Izvor wwwwalthamcomdogsnutritional science

Znanost o prehrani

Uvod Rastuća svijest javnosti o vezi među prehranom i zdravljem posljednjih je godina stimulirala većinu istraživanja iz područja prehrane i ljudi i njihovih kućnih ljubimaca Kod zdravih životinja prehrana mora biti prehrambeno potpuna i uravnotežena kako bi omogućila normalan razvoj i aktivnosti te kako bi spriječila razvoj bolesnih stanja povezanih bilo s nedostatkom ili viškom jedne ili više prehrambenih tvari Na drugoj strani zdravstvenog spektra prehrambeni čimbenici imaju značajan utjecaj na održavanje životinje tijekom razdoblja stresa oporavka od ozljeda ili bolesti Osim toga ključna uloga modificiranja prehrane postaje sve očitija u tretmanu i upravljanju mnogim kroničnim kliničkim stanjima

U posljednje se vrijeme zanimanje fokusiralo na koncept lsquofunkcionalne hranersquo i lsquopozitivne prehranersquo gdje određene vrste hrane ili sastojci te hrane kad su konzumirani kao dio normalne uravnotežene prehrane mogu biti fiziološki korisne u smislu koji nadilazi jednostavno zadovoljenje potreba za hranjivim tvarima u adekvatnim količinama Takve vrste hrane stoga imaju potencijal unaprijediti zdravlje pojedinih životinja kroz niz mehanizama koji mogu pomoći smanjenju rizika od razvoja bolesti

WALTHAM svake godine nastavlje s ulaganjem milijuna funti u istraživanja s ciljem poboljšanja zdravlja i produženja života kućnih ljubimaca Novija su istraživanja omogućila razvoj prehrambenih proizvoda koji uključuju koncept pozitivne prehrane Te su vrste gotove hrane formulirane tako da potiču prirodne tjelesne mehanizme obrane koji pomažu održavanju otpornosti na bolesti To se postiže pažljivim biranjem sastojaka koji

bull podržavaju fizičke barijere bolesti (poput kože i probavnog trakta)

bull promoviraju zdravlje usne šupljine i mokraćnog trakta

bull povećavaju razine antioksidanata u tijelu koji mogu pomoći suzbijanju oksidacijskog stresa koji može biti uključen u patogenezi niza bolesnih procesa

Osnovi principi prehrane Sadržaj

1 Energija

2 Makro hranjive tvari (nutrienti)

3 Mikro hranjive tvari (nutrienti)

4 Voda

5 Uravnotežena prehrana

6 Bibliografija

Poput svih živih bića kućne životinje trebaju hranu kako bi ostale žive i zdrave Hrana može biti definirana kao bilo koja kruta ili tekuća tvar koja kad je probavljena može namaknuti bilo koje ili sve niže navedene mogućnosti

bull Tvari koje daju energiju iz kojih tijelo može proizvesti pokret toplinu ili druge oblike energije

bull Tvari za rast obnavljanje ili reprodukciju

bull Supstance potrebne za iniciranje ili reguliranje procesa uključenih u prve dvije kategorije

Dijelovi hrane koji imaju te funkcije nazvani su nutrijenti (hranjive tvari) a vrste hrane ili mješavine hrane koje životinje konzumiraju nazvani su dijeta (specifična prehrana) Bilo koji nutrijent koji je potreban životinji a tijelo ga ne može sintetizirati zove se nužan nutrijent (nužna hranjiva tvar) te njegov izvor mora biti pridodan ishrani Ako bilo koje nužne hranjive tvari nema ili je prisutna u nedostatnim količinama u samoj prehrani tada se cijela prehrana smatra neadekvatnom Dugotrajno hranjenje prehranom koja nema adekvatne hranjive tvari može rezultirati suboptimalnim stanjem ili manifestiranom bolešću

Iako je pas član roda Carnivora (mesoždera) u prehrambenom ga smislu točnije možemo definirati kao svejeda što znači da može uzimati različite tvari biljnog i životinjskog podrijetla u svojoj prehrani Za razliku od mačke pas može preživjeti na prehrani biljnog podrijetla iako će vjerojatno preferirati prehranu baziranu na životinjskom tkivu

EnergijaUz to što sadrži specifične hranjive tvari hrana također opskrbljuje tijelo energijom Energija je osnovna potreba svih živih vrsta i omogućuje stanicama da funkcioniraju Energetski sadržaj prehrane potječe iz ugljikohidrata masti i bjelančevina a količine svake od tih hranjivih tvari u samoj hrani odrediti će njen energetski sadržaj Prehrambena masnoća sadrži po prilici dvostruko više energije nego bjelančevine ili ugljikohidrati po gramu te je zbog toga učinkovitije gorivo za metabolizam Voda nema nikakvu energetsku vrijednost te zbog toga energetska gustoća hrane varira s obzirom na njen sadržaj vlage

Energija je najčešće izražena kilokalorijama (kcal) gdje je 1 kcal definirana kao količina topline koja je potrebna za podizanje temperatura 1 kilograma za 1 Celzijev stupanj Novija je konvencija izražavanje energije Joulima ili Kilojoulima (kj) gdje je 1 kcal jednaka 4184 kJ

Količina unešene energije mora biti pažljivo regulirana i održavana na razini bliskoj potrebama Unos energije viši od potrošene energije kad se održava kroz duži vremenski period može biti štetan i dovodi do pretilosti ili u nekih mladih pasa do poremećaja u rastu Nedostatan unos energije rezultira slabim rastom mladih životinja i gubitkom težine odraslih životinja Iako je većina životinja veoma učinkovita glede samo-regulacije unosa energije ta sposobnost može biti izgubljena zbog niza čimbenika naročito u pasa

Brutto energija (Ge)

Fekalna energija (FE)

Probavljiva energija (DE)

Plinovita energija (GaE) Mokraćna energija (UE)

Energija koja se može metabolizirati (ME)

Energija u hrani Niti jedna životinja ne može iskoristiti svu energiju iz svoje hrane Unos energije stoga moramo promatrati na tri različite razine gruba energija (GE) probavljiva energija (DE) i energija koja se može metabolizirati (ME)

Gruba energija (GE) Gruba energija progutane hrane je maksimalan iznos energije koji može biti oslobođen iz neke hrane a mjerimo ga bombnom kalorimetrijom Iako neka tvar može imati viskoki GE sastav to ne znači mnogo osim ako ga je životinja u mogućnosti probaviti i apsorbirati

Probavljiva energija (DE) To je energija raspoloživa iz hrane nako što je apsorbirana u tijelo nakon probave u probavnom sustavu a izračunavamo je kao GE minus gubitak izmetne mase (FE)

Energija koja se može metabolizirati (ME) To je energija koju u konačnici koriste tkiva a izračunava se kao DE minus gubitak mokraćne mase (UE) (uglavnom u obliku konačnih proizvoda proteinskog metabolizma)

DE i ME sadržaj hrane ovisi o njezinom sastavu ali i o vrsti životinje koja ju konzumira Probavni sustavi životinja razlikuju se od vrste do vrste pa čak i dvije relativno slične životinje poput psa i mačke pokazuju razliku u vrijednostima probavljivosti kad jedu istu hranu (Kendall et al 1982) Pored tih razlika među vrstama također postoje i razlike između pojedinih životinja glede njihove vlastite metaboličke učinkovitosti

Mjerilo ME sadržaja hrane najtočnije se postiže testiranjem in vivo na ciljanoj vrsti no to je skup i vremenski zahtjevan poduhvat za koji su potrebni specializirani prostori i oprema Razvijene su jednostavne formule koje daju približno točne vrijednosti ME u hrani iz sadržaja ugljikohidrata masti i bjelančevina a također uzimaju u obzir i gubitke nastale apsorpcijom i učinkovitošću

Energetska gustoća prehrane mora biti dovoljno visoka kako bi omogućila psu ili mački da dobije dovoljno kalorija za održavanje energetske ravnoteže To je glavni čimbenik u odlučivanju koja je količina hrane potrebna za svaki dan a tako i količine svih hranjivih tvari konzumiranih od strane životinje Potrebe za hranjivim tvarima su najčešće izražene ME koncentracijom tako da se te vrijednosti mogu primijeniti na bilo koju vrstu hrane ili izbor prehrane bez obzira na njihov sadržaj vode sadržaj hranjivih tvari ili sveukupne vrijednosti energije

Energetske potrebe

U tijelu se energija koristi kako bi obavljala mišićni rad osnove procese poput disanja kao i fizičke aktivnosti za održavanje tjelesne temperature Potrošnja energije ima dvije komponente bazičnu metaboličku ratu i termogenezu

bull Bazična metabolička rata (BMR) održava tjelesne ldquomotore u leru (praznom hodu)rdquo i uključuje procese poput znojenja cirkulacije te bubrežnih funkcija Na nju mogu utjecati mnogi čimbenici uključujući tjelesnu težinu i sastav dob i hormonalni status

bull Termogeneza je jednostavo govoreći povećanje metaboličke rate iznad njene osnovne razine a uključuje energiju potrebnu za probavljanje apsorbiranje i korištenje hranjivih

tvari (to je termički učinak hrane) energiju za rad mišića i vježbanje energiju koja nastaje za stresa ili za održavanja tjelesne temperature na hladnoći Za razliku od BMR-a stupnjevi termogeneze mogu se veoma razlikovati i mogu uzrokovati velike varijacije u dnevnim izlaznim vrijednostima

Zbog toga na energetske potrebe svake pojedine životinje utječe cijeli niz različitih čimbenika uključujući tjelesnu težinu veličinu površine tijela tjelesni sastav fiziološki status razinu aktivnosti faktore okoline i tip dlake Oni nisu direktno proporcionalni tjelesnoj težini i umjesto na njoj bazirani su na težini aktivno metabolizirajućeg tkiva To je naročito važno za vrste životinja gdje postoji velika varijacija u normalnoj težini odraslih životinja poput pasa a potrebe za energijom su u bližoj vezi s veličinom metaboličkog tijela životinje To se izražava kao tjelesna težina životinje podignuta ekponentom izračunatim iz eksperimentalnih rezultata Jednadžba preporučena za izračunavanje prosječnih potreba pasa je

E = 110 W 075 kcaldnevno

gdje je W tjelesna težina životinje u kilogramima Ovaj tip jednadžbe zove se alometrijska jednadžba jer uspostavlja odnos između veličine i funkcije što je u ovom slučaju potreba za energijom Ta je vrijednost utvrđena empirijski prilagodbom razlika u omjeru površine tijela naspram tjelesne mase kod pasa različitih veličina Što je pas manji taj je omjer veći te će faktori okoline poput temperature više utjecati na potrebe životinje Dobivene vrijednosti podrazumijevaju umjerenu količinu aktivnosti za psa u umjerenoj klimi

Potrebe za energijom se međutim mijenjaju prema tipu tijela Studije hranjenja pasa pokazuju da struktura pasmine utječe na in vivo potrebe pojedinaca Na primjer Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više Ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu no imaju veoma različitu tjelesnu kompoziciju tip dlake (krzna) i oblik

Ove osnovne potrebe za energijom mogu naknadno biti modificirane prema fiziološkom statusu životinje (uključujući životnu fazu i stanje zdravlja ili bolesti) stupnju aktivnosti i uvjetima okoline

Energetska ravnoteža Za životinju kažemo da je postigla energetsku ravnotežu kad je potrošnja energije jednaka njenom unosu a to rezultira time da se razina energije pohranjene u tijelu ne mijenja U odraslih pasa energija se pohranjuje najvećim dijelom u obliku masnoće u masnom tkivu a te se nakupine lako mogu vidjeti na pretilim životinjama U uvjetima negativne energetske ravnoteže tijelo troši svoja vlastita tkiva kako bi zadovoljilo svoje energetske potrebe Kako su zalihe postepeno istrošene životinja postaje mršavija a tjelesna masa se smanjuje

Energetska ravnoteža postiže se usklađivanjem unosa i potrošnje kroz duže vremenske periode Veoma mala neuravnoteženost održavana kroz duže vrijeme stvorit će pretilost (ako je neto razlika pozitivna) ili propadanje (ako je neto razlika negativna) Na primjer psu od 35 kg potrebno je oko 1800 kcal dnevno slijedimo li jednadžbu procjene Ako procijenjenju količinu povećamo za samo 100 kcal dnevno (oko 30 g psećih keksića) to bi moglo rezultirati u povećanju tjelesne mase za 2-3 kilograma ukoliko traje cijelu godinu

Makro hranjive tvari

Bjelančevine Bjelančevine su velike složene molekule koje se sastoje od dugačkih lanaca aminokiselina povezanih peptidnim vezama Postoji samo oko 20 aminokiselina no one mogu biti poredane u bilo kojoj kombinaciji kako bi dale gotovo beskrajnu raznolikost prirodno prisutnih bjelančevina svaku sa svojim karakterističnim svojstvima Bjelančevine su

neophodni sastojci svih živih stanica gdje imaju nekolicinu veoma važnih funkcija uključujući i regulaciju metabolizma (kao enzimi i neki hormoni) kao i strukturnu ulogu u zidovima stanica i mišićnim vlaknima Zbog toga su važan preduvjet za rast i obnavljanje tkiva Bjelančevine su također i izvor energije u prehrani

Životinjama je potreban izvor bjelančevina u prehrani kako bi im bile pružene specifične aminokiseline koje njihova tkiva ne mogu sintetizirati u količinama dovoljnim za optimalno funkcioniranje Aminokiseline možemo klasificirati kao esencijalne (prijeko potrebne) ili ne-esencijalne (manje potrebne) Tijelo ne može sintetizirati esencijelne amino kiseline u dovoljnim količinama i zbog toga ih moramo uključiti u prehranu Ne-esencijalne (manje potrebne) aminokiseline su jednako važne kao dijelovi tjelesnih bjelančevina no tijelo ih može sintetizirati iz viška nekih drugih prehrambenih aminokiselina ili iz drugih izvora prehrambenog dušika

Bjelančevine su potrebne tijekom normalnog održavanja kako bi nadomjestile bjelančevine izgubljene za vrijeme prirodne izmjene epitelnih površina dlake i ostalih tjelesnih tkiva kao i izlučevina Dodatne bjelančevine potrebne su u razdobljima rasta skotnosti laktacije ili za obnavljanje oštećenih tkiva kao što je zaraštanje rana Bjelančevine životinjskog podrijetla uglavnom imaju uravnoteženiji sastav aminokiselina s većim udjelom esencijalnih aminokiselina i boljom probavljivošću nego bjelančevine biljnog podrijetla

Nedostatak bjelančevina može rezultirati zbog nedovoljno bjelančevina u prehrani ili zbog nedostatka određene aminokiseline Znakovi nedostatka bjelančevina uključuju slab rast ili gubitak težine dlaku koja je gruba i bez sjaja anoreksiju povećanu sklonost bolestima gubitak mišićne mase i mršavljenje oticanje i konačno smrt Nedostatak samo jedne esencijalne aminokiseline rezultira anoreksijom a nakon toga negativnom dušičnom ravnotežom

Bjelančevine u hrani koje nadmašuju potrebe tijela nisu pohranjene kao mišićna masa već su pretvorene u masnoću i pohranjene u masnim tkivima

Masnoća Prehrambene masnoće sastoje se uglavnom od triglicerida s time da je svaki triglicerid kombinacija tri masne kiseline povezane glicerolom Karakteristika svake masnoće velikim je dijelom određena različitim masnim kiselinama u svakoj od njih Masne kiseline možemo opisati kao zasićene kad među atomima ugljika nema dvostrukih veza ili kao nezasićene kad su prisutne jedna ili više dvostrukih veza One koje sadrže više od jedne duple veze zovemo višestruko nezasićene Većina masnoća sadrži sve ove tipove masnih kiselina no u vrlo različitim proporcijama

Prehrambena masnoća ima nekoliko uloga Služi kao najkoncentriraniji izvor energije u prehrani te hrani daje tečnost i dobru strukturu Ipak njene najvažnije funkcije su opskrbljivanje masnim kiselinama naročito esencijalnom masnom kiselinom (EMK) linoleičkom kiselinom te kao nosilac vitamina AD E i K koji su topivi u masnoći Za sad znamo za samo jednu EMK kod pasa a to je višestruko nezasićena linoleička kiselina iz koje se mogu proizvesti druge masne kiseline Masne kiseline su uključene u mnoge zdravstvene aspekte uključujući i bubrežne funkcije i reprodukciju One su neophodan sastojak staničnih membrana te su potrebne za sintetiziranje prostaglandina Znakovi povezani s nedostatkom EMK u pasa uključuju perutasto krzno bez sjaja gubitak dlake masnu jetru anemiju te probleme s plodnošću

Ugljikohidrati Ugljikohidrati opskrbljuju tijelo energijom i mogu biti pretvoreni u salo Ova grupa hranjivih tvari je veoma raznolika i uključuje jednostavne šećere (poput glukoze) složene šećere (poput škroba) koji se sastoje od lanaca jednostavnijih šećera te prehrambena vlakna

Sve životinje imaju metaboličke potrebe za glukozom no ukoliko njihova prehrana sadrži dovoljno preteča glukoze (aminokiselina i glicerola) većina životinja ju može sintetizirati u dovoljnim količinama za svoje metaboličke potrebe bez izvora ugljikohidrata u prehrani Za vrijeme skotnosti i laktacije postoje povećani zatjevi za glukozom no studije su pokazale da

čak ni u ovoj fazi kod pasa prehrambeni izvor ugljikohidrata nije potreban ukoliko postoji dovoljna količina gluconeogenskih aminokiselina (Blaza et al 1989)

Šećeri i kuhani škrobovi su ekonomični i lako probavljivi izvori energije dok su nekuhani škrobovi puno teže probavljivi Nekim vrstama (na primjer psima) šećeri mogu veoma goditi dok drugima poput mačaka okus šećera ne odgovara Vrijednost disaharida poput sukroze ili laktoze u većine je životinja ograničena crijevnom aktivnošću disaharida poput sukraze i laktaze Aktivnost laktaze opada s dobi te prevelika potrošnja proizvoda koji sadrže laktozu poput mlijeka može dovesti do pojave proljeva

Dijetalna vlakna Naziv dijetalna vlakna je općeniti izraz koji uključuje veliki raspon neprobaljivih ugljikohidrata s različitim fizičkim i fiziološkim učincima Dijetalna vlakna je naziv koji se upotrebljava za grupu neprobavljivih polisaharida poput celuloze pektina i lignina Obično ih povezujemo s biljnim materijama i tipično tvore stanične zidove biljaka Te materije uglavnom zaobiđu probavljanje i prođu kroz probavni sustav relativno nepromijenjene Uloga dijetalnih vlakana kod životinje ovisi velikim dijelom o fiziologiji probavnog sustava specifične životinje no kod većine vrsta ograničena količina dijetalnih vlakana može pridonijeti volumenu izmeta i na taj način regulirati pražnjenje te pomoći u sprečavanju zatvora ili proljeva Vlakna s umjerenom fermentacijom također mogu doprinijeti želučano-crijevnom zdravlju kroz njihov pozitivan učinak na aktivnosti mikroflore debelog crijeva

Mikro hranjive tvari

Minerali Minerali su hranjive tvari neorganskog podrijetla koje ponekad kolektivno zovemo lsquopepeorsquo Mogu biti podjeljene na makro minerale (koji su potrebni u relativno velikim količinama) i elemente u tragovima ili mikro minerale ( koji su potrebni u relativno malim količinama ili u tragovima) Elektroliti su minerali u obliku soli kao što ih nalazimo u tkivima tijela

Funkcije makro minerala i glavnih minerala u tragovima prikazane su u Tabeli 1 i Tabeli 2 Osim toga dokazano je da je veliki broj elemenata u tragovima potreban za normalno zdravlje sisavaca iako specifčne potrebe još nisu utvrđene za kućne ljubimce (Tabela 3) Čini se da su količine potrebne u prehrani veoma niske te da vjerojatnost njihovog nedostatka u bilo kojoj hranjivoj tvari korištenoj u normalnoj prehrani gotovo ne postoji Za razliku od toga kao što je to slučaj i s većinom elemenata u tragovima te su tvari otrovne ako su u velikim količinama prisutne u hrani iako količina koju organizam može tolerirati varira od jednog do drugoj elementa Arsen vanadij florin i molibden su najotrovniji dok relativno velike količine nikla i kroma mogu ući u organizam bez težih posljedica

