21
REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA OPĆINA MARIJA BISTRICA PROGRAM RAZVOJA PODUZETNIČKE ZONE MARIJA BISTRICA 1 2019. – 2022. godine 1

 · Web viewTakođer, u planu je uvrštavanje općine Marija Bistrica u projekt integriranog prijevoza koji će uz Zagreb obuhvaćati i cijeli prsten oko grada. Sve navedeno ukazuje

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

REPUBLIKA HRVATSKAKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARIJA BISTRICA

PROGRAM RAZVOJA PODUZETNIČKE ZONE MARIJA BISTRICA 1

2019. – 2022. godine

listopad 2018. godine

1

1. UVOD

Općina Marija Bistrica je naselje i općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, smještena u Krapinsko-zagorskoj županiji. Nalazi se u kotlini između Zagrebačke gore (Medvednice) i Kalnika, Ivanščice, Strahinjčice i Macelja. Sela i zaseoci općine Marija Bistrica smješteni su na brežuljcima sjeveroistočnog obronka Medvednice na različitim nadmorskim visinama. Općina se proteže prema sjeveru do rijeke Krapine. S istočne strane omeđena je potokom Žitomirka, a na zapadnoj strani potokom Pinja. Na Slici 1 prikazan je geografski položaj općine Marija Bistrica.

Slika 1. Geografski položaj općine Marija Bistrica (Izvor: Prostorni plan Krapinsko – zagorske županije)

Marija Bistrica bila je do 1962. sjedište općine kojoj su pripadala sela: Globočec, Hum, Laz, Podgorje, Podgrađe, Poljanica, Selnica, Sušobreg i Tugonica. 1980 – ih godina Marija Bistrica funkcionirala je kao Mjesna zajednica u sastavu općine (ranije kotara) Donja Stubica. Sela Podgrađe i Tugonica pripojeni su općini Zlatar Bistrica, a selo Sušobreg općini Konjščina.

1993. godine nanovo je osnovana Općina Marija Bistrica i od tada djeluje samostalno kao jedinica lokalne samouprave. Susjedne su joj općine Konjščina, Zlatar Bistrica, Gornja Stubica, kao i gradovi Sveti Ivan Zelina i Zagreb.

Površina općine iznosi 68,01 km i obuhvaća sljedeća statistička naselja: Marija Bistrica, Globočec, Hum Bistrički, Laz Bistrički, Laz Stubički, Podgorje Bistričko, Podgrađe, Poljanica Bistrička, Selnica, Sušobreg Bistrički, Tugonica.

Prometna povezanost općine Marija Bistrica s ostatkom županije prema zapadu i sjeveru te gradovima Sveti Ivan Zelina i Zagreb prema istoku i jugu je dobra, a u skoroj budućnosti će se

2

izuzetno poboljšati zbog dovršetka izgradnje brze ceste na relaciji Mokrice (Zabok) – Zlatar Bistrica u proljeće 2019. godine.

Općinom Marija Bistrica prolazi vrlo važna državna cesta na čijem se raskrižju nalazi Općina i njeno središnje naselje Marija Bistrica. To je državna cesta D29 Novi Golubovec (D35) – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica – Soblinec – čvor Popovec (D3).

Od županijskih cesta Općinom Marija Bistrica prolaze:

Ž1006 D29 - Moravče – Adamovec - Belovar (Ž3278),

Ž2199 Poznanovec (D24) - Selnica,

Ž2202 Podgrađe - Tugonica (D29),

Ž2204 Konjščina (D24) – Sušobreg - Poljanica Bistrička – Marija Bistrica (Ž2221),

Ž2221 Donja Stubica (D307) - Marija Bistrica - Donje Orešje - Hrastje (D316),

Ž2224 Ž2221 – Gornja Stubica - Sv. Matej - D29

Ž2227 Marija Bistrica - Podgorje Bistričko

U najavi je i produženje izgradnje predmetne brze ceste na relaciji od Zlatar Bistrice do Marije Bistrice. Unazad nekoliko godina je sveobuhvatno obnovljena cesta Marija Bistrica – Kašina (preko Laza) koja predstavlja „žilu kucavicu“ za stanovništvo i gospodarske subjekte te najbrži put do glavnoga grada. Također, u planu je uvrštavanje općine Marija Bistrica u projekt integriranog prijevoza koji će uz Zagreb obuhvaćati i cijeli prsten oko grada.

