoga i stručnoga rada jest metodički pristup nastavi hrvatskoga jezika i književnosti, izražavanja i stvaranja, medijske kulture, te dječja književnost. Iz navedenih je područja objelodanila 60 znanstvenih i stručnih radova i 7 knjiga.

U dosadašnjem razdoblju bila je voditeljica 10 međunarodnih znanstvenih skupova, a suutemeljiteljica dva skupa: Djeca u ratu i poslije rata i Zlatni danci.

Ukupno je do danas uredila 10 zbornika radova s međunarodnih znanstvenih skupova i skupova s međunarodnim sudjelovanjem.

Godine 1998. bila je u suradničkom timu za ponovno pokretanje časopisa za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja Život i škola, u kojemu je imenovana glavnom i odgovornom urednicom. Časopis izlazi dva puta godišnje. Osim toga član je Znanstvenog vijeća časopisa Diakovensia, teološki prilozi, Teologija u Đakovu i Uredništva časopisa Hrvatski, Filozofski fakultet Zagreb.

Suautorica je udžbenika iz hrvatskoga jezika, vježbenica, lektirnih bilježnica i knjiga za učitelje za prvi, drugi, treći i četvrti razred osnovne škole Zlatni dani 1, Zlatni dani 2, Zlatni dani 3 i Zlatni dani 4. (Školska knjiga, Zagreb).

U proteklom je razdoblju bila voditeljica znanstvenog projekta Hrvatska dječja književnost u europskom kontekstu. Aktivno je surađivala na projektu Hrvatska leksikologija (voditeljica: dr. Ljiljana Kolenić), a trenutačno je suradnik na projektu Istraživanje čitateljskih interesa i informacijskih potreba djece i mladih (glavni istraživač dr. Srećko Jelušić).

Član je povjerenstva za obranu jednog doktorskog i jednog magistarskog rada (na Filozofskom fakultetu Zagreb), a imenovana je mentoricom za izradu jednog magistarskog rada (na Filozofskom fakultetu Osijek).

Svake godine s izlaganjem sudjeluje na 4-5 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Za prodekanicu Pedagoškog fakulteta Osijek (danas: Filozofskog fakulteta) birana je dva mandata (1996-1998. i 1998-2000). Trenutačno je dekanica Filozofskog fakulteta Osijek u drugom mandatu.

Na temelju članka 98. Ustava Republike Hrvatske i odlukom predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana odlikovana Redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

Knjige1. Peko, A.- Pintarić, A.: Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Sveučilište J. J.

Strossmayera, Pedagoški fakultet, Osijek, 1999., str. 280.2. Pintarić, Ana: Bajke, pregled i interpretacije, Matica hrvatska-Pedagoški fakultet, Osijek,

1999., str. 230.

143

3. Pintarić, Ana: U svjetlu interpretacije - roman Striborovim stazama, Pedagoški fakultet Osijek, Matica hrvatska Osijek, 2003., str. 150.

4. Pintarić, Ana: U svjetlu interpretacije – Zlatni danci Jagode Truhelke, Filozofski fakultet, Osijek, 2004., str, 132.

Znanstveni radovi 1. Pintarić, Ana: Zanimljivost romana Prikaza, Legenda o bijeloj ženi Ante Gardaša.// Kako

razvijati kulturu čitanja, Centar za dječju knjigu, Zagreb, 1999., str. 64-75, izvorni znanstveni rad

2. Pintarić, A., Peko, A.: Razvijanje kritičkoga mišljenja u nastavi hrvatskoga jezika, Život i škola, 1-2, Časopis za teoriju i praksu nastave, Pedagoški fakultet, Osijek, 1999., str. 23-39, suautorski izvorni znanstveni rad

3. Pintarić, Ana: Utjecaj Mandićevog Uputjenja na Relkovićev Kuchnik, Jezikoslovlje, 2-3/1999., str. 157-170, Osijek, izvorni znanstveni rad

4. Pintarić, Ana: Antun Mandić i Uputjenje k'slavonskomu pravopisanju 1779.// Matija Antun Relković i Slavonija 18. stoljeća, Zagreb-Davor, 2000., str. 253-272, izvorni znanstveni rad

5. Pintarić, Ana: Od Jagode Truhelke do Josipa Cvenića, Zlatni danci 2 - Prinos Osijeka dječjoj književnosti, Pedagoški fakultet, Osijek, 2000., str. 97-112., izvorni znanstveni rad

6. Pintarić, Ana: Putevi umjetničke bajke, Književna revija 5-6, Matica hrvatska, Osijek, 2000., str. 45-49., izvorni znanstveni rad

7. Pintarić, Ana: Pavao Matijević (U spomen na 4o. godišnjicu smrti), Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, 4/2000., str. 268-171., izvorni znanstveni rad

8. Pintarić, Ana: Hrvatska bajka na kraju tisućljeća – posljednjih deset godina, Zlatni danci 3 – Bajka od davnina pa do naših dana, Pedagoški fakultet, Osijek, 2001., str.187-196., izvorni znanstveni rad

9. Pintarić, Ana: Grafija u Razgovoru od svetog Bone Mucsenika od o. fra. Antuna Thomassevichia, Riječ, Hrvatsko filološko društvo Rijeka, 2001., str. 52-57., izvorni znanstveni rad

10. Pintarić, Ana: Priče iz slavonskoga života Pavla Matijevića, Drugi hrvatski slavistički kongres, Hrvatsko filološko društvo, Filozofski fakultet Zagreb, 2001., str.621-629., izvorni znanstveni rad

11. Pintarić, Ana: Vukovarske uspomene – zlatni danci s. Mariangele Žigrić.//Istočna Hrvatska: Osijek-Vukovar-Ilok, zbornik radova, ur. Ana Pintarić, Osijek, 2002., str. 203-213., izvorni znanstveni rad.