Vitamini Vitamini su organski spojevi koji pomažu regulaciji tjelesnih procesa Većina vitamina ne može se sintetizirati u tijelu i zbog toga moraju biti prisutni u prehrani Možemo ih klasificirati kao topive u masnoći (vitamini A D E i K) ili topivi u vodi (vitamini B-kompleksa i vitamin C) Potreban je čest unos vitamina topivih u vodi jer tijelo ih slabo pohranjuje a njihovi se viškovi gube i izlučuju mokraćom Vitamini topivi u masnoći su puno bolje pohranjeni u organizmu te je njihov dnevni unos manje kritičan No upravo stoga što su vitamini topivi u masnoći uskladišteni u organizmu rizik otrovanja zbog njihovog prevelikog unosa je daleko veći

Funkcija vitamina topivih u masnoći sažeta je u Tabeli 4 Vitamini B kompleksa koriste se za formiranje koenzima (kofaktora) koji su uključeni u normalnu metaboličku funkciju naročito u energiju metabolizma i sintetičke puteve Danas su najčešće znani pod njihovim kemijskim imenima a rijeđe pod kombinacijama slova i brojeva (Tabela 5) Askorbinska kiselina (vitamin C) potrebna je za mnoge unutarstanične reakcije i sinteze bjelančevina no većina sisavaca (osim čovjeka ostalih primata i zamorca) može je sintetizirati iz glukoze

Nema potrebe za dodavanjem vitamina C prehrani normalnih zdravih kućnih životinja no njegov izvor u prehrani može biti koristan budući je vitamin C snažan prehrambeni antioksidant

Voda Potreba životinje za vodom je barem toliko neophodna kao i potreba za bilo kojom drugom hranjivom tvari U nedostatku hrane život se može nastaviti tjednima ali nastavit će se samo nekoliko dana ili čak sati u nedostaku vode Voda obavlja mnoge vitalne funkcije unutar tijela te je sadržaj vode u tijelu reguliran unutar prilično uskih granica Svakodnevni unos je potreban kako bi se nadomjestio obvezatan gubitak vode koja se izlućuje putem mokraće izmeta kože i pluća kao i u proizvodnji izlučevina kao što je mlijeko

Voda se u tijelo unosi u nekoliko oblika kao popijena tekućina kao dio hrane ili kao metabolička voda (koja je oslobođena prilikom razgradnje bjelančevina masnoća i ugljikohidrata) Dnevni unos vode ovisit će o velikom broju čimbenika uključujući sadržaj tekućine u hrani temperaturu okoliša razinu aktivnosti i fiziološko stanje Zbog toga bi obilna količina svježe vode za piće uvijek trebala biti dostupna životinji

Uravnotežena prehrana Uravnotežena će prehrana omogućiti pristup svim ključnim hranjivim tvarima i energiju neophodnu za dnevne potrebe životinje u bilo kojoj životnoj fazi Sadržaj hranjivih tvari i energije stoga svakako treba uzeti u obzir no također su važni i probavljivost te tečnost hrane Životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom te ako su sve ključne hranjive tvari uravnotežene s energetskim sadržajem hrane tada omogućavanjem pristupa točnoj količini energije također osiguravaju zadovoljavajući unos neophodnih hranjivih tvari Životinje koje trebaju pojačanu prehranu (npr za vrijeme skotnosti ili laktacije) također će dobiti i povećanu količinu ključnih hranjivih tvari kad im povećamo količinu hrane koju konzumiraju kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom

Ravnoteža hranjivih tvari

Potrebe za hranjivim tvarima ograničene su minimalnim a u nekim slučajevima i maksimalnim vrijednostima Drugim riječima količina hranjive tvari potrebne u prehrani mora biti na lsquorazinirsquo između nedostatka na jednoj strani i toksičnosti na drugoj Stoga glavni kriteriji toga što čini kompletnu prehranu mogu biti sažeti na sljedeći način

bull sadržaj svake hranjive tvari mora biti na pravoj razini

bull svaka hranjiva tvar mora biti prisutna u točnom omjeru naspram energetskog sadržaja prehrane

bull svaka hranjiva tvar mora biti u točnom omjeru s drugim hranjivim tvarima (gdje je to primjereno)

bull svaka hranjiva tvar mora biti u obliku primjerenom uporabi životinje za koju je ta prehrana namjenjena

Interakcija hranjivih tvari Nedostaci specifičnih hranjivih tvari mogu

nastati kao rezultat interakcije s drugim komponentama prehrane koje smanjuju njihovu

Probavljivost hrane

biološku dostupnost Pretjerane količine fitata (kojeg nalazimo u prehrani baziranoj na žitaricama) na primjer utječu na crijevnu apsorbciju cinka a viskoke razine kalcija smanjiti će apsorbciju i bakra i cinka Poznato je da na apsorbciju željeza utječe veliki broj čimbenika

Dostupnost biotina je smanjena prisutnošću bjelančevine avidina iz sirovog bjelanjka tiamin se razgrađuje pomoću enzima tiaminaze koji je prisutan u nekim vrstama sirove ribe Vitamin E je prirodni antioksidant a njegova razina može biti drastično smanjena kad prehrana sadržava užegnute (oksidirane) masnoće osim toga više razine vitamina E potrebne su u prehrani koja obiluje višestruko nezasićenim kiselinama Potreba za vitaminom E također ovisi i o količini selena u prehrani zbog toga što prisutnost jedne od tih tvari može uzrokovati nedostatak druge do određenog stupnja

Probavljivost Probavljivost hrane je kod životinje mjerilo za biološku dostupnost hranjivih tvari od kojih se ta hrana sastoji Iako analiza određene hrane može pružiti indikaciju njenog ukupnog hranjivog sastava samo onaj dio hranjivih tvari koje su zaista apsorbirane u crijevima ima stvarnu prehrambenu vrijednost Čimbenici koji utječu na probavljivost neke tvari uključuju kemijski sastav hrane stanje njenih podrazreda te načine njene pripreme ili industrijske obrade

Bibliografija Blaza SE Booles D and Burger IH (1989) Is carbohydrate essential for pregnancy and lactation in dogs In Nutrition of the Dog and Cat Eds IH Burger and JPW Rivers Cambridge Cambridge University Press pp 229-242

Earle KE and Smith P (1991) Digestible energy requirements of the adult cat at maintenance Journal of Nutrition 121 S45-S46

Kendall PT Holme DW and Smith PM (1982) Comparative evaluation of net digestive and absorptive efficiency in dogs and cats fed a variety of contrasting diet types Journal of Small Animal Practice 23 577-587

Tabela 1 Makro minerali Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje

Kalcij (Ca) iFosfor (P)

Kalcij i fosfor su najvažni-ji minerali uključeni u održavanje strukturne kr-utosti kostiju i zubi Kalcij je također neophodan za normalno zgrušavanje kr-vi te za funkcioniranje ži-vaca i mišića Fosfor je uključen u mnoge enzim-ske sustave te je također i sastojak ldquoviskoko energet-skihrdquo organskih fosfatnih spojeva Oni su najvećim dijelom odgovorni za po-hranjivanje i protok ener-gije u tijelu

Apsolutne koncentracije ovih minerala u prehrani su od najveće važnosti no također je veoma važan i omjer kalcija naspram fosfora Smatra se da je minimalni omjer kalcija fosfora za rast oko 1 1 Za odrasle je životinje taj omjer manje kritičan Neuravnoteženost ovog omjera gdje je kalcija mnogo manje od fosfora rezultira značajnim ne-dostatkom kalcija u formiranju kostiju Nedostatak kalcija ndash Sekundarna nutritivna bolest hiper-aktivnosti paraštitnjače koja uzrokuje deformacije kostura i hromost životinja koje rastu Hipoka-lkemija laktirajućih kuja (naročito u patuljastih pasmina) uzrokuje eklampsiju sa živčanim pore-mećajima Visoke razine kalcija i fosfora ili nji-hov veoma visok omjer su također štetni stanja poput displazije kuka sindroma osteokondroze enostoze ili sindroma klimavosti povezana su sa prevelikim količinama unesenog kalcija kod pasa u rastu

Magnezij (Mg) Potreban za zdrave kosti i zube normalno funkcioni-ranje srca te skeletnog mišićnog i živčanog tkiva metabolizam natrija i kali-ja mnoge osnovne enzim-

Pomanjkanje ndash Slabost mišića a u ekstremnim slučajevima i grčeve Pomanjkanje u prehrani je malo vjerojatnoVrlo visoki unos ndash može biti povezan s povećanom učestalošću struvitne urolitiaze kod mačaka

ske reakcije naročito one povezane s metaboličkom energijom

Kalij (K) Potreban za ravnotežu kiselinskih baza i osmoti-čku regulaciju tjelesnih tekućina funkcioniranje živaca mišića te metaboli-čke energije

Pomanjkanje ndash Slabost mišića usporen rast te lezije srca i bubrega Prirodna pomanjkanja kalija su rijetka no mogu se dogoditi kod mačaka hranjenih hranom koja sadrži tvari koje ukiseljuju mokraću a imaju marginalni sadržaj kalija

Natrij (Na) iKlor (Cl)

Budući su ovi minerali glavni elektroliti vode u tijelu potrebni su za ravnotežu kiselinskih baza i osmotičku regulaciju tjelesnih tekućina Klor je jedan od osnovnih sastojaka žući i hidroklorne kiseline (koja je prisutna u probavnim sokovima)

Pomanjkanje- umor iscrpljenost nemogućnost održavanja ravnoteže vode smanjen unos vode usporen rast suha koža i gubitak dlake Višak će uzrokovati povećan unos vode pa postoji preporuka da bi pojedinim psima s povišenim tlakom koristila prehrana s manjim količinama natrija

Tabela 2 Minerali u tragovima Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Željezo (Fe) Jedan od osnovnih sastojaka pigme-

nata nositelja kisika hemoglobina (u krvi) mioglobin (u mišićima) i mno-gih enzima (hemo enzima) koji su povezani s disanjem stanica

Pomanjkanje ndash Anemija s slabošću i umorom Toksičnost ndash Anoreksija i gubitak težine u pasa

Bakar (Cu) Povezan s stvaranjem i aktivnošću crvenih krvnih zrnaca jedan od su-čimbenika u mnogim enzimskim sustavima utječe na normalnu pigmentaciju kože i dlake

Pomanjkanje ndash Anemija zbog oslabljene apsorpcije i prijenosa željeza te smanje-no sintetiziranje hemoglobina Također mogu nastati i koštani poremećaji Toksičnost ndash Može također uzrokovati anemiju zbog nadmetanja bakra i željeza za apsorbcijske lokacije u crijevima Ba-krena toksikoza Bedlington terijera je nasljedni defekt koji uzrokuje hepatitis i cirozu Može utjecati i na ostale pasmi-ne uključujući Bijele terijere Zapadnih Visoravni (West higland White Terriers) i Doberman pinčeve Pinschers (Thorn-burg et al 1985 ab) Za te bi pasmine trebalo izbjegavati hranu bogatu ba-krom te mineralne dodatke koji sadrže bakar

Cink (Zn) Jedan od osnovnih sastojaka mnogih enzimskih sustava uključujući i onih koji se odnose na metabolizam bje-lančevina i ugljikohidrata te neopho-dan za održavanje zdravog krzna i kože Cink je potreban svim životi-njama no potreba za njime je često rezultat ostalih sastojaka prehrane Na primjer visoki unos kalcija u pre-hrani ili prehrana na osnovi bjelan-čevina biljnog podrijetla dramatično povisuje potrebu za cinkom

Pomanjkanje ndash Slab rast anoreksija atrofiranje testisa mršavost i kožne lezije Loše stanje kože ili dlake u kućnih ljubimaca može nastati i uz marginalno pomanjkanje cinka bez da je životinja u uočljivo lošem stanjuToksičnost ndash Cink je relativno neotrovan

Jod (I) Jedan od osnovnih sastojaka hormo-na štitnjače koja regulira bazalni me-tabolizam tijelaTo je zasad jedina njegova poznata funkcija

Pomanjkanje ndash Gušavost (povećana štitnjača) je najvažniji znak pomanjka-nja joda iako i drugi čimbenici mogu uzrokovati gušu Nedovoljna aktivnost štitnjače uočena je kod pasa a nedostak

joda i kod mačaka u zoološkim vrto-vima te kod domaćih mačaka ptica i konja Klinički znakovi uključuju abnor-malnosti kože i dlake tupost apatiju i pospanost Abnormalan metabolizam kalcija također može biti prisutan kao i nemogućnost reprodukcije jer dolazi do resorpcije fetusa Toksičnost ndash akutne posljedice slične su onima zbog nedo-statka joda Visoke doze na neki način sprečavaju sintezu hormona štitnjače i mogu dovesti do tzv jodne mixedemije ili toksične gušavosti Anoreksija povi-šena temperatura i gubitak težine uočeni su kod mačaka

Selen (Se) Obvezan sastojak glutationske per-oksidaze enzima koji štiti membrane stanica od oštećenja oksidirajućih tvari Aktivnosti selena blisko su povezane s aktivnostima vitamina E tako da prisutnost jedne od tih hranji-vih tvari može spriječiti nedostatak druge Moguće je da selen ima i dru-ge uloge uključujući i zaštitu od tro-vanja olovom kadmijem i živom a čini se da je i protukancerogeno sredstvo

Pomanjkanje ndash Učinci su mnogostruki no jedan primijećen kod pasa je degeneracija skeletnih i srčanih mišića Posljedice kod drugih vrsta uključuju reproduktivne smetne i oticanje Toksičnost ndash Veoma otrovan u velikim količinama razlika između preporučene i toksične količine može biti veoma mala

Mangan (Mn) Uključen u mnoge reakcije katalizi-rane enzimima pa je potreban za metabolizam ugljikohidrata i lipida kao i za formaciju hrskavice

Pomanjkanje ndash Defektivan rast i repro-dukcija i poremećaji u metabolizmu lipida

Kobalt (Co) Integralni dio molekule vitamina B12 Pomanjkanje ndash Malo vjerojatno ukoliko je vitamin B12 prisutan

Tabela 3 Dodatni elementi u trace elements Element Njegova angažiranostKrom Metabolizam ugljikohidrata blisko povezan s funkcioniranjem inzulinaFluor Razvoj zubi i kostiju moguća angažiranost u reprodukcijiNikl Funkcija u membrani moguća povezanost s metabolizmom nukleinske kiseline

RNKMolibden Sastojak nekolicine enzima jedan od kojih je uključen u metabolizam mokraćne

kiselineSilikon Skeletalni razvoj rast i održavanje vezivnog tkivaVanadij Rast reprodukcija i metabolizam masnoća Arsen Rast također utječe na stvaranje krvi vjerojatno na proizvodnju hemoglobina

Tabela 4 Vitamini topivi u masnoći Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Vitamin A(retinol)

Sastojak vizualnih pigmenata (koji propuštaju svjetlo) u oku i važan za dobar vid Uključen u diferencijaciju stanica i održavanje normalne stani-čne strukture te je važan za održava-nje zdrave kože krzna svih sluznih membrana kao i za normalan razvoj kostiju i zubi

Pomanjkanje ndash abnormalnosti ljuskavog epitela (najčešće se manifestiraju kao seborična stanja krzna) kseroftalmija (povećana suhoća očiju) noćno sljepilo povećana sklonost mikrobnim infekcijama skorene lezije vanjskih nosnica i pratećih nosnih izlučevina neplodnost Po-manjkanja nisu uobičajena no mačkama je potreban izvor pre-formiranog vitamina A koji postoji samo u životinjskom tkivu Toksičnost ndash Oštećenja jetre bolna bolest kostiju koja re-zultira formiranjem koštanih ekstoza i ankilo-zom zglobova naročito vratnih kralježnjaka i dugih kostiju prednjih udova Mačke su naro-

čito sklone tim poremećajima a problemi obi-čno nastaju nakon dugotrajnog predoziranja prehrambenim dodacima s vitaminom A (npr ribljim uljem bakalara) ili hranjena velikm količinama jetre

Vitamin D Metaboliti stimuliraju apsorbciju kalcija u crijevima i povezano s hormonom paraštitnjače stimulira resorbciju kalcija iz kosti Preporučene doze su blisko povezane s koncentracijama kalcija i fosfora u prehrani Vitamin D3 može biti sintetiziran iz lipidnih spojeva u koži nakon izloženosti suncu

Pomanjkanje ndash Veoma rijetko no ponekad po-vezano s istovremenom neuravnoteženošću kal-cija i fosfora Uzrokuje rahitis mladih životinja te osteomalakiju odraslih životinja karakterizi-ranu nedostatkom mineralizacije novo formi-ranog osteoida Kod mladih je životinja pore-mećena endokondralna osifikacija ploča rasta uzrokujući tpično povećane metafize naročito radiusa i ulne te rebara Toksičnost ndash Hiper-kalkemija koja ako traje duže uzrokuje eksten-zivnu kalcifikaciju mekanih tkiva pluća bubre-ga i želuca Može doći i do deformacija zubi i čeljusti a ukoliko je unos veoma velik može doći i do smrti

Vitamin E Djelujući sa selenom štititi membrane stanica od oksidacijskih oštećenja Potrebe za vitaminom E su povećane pri visokim razinama višestruko nezasićenih masnih kiselina (VNMK) koje lako oksidiraju

Pomanjkanje ndash Panstetis (bolest žutog sala) kod mačaka ndash bolno upalno stanje tjelesne masnoće (naročito potkožnog sala) Može se razviti zbog prehrane masnim ribama koje su bogate VNMK ili užeglim masnoćama Kod pasa do-lazi do distrofije skeletnih mišića reprodukcij-skog neuspjeha i oštećenja imune reakcije Toksičnost ndash Malo vjerojatna jer se relativno velike doze mogu tolerirati

Vitamin K Regulira formaciju nekolicine faktora pri zgrušnjavanju krvi (faktora VII IX X i XII)

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će doći do jednostavnog pomanjkanja jer kod normalnih zdravih životinja dolazi do bakterijske sinteze potrebnog vitamina K u tankom crijevu Hipo-protombinemia i krvarenje mogu nastati kod nekih životinja kod kojih je bakterijska sinteza prekinuta ili ako su antagonisti vitamina K (poput varfarina ili drugih cumarinskih spojeva) prisutni u prehrani Toksičnost ndash Veoma niska toksičnost no veoma velike količine mogu uzrokovati anemiju i druge abnormalnosti krvi mladih životinja

Tabela 5 Vitamini B kompleksa Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Tiamin (AnurinVitamin B1)

Uključen u metabolizam ugljikohidrata Potrebe za njime ovise o sadržaju ugljikohidrata u prehrani

Pomanjkanje ndash Anoreksiju neurološke pore-mećaje (naročito mehanizama za držanje tijela) nakon kojih slijedi slabost otkazivanje srca i smrt Mogu se dogoditi naročito kod mačaka kao rezultat hranjenja velikim količinama siro-ve ribe koja sadrži enzim tiaminazu Osim toga taj se vitamin progresivno uništava viso-kim temperaturama i pod određenim uvjetima obrade hrane Toksičnost ndash Mala toksičnost

Riboflavin (B2) Sastojak dvaju ko enzi-ma koji su neophodni u velikom broju sustava oksidativnih enzima Neophodan za stanični rast

Pomanjkanje ndash Očne lezije kožni poremećaji i hipoplazija testisa Toksičnost ndash Nije prijavljena

Pantotenična kiselina Sastojak ko-enzima A koji je neophodan za metabolizam ugljikohi-drata masnoća i amino

Pomanjkanje ndash Oslabljen rast masnoća jetre želučano-crijevni poremećaji (uključujući čireve) grčevi koma i smrt Prirodni nedostatak je malo vjerojatan Toksičnost ndash

kiselina Nije prijavljenaNiacin (Nikotinamid i Nikotinska kiselina)

Sastojak dvaju važnih ko-enzima nikotina-mid adenin dinukleoti-da koji su potrebni za redukciju oksidnih reakcija potrebnih za iskorištavanje svih važnih hranjivih tvari

Pomanjkanje ndash pelagra kod ljudi a crni jezik kod pasa i mačaka raspoznaje se po upali i čirevima usne šupljine s gustom slinom punom tragova krvi i zadahom Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Piridoksin (Vitamin B6) Dio širokog raspona enzimskih sustava po-vezanih s metaboliz-mom dušika i amino kiselina