Sve navedeno ukazuje na pogodan geografski položaj Poduzetničke zone Marija Bistrica 1, s odličnom perspektivom i potencijalom daljnjeg razvoja, a pogotovo s aspekta prometnog položaja u bliskoj budućnosti.

2. TRENUTNO STANJE RAZVIJENOSTI GOSPODARSTVA U OPĆINI MARIJA BISTRICA

Dostignuti stupanj gospodarskog razvoja općine Marija Bistrica prvenstveno je rezultat niza materijalnih i društvenih čimbenika, ali i povijesnih događaja koji su obilježili ovaj prostor. Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/2017) koja je na snazi od 01.01.2018. godine sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razvrstane su prema indeksu razvijenosti. Općina Marija Bistrica je prema indeksu razvijenosti razvrstana u V. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

U Strategiji razvoja općine Marija Bistrica 2016. – 2020. godine izvršila se analiza trenutnog stanja razvijenosti gospodarstva analizom primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora.

Primarni sektor obuhvaća sve one aktivnosti kojih se predmet rada nalazi na zemlji ili pod zemljom. Obuhvaća poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, rudarstvo i vađenje. U općini Marija Bistrica najveći

3

ekonomski značaj imaju vinogradarstvo i stočarstvo uz izražen potencijal razvoja ostalih poljoprivrednih djelatnosti i šumarstva.

Sekundarni sektor obuhvaća sve prerađivačke djelatnosti, a čine ga prerađivačka industrija, građevinarstvo, opskrba električnom energijom, plinom i vodom. U općini Marija Bistrica najveći značaj u sekundarnom sektoru imaju tradicionalni obrti.

Tercijarni sektor čine djelatnosti koje se bave pružanjem klasičnih gospodarskih usluga kao što su: ugostiteljstvo, trgovina na veliko i malo, hotelijerstvo, prijevoz, skladištenje i veze. U općini Marija Bistrica najveći ekonomski značaj, ali i potencijal imaju ugostiteljstvo i hotelijerstvo.

Za razumijevanje sadašnjeg stanja gospodarstva važno je spomenuti negative učinke pretvorbe i privatizacije iz 90-ih godina. Neuspjeli proces pretvorbe i privatizacije imao je negativne posljedice na razvoj gospodarstva na području općine Marija Bistrica. Jedan od najznačajnijih gospodarskih subjekata bilo je trgovačko društvo Tehnomehanika d.d.. Društveno poduzeće Tehnomehanika, Marija Bistrica osnovano je 1952. godine s osnovnom djelatnošću uslužnog karaktera iz područja komunalno - građevinskih usluga. Kasnije je, početkom 1990. godine trgovačko društvo registrirano za proizvodnju specijalnih konstrukcija i hidrauličkih nadgradnji. Djelatnost Tehnomehanike bila je izrada konstrukcijske i projektne dokumentacije, izrada i montaža na cestovna, željeznička i plovna transportna sredstva svih vrsta hidrauličnih nadgradnji i specijalnih čeličnih konstrukcija. Proizvodnja je bila organizirana na lokacijama u Mariji Bistrici i Loboru. Pretvorba je započeta 1992. godine uz novi razvojni program temeljem kojeg je Tehnomehanika trebala pokrenuti proizvodnju specijalnih vozila i lakih čeličnih konstrukcija, te proizvodnju automobilskih ljestava, automobilskih dizalica, hidrauličnih platformi, vozila za prijevoz karamboliranih vozila, traktorskih rovokopača, te niz drugih proizvoda. Zbog nemogućnosti nabave potrebne tehnologije za pokretanje nove proizvodnje te Domovinskog rata, i potrebe stavljanja u funkciju svih raspoloživih gospodarskih kapaciteta u obranu Hrvatske ovaj razvojni program nikada nije ostvaren. U razdoblju od 1992. do 1998. godine Tehnomehanika je bila uključena u proizvodnju opreme specijalnih namjena i naoružanja. Najznačajniji kupci bili su Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske te društva u većinskom državnom ili pretežitom državnom vlasništvu. Tehnomehanika je tada zapošljavala više od 300 djelatnika različitih zvanja. Zbog niza čimbenika koji su negativno utjecali na poslovanje poduzeća stečajni postupak nad Društvom otvoren je 28.02.2000. godine. U narednim se godinama mijenjalo vlasništvo nad Tehnomehanikom, a posljednji vlasnik nekadašnjeg najznačajnijeg gospodarskog subjekta na području Općine, trgovačko društvo Ventilator-TVUS d.o.o. pokrenuo je stečaj 2014. godine.