12. Pintarić, Ana: Metodičke vježbe u nastavi hrvatskoga jezika – Zlatookin osmijeh kao jezičnometodički predložak, //Život i škola, 7, Pedagoški fakultet, Osijek, 2002., 15-26., izvorni znanstveni rad

13. Pintarić, Ana: Stvaralački jezično-književni pokus.// Dijete i jezik danas, Visoka učiteljska škola, 2001, 82-92 ., izvorni znanstveni rad

14. Pintarić, Ana: Roman Striborovim stazama u nastavi hrvatskoga jezika, Život i škola, 8, 2/2002, Pedagoški fakultet, Osijek, str. 75-96., izvorni znanstveni rad

15. Pintarić, Ana: Gardaševe bajke na početku 21. stoljeća.//Anto Gardaš, Podmorski kralj, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., str. 143-148., izvorni znanstveni rad

16. Pintarić, Ana: Osječke basne, Zbornik radova Zlatni danci 4 – Basne, Pedagoški fakultet Osijek, Filozofski fakultet Pečuh, 2003, 193-207., izvorni znanstveni rad

17. Pintarić, Ana: Pjesmopriče o životinjama Dunje Kalilić za male veliše i velike mališe, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb, 2003, 56-69., izvorni znanstveni rad

18. Pintarić, Ana: Stare osječke bajke – zametci i izdanci.//Osijek kao kulturno I književno srednjoeuropsko središte, Književna revija, Osijek, 2003, 87-100., izvorni znanstveni rad

19. Pintarić, Ana: Motiv djevojčice sa šibicama u hrvatskoj književnosti, Riječ, časopis za filologiju, Hrvatsko filološko društvo, Rijeka, 2003, 180-189., izvorni znanstveni rad

144

20. Pintarić, Ana: Božić u Zlatnim dancima.//Zlatni danci 5 - Kršćanstvo i dječja književnost, Filozofski fakultet Osijek, Filozofski fakultet Pečuh, Matica hrvatska Osijek, 2004, str. 143-160., izvorni znanstveni rad

21. Pintarić, Ana: Kršćanski motivi u pripovijetki Uskrsna zvona Jagode Truhelke, Život i škola, Filozofski fakultet Osijek, str. 7-14.

Stručni radovi1. Pintarić, Ana: Kada sam glasno pričao s rijekom (Pogovor knjizi Boje sjećanja Edgara

F. Smitha), Matica hrvatska, Osijek, 2000. str. 177-181, prikaz2. Pintarić, Ana: Prikaz knjige Župnik na prvoj crti vlč. Vlade Košića, Život i škola,

3/2000., Osijek, str.125-130, prikaz 3. Pintarić, Ana: Novo čitanje Alice u Zemlji čudesa Karol Visinko, Život i škola, 6 (2001)

str. 114-115, prikaz4. Pintarić, Ana: O pripovijetkama Dinka Šimunovića.//Dinko Šimunović, Duga, Mozaik

knjiga, Zagreb, 2002., pogovor, str.5-12, stručni rad5. Pintarić, Ana: Stjepko Težak: Jezični prijelomi i mijene u hrvatskoj umjetnosti riječi,

prikaz, Život i škola, 7 (2002), 151-154., prikaz6. Pintarić, Ana: Kakav udžbenik žele studenti.//Udžbenik i virtualno okruženje, Zbornik

radova sa znanstveno-stručnog skupa, Školska knjiga, Zagreb, 2004., str. 137-140.7. Ana Pintarić: Četvrti jezični savjetnik (Prikaz knjige Stjepka Težaka), Život i škola,

11/2004., str. 186-189, prikaz8. Ana Pintarić: Klasici hrvatske dječje književnosti, (Prikaz knjige Stjepana Hranjeca),

Život i škola 11/2004., str. 198-199, prikaz

Urednica znanstvenog zbornika1. Pintarić, Ana. (ur.) (2000). Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog skupa Zlatni

danci 2 Prinos Osijeka dječjoj književnosti. Osijek: Pedagoški fakultet, str. 112.2. Pintarić, Ana. (ur.) (2001). Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog skupa Zlatni

danci 3 - Bajke od davnina pa do naših dana. Osijek: Pedagoški fakultet, Pečuh: Hrvatski znanstveni zavod, str.213.

3. Pintarić, Ana. (ur.) (2002). Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog skupa Istočna Hrvatska: Osijek-Vukovar-Ilok. Osijek: Pedagoški fakultet, str. 251.