Pomanjkanje ndash Anoreksija gubitak težine i anemija Neizlječiva oštećenja bubrega kod mačaka Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Biotin Potreban za niz reakcija povezanih s metabolizmom masnoća i amino kiselina Važan za održavanje cjelovitosti karatiniziranih struktura poput kože i dlake

Pomanjkanje ndash Suha ljuštava koža s krhkom dlakom bez sjaja hiperkeratoza pruritus i ko-žni čirevi Nedostatak je malo vjerojatan jer su dnevne potrebe zadovoljene sintezom crijevnih bakterija u normalnim uvjetima Ipak do po-manjkanja može doći nakon dugotrajne upotre-be oralnih antibiotika ili hranjenja velikim količinama sirovog bjeljanjka koji sadrži avidin bjelančevinu na koju se biotin veže

Folna kiselina (Folacin Pteroilglutamička kiselina)

Važna za veliki broj re-akcija uključujući sin-tezu timidina sastojka DNK te sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži

Pomanjkanje ndash Anemija i leukopenija no do toga vjerojatno neće doći jer dnevne potrebe mogu biti zadovoljene sintezom crijevnih bakterija

Vitamin B12

(cianokobalamin) Njegova je funkcija blisko povezana s fun-kcijom folne kiseline Također uključen u metabolizam masnoća i ugljikohidrata kao i u sintezu mijelina

Pomanjkanje ndash Pogubna anemija i neurološki znaci

Kolin Sastojak fosfolipida koji su neophodni sastojci staničnih membrana Također i preteča acetilkolina koji je neurotransmi-terska kemikalija

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će se dogoditi no eksperimentalno uzrokuje prodor masnoća u jetru

Prehrana kroz cijeli životSadržaj

1 Održavanje

2 Reprodukcija

3 Rast

4 Hranjenje štenaca bez majke

5 Stariji psi

6 Radni psi

7 Bibliografija

Prehrambene potrebe psa mijenjaju se kroz cijeli njegov život i ovise o čimbenicima poput dobi reproduktivnog statusa razine aktivnosti stanja zdravlja i uvjeta okoline U zadovoljavanju specifičnih potreba pojedine životinje vlasnik mora osigurati potrebnu količinu i točnu uravnoteženost energije i neophodnih hranjivih tvari u količini hrane (ili u kombinaciji raznih vrsta hrane) koju će životinja zaista i konzumirati Pošto životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom sve neophodne hranjive tvari moraju biti prisutne u točnim količinama srazmjernim energetskom sadržaju prehrane

Mogu se dati općenite preporuke o hranjenju pasa različite životne dobi ali one su obično namijenjene prosječnom zdravom psu koji boravi u zatvorenom prostoru i u podneblju s umjerenom klimom Namjena tih preporuka koje odražavaju upute vodiča za prehranu na pakiranjima komercijalno dostupne hrane za kućne ljubimce je dobivanje približnih procjena potreba životinje Vlasnik može tek promatranjem životinje odlučiti treba li je hraniti više ili manje te zamjenom jedne vrste hrane za drugu postići primjereni režim prehrane

Održavanje Nutricionistički govoreći faza održavanja odrasle životinje smatra se razdobljem zadovoljavanja osnovnih potreba tijekom kojih životinja nije izložena dodatnim fiziološkim stresovima rasta skotnosti ili laktacije redovnog rada ili visokih razina aktivnosti ili ekstremnim vanjskim temperaturama Tijekom ovog razdoblja prehrambeni cilj je održavati optimalno zdravlje i aktivnost te pospješivati vrhunsko stanje životinje

Među psima postoji velika razlika u pasminama i tipovima tijela a u tjelesnoj težini odraslih životinja postoji razlika veća od sto puta varirajući od 1 kg do 115 kg (Burger and Johnson 1991) Potrošnja energije direktno je povezana s težinom aktivno metabolizirajućeg tkiva tako da je za životinju toliko raznolike tjelesne težine potreba za energijom više povezana sa životinjinom metaboličkom tjelesnom težinom nego sa stvarnom težinom Za prosječno aktivne pse kućne ljubimce potrebna energija održavanja (PEO) može biti izračunta pomoću sljedeće jednadžbe

PEO (kcaldnevno) = 110T075

gdje je T tjelesna težina u kilogramima a T075 metabolička težina psa (Burger1995) Za aktivnije pse dopuštena količina može biti povećana na 125T075 (Burger 1994)

Ipak varijacije u tjelesnom sastavu (omjer tjelesne mase mršavog tkiva naspram sala) oblik i tip krzna su čimbenici koji kompliciraju određivanje energetskih potreba naročito kod krupnijih pasmina Na primjer studije hranjenja pokazale su da je Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više hrane iako ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu

Količina hrane potrebna za zadovoljenje tih potreba može se izračunati na osnovi znanja o energetskoj vrijednosti raznih vrsta hrane Preporuke o hranjenju su uvijek općenite i mogu se mijenjati zbog različitosti među psima zbog različitih razina aktivnosti kao i klimatskih uvjeta Ukoliko su pseće poslastice ili ostaci sa stola dodani prehrani njihov se energetski sadržaj mora uzeti u obzir prilikom izračunavanja dnevne količine hrane Osim toga sterilizacija može reducirati energetske potrebe kuje čak do 10 Redovito vaganje životinje omogućuje vlasniku kontroliranje adekvatnost prehrambenog režima na kvantitativnoj osnovi

Većina odraslih pasa na održavanju mogu pojesti sve što im je potrebno u jednom obroku te je posve prihvatljivo usvojiti režim prehrane jednom na dan Češće hranjenje nije štetno toliko dugo dok je ukupan iznos dnevnog unosa hrane ograničen na dnevne potrebe psa Uobičajeno je da se hranjenje 2-3 puta na dan poklopi s obiteljskim obrocima Ipak najbolje je izbjegavati kasne večernje obroke zbog toga što nekoliko sati nakon hranjenja psi mogu imati potrebu isprazniti crijeva ili mokriti a to može biti nezgodno usred noći Koju god

učestalost hranjenja odaberete treba uspostaviti rutinu i držati je se koliko je god to moguće

Reprodukcija Gledajući iz prehrambenog aspekta životni period reprodukcije je veoma zahtjevan za kuju Tijekom tog razdoblja njen unos energije i hranjivih tvari mora biti dovoljan ne samo za zadovoljavanje njenih potreba već i za omogućavanje normalnog fetalnog rasta i razvoja za vrijeme skotnosti te proizvodnje mlijeka za vrijeme laktacije Na vrhuncu laktacije njene potrebe za energijom i hranjivim tvarima mogu biti tri do četiri puta povećane u odnosu na razinu potreba tijekom održavanja To može značiti konzumiranje velikih količina hrane a u vrijeme visoke potražnje postizanje dostatnog unosa može biti problematično Zbog toga je korisno hraniti je vrstama hrane koja je

bull Koncentrirana s obzirom na energiju i gustoću hranjivih tvari

bull Ukusna kako bi se promoviralo hranjenje

bull Visoko probavljiva kako bi se reducirala količina

Tijekom skotnosti i laktacije sadržaj i uravnoteženost hranjivih tvari u prehrani su kritični i moraju biti pažljivo regulirani Ukoliko je hranimo uravnoteženom prehranom povećane potrebe za hranjivim tvarima su zadovoljene s količinom hrane povećanom kako bi se zadovoljile energetske potrebe kuje Dodatno opskrbljivanje vitaminima ili mineralima nije potrebno te bi zapravo moglo biti štetno uzrokujući neuravnoteženost prehrane Dodaci kalcija i vitamina D su ponekad davani kujama u kasnim razdobljima skotnosti i laktacije kao neka vrsta lsquoosiguranjarsquo Oni međutim ne sprečavaju eklampsiju te mogu zapravo povećati rizik od eklampsije ili kalcinoze kuje te uzrokovati razvojne abnormalnosti štenaca

Energetske potrebe kuje tijekom gestacije i laktacije

Gestacija Štenjenje Laktacija

n

orm

alni

h en

erge

tski

h po

treb

a

Prosječno trajene skotnosti kod kuja je 63 dana no njene se potrebe za energijom ne povećavaju do posljednje trećine gestacije kad dolazi do najvećeg povećanja u fetalnoj težini Zbog toga je važno izbjegavati pretjerano hranjenje u ranoj skotnosti jer bi to uzrokovalo stvaranje neželjenih naslaga sala koje bi kuju mogle predisponirati za probleme pri štenjenju Postepeno povećanje porcija hrane u drugoj polovici gestacije je sve što je potrebno a zadovoljavajući je režim povećanja količine hrane od 15 od kujinih normalnih porcija za održavanje svaki tjedan od petog tjedna nadalje To znači da bi onaj tjedan prije štenjenja kuja trebala jesti 60 hrane više nego kad se parila

Zbog toga što su dodatne potrebe za prehranom uzrokovane skotnošću relativno male obično ih možemo zadovoljiti jednostavnim povećavanjem količine hrane koju kuja i inače konzumira ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena hranjivim tvarima Ipak u razdoblju kasne gestacije osobito ako je okot mnogobrojan prostor koji zauzima gravidna maternica može biti tako velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane te dolazi do smanjenja apetita U tom slučaju hranjenje koncentriranom vrstom hrane poput one osmišljene za rast i razvoj štenaca može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih češćih obroka

Laktacija predstavlja prehrambeno najzahtjevniji period u životu kuje Tijekom prva četiri tjedna nakon štenjenja ona mora jesti dovoljno da uzdržava i sebe i štence koji brzo rastu Dodatna energija i hranjive tvari koje su joj potrebne iznad njenih normalnih unosa hrane ovise o veličini i starosti okota no vrh je na samom vrhuncu laktacije (tri ili četiri tjedna nakon štenjenja) kada kuja može trebati i do četiri puta veću količinu hrane od njenih normalnih potreba tijekom održavanja Ukoliko njena prehrana ne uspije zadovoljiti te potrebe kuja će dojiti svoje mlade na račun vlastitih tjelesnih rezervi a to će rezultirati gubitkom težine i kondicije Ukoliko kuja nema dovoljno mlijeka ili ne može jesti dovoljnu količinu hrane koja joj je potrebna tad je potrebno rano početi s dohranom štenaca kako bi i kuja i štenci dobro napredovali

Količina hrane trebala bi biti redovito postepeno povećavana tijekom prva četiri tjedna laktacije u skladu s kujinim potrebama Kako bi se zadovoljile visoke potrebe laktacije kuji bi trebalo dati ukusnu vrlo probavljivu i koncentriranu hranu u nekoliko manjih obroka ili ad libitum a hrana bi joj trebala biti dostupna i tijekom noći Također joj treba osigurati neograničenu količinu pitke vode kako bi bila dostupna za proizvodnju velikih količina mlijeka

Na proizvodnju mlijeka utječe količina bjelančevina i kvaliteta prehrane pa je važno da je ponuđena dodatna hrana dobre kvalitete Jednostavno povećanje sadržaja prehrambene energije dodavanjem izvora masnoće ili ugljikohidrata nije primjereno Vrste hrane formulirane za rast ili specifično za gestaciju i laktaciju podesne su za hranjenje u ovom periodu

Okot treba postepeno prestajati hraniti dojenjem jer bi prenaglo odvajanje kuje i štenaca moglo dovesti do mastitisa kod kuje te do smanjenja intenziteta rasta kod štenaca Većinu štenaca čvrsta hrana počne zanimati od 3-4 tjedna nadalje iako im male količine mekane hrane mogu biti ponuđene već od drugog tjedna starosti Dob u kojoj će štenci prihvatiti alternativne vrste hrane velikim dijelom ovisi o veličini okota i količini kujinog mlijeka no kujino mlijeko bi trebalo ostati primarnim izvorom hranjivih tvari sve dok štenci ne napune barem četiri tjedna Kad štenci počnu dobro jesti sami kuja može od njih biti odvojena u progresivno dužim vremenskim razdobljima kako bi joj se smanjila količina mlijeka Prestanak dojenja može se završiti između 6-8 tjedana starosti te je preporučljivo smanjiti kujine porcije hrane na razinu njenih potreba prehrane Ipak ako je za vrijeme laktacije kuja izgubila kondiciju treba nastaviti prehranu bogatu hranjivim tvarima i energijom dok ne povrati svoju prijašnju kondiciju

Rast U odnosu na tjelesnu masu životinje koje rastu trebaju puno višu razinu hranjivih tvari Za mlade životinje prehrana mora ne samo osigurati sve hranjive sastojke neophodne za njihovo održavanje već i one koji su potrebni za poticanje brzog rasta i razvoja te kao podrška njihovom aktivnom životnom stilu Specifično govoreći oni imaju veće potrebe za energijom bjelančevinama (koje moraju biti lako probavljive i imati aminokiselinski profil primjeren za rast) vitaminom E te određenim mineralima potrebnim za formiranje kostiju kao što su kalcij i fosfor I količina i uravnoteženost hranjivih tvari dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu a pogreške u prehrani u ovo životno doba mogu imati štetne posljedice naročito na razvoj kostura koje mogu biti dugotrajne i potencijalno ireverzibilne

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

Energija u hrani Niti jedna životinja ne može iskoristiti svu energiju iz svoje hrane Unos energije stoga moramo promatrati na tri različite razine gruba energija (GE) probavljiva energija (DE) i energija koja se može metabolizirati (ME)

Gruba energija (GE) Gruba energija progutane hrane je maksimalan iznos energije koji može biti oslobođen iz neke hrane a mjerimo ga bombnom kalorimetrijom Iako neka tvar može imati viskoki GE sastav to ne znači mnogo osim ako ga je životinja u mogućnosti probaviti i apsorbirati

Probavljiva energija (DE) To je energija raspoloživa iz hrane nako što je apsorbirana u tijelo nakon probave u probavnom sustavu a izračunavamo je kao GE minus gubitak izmetne mase (FE)

Energija koja se može metabolizirati (ME) To je energija koju u konačnici koriste tkiva a izračunava se kao DE minus gubitak mokraćne mase (UE) (uglavnom u obliku konačnih proizvoda proteinskog metabolizma)

DE i ME sadržaj hrane ovisi o njezinom sastavu ali i o vrsti životinje koja ju konzumira Probavni sustavi životinja razlikuju se od vrste do vrste pa čak i dvije relativno slične životinje poput psa i mačke pokazuju razliku u vrijednostima probavljivosti kad jedu istu hranu (Kendall et al 1982) Pored tih razlika među vrstama također postoje i razlike između pojedinih životinja glede njihove vlastite metaboličke učinkovitosti

Mjerilo ME sadržaja hrane najtočnije se postiže testiranjem in vivo na ciljanoj vrsti no to je skup i vremenski zahtjevan poduhvat za koji su potrebni specializirani prostori i oprema Razvijene su jednostavne formule koje daju približno točne vrijednosti ME u hrani iz sadržaja ugljikohidrata masti i bjelančevina a također uzimaju u obzir i gubitke nastale apsorpcijom i učinkovitošću

Energetska gustoća prehrane mora biti dovoljno visoka kako bi omogućila psu ili mački da dobije dovoljno kalorija za održavanje energetske ravnoteže To je glavni čimbenik u odlučivanju koja je količina hrane potrebna za svaki dan a tako i količine svih hranjivih tvari konzumiranih od strane životinje Potrebe za hranjivim tvarima su najčešće izražene ME koncentracijom tako da se te vrijednosti mogu primijeniti na bilo koju vrstu hrane ili izbor prehrane bez obzira na njihov sadržaj vode sadržaj hranjivih tvari ili sveukupne vrijednosti energije

Energetske potrebe

U tijelu se energija koristi kako bi obavljala mišićni rad osnove procese poput disanja kao i fizičke aktivnosti za održavanje tjelesne temperature Potrošnja energije ima dvije komponente bazičnu metaboličku ratu i termogenezu

bull Bazična metabolička rata (BMR) održava tjelesne ldquomotore u leru (praznom hodu)rdquo i uključuje procese poput znojenja cirkulacije te bubrežnih funkcija Na nju mogu utjecati mnogi čimbenici uključujući tjelesnu težinu i sastav dob i hormonalni status

bull Termogeneza je jednostavo govoreći povećanje metaboličke rate iznad njene osnovne razine a uključuje energiju potrebnu za probavljanje apsorbiranje i korištenje hranjivih

tvari (to je termički učinak hrane) energiju za rad mišića i vježbanje energiju koja nastaje za stresa ili za održavanja tjelesne temperature na hladnoći Za razliku od BMR-a stupnjevi termogeneze mogu se veoma razlikovati i mogu uzrokovati velike varijacije u dnevnim izlaznim vrijednostima

Zbog toga na energetske potrebe svake pojedine životinje utječe cijeli niz različitih čimbenika uključujući tjelesnu težinu veličinu površine tijela tjelesni sastav fiziološki status razinu aktivnosti faktore okoline i tip dlake Oni nisu direktno proporcionalni tjelesnoj težini i umjesto na njoj bazirani su na težini aktivno metabolizirajućeg tkiva To je naročito važno za vrste životinja gdje postoji velika varijacija u normalnoj težini odraslih životinja poput pasa a potrebe za energijom su u bližoj vezi s veličinom metaboličkog tijela životinje To se izražava kao tjelesna težina životinje podignuta ekponentom izračunatim iz eksperimentalnih rezultata Jednadžba preporučena za izračunavanje prosječnih potreba pasa je

E = 110 W 075 kcaldnevno

gdje je W tjelesna težina životinje u kilogramima Ovaj tip jednadžbe zove se alometrijska jednadžba jer uspostavlja odnos između veličine i funkcije što je u ovom slučaju potreba za energijom Ta je vrijednost utvrđena empirijski prilagodbom razlika u omjeru površine tijela naspram tjelesne mase kod pasa različitih veličina Što je pas manji taj je omjer veći te će faktori okoline poput temperature više utjecati na potrebe životinje Dobivene vrijednosti podrazumijevaju umjerenu količinu aktivnosti za psa u umjerenoj klimi

Potrebe za energijom se međutim mijenjaju prema tipu tijela Studije hranjenja pasa pokazuju da struktura pasmine utječe na in vivo potrebe pojedinaca Na primjer Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više Ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu no imaju veoma različitu tjelesnu kompoziciju tip dlake (krzna) i oblik

Ove osnovne potrebe za energijom mogu naknadno biti modificirane prema fiziološkom statusu životinje (uključujući životnu fazu i stanje zdravlja ili bolesti) stupnju aktivnosti i uvjetima okoline

Energetska ravnoteža Za životinju kažemo da je postigla energetsku ravnotežu kad je potrošnja energije jednaka njenom unosu a to rezultira time da se razina energije pohranjene u tijelu ne mijenja U odraslih pasa energija se pohranjuje najvećim dijelom u obliku masnoće u masnom tkivu a te se nakupine lako mogu vidjeti na pretilim životinjama U uvjetima negativne energetske ravnoteže tijelo troši svoja vlastita tkiva kako bi zadovoljilo svoje energetske potrebe Kako su zalihe postepeno istrošene životinja postaje mršavija a tjelesna masa se smanjuje

Energetska ravnoteža postiže se usklađivanjem unosa i potrošnje kroz duže vremenske periode Veoma mala neuravnoteženost održavana kroz duže vrijeme stvorit će pretilost (ako je neto razlika pozitivna) ili propadanje (ako je neto razlika negativna) Na primjer psu od 35 kg potrebno je oko 1800 kcal dnevno slijedimo li jednadžbu procjene Ako procijenjenju količinu povećamo za samo 100 kcal dnevno (oko 30 g psećih keksića) to bi moglo rezultirati u povećanju tjelesne mase za 2-3 kilograma ukoliko traje cijelu godinu

Makro hranjive tvari

Bjelančevine Bjelančevine su velike složene molekule koje se sastoje od dugačkih lanaca aminokiselina povezanih peptidnim vezama Postoji samo oko 20 aminokiselina no one mogu biti poredane u bilo kojoj kombinaciji kako bi dale gotovo beskrajnu raznolikost prirodno prisutnih bjelančevina svaku sa svojim karakterističnim svojstvima Bjelančevine su

neophodni sastojci svih živih stanica gdje imaju nekolicinu veoma važnih funkcija uključujući i regulaciju metabolizma (kao enzimi i neki hormoni) kao i strukturnu ulogu u zidovima stanica i mišićnim vlaknima Zbog toga su važan preduvjet za rast i obnavljanje tkiva Bjelančevine su također i izvor energije u prehrani