U SWOT analizi iz spomenutog dokumenta Strategija razvoja općine Marija Bistrica 2016. – 2020. godine kao dvije od glavnih «slabosti» navedene su upravo slabo razvijena poslovna / poduzetnička infrastruktura i nemogućnost stavljanja u gospodarsku funkciju prostora bivše Tehnomehanike.

4

3. SVRHA I CILJ PROGRAMA

U Strategiji razvoja općine Marija Bistrica 2016. – 2020. godine kao jedan od strateških ciljeva razvoja određen je – Razvoj konkurentnog gospodarstva. Strateški ciljevi i prioriteti razvoja općine Marija Bistrica u potpunosti su usklađeni sa strateškim okvirom Razvojne strategije Krapinsko-zagorske županije. U nastavku sveobuhvatni popis prioriteta unutar spomenutog strateškog cilja.

CILJ 1 – Razvoj konkurentnog gospodarstva

Prioritet 1.1. Razvoj konkurentne poduzetničke okolinePrioritet 1.2 Poticanje razvoja MSP-a i obrtništva temeljenih na novim tehnologijama, inovacijamaPrioritet 1.3. Razvoj turizma i diferencijacija turističke ponudePrioritet 1.4. Stvaranje uvjeta za sudjelovanje u razvoju lokalnog tržišta radaPrioritet 1.5. Poticanje novih investicija

Izvor: Strategija razvoja općine Marija Bistrica 2016. – 2020. godine

Opis strateškog cilja i za razvoj Poduzetničke zone Marija Bistrica 1 primjenjivih prioriteta slijedi u nastavku:

STRATEŠKI CILJ RAZVOJ KONKURENTNOG GOSPODARSTVA

Neophodno je identificirati smjernice gospodarskog razvoja koji će biti usklađen s mogućnostima, željama i potrebama svih društvenih grupa. Prvenstveno je potrebno identificirati industrije koje mogu generirati održivi rast i razvoj gospodarstva, te u isto vrijeme raditi na poboljšanju poslovnog okruženja kroz aktivnosti i mjere kao što su razvoj i jačanje poduzetničke infrastrukture, poticanje razvoja klastera, povezivanja poduzetnika (horizontalno i vertikalno), edukacija kadrova u svim područjima i na svim razinama, izravni poticaji poduzetnicima itd.

S obzirom na raspoložive razvojne potencijale i postojeću razinu razvijenosti gospodarskih grana, osnovni smjerovi razvoja gospodarstva prepoznati su u turizmu, poljoprivredi, tradicijskim obrtima te malom i srednjem poduzetništvu.

Održiv gospodarski razvoj jest onaj koji poštuje i čuva okoliš, te učinkovito koristi prirodna bogatstva i resurse čuvajući ih i za buduće generacije. Ovo je posebice važno u manjim sredinama i prostorima s očuvanom prirodnom baštinom i prirodnim resursima kao što je slučaj u Mariji Bistrici gdje su ovi resursi upravo osnova budućeg razvoja.

5

Prioritet Razvoj konkurentnog poduzetničkog okruženja

Snaga lokalnog gospodarstva odražava kvalitetu i konkurentnost poduzetničkog okruženja. Izlaz je podizanje razine konkurentnosti kroz izgradnju poslovne infrastrukture i usluga za poduzetnike, smanjenje financijskih i administrativnih tereta, ubrzavanje procedura, povećanje dostupnosti financijskih sredstava, te izobrazbu poduzetnika i njihovih zaposlenika. Osnovu predstavlja postojanje kvalitetne i moderne infrastrukture koja omogućuje rad različitih gospodarskih djelatnosti (prerađivačka industrija, IT&ICT, tradicijske djelatnosti i dr.). Uz osnovnu poslovnu infrastrukturu potreba je i učinkovita javna uprava koja će jačanjem izvršnih kapaciteta doprinijeti učinkovitosti rada i boljem servisu gospodarstva i građana.