4. Pintarić, Ana. (ur.) (2003). Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa Zlatni danci 4 - Basne. Osijek: Pedagoški fakultet, Pečuh: Filozofski fakultet, str. 223.

5. Pintarić, Ana. (ur.) (2004). Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenoga Zlatni danci 5 – Kršćanstvo i dječja književnost. Osijek: Filozofski fakultet. Pečuh: Filozofski fakultet,. Osijek: Matica hrvatska, str. 162.

Prof. dr. sc. Goran Rem- stalno je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 27.04.2009.- e-mail adresa: [email protected]

Goran je Rem rođen 12. studenog 1958. u Slavonskom Brodu, hrvatski je državljanin. I majka Jasenka i otac Vladimir su također rođeni Brođani, a njegova supruga Slade rođena je u Vinkovcima, dok je kćerka Paula 1995. rođena u Osijeku. Dragovoljac je Domovinskog rata od 20. rujna 1991. Osim hrvatskoga govori engleski jezik i pasivno poznaje njemački, talijanski i francuski.

Školovanje i usavršavanje:Goran je Rem rođen 12. studenog 1958. u Slavonskom Brodu.Osnovnu je školu "Josip Kozarac" pohadjao u Vinkovcima, a u Vinkovcima je završio i Gimnaziju "Matija Antun Reljković", prirodoslovnoga smjera ,1977.g.

145


Studira kroatistiku, tadašnju jugoslavistiku, na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, od l977. do 1981, a te iste l981. upisuje i postdiplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje magistarski rad predaje 1985. i magistrira 1987. Maturalni mu je rad naslovljen "Ljubav u pjesništvu Tina Ujevića i Stanka Vraza", diplomski mu je rad naslova " O Tinu Ujeviću ili o njegovu pjesništvu?", a magistarski "Aspekti metajezičnosti u suvremenom hrvatskom pjesništvu". Doktorira 1998. s temom "Intermedijalnost u suvremenom hrvatskom pjesništvu". Maturalna mu je mentorica Milka Tvrdeić, diplomski mu je mentor prof. dr. sc. Ivo Bogner kojemu je 1980. i 1981. i demonstratorom, magistarski mu je mentor akademik prof. dr. sc. Miroslav Šicel, a pri disertaciji mentorom mu je prof. dr. sc. Cvjetko Milanja.Radio je kao gimnazijski i osnovnoškolski nastavnik hrvatskoga jezika i književnosti u Vinkovcima, Novom Selu i Osijeku, sedam je godina nastavnik hjk u Tekstilnom školskom centru u Osijeku (Vukovarska 1). 1990. i 1991./1992. rukovoditeljem je osječkoga SKUC-a.Od lipnja 1992. predavač je Stilistike na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, a zatim od l995. prelazi na kolegij Nova hrvatska književnost gdje je znanstvenim asistentom, pa višim asistentom, te od 1999. i docentom.

Nagrade:1. Brankovu nagradu Filozofskog fakulteta u Novom Sadu za rad O Ujeviću ili o

Ujevićevu pjesništvu (1981.);2. Nagradu 7 sekretara SKOJ-a za zbirke pjesama iz 1985. i rad Sintaksa na molnjite u

poeziji Radovana Pavlovskog (Zagreb, 1986.)3. Duhovno hrašće, nagradu Pjesničkih susreta u Drenovcima 1996., za zbirku pjesama

Dobre oči tvoje.4. Fran Galović, državna nagrada za zavičajno stvaralaštvo 2000., nagrada za knjigu

Sretne ulice – osječka čitanka, (u suautorstvu s Helenom Sablić Tomić).

Od 1983. uređuje književne i multimedijalne programa u Studentskom centru u Osijeku, uvodeći tjedni ritam kao minimum tribinskoga programa. Program uređuje sve do posljednjih STUC-ovih složenijih zahvata 1993. i 1994. Program je konceptno kulminirao fanzinskim projektom Noise Slawonische Kunst iz 1990. gdje je angažirana široka kulturna i umjetnička scena mlađe i modernističke provenijencije (snimanje glazbenih albuma, tiskanje knjiga, fanzina, održavanje niza koncerata, izložbi, performancea, projekcije filmova, produkcija scenskih projekata itsl.). Od 1984. ta se tribina umrežuje kao tribina književnoga projekta Quorum čiji inače biblioteka i časopis izlaze u Zagrebu. Od 1990. do 2002. urednikom je časopisa Književna revija iz Osijeka, gdje uređuje desetak tematskih blokova naslovljenih Neotradicija.