Životinjama je potreban izvor bjelančevina u prehrani kako bi im bile pružene specifične aminokiseline koje njihova tkiva ne mogu sintetizirati u količinama dovoljnim za optimalno funkcioniranje Aminokiseline možemo klasificirati kao esencijalne (prijeko potrebne) ili ne-esencijalne (manje potrebne) Tijelo ne može sintetizirati esencijelne amino kiseline u dovoljnim količinama i zbog toga ih moramo uključiti u prehranu Ne-esencijalne (manje potrebne) aminokiseline su jednako važne kao dijelovi tjelesnih bjelančevina no tijelo ih može sintetizirati iz viška nekih drugih prehrambenih aminokiselina ili iz drugih izvora prehrambenog dušika

Bjelančevine su potrebne tijekom normalnog održavanja kako bi nadomjestile bjelančevine izgubljene za vrijeme prirodne izmjene epitelnih površina dlake i ostalih tjelesnih tkiva kao i izlučevina Dodatne bjelančevine potrebne su u razdobljima rasta skotnosti laktacije ili za obnavljanje oštećenih tkiva kao što je zaraštanje rana Bjelančevine životinjskog podrijetla uglavnom imaju uravnoteženiji sastav aminokiselina s većim udjelom esencijalnih aminokiselina i boljom probavljivošću nego bjelančevine biljnog podrijetla

Nedostatak bjelančevina može rezultirati zbog nedovoljno bjelančevina u prehrani ili zbog nedostatka određene aminokiseline Znakovi nedostatka bjelančevina uključuju slab rast ili gubitak težine dlaku koja je gruba i bez sjaja anoreksiju povećanu sklonost bolestima gubitak mišićne mase i mršavljenje oticanje i konačno smrt Nedostatak samo jedne esencijalne aminokiseline rezultira anoreksijom a nakon toga negativnom dušičnom ravnotežom

Bjelančevine u hrani koje nadmašuju potrebe tijela nisu pohranjene kao mišićna masa već su pretvorene u masnoću i pohranjene u masnim tkivima

Masnoća Prehrambene masnoće sastoje se uglavnom od triglicerida s time da je svaki triglicerid kombinacija tri masne kiseline povezane glicerolom Karakteristika svake masnoće velikim je dijelom određena različitim masnim kiselinama u svakoj od njih Masne kiseline možemo opisati kao zasićene kad među atomima ugljika nema dvostrukih veza ili kao nezasićene kad su prisutne jedna ili više dvostrukih veza One koje sadrže više od jedne duple veze zovemo višestruko nezasićene Većina masnoća sadrži sve ove tipove masnih kiselina no u vrlo različitim proporcijama

Prehrambena masnoća ima nekoliko uloga Služi kao najkoncentriraniji izvor energije u prehrani te hrani daje tečnost i dobru strukturu Ipak njene najvažnije funkcije su opskrbljivanje masnim kiselinama naročito esencijalnom masnom kiselinom (EMK) linoleičkom kiselinom te kao nosilac vitamina AD E i K koji su topivi u masnoći Za sad znamo za samo jednu EMK kod pasa a to je višestruko nezasićena linoleička kiselina iz koje se mogu proizvesti druge masne kiseline Masne kiseline su uključene u mnoge zdravstvene aspekte uključujući i bubrežne funkcije i reprodukciju One su neophodan sastojak staničnih membrana te su potrebne za sintetiziranje prostaglandina Znakovi povezani s nedostatkom EMK u pasa uključuju perutasto krzno bez sjaja gubitak dlake masnu jetru anemiju te probleme s plodnošću

Ugljikohidrati Ugljikohidrati opskrbljuju tijelo energijom i mogu biti pretvoreni u salo Ova grupa hranjivih tvari je veoma raznolika i uključuje jednostavne šećere (poput glukoze) složene šećere (poput škroba) koji se sastoje od lanaca jednostavnijih šećera te prehrambena vlakna

Sve životinje imaju metaboličke potrebe za glukozom no ukoliko njihova prehrana sadrži dovoljno preteča glukoze (aminokiselina i glicerola) većina životinja ju može sintetizirati u dovoljnim količinama za svoje metaboličke potrebe bez izvora ugljikohidrata u prehrani Za vrijeme skotnosti i laktacije postoje povećani zatjevi za glukozom no studije su pokazale da

čak ni u ovoj fazi kod pasa prehrambeni izvor ugljikohidrata nije potreban ukoliko postoji dovoljna količina gluconeogenskih aminokiselina (Blaza et al 1989)

Šećeri i kuhani škrobovi su ekonomični i lako probavljivi izvori energije dok su nekuhani škrobovi puno teže probavljivi Nekim vrstama (na primjer psima) šećeri mogu veoma goditi dok drugima poput mačaka okus šećera ne odgovara Vrijednost disaharida poput sukroze ili laktoze u većine je životinja ograničena crijevnom aktivnošću disaharida poput sukraze i laktaze Aktivnost laktaze opada s dobi te prevelika potrošnja proizvoda koji sadrže laktozu poput mlijeka može dovesti do pojave proljeva

Dijetalna vlakna Naziv dijetalna vlakna je općeniti izraz koji uključuje veliki raspon neprobaljivih ugljikohidrata s različitim fizičkim i fiziološkim učincima Dijetalna vlakna je naziv koji se upotrebljava za grupu neprobavljivih polisaharida poput celuloze pektina i lignina Obično ih povezujemo s biljnim materijama i tipično tvore stanične zidove biljaka Te materije uglavnom zaobiđu probavljanje i prođu kroz probavni sustav relativno nepromijenjene Uloga dijetalnih vlakana kod životinje ovisi velikim dijelom o fiziologiji probavnog sustava specifične životinje no kod većine vrsta ograničena količina dijetalnih vlakana može pridonijeti volumenu izmeta i na taj način regulirati pražnjenje te pomoći u sprečavanju zatvora ili proljeva Vlakna s umjerenom fermentacijom također mogu doprinijeti želučano-crijevnom zdravlju kroz njihov pozitivan učinak na aktivnosti mikroflore debelog crijeva

Mikro hranjive tvari

Minerali Minerali su hranjive tvari neorganskog podrijetla koje ponekad kolektivno zovemo lsquopepeorsquo Mogu biti podjeljene na makro minerale (koji su potrebni u relativno velikim količinama) i elemente u tragovima ili mikro minerale ( koji su potrebni u relativno malim količinama ili u tragovima) Elektroliti su minerali u obliku soli kao što ih nalazimo u tkivima tijela

Funkcije makro minerala i glavnih minerala u tragovima prikazane su u Tabeli 1 i Tabeli 2 Osim toga dokazano je da je veliki broj elemenata u tragovima potreban za normalno zdravlje sisavaca iako specifčne potrebe još nisu utvrđene za kućne ljubimce (Tabela 3) Čini se da su količine potrebne u prehrani veoma niske te da vjerojatnost njihovog nedostatka u bilo kojoj hranjivoj tvari korištenoj u normalnoj prehrani gotovo ne postoji Za razliku od toga kao što je to slučaj i s većinom elemenata u tragovima te su tvari otrovne ako su u velikim količinama prisutne u hrani iako količina koju organizam može tolerirati varira od jednog do drugoj elementa Arsen vanadij florin i molibden su najotrovniji dok relativno velike količine nikla i kroma mogu ući u organizam bez težih posljedica

Vitamini Vitamini su organski spojevi koji pomažu regulaciji tjelesnih procesa Većina vitamina ne može se sintetizirati u tijelu i zbog toga moraju biti prisutni u prehrani Možemo ih klasificirati kao topive u masnoći (vitamini A D E i K) ili topivi u vodi (vitamini B-kompleksa i vitamin C) Potreban je čest unos vitamina topivih u vodi jer tijelo ih slabo pohranjuje a njihovi se viškovi gube i izlučuju mokraćom Vitamini topivi u masnoći su puno bolje pohranjeni u organizmu te je njihov dnevni unos manje kritičan No upravo stoga što su vitamini topivi u masnoći uskladišteni u organizmu rizik otrovanja zbog njihovog prevelikog unosa je daleko veći

Funkcija vitamina topivih u masnoći sažeta je u Tabeli 4 Vitamini B kompleksa koriste se za formiranje koenzima (kofaktora) koji su uključeni u normalnu metaboličku funkciju naročito u energiju metabolizma i sintetičke puteve Danas su najčešće znani pod njihovim kemijskim imenima a rijeđe pod kombinacijama slova i brojeva (Tabela 5) Askorbinska kiselina (vitamin C) potrebna je za mnoge unutarstanične reakcije i sinteze bjelančevina no većina sisavaca (osim čovjeka ostalih primata i zamorca) može je sintetizirati iz glukoze

Nema potrebe za dodavanjem vitamina C prehrani normalnih zdravih kućnih životinja no njegov izvor u prehrani može biti koristan budući je vitamin C snažan prehrambeni antioksidant

Voda Potreba životinje za vodom je barem toliko neophodna kao i potreba za bilo kojom drugom hranjivom tvari U nedostatku hrane život se može nastaviti tjednima ali nastavit će se samo nekoliko dana ili čak sati u nedostaku vode Voda obavlja mnoge vitalne funkcije unutar tijela te je sadržaj vode u tijelu reguliran unutar prilično uskih granica Svakodnevni unos je potreban kako bi se nadomjestio obvezatan gubitak vode koja se izlućuje putem mokraće izmeta kože i pluća kao i u proizvodnji izlučevina kao što je mlijeko

Voda se u tijelo unosi u nekoliko oblika kao popijena tekućina kao dio hrane ili kao metabolička voda (koja je oslobođena prilikom razgradnje bjelančevina masnoća i ugljikohidrata) Dnevni unos vode ovisit će o velikom broju čimbenika uključujući sadržaj tekućine u hrani temperaturu okoliša razinu aktivnosti i fiziološko stanje Zbog toga bi obilna količina svježe vode za piće uvijek trebala biti dostupna životinji

Uravnotežena prehrana Uravnotežena će prehrana omogućiti pristup svim ključnim hranjivim tvarima i energiju neophodnu za dnevne potrebe životinje u bilo kojoj životnoj fazi Sadržaj hranjivih tvari i energije stoga svakako treba uzeti u obzir no također su važni i probavljivost te tečnost hrane Životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom te ako su sve ključne hranjive tvari uravnotežene s energetskim sadržajem hrane tada omogućavanjem pristupa točnoj količini energije također osiguravaju zadovoljavajući unos neophodnih hranjivih tvari Životinje koje trebaju pojačanu prehranu (npr za vrijeme skotnosti ili laktacije) također će dobiti i povećanu količinu ključnih hranjivih tvari kad im povećamo količinu hrane koju konzumiraju kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom

Ravnoteža hranjivih tvari

Potrebe za hranjivim tvarima ograničene su minimalnim a u nekim slučajevima i maksimalnim vrijednostima Drugim riječima količina hranjive tvari potrebne u prehrani mora biti na lsquorazinirsquo između nedostatka na jednoj strani i toksičnosti na drugoj Stoga glavni kriteriji toga što čini kompletnu prehranu mogu biti sažeti na sljedeći način

bull sadržaj svake hranjive tvari mora biti na pravoj razini

bull svaka hranjiva tvar mora biti prisutna u točnom omjeru naspram energetskog sadržaja prehrane

bull svaka hranjiva tvar mora biti u točnom omjeru s drugim hranjivim tvarima (gdje je to primjereno)

bull svaka hranjiva tvar mora biti u obliku primjerenom uporabi životinje za koju je ta prehrana namjenjena

Interakcija hranjivih tvari Nedostaci specifičnih hranjivih tvari mogu

nastati kao rezultat interakcije s drugim komponentama prehrane koje smanjuju njihovu

Probavljivost hrane

biološku dostupnost Pretjerane količine fitata (kojeg nalazimo u prehrani baziranoj na žitaricama) na primjer utječu na crijevnu apsorbciju cinka a viskoke razine kalcija smanjiti će apsorbciju i bakra i cinka Poznato je da na apsorbciju željeza utječe veliki broj čimbenika

Dostupnost biotina je smanjena prisutnošću bjelančevine avidina iz sirovog bjelanjka tiamin se razgrađuje pomoću enzima tiaminaze koji je prisutan u nekim vrstama sirove ribe Vitamin E je prirodni antioksidant a njegova razina može biti drastično smanjena kad prehrana sadržava užegnute (oksidirane) masnoće osim toga više razine vitamina E potrebne su u prehrani koja obiluje višestruko nezasićenim kiselinama Potreba za vitaminom E također ovisi i o količini selena u prehrani zbog toga što prisutnost jedne od tih tvari može uzrokovati nedostatak druge do određenog stupnja

Probavljivost Probavljivost hrane je kod životinje mjerilo za biološku dostupnost hranjivih tvari od kojih se ta hrana sastoji Iako analiza određene hrane može pružiti indikaciju njenog ukupnog hranjivog sastava samo onaj dio hranjivih tvari koje su zaista apsorbirane u crijevima ima stvarnu prehrambenu vrijednost Čimbenici koji utječu na probavljivost neke tvari uključuju kemijski sastav hrane stanje njenih podrazreda te načine njene pripreme ili industrijske obrade

Bibliografija Blaza SE Booles D and Burger IH (1989) Is carbohydrate essential for pregnancy and lactation in dogs In Nutrition of the Dog and Cat Eds IH Burger and JPW Rivers Cambridge Cambridge University Press pp 229-242

Earle KE and Smith P (1991) Digestible energy requirements of the adult cat at maintenance Journal of Nutrition 121 S45-S46

Kendall PT Holme DW and Smith PM (1982) Comparative evaluation of net digestive and absorptive efficiency in dogs and cats fed a variety of contrasting diet types Journal of Small Animal Practice 23 577-587

Tabela 1 Makro minerali Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje

Kalcij (Ca) iFosfor (P)

Kalcij i fosfor su najvažni-ji minerali uključeni u održavanje strukturne kr-utosti kostiju i zubi Kalcij je također neophodan za normalno zgrušavanje kr-vi te za funkcioniranje ži-vaca i mišića Fosfor je uključen u mnoge enzim-ske sustave te je također i sastojak ldquoviskoko energet-skihrdquo organskih fosfatnih spojeva Oni su najvećim dijelom odgovorni za po-hranjivanje i protok ener-gije u tijelu

Apsolutne koncentracije ovih minerala u prehrani su od najveće važnosti no također je veoma važan i omjer kalcija naspram fosfora Smatra se da je minimalni omjer kalcija fosfora za rast oko 1 1 Za odrasle je životinje taj omjer manje kritičan Neuravnoteženost ovog omjera gdje je kalcija mnogo manje od fosfora rezultira značajnim ne-dostatkom kalcija u formiranju kostiju Nedostatak kalcija ndash Sekundarna nutritivna bolest hiper-aktivnosti paraštitnjače koja uzrokuje deformacije kostura i hromost životinja koje rastu Hipoka-lkemija laktirajućih kuja (naročito u patuljastih pasmina) uzrokuje eklampsiju sa živčanim pore-mećajima Visoke razine kalcija i fosfora ili nji-hov veoma visok omjer su također štetni stanja poput displazije kuka sindroma osteokondroze enostoze ili sindroma klimavosti povezana su sa prevelikim količinama unesenog kalcija kod pasa u rastu

Magnezij (Mg) Potreban za zdrave kosti i zube normalno funkcioni-ranje srca te skeletnog mišićnog i živčanog tkiva metabolizam natrija i kali-ja mnoge osnovne enzim-

Pomanjkanje ndash Slabost mišića a u ekstremnim slučajevima i grčeve Pomanjkanje u prehrani je malo vjerojatnoVrlo visoki unos ndash može biti povezan s povećanom učestalošću struvitne urolitiaze kod mačaka

ske reakcije naročito one povezane s metaboličkom energijom

Kalij (K) Potreban za ravnotežu kiselinskih baza i osmoti-čku regulaciju tjelesnih tekućina funkcioniranje živaca mišića te metaboli-čke energije

Pomanjkanje ndash Slabost mišića usporen rast te lezije srca i bubrega Prirodna pomanjkanja kalija su rijetka no mogu se dogoditi kod mačaka hranjenih hranom koja sadrži tvari koje ukiseljuju mokraću a imaju marginalni sadržaj kalija

Natrij (Na) iKlor (Cl)

Budući su ovi minerali glavni elektroliti vode u tijelu potrebni su za ravnotežu kiselinskih baza i osmotičku regulaciju tjelesnih tekućina Klor je jedan od osnovnih sastojaka žući i hidroklorne kiseline (koja je prisutna u probavnim sokovima)

Pomanjkanje- umor iscrpljenost nemogućnost održavanja ravnoteže vode smanjen unos vode usporen rast suha koža i gubitak dlake Višak će uzrokovati povećan unos vode pa postoji preporuka da bi pojedinim psima s povišenim tlakom koristila prehrana s manjim količinama natrija

Tabela 2 Minerali u tragovima Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Željezo (Fe) Jedan od osnovnih sastojaka pigme-

nata nositelja kisika hemoglobina (u krvi) mioglobin (u mišićima) i mno-gih enzima (hemo enzima) koji su povezani s disanjem stanica

Pomanjkanje ndash Anemija s slabošću i umorom Toksičnost ndash Anoreksija i gubitak težine u pasa

Bakar (Cu) Povezan s stvaranjem i aktivnošću crvenih krvnih zrnaca jedan od su-čimbenika u mnogim enzimskim sustavima utječe na normalnu pigmentaciju kože i dlake

Pomanjkanje ndash Anemija zbog oslabljene apsorpcije i prijenosa željeza te smanje-no sintetiziranje hemoglobina Također mogu nastati i koštani poremećaji Toksičnost ndash Može također uzrokovati anemiju zbog nadmetanja bakra i željeza za apsorbcijske lokacije u crijevima Ba-krena toksikoza Bedlington terijera je nasljedni defekt koji uzrokuje hepatitis i cirozu Može utjecati i na ostale pasmi-ne uključujući Bijele terijere Zapadnih Visoravni (West higland White Terriers) i Doberman pinčeve Pinschers (Thorn-burg et al 1985 ab) Za te bi pasmine trebalo izbjegavati hranu bogatu ba-krom te mineralne dodatke koji sadrže bakar

Cink (Zn) Jedan od osnovnih sastojaka mnogih enzimskih sustava uključujući i onih koji se odnose na metabolizam bje-lančevina i ugljikohidrata te neopho-dan za održavanje zdravog krzna i kože Cink je potreban svim životi-njama no potreba za njime je često rezultat ostalih sastojaka prehrane Na primjer visoki unos kalcija u pre-hrani ili prehrana na osnovi bjelan-čevina biljnog podrijetla dramatično povisuje potrebu za cinkom

Pomanjkanje ndash Slab rast anoreksija atrofiranje testisa mršavost i kožne lezije Loše stanje kože ili dlake u kućnih ljubimaca može nastati i uz marginalno pomanjkanje cinka bez da je životinja u uočljivo lošem stanjuToksičnost ndash Cink je relativno neotrovan

Jod (I) Jedan od osnovnih sastojaka hormo-na štitnjače koja regulira bazalni me-tabolizam tijelaTo je zasad jedina njegova poznata funkcija

Pomanjkanje ndash Gušavost (povećana štitnjača) je najvažniji znak pomanjka-nja joda iako i drugi čimbenici mogu uzrokovati gušu Nedovoljna aktivnost štitnjače uočena je kod pasa a nedostak

joda i kod mačaka u zoološkim vrto-vima te kod domaćih mačaka ptica i konja Klinički znakovi uključuju abnor-malnosti kože i dlake tupost apatiju i pospanost Abnormalan metabolizam kalcija također može biti prisutan kao i nemogućnost reprodukcije jer dolazi do resorpcije fetusa Toksičnost ndash akutne posljedice slične su onima zbog nedo-statka joda Visoke doze na neki način sprečavaju sintezu hormona štitnjače i mogu dovesti do tzv jodne mixedemije ili toksične gušavosti Anoreksija povi-šena temperatura i gubitak težine uočeni su kod mačaka