S ciljem osnivanja i stavljanja u funkciju poslovne zone potrebno je provesti sljedeće aktivnosti:

Dovršiti rješavanje imovinsko pravnih odnosa – prema Ministarstvu državne imovine predati Zahtjev za darovanje/davanje na raspolaganje bivših pogona Tehnomehanike

Osigurati potrebna financijska sredstva za pripremu projekta – EU, državni i općinski proračun

Izraditi potrebnu tehničko-projektnu dokumentaciju Izgraditi potrebnu infrastrukturu koja će omogućiti rad najvećeg dijela gospodarskih

djelatnosti, a posebno visokoproduktivnih djelatnosti poput IT&ICT sektora – financirati iz EU, državnog i općinskog proračuna

Daljnja definicija prostora – moguća ulaganja od strane poduzetnika (na ime besplatnog ili povoljnijeg najma)

Mjerama aktivnog poticanja i promocije privlačiti poduzetnike

Pokazatelji uspješnosti će biti:

Razina infrastrukturne opremljenosti poslovne zone Popunjenost poslovne zone Broj poduzetnika i obrtnika u poslovnoj zoni Povećanje broja zaposlenih

S obzirom na očekivane pozitivne trendove jačanja gospodarskih aktivnosti u narednom razdoblju (očekivanja se temelje na članstvu Republike Hrvatske u Europsku uniji što znači jedinstveno tržište od 500 milijuna stanovnika, brojne programe sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz EU fondova, dostupnije i kvalitetnije izvore financiranja …) i bolju prometnu povezanost Marije Bistrice, osnivanje i infrastrukturno opremanje poslovne zone je opravdano i poželjno. Lokacija buduće poslovne zone treba biti na prostoru koji neće biti ograničavajući čimbenik razvoja održive poljoprivrede i turizma, a opet na lokaciji koja pruža mogućnost lakog i učinkovitog pristupa. Upravo na prostoru bivšeg pogona Tehnomehanike Općina Marija Bistrica kao nositelj Programa razvoja Poduzetničke zone Marija Bistrica 1 vidi iznimni prostorni potencijal za razvoj infrastrukture koja će omogućiti rad gospodarstvenicima u raznim djelatnostima.

Prioritet Poticanje razvoja MSP-a i obrtništva temeljenih na novim tehnologijama i

6

inovacijama

Uspješan sektor malog i srednjeg gospodarstva ključan je za rast i zapošljavanje, te u konačnici, za ukupan gospodarski i društveni razvoj. Lokalno gospodarstvo većim dijelom čine mikro i mali poduzetnici i obrtnici. Za razvoj i unaprjeđenje malog poduzetništva i obrtništva osim poticajnih programa važno je osigurati uvjete za poduzetnike početnike. Optimalan početak omogućuju poduzetnički inkubatori koji su u funkciji razvoja novih poduzetnika. Na području općine Marija Bistrica trenutno ne postoji poduzetnički inkubator pa je potrebno pristupiti osnivanju i opremanju poduzetničkog inkubatora koji će biti adekvatan za razvoj novih poduzetnika i obrtnika. Također je potrebno promicati kulturu poduzetništva s ciljem pokretanja poduzetničkih aktivnosti koje će korištenjem postojećih resursa, novih tehnologija, inovacija, ali i tradicijskih djelatnosti, determinirati razvoj novih proizvoda i usluga.