U književnosti se javlja teenagerskom knjigom pjesama Ženitva 1977/1979. Kao student, 1980. pokreće književni časopis na Pedagoškom fakultetu imenovan Rijek i potpisuje te godine pet izvoda i prvi broj 1981.(suurednici Vesna Radl, Ljerka Radoš, Vlasta Anđelić, Delimir Rešicki, Stanko Dabić, Darko Vuković, Julijana Matanović, Nedžad Ibrahimović, a suradnici su još i Sanda Ham, Omerka Žigić, Jagoda Kristić, Vladimir Džanko, Zdenka Biljan i još mnogi drugi).1985. tiska tri zbirke poetskih tekstova: Jesenji metak i Post ili past u Osijeku i Agregacija slova u Zagrebu. Dvije godine kasnije tiska pjesmu-plakat Sonic Youth. Petu knjigu pjesama bjelodani 1995. naslovljenu Dobre oči tvoje, a 2001. s multimedijalnim i likovnim umjetnikom iz Slavonskog Broda Ivicom Šeremetom bjelodani dvoautorsku mapu Nikada i sad, otiskanu u Koprivnici. Zajedno sa filmskim i multimedijalnim umjetnikom Ivanom Faktorom te povjesničarom umjetnosti Vlastimirom Kusikom, književnikom Delimirom Rešickim i likovnjakom Krunislavom Stipeševićem, 2000.-e otpočinje multimedijski projekt Psi, produciran u sklopu skupa Dani Ivana Slamniga (1998., 2000.,2001…).1994. tiska kolumnističkoesejističku knjigu ratne tematike Čitati Hrvatsku, u koprodukciji Otvorenog sveučilišta Osijek i Durieuxa Zagreb.1987. piše projekt-dramu Stanje stvari, i bjelodani je u tekstualnome obliku 2001. U ljeto 1989. multimedijski performance Izvedba postavljen je u produkciji OLJM-SKUC Osijek.

146

2002. dramski igrokaz Pobuna junakinja izvodi dramska skupina OŠ Jagoda Truhelka u pedagoškoj i stručnoj pripremi njihove voditeljice Slade Rem, potom se postavlja u Dječjem kazalištu Osijek.1988. na jednomjesečnoj je stipendiji filologa neromanista na Sveučilištu u Lyonu, gdje istražuje žanrove medijskih tekstova, na CEEPUS stipendiji je 1997. mjesec dana kao gost na Sveučilištu u Grazu, istražuje austrijski konkretizam i intermedijalne književne projekte, a održava i predavanje Hrvatsko ratno pismo, transmedijalnost. Gostujuća predavanja 1999., 2002. i 2004. održava na slavističkim-kroatističkim katedrama u Krakowu, Warszavi i Poznanu, te Budimpešti. Sudjeluje u nizu znanstvenih skupova u Hrvatskoj, Mađarskoj i Poljskoj.Magistarski rad, u izvjesnoj mjeri prerađen, 1988. otiskuje kao knjigu pod naslovom Poetika brisanih navodnika, u biblioteci Znaci u Zagrebu.Kritičarsku i esejističku produkciju, usmjerenu istraživanju medijske osjetljivosti i svijesti teksta i konteksta hrvatskoga postmoderniteta, prikuplja i konceptualizira 1989/1990. u knjizi naslovljenoj Zadovoljština u tekstu.Priređuje, od 1992. do 1994. devet svezaka za knjižnicu književne baštine Slavonica (Dobriša Cesarić, Hugo Badalić, Vanja Radauš, Saša Benček, Ferdo Juzbašić, Ante Kovač, Stjepan Jakševac, Jakov Ivaštinović, Dragan Mucić). Potom 1997. priredjuje zbornik radova o Ivanu Kozarcu, 1999. zbornik o Vladimiru Kovačiću. U Knjižnici Croatica 1998. priredio i predgovorom opremio knjigu Ivo Kozaračanin: Sam Čovjek.U MH Osijek od 1997. do 1999. uređuje knjižnicu Neotradicija ( Zlata Šundalić, Miklos Radnoti, Sanda Ham, Delimir Rešicki, Stjepan Blažetin, H.S.Tomić, Vilma Vukelić, Josip Cvenić, Rišner,…), a novi niz te knjižnice potpisuje 2004. (Ana Lederer, Vinko Brešić, Zoltan Virag, Katalin Ladik, Zlata Šundalić) . Prireditelj je i pogovaratelj knjige Ponterosso - izabranih pjesama Milorada Stojevića iz 2000. Pogovarateljski radi na reprintu zbirke Đerdan Josipa Stošića 2001. Priređuje i predgovarateljski priprema stručni udio u knjizi Hugo Badalić: Izabrane pjesme. Članom je od 2002. projektnoga odbora knjižnice Brodski pisci. Na Danima Dobriše Cesarića u Požegi 2002. i 2003. je sazivačem i voditeljem okruglog stola - stručnog kolokvijaOpsežnu monografiju-studiju o aspektima kulturne i umjetničke te massmedijske produkcije u slavonskom ratnom prostoru bjelodani 1997. pod naslovom Slavonsko ratno pismo. Knjigu sunakladnički otiskuju tri ogranka Matice hrvatske (Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod). Recenzenti su Dubravka Oraić Tolić, Ivan Rogić Nehajev.1999. u suautorstvu sa Helenom Sablić Tomić priredjuje Osječku čitanku naslovljenu Sretne ulice, a godinu kasnije i Đakovačku čitanku naslova Puut nebeski. Nakladnici su ogranci Matice hrvatske Osijeka i Đakova.2002. tiska Panoramu granice, izbor iz korpusa hrvatske intermedijalne poezije, u izdanju Matice hrvatske Sisak, kao trobroj časopisa Riječi, s predgovorom i suradnjom Zvonimira Mrkonjića.1998. pokreće znanstveni književni projekt, zajedno sa prof. dr. sc. Cvjetkom Milanjom i dr. sc. Branimirom Bošnjakom, višedisciplinarni međunarodni znanstveni skup Modernitet druge polovice dvadesetoga stoljeća, postmodernitet (Slamnigovi dani), i saziva ga u pet izvoda (1998, 2000, 2001, 2003/2004.).