Selen (Se) Obvezan sastojak glutationske per-oksidaze enzima koji štiti membrane stanica od oštećenja oksidirajućih tvari Aktivnosti selena blisko su povezane s aktivnostima vitamina E tako da prisutnost jedne od tih hranji-vih tvari može spriječiti nedostatak druge Moguće je da selen ima i dru-ge uloge uključujući i zaštitu od tro-vanja olovom kadmijem i živom a čini se da je i protukancerogeno sredstvo

Pomanjkanje ndash Učinci su mnogostruki no jedan primijećen kod pasa je degeneracija skeletnih i srčanih mišića Posljedice kod drugih vrsta uključuju reproduktivne smetne i oticanje Toksičnost ndash Veoma otrovan u velikim količinama razlika između preporučene i toksične količine može biti veoma mala

Mangan (Mn) Uključen u mnoge reakcije katalizi-rane enzimima pa je potreban za metabolizam ugljikohidrata i lipida kao i za formaciju hrskavice

Pomanjkanje ndash Defektivan rast i repro-dukcija i poremećaji u metabolizmu lipida

Kobalt (Co) Integralni dio molekule vitamina B12 Pomanjkanje ndash Malo vjerojatno ukoliko je vitamin B12 prisutan

Tabela 3 Dodatni elementi u trace elements Element Njegova angažiranostKrom Metabolizam ugljikohidrata blisko povezan s funkcioniranjem inzulinaFluor Razvoj zubi i kostiju moguća angažiranost u reprodukcijiNikl Funkcija u membrani moguća povezanost s metabolizmom nukleinske kiseline

RNKMolibden Sastojak nekolicine enzima jedan od kojih je uključen u metabolizam mokraćne

kiselineSilikon Skeletalni razvoj rast i održavanje vezivnog tkivaVanadij Rast reprodukcija i metabolizam masnoća Arsen Rast također utječe na stvaranje krvi vjerojatno na proizvodnju hemoglobina

Tabela 4 Vitamini topivi u masnoći Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Vitamin A(retinol)

Sastojak vizualnih pigmenata (koji propuštaju svjetlo) u oku i važan za dobar vid Uključen u diferencijaciju stanica i održavanje normalne stani-čne strukture te je važan za održava-nje zdrave kože krzna svih sluznih membrana kao i za normalan razvoj kostiju i zubi

Pomanjkanje ndash abnormalnosti ljuskavog epitela (najčešće se manifestiraju kao seborična stanja krzna) kseroftalmija (povećana suhoća očiju) noćno sljepilo povećana sklonost mikrobnim infekcijama skorene lezije vanjskih nosnica i pratećih nosnih izlučevina neplodnost Po-manjkanja nisu uobičajena no mačkama je potreban izvor pre-formiranog vitamina A koji postoji samo u životinjskom tkivu Toksičnost ndash Oštećenja jetre bolna bolest kostiju koja re-zultira formiranjem koštanih ekstoza i ankilo-zom zglobova naročito vratnih kralježnjaka i dugih kostiju prednjih udova Mačke su naro-

čito sklone tim poremećajima a problemi obi-čno nastaju nakon dugotrajnog predoziranja prehrambenim dodacima s vitaminom A (npr ribljim uljem bakalara) ili hranjena velikm količinama jetre

Vitamin D Metaboliti stimuliraju apsorbciju kalcija u crijevima i povezano s hormonom paraštitnjače stimulira resorbciju kalcija iz kosti Preporučene doze su blisko povezane s koncentracijama kalcija i fosfora u prehrani Vitamin D3 može biti sintetiziran iz lipidnih spojeva u koži nakon izloženosti suncu

Pomanjkanje ndash Veoma rijetko no ponekad po-vezano s istovremenom neuravnoteženošću kal-cija i fosfora Uzrokuje rahitis mladih životinja te osteomalakiju odraslih životinja karakterizi-ranu nedostatkom mineralizacije novo formi-ranog osteoida Kod mladih je životinja pore-mećena endokondralna osifikacija ploča rasta uzrokujući tpično povećane metafize naročito radiusa i ulne te rebara Toksičnost ndash Hiper-kalkemija koja ako traje duže uzrokuje eksten-zivnu kalcifikaciju mekanih tkiva pluća bubre-ga i želuca Može doći i do deformacija zubi i čeljusti a ukoliko je unos veoma velik može doći i do smrti

Vitamin E Djelujući sa selenom štititi membrane stanica od oksidacijskih oštećenja Potrebe za vitaminom E su povećane pri visokim razinama višestruko nezasićenih masnih kiselina (VNMK) koje lako oksidiraju

Pomanjkanje ndash Panstetis (bolest žutog sala) kod mačaka ndash bolno upalno stanje tjelesne masnoće (naročito potkožnog sala) Može se razviti zbog prehrane masnim ribama koje su bogate VNMK ili užeglim masnoćama Kod pasa do-lazi do distrofije skeletnih mišića reprodukcij-skog neuspjeha i oštećenja imune reakcije Toksičnost ndash Malo vjerojatna jer se relativno velike doze mogu tolerirati

Vitamin K Regulira formaciju nekolicine faktora pri zgrušnjavanju krvi (faktora VII IX X i XII)

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će doći do jednostavnog pomanjkanja jer kod normalnih zdravih životinja dolazi do bakterijske sinteze potrebnog vitamina K u tankom crijevu Hipo-protombinemia i krvarenje mogu nastati kod nekih životinja kod kojih je bakterijska sinteza prekinuta ili ako su antagonisti vitamina K (poput varfarina ili drugih cumarinskih spojeva) prisutni u prehrani Toksičnost ndash Veoma niska toksičnost no veoma velike količine mogu uzrokovati anemiju i druge abnormalnosti krvi mladih životinja

Tabela 5 Vitamini B kompleksa Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Tiamin (AnurinVitamin B1)

Uključen u metabolizam ugljikohidrata Potrebe za njime ovise o sadržaju ugljikohidrata u prehrani

Pomanjkanje ndash Anoreksiju neurološke pore-mećaje (naročito mehanizama za držanje tijela) nakon kojih slijedi slabost otkazivanje srca i smrt Mogu se dogoditi naročito kod mačaka kao rezultat hranjenja velikim količinama siro-ve ribe koja sadrži enzim tiaminazu Osim toga taj se vitamin progresivno uništava viso-kim temperaturama i pod određenim uvjetima obrade hrane Toksičnost ndash Mala toksičnost

Riboflavin (B2) Sastojak dvaju ko enzi-ma koji su neophodni u velikom broju sustava oksidativnih enzima Neophodan za stanični rast

Pomanjkanje ndash Očne lezije kožni poremećaji i hipoplazija testisa Toksičnost ndash Nije prijavljena

Pantotenična kiselina Sastojak ko-enzima A koji je neophodan za metabolizam ugljikohi-drata masnoća i amino

Pomanjkanje ndash Oslabljen rast masnoća jetre želučano-crijevni poremećaji (uključujući čireve) grčevi koma i smrt Prirodni nedostatak je malo vjerojatan Toksičnost ndash

kiselina Nije prijavljenaNiacin (Nikotinamid i Nikotinska kiselina)

Sastojak dvaju važnih ko-enzima nikotina-mid adenin dinukleoti-da koji su potrebni za redukciju oksidnih reakcija potrebnih za iskorištavanje svih važnih hranjivih tvari

Pomanjkanje ndash pelagra kod ljudi a crni jezik kod pasa i mačaka raspoznaje se po upali i čirevima usne šupljine s gustom slinom punom tragova krvi i zadahom Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Piridoksin (Vitamin B6) Dio širokog raspona enzimskih sustava po-vezanih s metaboliz-mom dušika i amino kiselina

Pomanjkanje ndash Anoreksija gubitak težine i anemija Neizlječiva oštećenja bubrega kod mačaka Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Biotin Potreban za niz reakcija povezanih s metabolizmom masnoća i amino kiselina Važan za održavanje cjelovitosti karatiniziranih struktura poput kože i dlake

Pomanjkanje ndash Suha ljuštava koža s krhkom dlakom bez sjaja hiperkeratoza pruritus i ko-žni čirevi Nedostatak je malo vjerojatan jer su dnevne potrebe zadovoljene sintezom crijevnih bakterija u normalnim uvjetima Ipak do po-manjkanja može doći nakon dugotrajne upotre-be oralnih antibiotika ili hranjenja velikim količinama sirovog bjeljanjka koji sadrži avidin bjelančevinu na koju se biotin veže

Folna kiselina (Folacin Pteroilglutamička kiselina)

Važna za veliki broj re-akcija uključujući sin-tezu timidina sastojka DNK te sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži

Pomanjkanje ndash Anemija i leukopenija no do toga vjerojatno neće doći jer dnevne potrebe mogu biti zadovoljene sintezom crijevnih bakterija

Vitamin B12

(cianokobalamin) Njegova je funkcija blisko povezana s fun-kcijom folne kiseline Također uključen u metabolizam masnoća i ugljikohidrata kao i u sintezu mijelina

Pomanjkanje ndash Pogubna anemija i neurološki znaci

Kolin Sastojak fosfolipida koji su neophodni sastojci staničnih membrana Također i preteča acetilkolina koji je neurotransmi-terska kemikalija

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će se dogoditi no eksperimentalno uzrokuje prodor masnoća u jetru

Prehrana kroz cijeli životSadržaj

1 Održavanje

2 Reprodukcija

3 Rast

4 Hranjenje štenaca bez majke

5 Stariji psi

6 Radni psi

7 Bibliografija

Prehrambene potrebe psa mijenjaju se kroz cijeli njegov život i ovise o čimbenicima poput dobi reproduktivnog statusa razine aktivnosti stanja zdravlja i uvjeta okoline U zadovoljavanju specifičnih potreba pojedine životinje vlasnik mora osigurati potrebnu količinu i točnu uravnoteženost energije i neophodnih hranjivih tvari u količini hrane (ili u kombinaciji raznih vrsta hrane) koju će životinja zaista i konzumirati Pošto životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom sve neophodne hranjive tvari moraju biti prisutne u točnim količinama srazmjernim energetskom sadržaju prehrane

Mogu se dati općenite preporuke o hranjenju pasa različite životne dobi ali one su obično namijenjene prosječnom zdravom psu koji boravi u zatvorenom prostoru i u podneblju s umjerenom klimom Namjena tih preporuka koje odražavaju upute vodiča za prehranu na pakiranjima komercijalno dostupne hrane za kućne ljubimce je dobivanje približnih procjena potreba životinje Vlasnik može tek promatranjem životinje odlučiti treba li je hraniti više ili manje te zamjenom jedne vrste hrane za drugu postići primjereni režim prehrane

Održavanje Nutricionistički govoreći faza održavanja odrasle životinje smatra se razdobljem zadovoljavanja osnovnih potreba tijekom kojih životinja nije izložena dodatnim fiziološkim stresovima rasta skotnosti ili laktacije redovnog rada ili visokih razina aktivnosti ili ekstremnim vanjskim temperaturama Tijekom ovog razdoblja prehrambeni cilj je održavati optimalno zdravlje i aktivnost te pospješivati vrhunsko stanje životinje

Među psima postoji velika razlika u pasminama i tipovima tijela a u tjelesnoj težini odraslih životinja postoji razlika veća od sto puta varirajući od 1 kg do 115 kg (Burger and Johnson 1991) Potrošnja energije direktno je povezana s težinom aktivno metabolizirajućeg tkiva tako da je za životinju toliko raznolike tjelesne težine potreba za energijom više povezana sa životinjinom metaboličkom tjelesnom težinom nego sa stvarnom težinom Za prosječno aktivne pse kućne ljubimce potrebna energija održavanja (PEO) može biti izračunta pomoću sljedeće jednadžbe

PEO (kcaldnevno) = 110T075

gdje je T tjelesna težina u kilogramima a T075 metabolička težina psa (Burger1995) Za aktivnije pse dopuštena količina može biti povećana na 125T075 (Burger 1994)

Ipak varijacije u tjelesnom sastavu (omjer tjelesne mase mršavog tkiva naspram sala) oblik i tip krzna su čimbenici koji kompliciraju određivanje energetskih potreba naročito kod krupnijih pasmina Na primjer studije hranjenja pokazale su da je Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više hrane iako ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu

Količina hrane potrebna za zadovoljenje tih potreba može se izračunati na osnovi znanja o energetskoj vrijednosti raznih vrsta hrane Preporuke o hranjenju su uvijek općenite i mogu se mijenjati zbog različitosti među psima zbog različitih razina aktivnosti kao i klimatskih uvjeta Ukoliko su pseće poslastice ili ostaci sa stola dodani prehrani njihov se energetski sadržaj mora uzeti u obzir prilikom izračunavanja dnevne količine hrane Osim toga sterilizacija može reducirati energetske potrebe kuje čak do 10 Redovito vaganje životinje omogućuje vlasniku kontroliranje adekvatnost prehrambenog režima na kvantitativnoj osnovi

Većina odraslih pasa na održavanju mogu pojesti sve što im je potrebno u jednom obroku te je posve prihvatljivo usvojiti režim prehrane jednom na dan Češće hranjenje nije štetno toliko dugo dok je ukupan iznos dnevnog unosa hrane ograničen na dnevne potrebe psa Uobičajeno je da se hranjenje 2-3 puta na dan poklopi s obiteljskim obrocima Ipak najbolje je izbjegavati kasne večernje obroke zbog toga što nekoliko sati nakon hranjenja psi mogu imati potrebu isprazniti crijeva ili mokriti a to može biti nezgodno usred noći Koju god

učestalost hranjenja odaberete treba uspostaviti rutinu i držati je se koliko je god to moguće

Reprodukcija Gledajući iz prehrambenog aspekta životni period reprodukcije je veoma zahtjevan za kuju Tijekom tog razdoblja njen unos energije i hranjivih tvari mora biti dovoljan ne samo za zadovoljavanje njenih potreba već i za omogućavanje normalnog fetalnog rasta i razvoja za vrijeme skotnosti te proizvodnje mlijeka za vrijeme laktacije Na vrhuncu laktacije njene potrebe za energijom i hranjivim tvarima mogu biti tri do četiri puta povećane u odnosu na razinu potreba tijekom održavanja To može značiti konzumiranje velikih količina hrane a u vrijeme visoke potražnje postizanje dostatnog unosa može biti problematično Zbog toga je korisno hraniti je vrstama hrane koja je

bull Koncentrirana s obzirom na energiju i gustoću hranjivih tvari

bull Ukusna kako bi se promoviralo hranjenje

bull Visoko probavljiva kako bi se reducirala količina

Tijekom skotnosti i laktacije sadržaj i uravnoteženost hranjivih tvari u prehrani su kritični i moraju biti pažljivo regulirani Ukoliko je hranimo uravnoteženom prehranom povećane potrebe za hranjivim tvarima su zadovoljene s količinom hrane povećanom kako bi se zadovoljile energetske potrebe kuje Dodatno opskrbljivanje vitaminima ili mineralima nije potrebno te bi zapravo moglo biti štetno uzrokujući neuravnoteženost prehrane Dodaci kalcija i vitamina D su ponekad davani kujama u kasnim razdobljima skotnosti i laktacije kao neka vrsta lsquoosiguranjarsquo Oni međutim ne sprečavaju eklampsiju te mogu zapravo povećati rizik od eklampsije ili kalcinoze kuje te uzrokovati razvojne abnormalnosti štenaca

Energetske potrebe kuje tijekom gestacije i laktacije

Gestacija Štenjenje Laktacija

n

orm

alni

h en

erge

tski

h po

treb

a

Prosječno trajene skotnosti kod kuja je 63 dana no njene se potrebe za energijom ne povećavaju do posljednje trećine gestacije kad dolazi do najvećeg povećanja u fetalnoj težini Zbog toga je važno izbjegavati pretjerano hranjenje u ranoj skotnosti jer bi to uzrokovalo stvaranje neželjenih naslaga sala koje bi kuju mogle predisponirati za probleme pri štenjenju Postepeno povećanje porcija hrane u drugoj polovici gestacije je sve što je potrebno a zadovoljavajući je režim povećanja količine hrane od 15 od kujinih normalnih porcija za održavanje svaki tjedan od petog tjedna nadalje To znači da bi onaj tjedan prije štenjenja kuja trebala jesti 60 hrane više nego kad se parila

Zbog toga što su dodatne potrebe za prehranom uzrokovane skotnošću relativno male obično ih možemo zadovoljiti jednostavnim povećavanjem količine hrane koju kuja i inače konzumira ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena hranjivim tvarima Ipak u razdoblju kasne gestacije osobito ako je okot mnogobrojan prostor koji zauzima gravidna maternica može biti tako velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane te dolazi do smanjenja apetita U tom slučaju hranjenje koncentriranom vrstom hrane poput one osmišljene za rast i razvoj štenaca može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih češćih obroka

Laktacija predstavlja prehrambeno najzahtjevniji period u životu kuje Tijekom prva četiri tjedna nakon štenjenja ona mora jesti dovoljno da uzdržava i sebe i štence koji brzo rastu Dodatna energija i hranjive tvari koje su joj potrebne iznad njenih normalnih unosa hrane ovise o veličini i starosti okota no vrh je na samom vrhuncu laktacije (tri ili četiri tjedna nakon štenjenja) kada kuja može trebati i do četiri puta veću količinu hrane od njenih normalnih potreba tijekom održavanja Ukoliko njena prehrana ne uspije zadovoljiti te potrebe kuja će dojiti svoje mlade na račun vlastitih tjelesnih rezervi a to će rezultirati gubitkom težine i kondicije Ukoliko kuja nema dovoljno mlijeka ili ne može jesti dovoljnu količinu hrane koja joj je potrebna tad je potrebno rano početi s dohranom štenaca kako bi i kuja i štenci dobro napredovali

Količina hrane trebala bi biti redovito postepeno povećavana tijekom prva četiri tjedna laktacije u skladu s kujinim potrebama Kako bi se zadovoljile visoke potrebe laktacije kuji bi trebalo dati ukusnu vrlo probavljivu i koncentriranu hranu u nekoliko manjih obroka ili ad libitum a hrana bi joj trebala biti dostupna i tijekom noći Također joj treba osigurati neograničenu količinu pitke vode kako bi bila dostupna za proizvodnju velikih količina mlijeka

Na proizvodnju mlijeka utječe količina bjelančevina i kvaliteta prehrane pa je važno da je ponuđena dodatna hrana dobre kvalitete Jednostavno povećanje sadržaja prehrambene energije dodavanjem izvora masnoće ili ugljikohidrata nije primjereno Vrste hrane formulirane za rast ili specifično za gestaciju i laktaciju podesne su za hranjenje u ovom periodu

Okot treba postepeno prestajati hraniti dojenjem jer bi prenaglo odvajanje kuje i štenaca moglo dovesti do mastitisa kod kuje te do smanjenja intenziteta rasta kod štenaca Većinu štenaca čvrsta hrana počne zanimati od 3-4 tjedna nadalje iako im male količine mekane hrane mogu biti ponuđene već od drugog tjedna starosti Dob u kojoj će štenci prihvatiti alternativne vrste hrane velikim dijelom ovisi o veličini okota i količini kujinog mlijeka no kujino mlijeko bi trebalo ostati primarnim izvorom hranjivih tvari sve dok štenci ne napune barem četiri tjedna Kad štenci počnu dobro jesti sami kuja može od njih biti odvojena u progresivno dužim vremenskim razdobljima kako bi joj se smanjila količina mlijeka Prestanak dojenja može se završiti između 6-8 tjedana starosti te je preporučljivo smanjiti kujine porcije hrane na razinu njenih potreba prehrane Ipak ako je za vrijeme laktacije kuja izgubila kondiciju treba nastaviti prehranu bogatu hranjivim tvarima i energijom dok ne povrati svoju prijašnju kondiciju

Rast U odnosu na tjelesnu masu životinje koje rastu trebaju puno višu razinu hranjivih tvari Za mlade životinje prehrana mora ne samo osigurati sve hranjive sastojke neophodne za njihovo održavanje već i one koji su potrebni za poticanje brzog rasta i razvoja te kao podrška njihovom aktivnom životnom stilu Specifično govoreći oni imaju veće potrebe za energijom bjelančevinama (koje moraju biti lako probavljive i imati aminokiselinski profil primjeren za rast) vitaminom E te određenim mineralima potrebnim za formiranje kostiju kao što su kalcij i fosfor I količina i uravnoteženost hranjivih tvari dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu a pogreške u prehrani u ovo životno doba mogu imati štetne posljedice naročito na razvoj kostura koje mogu biti dugotrajne i potencijalno ireverzibilne