U narednom razdoblju s ciljem rasta i razvoja malog poduzetništva i obrtništva potrebno je provesti sljedeće aktivnosti:

Osnovati i opremiti poduzetnički inkubator Izraditi program poticanja razvoja „start-up“ poduzeća U suradnji sa regionalnim i nacionalnim institucijama poticati samozapošljavanje

nezaposlenih osoba Održavanje seminara i edukacija za ciljane društvene skupine (žene, studenti, inovatori i dr.) Pozitivan odnos lokalne javne uprave prema „start – up“ modelu razvoja poduzetništva Diseminaciju informacija o mogućnostima financiranja poduzetnika početnika i

samozapošljavanja

Partneri u provedbi navedenih aktivnosti bit će HZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanje, ZARA – Zagorska razvojna agencija, Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije, obrazovne institucije, HGK – Hrvatska gospodarska komora, ostala udruženja poduzetnika i obrtnika, HBOR – Hrvatska banka za obnovu i razvitak, LAG – Zeleni bregi.

Pokazatelji uspješnosti će biti:

Broj pokrenutih „start-up“ poduzeća i obrta Struktura djelatnosti pokrenutih poduzeća Broj „start-up“ poduzeća koji su opstali na tržištu Broj nezaposlenih Broj provedenih seminara i edukacija Broj podijeljenih promotivnih materijala

Prioritet Poticanje novih investicija

7

Potrebno je započeti aktivnosti privlačenja investicija uz korištenje raspoloživih zakonskih, administrativnih i proračunskih mogućnosti. Uz izgradnju nužne poslovne infrastrukture važno je provesti i druge mjere privlačenja investicija. U okviru ovog prioriteta predviđene su mjere promicanja općine Marija Bistrica kao poželjne lokacije za obavljanje poduzetničkih aktivnosti, te izrada programa poticanja novih investicija. Aktivnosti su usmjerene prezentaciji komparativnih prednosti lokacije u odnosu na konkurenciju, institucionalnu podršku investitorima i poticaje investitorima koji žele ulagati na području općine Marija Bistrica.

Za provedbu mjere potrebno je provesti sljedeće aktivnosti:

Izraditi program poticanja novih investicija U suradnji s tijelima državne i regionalne uprave pružati podršku investitorima Izraditi katalog investicija Aktivno promicati Mariju Bistricu kao poželjnu investicijsku destinaciju

Partneri u provedbi navedenih aktivnosti bit će: Krapinsko-zagorska županija, ZARA, Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije, Resorna ministarstva i agencije, obrazovne ustanove, udruženja investitora, poduzetnika i obrtnika, neovisni konzultanti.

Pokazatelji uspješnosti će biti:

Izrađen katalog investicija Broj novih investicija, Broj novih poduzetnika i obrtnika, Učinkovitost provedbe administrativnih procedura na lokalnoj razini

Svrha osnivanja poduzetničke zone su osiguranje dugoročnih uvjeta za razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, dugoročno smanjivanje nezaposlenosti te otvaranje novih radnih mjesta, poticanje suradnje u realizaciji konkretnih razvojnih projekata između poduzetnika i obrtnika unutar zone te stimuliranje rasta i razvoja poduzetnika i obrtnika, posebice u pogledu razvijanja novih proizvoda i primjene novih tehnologija.

Izgradnjom brze ceste do Zlatar Bistrice te nastavkom izgradnje brze ceste do Marije Bistrice omogućit će se kvalitetna povezanost općine Marija Bistrica s ostatkom županije i zapadnim dijelom grada Zagreba. Brza cesta će znatno pridonijeti atraktivnosti lokacije poduzetničke zone te će predstavljati ključnu nadopunu postojećoj prometnoj povezanosti općine Marija Bistrica s istočnim dijelom grada Zagreba cestom preko Laza do Kašine. U planu je i nastavak izgradnje brze ceste od Marije Bistrice do Popovca koja će u konačnosti predstavljati buduću sjevernu obilaznicu grada Zagreba.

8

4. INTERES ZA RAZVOJ PODUZETNIČKE ZONE

Općina Marija Bistrica je u proteklih godinu dana zaprimila 10-tak iskaza interesa za zakup postojećeg prostora bivšeg pogona Tehnomehanike. Interes je u većini slučajeva bio iskazan od strane obrtnika te malih i srednjih poduzetnika s područja općine Marija Bistrica i okolice. Interes je većinom bio iskazan zbog potrebe za većim proizvodnim i skladišnim prostorom zbog naglog razvoja proizvodnje i izvoza zainteresiranih gospodarskih subjekata. Općina Marija Bistrica će objaviti Poziv za iskaz interesa usmjeren prema gospodarskim subjektima koji će biti popraćen dodatnom promocijom (novine, radio, Internet) kako bi pobliže definirala profil potencijalnih najmoprimaca i investitora u Poduzetničku zonu Marija Bistrica 1.