Prof. dr. sc. Vlasta Rišner- stalno je zaposlena na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 14.11.2011.- e-mail adresa: [email protected]

Vlasta Rišner rođena je 1962. godine u Osijeku, gdje je završila srednju školu (CUO “Braća Ribar”). Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu 1986. godine, a tijekom studiranja nagrađena je Rektorovom nagradom i nagradom Znanstvenoga vijeća Pedagoškoga

147

fakulteta. Magistrirala je 1991. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s radom na temu Struktura rečenica u Sanktoralu Hrvojeva misala, a mentor je bio akademik Stjepan Dam,janović. Doktorirala je također na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2001. godine s radom Prijedlozi u djelima slavonskih književnika od 18. do 20. stoljeća, pred komisijom koju su činili: prof. dr. sc. Ivo Pranjković, mentor, prof. dr. Josip Silić i izv. prof. dr. Sanda Ham. Od 1992. godine zaposlena je na Pedagoškom (danas Filozofskom) fakultetu u Osijeku, u početku kao asistent, a od 2001. godine kao docent na kolegiju Suvremeni hrvatski književni jezik.

Kao istraživač, V. Rišner bila je uključena u projekt Leksikologija i frazeologija hrvatskoga jezika, a od prosinca 2002. godine vodi projekt Gramatikalizacija u suvremenom hrvatskom standardnom jeziku.

Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima te predavala na poslijediplomskom studiju u Osijeku i Zagrebu. Predavanje s temom Prijedlozi nekad i danas održala je polaznicima Zagrebačke slavističke škole u Dubrovniku 2004. godine.

Jezikoslovnim savjetima sudjeluje u programu Hrvatskoga radija u emisiji Govorimo hrvatski.

Radovi1. O nepromjenjivim riječima u gramatikama, Jezikoslovlje, god. 2., 2-3, Osijek, str. 45-

56.2. Usporednost prijedloga u i na u akuzativnim i lokativnim prijedložnim izrazima,

Zbornik radova I s Drugog hrvatskog slavističkog kongresa, Zagreb, 2001., str. 593- 601.

3. O stilskoj izražajnosti predikatnoga imena u instrumentalu, Jezik, 49. god., br. 1, 2002., str. 10-18.

4. O jeziku u Milčetića, Zbornik o Ivanu Milčetiću, književnom povjesničaru, filologu i etnologu, Zagreb, 2002., str. 231-243.

5. Osobno i neosobno u prozi Ivana Slamniga, OSlamnigu, zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Modernitet druge polovice dvadesetog stoljeća, Dani Ivana Slamniga, Osijek – Pečuh, Osijek, 2003., str. 223-235.

6. Morfosintaktička obilježja dativnih izraza zu glagole kretanja, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 29, Zagreb, 2003., str. 259-273.

7. Dragutin Prohaska između književne povijesti i jezikoslovlja, Zbornik o Dragutinu Prohaski, Zagreb, 2003., str. 183-195.

8. O jeziku Razgovora Julija Benešića, Dani Julija Benešića / Selak, Ante (ur.). Zagreb : Pergamena, Muzej grada Iloka, 2004. str. 135-148.

Prof. dr. sc. Zlata Šundalić- stalno je zaposlena na Filozofskom fakuzltetu u Osijeku- posljednji izbor: 29.11.2010.- e-mail adresa: [email protected]

Doc. dr. sc. Zlata Šundalić (1960.) je nakon završene osnovne i srednje škole upisala studij kroatistike na Pedagoškom fakultetu u Osijeku i diplomirala 1984. godine. Nakon rada u srednjim školama u Benkovcu i Osijeku primljena je godine 1987. za asistenta iz područja filologije na Pedagoški fakultet u Osijeku. Nakon odslušanog poslijediplomskog studija na istom fakultetu magistrirala je 1990. godine iz područja slovenistike. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu odobrena joj je tema doktorskog rada iz područja Stare hrvatske književnosti, koji je uspješno obranjen 1998. godine. Na matičnom je fakultetu do 1995. godine izvodila nastavu iz slovenistike, a nakon toga i iz kolegija Stara hrvatska književnost, jer je 1996. godine izabrana u suradničko zvanje asistenta za kolegij Hrvatska književnost (Stara hrvatska književnost). Godine 1999. izabrana je u suradničko zvanje višeg asistenta za predmet Stara hrvatska književnost, a 2000. godine je izabrana u suradničko zvanje docenta.