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

tvari (to je termički učinak hrane) energiju za rad mišića i vježbanje energiju koja nastaje za stresa ili za održavanja tjelesne temperature na hladnoći Za razliku od BMR-a stupnjevi termogeneze mogu se veoma razlikovati i mogu uzrokovati velike varijacije u dnevnim izlaznim vrijednostima

Zbog toga na energetske potrebe svake pojedine životinje utječe cijeli niz različitih čimbenika uključujući tjelesnu težinu veličinu površine tijela tjelesni sastav fiziološki status razinu aktivnosti faktore okoline i tip dlake Oni nisu direktno proporcionalni tjelesnoj težini i umjesto na njoj bazirani su na težini aktivno metabolizirajućeg tkiva To je naročito važno za vrste životinja gdje postoji velika varijacija u normalnoj težini odraslih životinja poput pasa a potrebe za energijom su u bližoj vezi s veličinom metaboličkog tijela životinje To se izražava kao tjelesna težina životinje podignuta ekponentom izračunatim iz eksperimentalnih rezultata Jednadžba preporučena za izračunavanje prosječnih potreba pasa je

E = 110 W 075 kcaldnevno

gdje je W tjelesna težina životinje u kilogramima Ovaj tip jednadžbe zove se alometrijska jednadžba jer uspostavlja odnos između veličine i funkcije što je u ovom slučaju potreba za energijom Ta je vrijednost utvrđena empirijski prilagodbom razlika u omjeru površine tijela naspram tjelesne mase kod pasa različitih veličina Što je pas manji taj je omjer veći te će faktori okoline poput temperature više utjecati na potrebe životinje Dobivene vrijednosti podrazumijevaju umjerenu količinu aktivnosti za psa u umjerenoj klimi

Potrebe za energijom se međutim mijenjaju prema tipu tijela Studije hranjenja pasa pokazuju da struktura pasmine utječe na in vivo potrebe pojedinaca Na primjer Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više Ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu no imaju veoma različitu tjelesnu kompoziciju tip dlake (krzna) i oblik

Ove osnovne potrebe za energijom mogu naknadno biti modificirane prema fiziološkom statusu životinje (uključujući životnu fazu i stanje zdravlja ili bolesti) stupnju aktivnosti i uvjetima okoline

Energetska ravnoteža Za životinju kažemo da je postigla energetsku ravnotežu kad je potrošnja energije jednaka njenom unosu a to rezultira time da se razina energije pohranjene u tijelu ne mijenja U odraslih pasa energija se pohranjuje najvećim dijelom u obliku masnoće u masnom tkivu a te se nakupine lako mogu vidjeti na pretilim životinjama U uvjetima negativne energetske ravnoteže tijelo troši svoja vlastita tkiva kako bi zadovoljilo svoje energetske potrebe Kako su zalihe postepeno istrošene životinja postaje mršavija a tjelesna masa se smanjuje

Energetska ravnoteža postiže se usklađivanjem unosa i potrošnje kroz duže vremenske periode Veoma mala neuravnoteženost održavana kroz duže vrijeme stvorit će pretilost (ako je neto razlika pozitivna) ili propadanje (ako je neto razlika negativna) Na primjer psu od 35 kg potrebno je oko 1800 kcal dnevno slijedimo li jednadžbu procjene Ako procijenjenju količinu povećamo za samo 100 kcal dnevno (oko 30 g psećih keksića) to bi moglo rezultirati u povećanju tjelesne mase za 2-3 kilograma ukoliko traje cijelu godinu

Makro hranjive tvari

Bjelančevine Bjelančevine su velike složene molekule koje se sastoje od dugačkih lanaca aminokiselina povezanih peptidnim vezama Postoji samo oko 20 aminokiselina no one mogu biti poredane u bilo kojoj kombinaciji kako bi dale gotovo beskrajnu raznolikost prirodno prisutnih bjelančevina svaku sa svojim karakterističnim svojstvima Bjelančevine su

neophodni sastojci svih živih stanica gdje imaju nekolicinu veoma važnih funkcija uključujući i regulaciju metabolizma (kao enzimi i neki hormoni) kao i strukturnu ulogu u zidovima stanica i mišićnim vlaknima Zbog toga su važan preduvjet za rast i obnavljanje tkiva Bjelančevine su također i izvor energije u prehrani

Životinjama je potreban izvor bjelančevina u prehrani kako bi im bile pružene specifične aminokiseline koje njihova tkiva ne mogu sintetizirati u količinama dovoljnim za optimalno funkcioniranje Aminokiseline možemo klasificirati kao esencijalne (prijeko potrebne) ili ne-esencijalne (manje potrebne) Tijelo ne može sintetizirati esencijelne amino kiseline u dovoljnim količinama i zbog toga ih moramo uključiti u prehranu Ne-esencijalne (manje potrebne) aminokiseline su jednako važne kao dijelovi tjelesnih bjelančevina no tijelo ih može sintetizirati iz viška nekih drugih prehrambenih aminokiselina ili iz drugih izvora prehrambenog dušika

Bjelančevine su potrebne tijekom normalnog održavanja kako bi nadomjestile bjelančevine izgubljene za vrijeme prirodne izmjene epitelnih površina dlake i ostalih tjelesnih tkiva kao i izlučevina Dodatne bjelančevine potrebne su u razdobljima rasta skotnosti laktacije ili za obnavljanje oštećenih tkiva kao što je zaraštanje rana Bjelančevine životinjskog podrijetla uglavnom imaju uravnoteženiji sastav aminokiselina s većim udjelom esencijalnih aminokiselina i boljom probavljivošću nego bjelančevine biljnog podrijetla

Nedostatak bjelančevina može rezultirati zbog nedovoljno bjelančevina u prehrani ili zbog nedostatka određene aminokiseline Znakovi nedostatka bjelančevina uključuju slab rast ili gubitak težine dlaku koja je gruba i bez sjaja anoreksiju povećanu sklonost bolestima gubitak mišićne mase i mršavljenje oticanje i konačno smrt Nedostatak samo jedne esencijalne aminokiseline rezultira anoreksijom a nakon toga negativnom dušičnom ravnotežom

Bjelančevine u hrani koje nadmašuju potrebe tijela nisu pohranjene kao mišićna masa već su pretvorene u masnoću i pohranjene u masnim tkivima

Masnoća Prehrambene masnoće sastoje se uglavnom od triglicerida s time da je svaki triglicerid kombinacija tri masne kiseline povezane glicerolom Karakteristika svake masnoće velikim je dijelom određena različitim masnim kiselinama u svakoj od njih Masne kiseline možemo opisati kao zasićene kad među atomima ugljika nema dvostrukih veza ili kao nezasićene kad su prisutne jedna ili više dvostrukih veza One koje sadrže više od jedne duple veze zovemo višestruko nezasićene Većina masnoća sadrži sve ove tipove masnih kiselina no u vrlo različitim proporcijama

Prehrambena masnoća ima nekoliko uloga Služi kao najkoncentriraniji izvor energije u prehrani te hrani daje tečnost i dobru strukturu Ipak njene najvažnije funkcije su opskrbljivanje masnim kiselinama naročito esencijalnom masnom kiselinom (EMK) linoleičkom kiselinom te kao nosilac vitamina AD E i K koji su topivi u masnoći Za sad znamo za samo jednu EMK kod pasa a to je višestruko nezasićena linoleička kiselina iz koje se mogu proizvesti druge masne kiseline Masne kiseline su uključene u mnoge zdravstvene aspekte uključujući i bubrežne funkcije i reprodukciju One su neophodan sastojak staničnih membrana te su potrebne za sintetiziranje prostaglandina Znakovi povezani s nedostatkom EMK u pasa uključuju perutasto krzno bez sjaja gubitak dlake masnu jetru anemiju te probleme s plodnošću

Ugljikohidrati Ugljikohidrati opskrbljuju tijelo energijom i mogu biti pretvoreni u salo Ova grupa hranjivih tvari je veoma raznolika i uključuje jednostavne šećere (poput glukoze) složene šećere (poput škroba) koji se sastoje od lanaca jednostavnijih šećera te prehrambena vlakna

Sve životinje imaju metaboličke potrebe za glukozom no ukoliko njihova prehrana sadrži dovoljno preteča glukoze (aminokiselina i glicerola) većina životinja ju može sintetizirati u dovoljnim količinama za svoje metaboličke potrebe bez izvora ugljikohidrata u prehrani Za vrijeme skotnosti i laktacije postoje povećani zatjevi za glukozom no studije su pokazale da

čak ni u ovoj fazi kod pasa prehrambeni izvor ugljikohidrata nije potreban ukoliko postoji dovoljna količina gluconeogenskih aminokiselina (Blaza et al 1989)

Šećeri i kuhani škrobovi su ekonomični i lako probavljivi izvori energije dok su nekuhani škrobovi puno teže probavljivi Nekim vrstama (na primjer psima) šećeri mogu veoma goditi dok drugima poput mačaka okus šećera ne odgovara Vrijednost disaharida poput sukroze ili laktoze u većine je životinja ograničena crijevnom aktivnošću disaharida poput sukraze i laktaze Aktivnost laktaze opada s dobi te prevelika potrošnja proizvoda koji sadrže laktozu poput mlijeka može dovesti do pojave proljeva

Dijetalna vlakna Naziv dijetalna vlakna je općeniti izraz koji uključuje veliki raspon neprobaljivih ugljikohidrata s različitim fizičkim i fiziološkim učincima Dijetalna vlakna je naziv koji se upotrebljava za grupu neprobavljivih polisaharida poput celuloze pektina i lignina Obično ih povezujemo s biljnim materijama i tipično tvore stanične zidove biljaka Te materije uglavnom zaobiđu probavljanje i prođu kroz probavni sustav relativno nepromijenjene Uloga dijetalnih vlakana kod životinje ovisi velikim dijelom o fiziologiji probavnog sustava specifične životinje no kod većine vrsta ograničena količina dijetalnih vlakana može pridonijeti volumenu izmeta i na taj način regulirati pražnjenje te pomoći u sprečavanju zatvora ili proljeva Vlakna s umjerenom fermentacijom također mogu doprinijeti želučano-crijevnom zdravlju kroz njihov pozitivan učinak na aktivnosti mikroflore debelog crijeva

Mikro hranjive tvari

Minerali Minerali su hranjive tvari neorganskog podrijetla koje ponekad kolektivno zovemo lsquopepeorsquo Mogu biti podjeljene na makro minerale (koji su potrebni u relativno velikim količinama) i elemente u tragovima ili mikro minerale ( koji su potrebni u relativno malim količinama ili u tragovima) Elektroliti su minerali u obliku soli kao što ih nalazimo u tkivima tijela

Funkcije makro minerala i glavnih minerala u tragovima prikazane su u Tabeli 1 i Tabeli 2 Osim toga dokazano je da je veliki broj elemenata u tragovima potreban za normalno zdravlje sisavaca iako specifčne potrebe još nisu utvrđene za kućne ljubimce (Tabela 3) Čini se da su količine potrebne u prehrani veoma niske te da vjerojatnost njihovog nedostatka u bilo kojoj hranjivoj tvari korištenoj u normalnoj prehrani gotovo ne postoji Za razliku od toga kao što je to slučaj i s većinom elemenata u tragovima te su tvari otrovne ako su u velikim količinama prisutne u hrani iako količina koju organizam može tolerirati varira od jednog do drugoj elementa Arsen vanadij florin i molibden su najotrovniji dok relativno velike količine nikla i kroma mogu ući u organizam bez težih posljedica

Vitamini Vitamini su organski spojevi koji pomažu regulaciji tjelesnih procesa Većina vitamina ne može se sintetizirati u tijelu i zbog toga moraju biti prisutni u prehrani Možemo ih klasificirati kao topive u masnoći (vitamini A D E i K) ili topivi u vodi (vitamini B-kompleksa i vitamin C) Potreban je čest unos vitamina topivih u vodi jer tijelo ih slabo pohranjuje a njihovi se viškovi gube i izlučuju mokraćom Vitamini topivi u masnoći su puno bolje pohranjeni u organizmu te je njihov dnevni unos manje kritičan No upravo stoga što su vitamini topivi u masnoći uskladišteni u organizmu rizik otrovanja zbog njihovog prevelikog unosa je daleko veći

Funkcija vitamina topivih u masnoći sažeta je u Tabeli 4 Vitamini B kompleksa koriste se za formiranje koenzima (kofaktora) koji su uključeni u normalnu metaboličku funkciju naročito u energiju metabolizma i sintetičke puteve Danas su najčešće znani pod njihovim kemijskim imenima a rijeđe pod kombinacijama slova i brojeva (Tabela 5) Askorbinska kiselina (vitamin C) potrebna je za mnoge unutarstanične reakcije i sinteze bjelančevina no većina sisavaca (osim čovjeka ostalih primata i zamorca) može je sintetizirati iz glukoze

Nema potrebe za dodavanjem vitamina C prehrani normalnih zdravih kućnih životinja no njegov izvor u prehrani može biti koristan budući je vitamin C snažan prehrambeni antioksidant

Voda Potreba životinje za vodom je barem toliko neophodna kao i potreba za bilo kojom drugom hranjivom tvari U nedostatku hrane život se može nastaviti tjednima ali nastavit će se samo nekoliko dana ili čak sati u nedostaku vode Voda obavlja mnoge vitalne funkcije unutar tijela te je sadržaj vode u tijelu reguliran unutar prilično uskih granica Svakodnevni unos je potreban kako bi se nadomjestio obvezatan gubitak vode koja se izlućuje putem mokraće izmeta kože i pluća kao i u proizvodnji izlučevina kao što je mlijeko

Voda se u tijelo unosi u nekoliko oblika kao popijena tekućina kao dio hrane ili kao metabolička voda (koja je oslobođena prilikom razgradnje bjelančevina masnoća i ugljikohidrata) Dnevni unos vode ovisit će o velikom broju čimbenika uključujući sadržaj tekućine u hrani temperaturu okoliša razinu aktivnosti i fiziološko stanje Zbog toga bi obilna količina svježe vode za piće uvijek trebala biti dostupna životinji

Uravnotežena prehrana Uravnotežena će prehrana omogućiti pristup svim ključnim hranjivim tvarima i energiju neophodnu za dnevne potrebe životinje u bilo kojoj životnoj fazi Sadržaj hranjivih tvari i energije stoga svakako treba uzeti u obzir no također su važni i probavljivost te tečnost hrane Životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom te ako su sve ključne hranjive tvari uravnotežene s energetskim sadržajem hrane tada omogućavanjem pristupa točnoj količini energije također osiguravaju zadovoljavajući unos neophodnih hranjivih tvari Životinje koje trebaju pojačanu prehranu (npr za vrijeme skotnosti ili laktacije) također će dobiti i povećanu količinu ključnih hranjivih tvari kad im povećamo količinu hrane koju konzumiraju kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom

Ravnoteža hranjivih tvari

Potrebe za hranjivim tvarima ograničene su minimalnim a u nekim slučajevima i maksimalnim vrijednostima Drugim riječima količina hranjive tvari potrebne u prehrani mora biti na lsquorazinirsquo između nedostatka na jednoj strani i toksičnosti na drugoj Stoga glavni kriteriji toga što čini kompletnu prehranu mogu biti sažeti na sljedeći način

bull sadržaj svake hranjive tvari mora biti na pravoj razini

bull svaka hranjiva tvar mora biti prisutna u točnom omjeru naspram energetskog sadržaja prehrane

bull svaka hranjiva tvar mora biti u točnom omjeru s drugim hranjivim tvarima (gdje je to primjereno)

bull svaka hranjiva tvar mora biti u obliku primjerenom uporabi životinje za koju je ta prehrana namjenjena

Interakcija hranjivih tvari Nedostaci specifičnih hranjivih tvari mogu

nastati kao rezultat interakcije s drugim komponentama prehrane koje smanjuju njihovu

Probavljivost hrane

biološku dostupnost Pretjerane količine fitata (kojeg nalazimo u prehrani baziranoj na žitaricama) na primjer utječu na crijevnu apsorbciju cinka a viskoke razine kalcija smanjiti će apsorbciju i bakra i cinka Poznato je da na apsorbciju željeza utječe veliki broj čimbenika

Dostupnost biotina je smanjena prisutnošću bjelančevine avidina iz sirovog bjelanjka tiamin se razgrađuje pomoću enzima tiaminaze koji je prisutan u nekim vrstama sirove ribe Vitamin E je prirodni antioksidant a njegova razina može biti drastično smanjena kad prehrana sadržava užegnute (oksidirane) masnoće osim toga više razine vitamina E potrebne su u prehrani koja obiluje višestruko nezasićenim kiselinama Potreba za vitaminom E također ovisi i o količini selena u prehrani zbog toga što prisutnost jedne od tih tvari može uzrokovati nedostatak druge do određenog stupnja

Probavljivost Probavljivost hrane je kod životinje mjerilo za biološku dostupnost hranjivih tvari od kojih se ta hrana sastoji Iako analiza određene hrane može pružiti indikaciju njenog ukupnog hranjivog sastava samo onaj dio hranjivih tvari koje su zaista apsorbirane u crijevima ima stvarnu prehrambenu vrijednost Čimbenici koji utječu na probavljivost neke tvari uključuju kemijski sastav hrane stanje njenih podrazreda te načine njene pripreme ili industrijske obrade

Bibliografija Blaza SE Booles D and Burger IH (1989) Is carbohydrate essential for pregnancy and lactation in dogs In Nutrition of the Dog and Cat Eds IH Burger and JPW Rivers Cambridge Cambridge University Press pp 229-242

Earle KE and Smith P (1991) Digestible energy requirements of the adult cat at maintenance Journal of Nutrition 121 S45-S46

Kendall PT Holme DW and Smith PM (1982) Comparative evaluation of net digestive and absorptive efficiency in dogs and cats fed a variety of contrasting diet types Journal of Small Animal Practice 23 577-587

Tabela 1 Makro minerali Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje

Kalcij (Ca) iFosfor (P)

Kalcij i fosfor su najvažni-ji minerali uključeni u održavanje strukturne kr-utosti kostiju i zubi Kalcij je također neophodan za normalno zgrušavanje kr-vi te za funkcioniranje ži-vaca i mišića Fosfor je uključen u mnoge enzim-ske sustave te je također i sastojak ldquoviskoko energet-skihrdquo organskih fosfatnih spojeva Oni su najvećim dijelom odgovorni za po-hranjivanje i protok ener-gije u tijelu

Apsolutne koncentracije ovih minerala u prehrani su od najveće važnosti no također je veoma važan i omjer kalcija naspram fosfora Smatra se da je minimalni omjer kalcija fosfora za rast oko 1 1 Za odrasle je životinje taj omjer manje kritičan Neuravnoteženost ovog omjera gdje je kalcija mnogo manje od fosfora rezultira značajnim ne-dostatkom kalcija u formiranju kostiju Nedostatak kalcija ndash Sekundarna nutritivna bolest hiper-aktivnosti paraštitnjače koja uzrokuje deformacije kostura i hromost životinja koje rastu Hipoka-lkemija laktirajućih kuja (naročito u patuljastih pasmina) uzrokuje eklampsiju sa živčanim pore-mećajima Visoke razine kalcija i fosfora ili nji-hov veoma visok omjer su također štetni stanja poput displazije kuka sindroma osteokondroze enostoze ili sindroma klimavosti povezana su sa prevelikim količinama unesenog kalcija kod pasa u rastu

Magnezij (Mg) Potreban za zdrave kosti i zube normalno funkcioni-ranje srca te skeletnog mišićnog i živčanog tkiva metabolizam natrija i kali-ja mnoge osnovne enzim-

Pomanjkanje ndash Slabost mišića a u ekstremnim slučajevima i grčeve Pomanjkanje u prehrani je malo vjerojatnoVrlo visoki unos ndash može biti povezan s povećanom učestalošću struvitne urolitiaze kod mačaka

ske reakcije naročito one povezane s metaboličkom energijom

Kalij (K) Potreban za ravnotežu kiselinskih baza i osmoti-čku regulaciju tjelesnih tekućina funkcioniranje živaca mišića te metaboli-čke energije

Pomanjkanje ndash Slabost mišića usporen rast te lezije srca i bubrega Prirodna pomanjkanja kalija su rijetka no mogu se dogoditi kod mačaka hranjenih hranom koja sadrži tvari koje ukiseljuju mokraću a imaju marginalni sadržaj kalija