5. LOKACIJA ZONE

5.1. PROSTORNO PLANSKI SMJEŠTAJ PODUZETNIČKE ZONE

Poduzetnička zona Marija Bistrica 1 smještena je u naselju Marija Bistrica, na prostoru omeđenom sa sjeverne strane potokom Bistrica, s južne strane državnom cestom D307, istočne strane državnom cestom D29 te sa zapadne strane nerazvrstanom cestom NC-3-261. Ulaz u Poduzetničku zonu Marija Bistrica 1 je u naravi s južne strane zone, odnosno, s državne ceste D307 te je u sklopu istoga uređena parkirališna zona za 200-tinjak osobnih vozila.

Povoljan geografski smještaj i dobra prometna povezanost: pristup brzoj cesti Mokrice (Zabok) – Zlatar Bistrica, obnovljena cesta Marija Bistrica – Kašina (preko Laza), blizina glavnog grada (zagrebačko naselje Sesvete je na udaljenosti od 25 km, a centar grada Zagreba na udaljenosti 40 km) te blizina zračne luke od cca 40 km znatno doprinose atraktivnosti pripadajuće lokacije. Poduzetnička zona Marija Bistrica 1 je posebni dio prostora općine Marija Bistrica koji je prostorno planskom dokumentacijom namijenjen za sustavni razvoj gospodarstva i djelatnosti u funkciji gospodarskih subjekata.

Prostorno – planskom dokumentacijom određuju se karakteristike vezane za urbanističko planiranje, komunalnu i energetsku infrastrukturu, promet i druge djelatnosti na način da se primarno vodi briga o što kvalitetnijem i efikasnijem okruženju koje je podređeno razvoju gospodarske infrastrukture.

9

Slika 2. Marija Bistrica, Izvor: Studio Hrg

Slika 3. Skica poduzetničke zone, Izvor: Prostorni plan općine Marija Bistrica

10

6. OBLICI RAZVOJNIH STRATEGIJA PODUZETNIČKE ZONE MARIJA BISTRICA 1

6.1. INOVATIVNI KLASTERI ZA REGIONALNI RAST

Kao jedan od oblika razvoja Poduzetničke zone Marija Bistrica 1 Općina vidi u klasterima. Klasteri su geografska koncentracija tvrtki, najčešće malih i srednjih poduzetnika, koje surađuju međusobno, s klijentima i dobavljačima i često dijele/koriste određeni zajednički specijalizirani rad, poslovne i financijske usluge, istraživanje i razvoj te kapacitete za obuku. Klasteri osiguravaju pogodno okruženje za poticanje konkurentnosti i razvoj inovacija. Potpora razvoju klastera treba biti usmjerena na područja koja pružaju komparativnu prednost.

6.2. PODUZETNIČKI INKUBATOR - POSLOVNO OKRUŽJE POGODNO ZA INOVACIJE MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA

Uspješan sektor malog i srednjeg gospodarstva ključan je za rast, zapošljavanje, inovacije te u konačnici, za koheziju. Mali i srednji poduzetnici središte su europskog gospodarstva, naime, 20 milijuna MSP-a stvara oko 60% dodane vrijednosti te zapošljava 2/3 zaposlenih u privatnom sektoru. Preko 92% su mikro poduzeća koja zapošljavaju manje od 10 zaposlenih.

Općinske vlasti male i srednje poduzetnike planiraju podržati na način da osiguraju okruženje pogodno za inovacije i pomoć MSP-a, posebice onih aktivnim u području istraživanja i razvoja, te za otvaranje novih poduzeća.

6.3. ATRAKTIVNA REGIONALNA INFRASTRUKTURA ZA ISTRAŽIVANJE

Istraživačka infrastruktura je središte, na znanju utemeljenog, inovativnog sustava. Potreban je pristup u tri smjera kako bi se pomoglo regijama da ostvare svoj puni potencijal:

Razviti istraživačku ICT infrastrukturu svjetskog ranga koja bi se nadogradila na postojeću znanstvenu izvrsnost, a uz pomoć strukturnih fondova

Uspostaviti mrežu istraživačkih centara za zemlje sa slabijom istraživačkom aktivnošću Razviti regionalne partnerske odnose i mogućnosti raznih sudionika.