148


Objavljivala je radove iz područja slovenistike i kroatistike, na slovenskom i hrvatskom jeziku, u domaćim i stranim publikacijama (oko pedeset radova). Priredila je knjigu i napisala pogovor o Josipu Forku u ediciji Slavonica (1994). Godine 2003. objavila je knjigu Studenac nebeski. Molitvenici u hrvatskoj književnosti od 16. do kraja 18. stoljeća (s posebnim osvrtom na Antuna Kanižlića). Sudjelovala je u radu domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, kao i u realizaciji znanstvenih projekata (Barok u slavonskoj književnosti – voditelj J.Matanović, Leksikon hrvatske književne kulture 16. stoljeća – voditelj D.Dukić, Hrvatska književna enciklopedija – voditelj V.Visković). Danas je nositelj kolegija Stara hrvatska književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku i Vinkovcima.

Radovi:2. O Relkovićevim "Slavonskim libaricama", u: Matija Antun Relković i Slavonija 18.

stoljeća, uredio Damir Agičić ... et al.; Zagreb - Davor 2000, str. 173.-186.3. Prikaz knjige Stjepan Blažetin, Književnost Hrvata u Mađarskoj od 1918. do danas

(Osijek Matica hrvatska 1998.), Revija 1-2/1999, str. 219.-222, godište 39.4. O smijehu Velikanovićevih "Srijemskih priča", u: Dani Josipa i Ivana Kozarca. Zbornik

za 1999. godinu; uredili Helena Sablić Tomić i Martin Grgurovac, Vinkovci 2000, Privlačica, str. 135.-155.

5. Tragovi nabožne književnosti u Kovačićevu djelu, u: Dani hvarskog kazališta / Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu, Zagreb – Split 2000, HAZU-Književni krug, str. 136.-162.

6. U "Leksikonu hrvatskih pisaca", autor koncepcije Krešimir Nemec; urednici: Dunja Fališevac, Krešimir Nemec, Darko Novaković; Školska knjiga, Zagreb 2000 – napisala sam 19 natuknica, i to o sljedećim piscima: Blaž Tadijanović, Josip Stojanović, Aleksandar Tomiković, Antun Josip Turković, Ivan Velikanović, Šimun Mecić, Emerik Pavić, Štefan Fuček, Nikola Krajačević Sartorius, Marijan Jaić, Vitale Andriaši, Juraj Mulih, Ivan Belostenec, Baltazar Milovec, Štefan Zagrebec, Pavao Posilović Mošunjanin, Ignac Kristijanović.

7. Vodnik i prosvjetiteljstvo – povijest slova ili povijest duha, u: Zbornik o Branku Vodniku književnom povjesničaru, uredio Tihomil Maštrović, Zagreb 2001, str. 95-113.

8. Pastoralni kompleks Gleđevićeva Porođenja Gospodinova, u: Krležini dani u Osijeku. Hrvatska dramska književnost i kazalište – inventura milenija. Prvi dio, uredio Branko Hećimović, Zagreb 2001., str. 42.-59.

9. Prozno stvaralaštvo Adele Milčinović, u: Dani hvarskog kazališta, XXVII – Književnost i kazalište hrvatske moderne – bilanca stoljeća, Zagreb – Split 2001, HAZU – Književni krug, str. 334.-357.

10. Dva barokna molitvenika, u: Drugi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova II., uredile Dubravka Sesar i Ivana Vidović Bolt, Zagreb 2001, Hrvatsko filološko društvo, str. 49.-57.

11. Sekundarni žanr(ovi) u Marulićevoj Juditi, Colloqvia Marvliana XI – Radovi s međunarodnog skupa "Marko Marulić, otac hrvatske književnosti", Split 2002, str. 57.-84.

12. Molitvenici u Slavoniji u 18. stoljeću, u: Fra Luka Ibrišimović i njegovo doba. Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Požega, 3. i 4. prosinca 1998; urednik Filip Potrebica; Jastrebarsko 2001, Naklada Slap, Biblioteka Posegana, Knjiga 7; str.207.-240.

13. Kako čitati Mecićev Zraak Suncſani od Duſſe aliti PUUT Od Priſuetoga i Prislavnoga Krixa iz 1726. godine; u Krležini dani u Osijeku 2001. – Hrvatska dramska književnost i kazalište – inventura milenija, Drugi dio; priredio Branko Hećimović, Zagreb-Osijek 2002, str. 19-38.

14. Tri ambijenta Slamnigove kratke proze, u: Dani Ivana Slamniga. Zbornik izabranih radova triju saziva međunarodnog znanstvenog skupa (Osijek studenog 1998., Osijek studenog 2000., Osijek-Pečuh 2001), urednik Goran Rem, Osijek 2003, str. 197-215.

149

15. Siromašna slavonska crkvica i bogata isusovačka crkva u Dubrovniku (ili Prohaska o baroku), u: Zborniku o Dragutinu Prohaski književnom povjesničaru i književnom kritičaru, glavni urednik Tihomil Maštrović, Zagreb 2003, str. 45.-66.

16. Studenac nebeski. Molitvenici u hrvatskoj književnosti od 16. do kraja 18. stoljeća (s posebnim osvrtom na Antuna Kanižlića), Književni krug, Split 2003, str. 1.-610.