Natrij (Na) iKlor (Cl)

Budući su ovi minerali glavni elektroliti vode u tijelu potrebni su za ravnotežu kiselinskih baza i osmotičku regulaciju tjelesnih tekućina Klor je jedan od osnovnih sastojaka žući i hidroklorne kiseline (koja je prisutna u probavnim sokovima)

Pomanjkanje- umor iscrpljenost nemogućnost održavanja ravnoteže vode smanjen unos vode usporen rast suha koža i gubitak dlake Višak će uzrokovati povećan unos vode pa postoji preporuka da bi pojedinim psima s povišenim tlakom koristila prehrana s manjim količinama natrija

Tabela 2 Minerali u tragovima Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Željezo (Fe) Jedan od osnovnih sastojaka pigme-

nata nositelja kisika hemoglobina (u krvi) mioglobin (u mišićima) i mno-gih enzima (hemo enzima) koji su povezani s disanjem stanica

Pomanjkanje ndash Anemija s slabošću i umorom Toksičnost ndash Anoreksija i gubitak težine u pasa

Bakar (Cu) Povezan s stvaranjem i aktivnošću crvenih krvnih zrnaca jedan od su-čimbenika u mnogim enzimskim sustavima utječe na normalnu pigmentaciju kože i dlake

Pomanjkanje ndash Anemija zbog oslabljene apsorpcije i prijenosa željeza te smanje-no sintetiziranje hemoglobina Također mogu nastati i koštani poremećaji Toksičnost ndash Može također uzrokovati anemiju zbog nadmetanja bakra i željeza za apsorbcijske lokacije u crijevima Ba-krena toksikoza Bedlington terijera je nasljedni defekt koji uzrokuje hepatitis i cirozu Može utjecati i na ostale pasmi-ne uključujući Bijele terijere Zapadnih Visoravni (West higland White Terriers) i Doberman pinčeve Pinschers (Thorn-burg et al 1985 ab) Za te bi pasmine trebalo izbjegavati hranu bogatu ba-krom te mineralne dodatke koji sadrže bakar

Cink (Zn) Jedan od osnovnih sastojaka mnogih enzimskih sustava uključujući i onih koji se odnose na metabolizam bje-lančevina i ugljikohidrata te neopho-dan za održavanje zdravog krzna i kože Cink je potreban svim životi-njama no potreba za njime je često rezultat ostalih sastojaka prehrane Na primjer visoki unos kalcija u pre-hrani ili prehrana na osnovi bjelan-čevina biljnog podrijetla dramatično povisuje potrebu za cinkom

Pomanjkanje ndash Slab rast anoreksija atrofiranje testisa mršavost i kožne lezije Loše stanje kože ili dlake u kućnih ljubimaca može nastati i uz marginalno pomanjkanje cinka bez da je životinja u uočljivo lošem stanjuToksičnost ndash Cink je relativno neotrovan

Jod (I) Jedan od osnovnih sastojaka hormo-na štitnjače koja regulira bazalni me-tabolizam tijelaTo je zasad jedina njegova poznata funkcija

Pomanjkanje ndash Gušavost (povećana štitnjača) je najvažniji znak pomanjka-nja joda iako i drugi čimbenici mogu uzrokovati gušu Nedovoljna aktivnost štitnjače uočena je kod pasa a nedostak

joda i kod mačaka u zoološkim vrto-vima te kod domaćih mačaka ptica i konja Klinički znakovi uključuju abnor-malnosti kože i dlake tupost apatiju i pospanost Abnormalan metabolizam kalcija također može biti prisutan kao i nemogućnost reprodukcije jer dolazi do resorpcije fetusa Toksičnost ndash akutne posljedice slične su onima zbog nedo-statka joda Visoke doze na neki način sprečavaju sintezu hormona štitnjače i mogu dovesti do tzv jodne mixedemije ili toksične gušavosti Anoreksija povi-šena temperatura i gubitak težine uočeni su kod mačaka

Selen (Se) Obvezan sastojak glutationske per-oksidaze enzima koji štiti membrane stanica od oštećenja oksidirajućih tvari Aktivnosti selena blisko su povezane s aktivnostima vitamina E tako da prisutnost jedne od tih hranji-vih tvari može spriječiti nedostatak druge Moguće je da selen ima i dru-ge uloge uključujući i zaštitu od tro-vanja olovom kadmijem i živom a čini se da je i protukancerogeno sredstvo

Pomanjkanje ndash Učinci su mnogostruki no jedan primijećen kod pasa je degeneracija skeletnih i srčanih mišića Posljedice kod drugih vrsta uključuju reproduktivne smetne i oticanje Toksičnost ndash Veoma otrovan u velikim količinama razlika između preporučene i toksične količine može biti veoma mala

Mangan (Mn) Uključen u mnoge reakcije katalizi-rane enzimima pa je potreban za metabolizam ugljikohidrata i lipida kao i za formaciju hrskavice

Pomanjkanje ndash Defektivan rast i repro-dukcija i poremećaji u metabolizmu lipida

Kobalt (Co) Integralni dio molekule vitamina B12 Pomanjkanje ndash Malo vjerojatno ukoliko je vitamin B12 prisutan

Tabela 3 Dodatni elementi u trace elements Element Njegova angažiranostKrom Metabolizam ugljikohidrata blisko povezan s funkcioniranjem inzulinaFluor Razvoj zubi i kostiju moguća angažiranost u reprodukcijiNikl Funkcija u membrani moguća povezanost s metabolizmom nukleinske kiseline

RNKMolibden Sastojak nekolicine enzima jedan od kojih je uključen u metabolizam mokraćne

kiselineSilikon Skeletalni razvoj rast i održavanje vezivnog tkivaVanadij Rast reprodukcija i metabolizam masnoća Arsen Rast također utječe na stvaranje krvi vjerojatno na proizvodnju hemoglobina

Tabela 4 Vitamini topivi u masnoći Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Vitamin A(retinol)

Sastojak vizualnih pigmenata (koji propuštaju svjetlo) u oku i važan za dobar vid Uključen u diferencijaciju stanica i održavanje normalne stani-čne strukture te je važan za održava-nje zdrave kože krzna svih sluznih membrana kao i za normalan razvoj kostiju i zubi

Pomanjkanje ndash abnormalnosti ljuskavog epitela (najčešće se manifestiraju kao seborična stanja krzna) kseroftalmija (povećana suhoća očiju) noćno sljepilo povećana sklonost mikrobnim infekcijama skorene lezije vanjskih nosnica i pratećih nosnih izlučevina neplodnost Po-manjkanja nisu uobičajena no mačkama je potreban izvor pre-formiranog vitamina A koji postoji samo u životinjskom tkivu Toksičnost ndash Oštećenja jetre bolna bolest kostiju koja re-zultira formiranjem koštanih ekstoza i ankilo-zom zglobova naročito vratnih kralježnjaka i dugih kostiju prednjih udova Mačke su naro-

čito sklone tim poremećajima a problemi obi-čno nastaju nakon dugotrajnog predoziranja prehrambenim dodacima s vitaminom A (npr ribljim uljem bakalara) ili hranjena velikm količinama jetre

Vitamin D Metaboliti stimuliraju apsorbciju kalcija u crijevima i povezano s hormonom paraštitnjače stimulira resorbciju kalcija iz kosti Preporučene doze su blisko povezane s koncentracijama kalcija i fosfora u prehrani Vitamin D3 može biti sintetiziran iz lipidnih spojeva u koži nakon izloženosti suncu

Pomanjkanje ndash Veoma rijetko no ponekad po-vezano s istovremenom neuravnoteženošću kal-cija i fosfora Uzrokuje rahitis mladih životinja te osteomalakiju odraslih životinja karakterizi-ranu nedostatkom mineralizacije novo formi-ranog osteoida Kod mladih je životinja pore-mećena endokondralna osifikacija ploča rasta uzrokujući tpično povećane metafize naročito radiusa i ulne te rebara Toksičnost ndash Hiper-kalkemija koja ako traje duže uzrokuje eksten-zivnu kalcifikaciju mekanih tkiva pluća bubre-ga i želuca Može doći i do deformacija zubi i čeljusti a ukoliko je unos veoma velik može doći i do smrti

Vitamin E Djelujući sa selenom štititi membrane stanica od oksidacijskih oštećenja Potrebe za vitaminom E su povećane pri visokim razinama višestruko nezasićenih masnih kiselina (VNMK) koje lako oksidiraju

Pomanjkanje ndash Panstetis (bolest žutog sala) kod mačaka ndash bolno upalno stanje tjelesne masnoće (naročito potkožnog sala) Može se razviti zbog prehrane masnim ribama koje su bogate VNMK ili užeglim masnoćama Kod pasa do-lazi do distrofije skeletnih mišića reprodukcij-skog neuspjeha i oštećenja imune reakcije Toksičnost ndash Malo vjerojatna jer se relativno velike doze mogu tolerirati

Vitamin K Regulira formaciju nekolicine faktora pri zgrušnjavanju krvi (faktora VII IX X i XII)

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će doći do jednostavnog pomanjkanja jer kod normalnih zdravih životinja dolazi do bakterijske sinteze potrebnog vitamina K u tankom crijevu Hipo-protombinemia i krvarenje mogu nastati kod nekih životinja kod kojih je bakterijska sinteza prekinuta ili ako su antagonisti vitamina K (poput varfarina ili drugih cumarinskih spojeva) prisutni u prehrani Toksičnost ndash Veoma niska toksičnost no veoma velike količine mogu uzrokovati anemiju i druge abnormalnosti krvi mladih životinja

Tabela 5 Vitamini B kompleksa Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Tiamin (AnurinVitamin B1)

Uključen u metabolizam ugljikohidrata Potrebe za njime ovise o sadržaju ugljikohidrata u prehrani

Pomanjkanje ndash Anoreksiju neurološke pore-mećaje (naročito mehanizama za držanje tijela) nakon kojih slijedi slabost otkazivanje srca i smrt Mogu se dogoditi naročito kod mačaka kao rezultat hranjenja velikim količinama siro-ve ribe koja sadrži enzim tiaminazu Osim toga taj se vitamin progresivno uništava viso-kim temperaturama i pod određenim uvjetima obrade hrane Toksičnost ndash Mala toksičnost

Riboflavin (B2) Sastojak dvaju ko enzi-ma koji su neophodni u velikom broju sustava oksidativnih enzima Neophodan za stanični rast

Pomanjkanje ndash Očne lezije kožni poremećaji i hipoplazija testisa Toksičnost ndash Nije prijavljena

Pantotenična kiselina Sastojak ko-enzima A koji je neophodan za metabolizam ugljikohi-drata masnoća i amino

Pomanjkanje ndash Oslabljen rast masnoća jetre želučano-crijevni poremećaji (uključujući čireve) grčevi koma i smrt Prirodni nedostatak je malo vjerojatan Toksičnost ndash

kiselina Nije prijavljenaNiacin (Nikotinamid i Nikotinska kiselina)

Sastojak dvaju važnih ko-enzima nikotina-mid adenin dinukleoti-da koji su potrebni za redukciju oksidnih reakcija potrebnih za iskorištavanje svih važnih hranjivih tvari

Pomanjkanje ndash pelagra kod ljudi a crni jezik kod pasa i mačaka raspoznaje se po upali i čirevima usne šupljine s gustom slinom punom tragova krvi i zadahom Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Piridoksin (Vitamin B6) Dio širokog raspona enzimskih sustava po-vezanih s metaboliz-mom dušika i amino kiselina

Pomanjkanje ndash Anoreksija gubitak težine i anemija Neizlječiva oštećenja bubrega kod mačaka Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Biotin Potreban za niz reakcija povezanih s metabolizmom masnoća i amino kiselina Važan za održavanje cjelovitosti karatiniziranih struktura poput kože i dlake

Pomanjkanje ndash Suha ljuštava koža s krhkom dlakom bez sjaja hiperkeratoza pruritus i ko-žni čirevi Nedostatak je malo vjerojatan jer su dnevne potrebe zadovoljene sintezom crijevnih bakterija u normalnim uvjetima Ipak do po-manjkanja može doći nakon dugotrajne upotre-be oralnih antibiotika ili hranjenja velikim količinama sirovog bjeljanjka koji sadrži avidin bjelančevinu na koju se biotin veže

Folna kiselina (Folacin Pteroilglutamička kiselina)

Važna za veliki broj re-akcija uključujući sin-tezu timidina sastojka DNK te sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži

Pomanjkanje ndash Anemija i leukopenija no do toga vjerojatno neće doći jer dnevne potrebe mogu biti zadovoljene sintezom crijevnih bakterija

Vitamin B12

(cianokobalamin) Njegova je funkcija blisko povezana s fun-kcijom folne kiseline Također uključen u metabolizam masnoća i ugljikohidrata kao i u sintezu mijelina

Pomanjkanje ndash Pogubna anemija i neurološki znaci

Kolin Sastojak fosfolipida koji su neophodni sastojci staničnih membrana Također i preteča acetilkolina koji je neurotransmi-terska kemikalija

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će se dogoditi no eksperimentalno uzrokuje prodor masnoća u jetru

Prehrana kroz cijeli životSadržaj

1 Održavanje

2 Reprodukcija

3 Rast

4 Hranjenje štenaca bez majke

5 Stariji psi

6 Radni psi

7 Bibliografija

Prehrambene potrebe psa mijenjaju se kroz cijeli njegov život i ovise o čimbenicima poput dobi reproduktivnog statusa razine aktivnosti stanja zdravlja i uvjeta okoline U zadovoljavanju specifičnih potreba pojedine životinje vlasnik mora osigurati potrebnu količinu i točnu uravnoteženost energije i neophodnih hranjivih tvari u količini hrane (ili u kombinaciji raznih vrsta hrane) koju će životinja zaista i konzumirati Pošto životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom sve neophodne hranjive tvari moraju biti prisutne u točnim količinama srazmjernim energetskom sadržaju prehrane

Mogu se dati općenite preporuke o hranjenju pasa različite životne dobi ali one su obično namijenjene prosječnom zdravom psu koji boravi u zatvorenom prostoru i u podneblju s umjerenom klimom Namjena tih preporuka koje odražavaju upute vodiča za prehranu na pakiranjima komercijalno dostupne hrane za kućne ljubimce je dobivanje približnih procjena potreba životinje Vlasnik može tek promatranjem životinje odlučiti treba li je hraniti više ili manje te zamjenom jedne vrste hrane za drugu postići primjereni režim prehrane

Održavanje Nutricionistički govoreći faza održavanja odrasle životinje smatra se razdobljem zadovoljavanja osnovnih potreba tijekom kojih životinja nije izložena dodatnim fiziološkim stresovima rasta skotnosti ili laktacije redovnog rada ili visokih razina aktivnosti ili ekstremnim vanjskim temperaturama Tijekom ovog razdoblja prehrambeni cilj je održavati optimalno zdravlje i aktivnost te pospješivati vrhunsko stanje životinje

Među psima postoji velika razlika u pasminama i tipovima tijela a u tjelesnoj težini odraslih životinja postoji razlika veća od sto puta varirajući od 1 kg do 115 kg (Burger and Johnson 1991) Potrošnja energije direktno je povezana s težinom aktivno metabolizirajućeg tkiva tako da je za životinju toliko raznolike tjelesne težine potreba za energijom više povezana sa životinjinom metaboličkom tjelesnom težinom nego sa stvarnom težinom Za prosječno aktivne pse kućne ljubimce potrebna energija održavanja (PEO) može biti izračunta pomoću sljedeće jednadžbe

PEO (kcaldnevno) = 110T075

gdje je T tjelesna težina u kilogramima a T075 metabolička težina psa (Burger1995) Za aktivnije pse dopuštena količina može biti povećana na 125T075 (Burger 1994)

Ipak varijacije u tjelesnom sastavu (omjer tjelesne mase mršavog tkiva naspram sala) oblik i tip krzna su čimbenici koji kompliciraju određivanje energetskih potreba naročito kod krupnijih pasmina Na primjer studije hranjenja pokazale su da je Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više hrane iako ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu

Količina hrane potrebna za zadovoljenje tih potreba može se izračunati na osnovi znanja o energetskoj vrijednosti raznih vrsta hrane Preporuke o hranjenju su uvijek općenite i mogu se mijenjati zbog različitosti među psima zbog različitih razina aktivnosti kao i klimatskih uvjeta Ukoliko su pseće poslastice ili ostaci sa stola dodani prehrani njihov se energetski sadržaj mora uzeti u obzir prilikom izračunavanja dnevne količine hrane Osim toga sterilizacija može reducirati energetske potrebe kuje čak do 10 Redovito vaganje životinje omogućuje vlasniku kontroliranje adekvatnost prehrambenog režima na kvantitativnoj osnovi

Većina odraslih pasa na održavanju mogu pojesti sve što im je potrebno u jednom obroku te je posve prihvatljivo usvojiti režim prehrane jednom na dan Češće hranjenje nije štetno toliko dugo dok je ukupan iznos dnevnog unosa hrane ograničen na dnevne potrebe psa Uobičajeno je da se hranjenje 2-3 puta na dan poklopi s obiteljskim obrocima Ipak najbolje je izbjegavati kasne večernje obroke zbog toga što nekoliko sati nakon hranjenja psi mogu imati potrebu isprazniti crijeva ili mokriti a to može biti nezgodno usred noći Koju god

učestalost hranjenja odaberete treba uspostaviti rutinu i držati je se koliko je god to moguće

Reprodukcija Gledajući iz prehrambenog aspekta životni period reprodukcije je veoma zahtjevan za kuju Tijekom tog razdoblja njen unos energije i hranjivih tvari mora biti dovoljan ne samo za zadovoljavanje njenih potreba već i za omogućavanje normalnog fetalnog rasta i razvoja za vrijeme skotnosti te proizvodnje mlijeka za vrijeme laktacije Na vrhuncu laktacije njene potrebe za energijom i hranjivim tvarima mogu biti tri do četiri puta povećane u odnosu na razinu potreba tijekom održavanja To može značiti konzumiranje velikih količina hrane a u vrijeme visoke potražnje postizanje dostatnog unosa može biti problematično Zbog toga je korisno hraniti je vrstama hrane koja je

bull Koncentrirana s obzirom na energiju i gustoću hranjivih tvari

bull Ukusna kako bi se promoviralo hranjenje

bull Visoko probavljiva kako bi se reducirala količina

Tijekom skotnosti i laktacije sadržaj i uravnoteženost hranjivih tvari u prehrani su kritični i moraju biti pažljivo regulirani Ukoliko je hranimo uravnoteženom prehranom povećane potrebe za hranjivim tvarima su zadovoljene s količinom hrane povećanom kako bi se zadovoljile energetske potrebe kuje Dodatno opskrbljivanje vitaminima ili mineralima nije potrebno te bi zapravo moglo biti štetno uzrokujući neuravnoteženost prehrane Dodaci kalcija i vitamina D su ponekad davani kujama u kasnim razdobljima skotnosti i laktacije kao neka vrsta lsquoosiguranjarsquo Oni međutim ne sprečavaju eklampsiju te mogu zapravo povećati rizik od eklampsije ili kalcinoze kuje te uzrokovati razvojne abnormalnosti štenaca

Energetske potrebe kuje tijekom gestacije i laktacije

Gestacija Štenjenje Laktacija

n

orm

alni

h en

erge

tski

h po

treb

a

Prosječno trajene skotnosti kod kuja je 63 dana no njene se potrebe za energijom ne povećavaju do posljednje trećine gestacije kad dolazi do najvećeg povećanja u fetalnoj težini Zbog toga je važno izbjegavati pretjerano hranjenje u ranoj skotnosti jer bi to uzrokovalo stvaranje neželjenih naslaga sala koje bi kuju mogle predisponirati za probleme pri štenjenju Postepeno povećanje porcija hrane u drugoj polovici gestacije je sve što je potrebno a zadovoljavajući je režim povećanja količine hrane od 15 od kujinih normalnih porcija za održavanje svaki tjedan od petog tjedna nadalje To znači da bi onaj tjedan prije štenjenja kuja trebala jesti 60 hrane više nego kad se parila