Daljnji razvoj i upotreba na ICT-u utemeljene e-infrastrukture, a za povezivanje i suradnju geografski udaljenih istraživačkih centara, ključni su za realizaciju ove mjere.

7. ULOGA OPĆINE MARIJA BISTRICA I PROCJENA RASHODA

Uloga Općine će biti razvojno poticajna:

11

Općina ulaganjem u komunalnu i poduzetničku infrastrukturu omogućuje podizanje razine konkurentnosti čime privlači investitore koji će otvarati nova radna mjesta,

Općina kreiranjem programa poticanja razvoja poduzetništva, obrtništva i poljoprivrede, te privlačenja investicija pozitivno utječe na otvaranje novih radnih mjesta,

Općina stipendiranjem deficitarnih zanimanja omogućuje konkurentno lokalno tržište rada koje jača postojeće poduzetnike i privlači nove investitore, a istodobno smanjuje stopu nezaposlenosti,

Općina izradom kataloga investicija pruža osnovne informacije potencijalnim investitorima o mogućnostima ulaganja

Općina u suradnji s Turističkom zajednicom brendira destinaciju koja privlači veći broj posjetitelja i investitora.

Kako bi se Poduzetnička zona Marija Bistrica 1 privela namjeni planiraju se sljedeći osnovni koraci:

1. Dovršiti rješavanje imovinsko pravnih odnosa – prema Ministarstvu državne imovine predati Zahtjev za darovanje/davanje na raspolaganje bivših pogona Tehnomehanike

2. Izrada digitalnog kataloga mogućnosti investicija i najma3. Objava Poziva za iskaz interesa4. Izrada projektne dokumentacije za obnovu i izgradnju infrastrukture5. Prijava projekta obnove i izgradnje za sufinanciranje iz EU i državnog proračuna6. Obnova i izgradnja zone (infrastruktura, krovišta, stolarija)7. Marketing zone 8. Uređenje hortikulturnih površina

PROCJENA RASHODA Troškovi financiranja:

Red.br. Vrsta troška Iznos u kunama

1. Rješavanje imovinsko pravnih odnosa 0,002. Izrada digitalnog kataloga mogućnosti investicija i zakupa 150.000,003. Izrada projektne dokumentacije za obnovu i izgradnju infrastrukture 600.000,00

4.Prijava projekta obnove i izgradnje za sufinanciranje iz EU i državnog proračuna 20.000,00

5. Obnova i izgradnja zone (infrastruktura, krovišta, stolarija) 5.000.000,006. Marketing zone 30.000,007. Uređenje hortikulturnih površina 300.000,00

UKUPNO 6.100.000,00

Realizacija navedenih ulaganja planira se osigurati iz potpora EU fondova, nadležnih ministarstava Republike Hrvatske, općinskog proračuna, kreditinih linija HABOR-a te sufinanciranja investitora/zakupaca.

12

Slika 4. Trenutni izgled proizvodnih hala

Slika 5. Trenutni izgled okoliša uz proizvodne hale

13

Slika 6. Trenutni izgled ulaza u nekadašnji proizvodni kompleks

8. POTICAJI I STIMULACIJE ZA RAZVOJ PODUZETNIČKIH PROGRAMA

Općina Marija Bistrica kao osnivač i nositelj razvoja poduzetničke zone, pored izdvajanja iz proračuna za infrastrukturnu obnovu, izgradnju te opremanje planira se odreći i dijela prihoda od najma u cilju stimuliranja i poticanja poduzetničkih aktivnosti.

Prednost pri odabiru poduzetničkih programa kojima će se omogućiti zakup i ulaganje u poduzetničku zonu imat će oni poduzetnici koji zapošljavaju veći broj djelatnika, koji se planiraju baviti proizvodnim djelatnostima te oni koji koriste i uvode u svoj rad naprednu tehnologiju.