17. Životinja i hrvatska renesansna pastoralno-idilična drama; u: Krležini dani u Osijeku 2002. – Žanrovi u hrvatskoj dramskoj književnosti i struke u hrvatskom kazalištu; priredio Branko Hećimović, Zagreb-Osijek, 2003.; str. 18-49.

- prošireni je tekst pročitan na HR 3 u okviru emisije "Zoofon" (uređuje Giga Gračan) i to:

1. dio – 3. I 2004.2. dio – 10. I 2004.3. dio – 17. I 2004.

18. Biljni svijet u hrvatskoj renesansnoj pastoralno-idiličnoj drami, u: Krležini dani u Osijeku 2003. – Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila, priredio Branko Hećimović, Zagreb – Osijek, 2004, str. 19-44.

Prof. dr. sc. Milovan Tatarin- stalno je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 19.04.2010.- e-mail adresa: [email protected]

Milovan Tatarin rođen je 9. prosinca 1965. u Osijeku. Osnovnu školu završio je u Jagodnjaku, srednju u Dardi i Belom Manastiru. Na Pedagoškom fakultetu (danas Filozofski fakultet) Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku upisao studij Hrvatskog ili srpskog jezika i književnosti 1984. godine, apsolvirao 1988, a diplomirao 1989. godine. 15. siječnja 1990. godine zaposlio se na Pedagoškom fakultetu kao "pripravnik-istraživač iz područja filologije za književnost na određeno vrijeme"(znanstveni novak) u projektima prof. dr. sc. Stanislava Marijanovića Udio i doprinos Josipa Jurja Strossmayera razvitku prosvjete, kulture i umjetnosti (1985 – 1990) i Corpus Strossmayeranum (1996 – 2000). Godine 1989. upisao na Pedagoškom fakultetu poslijediplomski studij koji je završio 1991. Magistarski rad Crnorizac Hrabar i Nikola Modruški u obrani slavenskog jezika (mentor: prof. dr. sc. Stanislav Marijanović) obranio 18. studenoga 1993. godine pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Stjepan Damjanović, predsjednik, prof. dr. sc. Dunja Fališevac, član, prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, član. Doktorirao je 30. ožujka 1999. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Legenda o Mariji Egipćanki u staroj hrvatskoj književnosti (mentor: prof. dr. sc. Josip Bratulić) pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, predsjednik, prof. dr. sc. Josip Bratulić, član, prof. dr. sc. Stjepan Damjanović, član.

8. lipnja 2000. godine održao je na Pedagoškom fakultetu nastupno predavanje (Srednjovjekovna legenda o pokajanoj bludnici i njezini zapadnoeuropski izvori) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Stručno povjerenstvo činili su: prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, prof. dr. sc. Stjepan Damjanović i prof. dr. sc. Milorad Nikčević. Od 2000. godine u zvanju je docenta, a od 2005. u zvanju izvanrednog profesora za predmet Stara hrvatska književnost.

Do 2000. godine vodio je seminare iz hrvatske srednjovjekovne književnosti, u akademskoj godini 1999/2000. vodio je seminare iz nove hrvatske književnosti, a od 2000/2001. počinje predavati Staru hrvatsku književnost na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost. Osnovno je područje njegova zanimanja dopreporodna hrvatska književnost, posebno nabožna književnost 18. stoljeća u Slavoniji.

Od 15. siječnja 1990. godine radi na Pedagoškom fakultetu u Osijeku kao znanstveni novak na određeno vrijeme, a od 1. travnja 2002. godine ima stalni radni odnos. Danas na Filozofskom fakultetu u Osijeku predaje staru hrvatsku književnost.

150


24. svibnja 1999. godine nagrađen Godišnjom državnom nagradom Republike Hrvatske za znanost za znanstvene novake u području humanističkih znanosti za knjigu Od svita odmetnici. 25. lipnja 2004. na VII. Đakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara nagradom "Julije Benešić"nagrađena mu je knjiga Kućni prijatelj.

Član je Hrvatskoga društva folklorista, Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva pisaca te Hrvatskoga centra ITI.

Objavljene knjige5. Početnica za odrasle (hrvatska čitanka za 8. razred osnovne škole u suradnji s

Julijanom Matanović), Profil, Zagreb, 2001, str. 346.6. Povijest, istina, prašina (Skeptički ogledi), Znanje, biblioteka “Itd”, Zagreb, 2002, str.

179.7. Psst! Knjige govore! (hrvatska čitanka za 5. razred osnovne škole u suradnji s

Jagnom Pogačnik), Profil, Zagreb, 2003, str. 223.8. Stara hrvatska drama (priredio), Znanje, Zagreb, 2003, str. 519.9. Ivan Velikanović: Ogledalo pokore (priredio), Riječ, Vinkovci, 2003, str. 175.10. Bludnica i svetica (Starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki), Naklada Ljevak,

Zagreb, 2003, str. 494.11. Kućni prijatelj, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004, str. 217.12. Feniks (Život i djelo Nikolice Bunića), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2004,

str. 285.

Izvorni znanstveni radovi1. Pjesni razlike pisaocâ stonskih, Dubrovnik, XI, 1-2, Dubrovnik, 2000, str. 305-333.2. Janko Ibler – kritičar i romanopisac, Dani Hvarskoga kazališta XXVI, Hrvatska

akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2000, str. 173-190.3. Utvara povijesti, utvara individualnosti (Utvare Ive Brešana – zahtjev za

oslobađanjem od prošlosti), Dometi, X, 1-4. Rijeka, 2000, str. 31-37.4. Tri stranca hrvatske komedije ili Kako smo se smijali povijesti, Kazalište, 5-6, Zagreb,

2001, str. 170-179.5. Plač Gospin i muka Isukrstova u slavonskoj nabožnoj knjizi 18. stoljeća, u: Krležini

dani u Osijeku 2000. (Hrvatska dramska književnost i kazalište – inventura milenija – prvi dio), Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2001, str. 80-101.

6. Novelistika Branimira Livadića, Dani Hvarskoga kazališta XXVII, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2001, str. 307-319.

7. Može li prostitutka postati svetica?, Kolo, XI, 2, Zagreb, 2001, str. 243-289.8. Dijarij Antuna Josipa Turkovića, osječkoga župnika, u: Drugi hrvatski slavistički

kongres, Zbornik radova II, uredile Dubravka Sesar i Ivana Vidović Bolt, Zagreb, 2001, str. 263-271.

9. Vještice i inkvizitori, Kazalište, 9-10, Zagreb, 2002, str. 186-193.10. Hagiografski spjev o svetoj Olivi Antuna Josipa Knezovića, Hrvatska književna

baština, 1, Zagreb, 2002, str. 305-402.11. Sreća, slučaj ili sudbina, Republika, LIX, 3, Zagreb, 2003, str. 46-57.12. Mandaljena pobjednica Velimira Deželića st., Dani Hvarskoga kazališta XXIX,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2003, str. 296-317.

13. Što žene žele ili ponešto o feminizmu dvadesetih godina prošloga stoljeća, Dani Hvarskoga kazališta XXX, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2004, str. 107-135.

14. Iznevjerena tradicija u “Josipu Prekrasnom” Ivana Bakmaza, Kazalište, 17-18, Zagreb, 2004, str. 96-100.

15. Galateja i Heroja – Tužne žene Palmotićevih drama, u: Krležini dani u Osijeku 2003. (Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila),

151

priredio Branko Hećimović, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2004, str. 45-63.

Radovi u knjizi1. Miro Gavran, Malo neobični ljudi (Pogovor: O čemu sanjaju mali neobični ljudi?).

Mozaik knjiga, Zagreb, 2000. 2. Pavao Pavličić, Rukoljub (Pogovori: Rukoljub vam šaljem, drage moje dame; Pismo

što ga je Milovan Tatarin poslao iz Osijeka Pavlu Pavličiću u njegov grad). Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, str. 319-344.

3. Anđelko Mrzljak, Kratka devetka (Pogovor: Kratka devetka za dugo sjećanje). Mozaik knjiga, Zagreb, 2002, str. 113-125.

4. Goran Duka, Grad nasuprot vremenu (Pogovor: Domišljena prošlost bijelog kamenog broda). Mozaik knjiga, Zagreb, 2002, str. 421-426.

5. Vjekoslava Huljić, Maksove šumotvorine (Pogovor: Ništa nije dovijeka osim dobrih djela, i dobrih priča, dodajem ja). Mozaik knjiga, Zagreb, 2002, str. 125-131.

6. Sanja Pilić, Faktor uspjeha (Pogovor: Crnka i kaktus, riječi i stanje). Mozaik knjiga, Zagreb, 2002, str. 147-161.

7. Pavao Pavličić, Melem (Pogovor: Oprostite, možete li me učiniti sretnim?). Mozaik knjiga, Zagreb, 2003, str. 345-364.

152

4.4. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) za provođenje praktične nastave

OŠ ANTUNA MIHANOVIĆA 1. Jasna Slivac

OŠ FRANJE KREŽME1. Marija Baličević 2. Vesna Bjedov

OŠ LJUDEVITA GAJA1. Anita Šojat

II. GIMNAZIJA1. Dina Marković2. Mirjana Bogdanović

I. GIMNAZIJA1. Ružica Šandrk 2. Melita Fišer

4.5. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa, a posebno način sudjelovanja studenata u ocjenjivanju nastavnog programaTijekom izvođenja nastave seminara kontrolira se uspješnost izloženih seminarskih radova, odnosno njihova pisana inačica (metodološke postavke, citiranje, korištenje primarnih i sekundarnih izvora). Nadalje, tijekom nastave se prati i vrednuje iščitanost zadane lektire, tako da se studentu pruža mogućnost da tijekom nastave odradi prvi dio pismenoga ispita, dakle onoga koji se odnosi na lektiru. Ova je mogućnost predviđena stoga što se na ovaj način student motivira na kontinuirano čitanje.Evaluacijski listići.

153

Documents

· Web viewTema diplomskog/seminarskog rada: izbor teme, tipovi tema; odnos teme i vremena potrebnog za izradbu rada. 2. 1. Priprema za pisanje diplomskog/seminarskog rada: izbor