Općinski načelnik uz konzultacije s Odborom za malo i srednje poduzetništvo bit će ovlašten procijeniti važnost svakog projekta i sukladno tome predložiti Općinskom vijeću donošenje odluke o poticajima odnosno olakšicama i oslobođenjima pojedinačno za svaki projekt.

Planirane olakšice:

1. Oslobađanje plaćanja komunalne naknade:

14

Temeljem Odluke o komunalnoj naknadi, Poduzetnici koji žele organizirati gospodarsku aktivnost u poslovnoj zoni osloboditi će se plaćanja komunalne naknade u sljedećoj dinamici :

-prve dvije (2) godine 100 %

2. Program sufinanciranja novog zapošljavanja:

Općina Marija Bistrica će donijeti Program za sufinanciranje novog zapošljavanja na području Općine Marija Bistrica prema kojim bi poduzetnici i obrtnici s područja Općine mogli ostvariti sufinanciranje za samozapošljavanje i novozaposlene osobe.

3. Povoljan zakup prostora

Općina Marija Bistrica planira prostor u poslovnoj zoni iznajmljivati po povoljnijim uvjetima u odnosu na tržišne. Nakon izrađene financijske analize, Općina će odrediti cijene zakupa koje će omogućavati održivost poslovne zone u smislu pokrivanja dijela investicije obnove/izgradnje poslovne zone (onaj dio koji je financiran iz proračuna Općine) te režijske troškove i troškove održavanja.

4. Umanjenje ili oslobođenje od plaćanja zakupa prostora na određeno vrijeme

Zakupci/investitori će imati mogućnost sufinanciranja obnove/izgradnje i prilagodbe prostora, a sukladno tome imat će pravo na razmjerno umanjenje zakupnine ili čak oslobođenje od plaćanja zakupa prostora na određeno vrijeme, a shodno uloženom iznosu novčanih sredstava.

9. KRITERIJI ZA ODABIR PODUZETNIČKIH PROJEKATA

Najam prostora u Poduzetničkoj zoni Marija Bistrica 1 ostvarivat će se na temelju javnih natječaja koje će raspisivati Općinski načelnik, a provoditi Povjerenstvo.

Uz obvezne zakonske elemente, tekst Javnog natječaja sadržavat će elemente ovog Programa te će se javno objavljivati.

U natječajnom postupku od ponuditelja će se obvezno tražiti:

Poslovni plan koji ponuditelji namjeravaju realizirati u predmetnim prostorima. Obvezni sadržaj Poslovnog plana donijet će Općina Marija Bistrica.

Zakupci će morati osigurati redovito plaćanje rata zakupa uz financijske instrumente osiguranja (npr. zadužnice).

Zakupac/investitor će morati potpisati Izjavu o prihvaćanju svih odredbi ovog Programa.

Dodatni uvjeti će biti navedeni u tekstu natječaja.

15

Kriteriji za odabir zakupca/investitora određivat će se u bodovima, a prema vrijednosti programa koji se namjerava realizirati u Poduzetničkoj zoni, zatim, prema zapošljavanju većeg broj djelatnika, poduzetnicima čija dinamika realizacije poduzetničkog programa odgovara bržem razvoju općine, poduzetnicima s programima prerađivačke industrije, IT&ICT, tradicijskih djelatnosti, zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Detaljno razrađeni kriteriji bit će navedeni u tekstu natječaja.

10. ZAVRŠNE ODREDBE

Općinsko vijeće moći će utvrditi i druge uvjete kao posebne pogodnosti za pojedine zakupce/investitore ukoliko predmetne investicije imaju značajan utjecaj na:

- Povećanje zaposlenosti na području Općine Marija Bistrica

- Uvođenje novih i suvremenih tehnologija (posebno ICT sektor, bioobnovljivi izvori energije i sl.)

- Visinu investicije

Pravilnike, Odluke i druge akte za provedbu ovog Programa donosi Općinsko vijeće Općine Marija Bistrica.

REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

OPĆINA MARIJA BISTRICA OPĆINSKO VIJEĆE

KLASA: 320-01/18-01/2URBROJ: 2113/02-03-18-1

Marija Bistrica, 30. listopad 2018. godine

Predsjednik

Teodor Švaljek, ing.

16