Zbog toga što su dodatne potrebe za prehranom uzrokovane skotnošću relativno male obično ih možemo zadovoljiti jednostavnim povećavanjem količine hrane koju kuja i inače konzumira ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena hranjivim tvarima Ipak u razdoblju kasne gestacije osobito ako je okot mnogobrojan prostor koji zauzima gravidna maternica može biti tako velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane te dolazi do smanjenja apetita U tom slučaju hranjenje koncentriranom vrstom hrane poput one osmišljene za rast i razvoj štenaca može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih češćih obroka

Laktacija predstavlja prehrambeno najzahtjevniji period u životu kuje Tijekom prva četiri tjedna nakon štenjenja ona mora jesti dovoljno da uzdržava i sebe i štence koji brzo rastu Dodatna energija i hranjive tvari koje su joj potrebne iznad njenih normalnih unosa hrane ovise o veličini i starosti okota no vrh je na samom vrhuncu laktacije (tri ili četiri tjedna nakon štenjenja) kada kuja može trebati i do četiri puta veću količinu hrane od njenih normalnih potreba tijekom održavanja Ukoliko njena prehrana ne uspije zadovoljiti te potrebe kuja će dojiti svoje mlade na račun vlastitih tjelesnih rezervi a to će rezultirati gubitkom težine i kondicije Ukoliko kuja nema dovoljno mlijeka ili ne može jesti dovoljnu količinu hrane koja joj je potrebna tad je potrebno rano početi s dohranom štenaca kako bi i kuja i štenci dobro napredovali

Količina hrane trebala bi biti redovito postepeno povećavana tijekom prva četiri tjedna laktacije u skladu s kujinim potrebama Kako bi se zadovoljile visoke potrebe laktacije kuji bi trebalo dati ukusnu vrlo probavljivu i koncentriranu hranu u nekoliko manjih obroka ili ad libitum a hrana bi joj trebala biti dostupna i tijekom noći Također joj treba osigurati neograničenu količinu pitke vode kako bi bila dostupna za proizvodnju velikih količina mlijeka

Na proizvodnju mlijeka utječe količina bjelančevina i kvaliteta prehrane pa je važno da je ponuđena dodatna hrana dobre kvalitete Jednostavno povećanje sadržaja prehrambene energije dodavanjem izvora masnoće ili ugljikohidrata nije primjereno Vrste hrane formulirane za rast ili specifično za gestaciju i laktaciju podesne su za hranjenje u ovom periodu

Okot treba postepeno prestajati hraniti dojenjem jer bi prenaglo odvajanje kuje i štenaca moglo dovesti do mastitisa kod kuje te do smanjenja intenziteta rasta kod štenaca Većinu štenaca čvrsta hrana počne zanimati od 3-4 tjedna nadalje iako im male količine mekane hrane mogu biti ponuđene već od drugog tjedna starosti Dob u kojoj će štenci prihvatiti alternativne vrste hrane velikim dijelom ovisi o veličini okota i količini kujinog mlijeka no kujino mlijeko bi trebalo ostati primarnim izvorom hranjivih tvari sve dok štenci ne napune barem četiri tjedna Kad štenci počnu dobro jesti sami kuja može od njih biti odvojena u progresivno dužim vremenskim razdobljima kako bi joj se smanjila količina mlijeka Prestanak dojenja može se završiti između 6-8 tjedana starosti te je preporučljivo smanjiti kujine porcije hrane na razinu njenih potreba prehrane Ipak ako je za vrijeme laktacije kuja izgubila kondiciju treba nastaviti prehranu bogatu hranjivim tvarima i energijom dok ne povrati svoju prijašnju kondiciju

Rast U odnosu na tjelesnu masu životinje koje rastu trebaju puno višu razinu hranjivih tvari Za mlade životinje prehrana mora ne samo osigurati sve hranjive sastojke neophodne za njihovo održavanje već i one koji su potrebni za poticanje brzog rasta i razvoja te kao podrška njihovom aktivnom životnom stilu Specifično govoreći oni imaju veće potrebe za energijom bjelančevinama (koje moraju biti lako probavljive i imati aminokiselinski profil primjeren za rast) vitaminom E te određenim mineralima potrebnim za formiranje kostiju kao što su kalcij i fosfor I količina i uravnoteženost hranjivih tvari dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu a pogreške u prehrani u ovo životno doba mogu imati štetne posljedice naročito na razvoj kostura koje mogu biti dugotrajne i potencijalno ireverzibilne

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

neophodni sastojci svih živih stanica gdje imaju nekolicinu veoma važnih funkcija uključujući i regulaciju metabolizma (kao enzimi i neki hormoni) kao i strukturnu ulogu u zidovima stanica i mišićnim vlaknima Zbog toga su važan preduvjet za rast i obnavljanje tkiva Bjelančevine su također i izvor energije u prehrani

Životinjama je potreban izvor bjelančevina u prehrani kako bi im bile pružene specifične aminokiseline koje njihova tkiva ne mogu sintetizirati u količinama dovoljnim za optimalno funkcioniranje Aminokiseline možemo klasificirati kao esencijalne (prijeko potrebne) ili ne-esencijalne (manje potrebne) Tijelo ne može sintetizirati esencijelne amino kiseline u dovoljnim količinama i zbog toga ih moramo uključiti u prehranu Ne-esencijalne (manje potrebne) aminokiseline su jednako važne kao dijelovi tjelesnih bjelančevina no tijelo ih može sintetizirati iz viška nekih drugih prehrambenih aminokiselina ili iz drugih izvora prehrambenog dušika

Bjelančevine su potrebne tijekom normalnog održavanja kako bi nadomjestile bjelančevine izgubljene za vrijeme prirodne izmjene epitelnih površina dlake i ostalih tjelesnih tkiva kao i izlučevina Dodatne bjelančevine potrebne su u razdobljima rasta skotnosti laktacije ili za obnavljanje oštećenih tkiva kao što je zaraštanje rana Bjelančevine životinjskog podrijetla uglavnom imaju uravnoteženiji sastav aminokiselina s većim udjelom esencijalnih aminokiselina i boljom probavljivošću nego bjelančevine biljnog podrijetla

Nedostatak bjelančevina može rezultirati zbog nedovoljno bjelančevina u prehrani ili zbog nedostatka određene aminokiseline Znakovi nedostatka bjelančevina uključuju slab rast ili gubitak težine dlaku koja je gruba i bez sjaja anoreksiju povećanu sklonost bolestima gubitak mišićne mase i mršavljenje oticanje i konačno smrt Nedostatak samo jedne esencijalne aminokiseline rezultira anoreksijom a nakon toga negativnom dušičnom ravnotežom

Bjelančevine u hrani koje nadmašuju potrebe tijela nisu pohranjene kao mišićna masa već su pretvorene u masnoću i pohranjene u masnim tkivima

Masnoća Prehrambene masnoće sastoje se uglavnom od triglicerida s time da je svaki triglicerid kombinacija tri masne kiseline povezane glicerolom Karakteristika svake masnoće velikim je dijelom određena različitim masnim kiselinama u svakoj od njih Masne kiseline možemo opisati kao zasićene kad među atomima ugljika nema dvostrukih veza ili kao nezasićene kad su prisutne jedna ili više dvostrukih veza One koje sadrže više od jedne duple veze zovemo višestruko nezasićene Većina masnoća sadrži sve ove tipove masnih kiselina no u vrlo različitim proporcijama

Prehrambena masnoća ima nekoliko uloga Služi kao najkoncentriraniji izvor energije u prehrani te hrani daje tečnost i dobru strukturu Ipak njene najvažnije funkcije su opskrbljivanje masnim kiselinama naročito esencijalnom masnom kiselinom (EMK) linoleičkom kiselinom te kao nosilac vitamina AD E i K koji su topivi u masnoći Za sad znamo za samo jednu EMK kod pasa a to je višestruko nezasićena linoleička kiselina iz koje se mogu proizvesti druge masne kiseline Masne kiseline su uključene u mnoge zdravstvene aspekte uključujući i bubrežne funkcije i reprodukciju One su neophodan sastojak staničnih membrana te su potrebne za sintetiziranje prostaglandina Znakovi povezani s nedostatkom EMK u pasa uključuju perutasto krzno bez sjaja gubitak dlake masnu jetru anemiju te probleme s plodnošću

Ugljikohidrati Ugljikohidrati opskrbljuju tijelo energijom i mogu biti pretvoreni u salo Ova grupa hranjivih tvari je veoma raznolika i uključuje jednostavne šećere (poput glukoze) složene šećere (poput škroba) koji se sastoje od lanaca jednostavnijih šećera te prehrambena vlakna

Sve životinje imaju metaboličke potrebe za glukozom no ukoliko njihova prehrana sadrži dovoljno preteča glukoze (aminokiselina i glicerola) većina životinja ju može sintetizirati u dovoljnim količinama za svoje metaboličke potrebe bez izvora ugljikohidrata u prehrani Za vrijeme skotnosti i laktacije postoje povećani zatjevi za glukozom no studije su pokazale da

čak ni u ovoj fazi kod pasa prehrambeni izvor ugljikohidrata nije potreban ukoliko postoji dovoljna količina gluconeogenskih aminokiselina (Blaza et al 1989)

Šećeri i kuhani škrobovi su ekonomični i lako probavljivi izvori energije dok su nekuhani škrobovi puno teže probavljivi Nekim vrstama (na primjer psima) šećeri mogu veoma goditi dok drugima poput mačaka okus šećera ne odgovara Vrijednost disaharida poput sukroze ili laktoze u većine je životinja ograničena crijevnom aktivnošću disaharida poput sukraze i laktaze Aktivnost laktaze opada s dobi te prevelika potrošnja proizvoda koji sadrže laktozu poput mlijeka može dovesti do pojave proljeva

Dijetalna vlakna Naziv dijetalna vlakna je općeniti izraz koji uključuje veliki raspon neprobaljivih ugljikohidrata s različitim fizičkim i fiziološkim učincima Dijetalna vlakna je naziv koji se upotrebljava za grupu neprobavljivih polisaharida poput celuloze pektina i lignina Obično ih povezujemo s biljnim materijama i tipično tvore stanične zidove biljaka Te materije uglavnom zaobiđu probavljanje i prođu kroz probavni sustav relativno nepromijenjene Uloga dijetalnih vlakana kod životinje ovisi velikim dijelom o fiziologiji probavnog sustava specifične životinje no kod većine vrsta ograničena količina dijetalnih vlakana može pridonijeti volumenu izmeta i na taj način regulirati pražnjenje te pomoći u sprečavanju zatvora ili proljeva Vlakna s umjerenom fermentacijom također mogu doprinijeti želučano-crijevnom zdravlju kroz njihov pozitivan učinak na aktivnosti mikroflore debelog crijeva

Mikro hranjive tvari

Minerali Minerali su hranjive tvari neorganskog podrijetla koje ponekad kolektivno zovemo lsquopepeorsquo Mogu biti podjeljene na makro minerale (koji su potrebni u relativno velikim količinama) i elemente u tragovima ili mikro minerale ( koji su potrebni u relativno malim količinama ili u tragovima) Elektroliti su minerali u obliku soli kao što ih nalazimo u tkivima tijela

Funkcije makro minerala i glavnih minerala u tragovima prikazane su u Tabeli 1 i Tabeli 2 Osim toga dokazano je da je veliki broj elemenata u tragovima potreban za normalno zdravlje sisavaca iako specifčne potrebe još nisu utvrđene za kućne ljubimce (Tabela 3) Čini se da su količine potrebne u prehrani veoma niske te da vjerojatnost njihovog nedostatka u bilo kojoj hranjivoj tvari korištenoj u normalnoj prehrani gotovo ne postoji Za razliku od toga kao što je to slučaj i s većinom elemenata u tragovima te su tvari otrovne ako su u velikim količinama prisutne u hrani iako količina koju organizam može tolerirati varira od jednog do drugoj elementa Arsen vanadij florin i molibden su najotrovniji dok relativno velike količine nikla i kroma mogu ući u organizam bez težih posljedica

Vitamini Vitamini su organski spojevi koji pomažu regulaciji tjelesnih procesa Većina vitamina ne može se sintetizirati u tijelu i zbog toga moraju biti prisutni u prehrani Možemo ih klasificirati kao topive u masnoći (vitamini A D E i K) ili topivi u vodi (vitamini B-kompleksa i vitamin C) Potreban je čest unos vitamina topivih u vodi jer tijelo ih slabo pohranjuje a njihovi se viškovi gube i izlučuju mokraćom Vitamini topivi u masnoći su puno bolje pohranjeni u organizmu te je njihov dnevni unos manje kritičan No upravo stoga što su vitamini topivi u masnoći uskladišteni u organizmu rizik otrovanja zbog njihovog prevelikog unosa je daleko veći

Funkcija vitamina topivih u masnoći sažeta je u Tabeli 4 Vitamini B kompleksa koriste se za formiranje koenzima (kofaktora) koji su uključeni u normalnu metaboličku funkciju naročito u energiju metabolizma i sintetičke puteve Danas su najčešće znani pod njihovim kemijskim imenima a rijeđe pod kombinacijama slova i brojeva (Tabela 5) Askorbinska kiselina (vitamin C) potrebna je za mnoge unutarstanične reakcije i sinteze bjelančevina no većina sisavaca (osim čovjeka ostalih primata i zamorca) može je sintetizirati iz glukoze

Nema potrebe za dodavanjem vitamina C prehrani normalnih zdravih kućnih životinja no njegov izvor u prehrani može biti koristan budući je vitamin C snažan prehrambeni antioksidant

Voda Potreba životinje za vodom je barem toliko neophodna kao i potreba za bilo kojom drugom hranjivom tvari U nedostatku hrane život se može nastaviti tjednima ali nastavit će se samo nekoliko dana ili čak sati u nedostaku vode Voda obavlja mnoge vitalne funkcije unutar tijela te je sadržaj vode u tijelu reguliran unutar prilično uskih granica Svakodnevni unos je potreban kako bi se nadomjestio obvezatan gubitak vode koja se izlućuje putem mokraće izmeta kože i pluća kao i u proizvodnji izlučevina kao što je mlijeko

Voda se u tijelo unosi u nekoliko oblika kao popijena tekućina kao dio hrane ili kao metabolička voda (koja je oslobođena prilikom razgradnje bjelančevina masnoća i ugljikohidrata) Dnevni unos vode ovisit će o velikom broju čimbenika uključujući sadržaj tekućine u hrani temperaturu okoliša razinu aktivnosti i fiziološko stanje Zbog toga bi obilna količina svježe vode za piće uvijek trebala biti dostupna životinji

Uravnotežena prehrana Uravnotežena će prehrana omogućiti pristup svim ključnim hranjivim tvarima i energiju neophodnu za dnevne potrebe životinje u bilo kojoj životnoj fazi Sadržaj hranjivih tvari i energije stoga svakako treba uzeti u obzir no također su važni i probavljivost te tečnost hrane Životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom te ako su sve ključne hranjive tvari uravnotežene s energetskim sadržajem hrane tada omogućavanjem pristupa točnoj količini energije također osiguravaju zadovoljavajući unos neophodnih hranjivih tvari Životinje koje trebaju pojačanu prehranu (npr za vrijeme skotnosti ili laktacije) također će dobiti i povećanu količinu ključnih hranjivih tvari kad im povećamo količinu hrane koju konzumiraju kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom

Ravnoteža hranjivih tvari

Potrebe za hranjivim tvarima ograničene su minimalnim a u nekim slučajevima i maksimalnim vrijednostima Drugim riječima količina hranjive tvari potrebne u prehrani mora biti na lsquorazinirsquo između nedostatka na jednoj strani i toksičnosti na drugoj Stoga glavni kriteriji toga što čini kompletnu prehranu mogu biti sažeti na sljedeći način

bull sadržaj svake hranjive tvari mora biti na pravoj razini

bull svaka hranjiva tvar mora biti prisutna u točnom omjeru naspram energetskog sadržaja prehrane

bull svaka hranjiva tvar mora biti u točnom omjeru s drugim hranjivim tvarima (gdje je to primjereno)

bull svaka hranjiva tvar mora biti u obliku primjerenom uporabi životinje za koju je ta prehrana namjenjena

Interakcija hranjivih tvari Nedostaci specifičnih hranjivih tvari mogu

nastati kao rezultat interakcije s drugim komponentama prehrane koje smanjuju njihovu

Probavljivost hrane

biološku dostupnost Pretjerane količine fitata (kojeg nalazimo u prehrani baziranoj na žitaricama) na primjer utječu na crijevnu apsorbciju cinka a viskoke razine kalcija smanjiti će apsorbciju i bakra i cinka Poznato je da na apsorbciju željeza utječe veliki broj čimbenika

Dostupnost biotina je smanjena prisutnošću bjelančevine avidina iz sirovog bjelanjka tiamin se razgrađuje pomoću enzima tiaminaze koji je prisutan u nekim vrstama sirove ribe Vitamin E je prirodni antioksidant a njegova razina može biti drastično smanjena kad prehrana sadržava užegnute (oksidirane) masnoće osim toga više razine vitamina E potrebne su u prehrani koja obiluje višestruko nezasićenim kiselinama Potreba za vitaminom E također ovisi i o količini selena u prehrani zbog toga što prisutnost jedne od tih tvari može uzrokovati nedostatak druge do određenog stupnja

Probavljivost Probavljivost hrane je kod životinje mjerilo za biološku dostupnost hranjivih tvari od kojih se ta hrana sastoji Iako analiza određene hrane može pružiti indikaciju njenog ukupnog hranjivog sastava samo onaj dio hranjivih tvari koje su zaista apsorbirane u crijevima ima stvarnu prehrambenu vrijednost Čimbenici koji utječu na probavljivost neke tvari uključuju kemijski sastav hrane stanje njenih podrazreda te načine njene pripreme ili industrijske obrade

Bibliografija Blaza SE Booles D and Burger IH (1989) Is carbohydrate essential for pregnancy and lactation in dogs In Nutrition of the Dog and Cat Eds IH Burger and JPW Rivers Cambridge Cambridge University Press pp 229-242

Earle KE and Smith P (1991) Digestible energy requirements of the adult cat at maintenance Journal of Nutrition 121 S45-S46

Kendall PT Holme DW and Smith PM (1982) Comparative evaluation of net digestive and absorptive efficiency in dogs and cats fed a variety of contrasting diet types Journal of Small Animal Practice 23 577-587

Tabela 1 Makro minerali Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje

Kalcij (Ca) iFosfor (P)

Kalcij i fosfor su najvažni-ji minerali uključeni u održavanje strukturne kr-utosti kostiju i zubi Kalcij je također neophodan za normalno zgrušavanje kr-vi te za funkcioniranje ži-vaca i mišića Fosfor je uključen u mnoge enzim-ske sustave te je također i sastojak ldquoviskoko energet-skihrdquo organskih fosfatnih spojeva Oni su najvećim dijelom odgovorni za po-hranjivanje i protok ener-gije u tijelu

Apsolutne koncentracije ovih minerala u prehrani su od najveće važnosti no također je veoma važan i omjer kalcija naspram fosfora Smatra se da je minimalni omjer kalcija fosfora za rast oko 1 1 Za odrasle je životinje taj omjer manje kritičan Neuravnoteženost ovog omjera gdje je kalcija mnogo manje od fosfora rezultira značajnim ne-dostatkom kalcija u formiranju kostiju Nedostatak kalcija ndash Sekundarna nutritivna bolest hiper-aktivnosti paraštitnjače koja uzrokuje deformacije kostura i hromost životinja koje rastu Hipoka-lkemija laktirajućih kuja (naročito u patuljastih pasmina) uzrokuje eklampsiju sa živčanim pore-mećajima Visoke razine kalcija i fosfora ili nji-hov veoma visok omjer su također štetni stanja poput displazije kuka sindroma osteokondroze enostoze ili sindroma klimavosti povezana su sa prevelikim količinama unesenog kalcija kod pasa u rastu

Magnezij (Mg) Potreban za zdrave kosti i zube normalno funkcioni-ranje srca te skeletnog mišićnog i živčanog tkiva metabolizam natrija i kali-ja mnoge osnovne enzim-

Pomanjkanje ndash Slabost mišića a u ekstremnim slučajevima i grčeve Pomanjkanje u prehrani je malo vjerojatnoVrlo visoki unos ndash može biti povezan s povećanom učestalošću struvitne urolitiaze kod mačaka

ske reakcije naročito one povezane s metaboličkom energijom

Kalij (K) Potreban za ravnotežu kiselinskih baza i osmoti-čku regulaciju tjelesnih tekućina funkcioniranje živaca mišića te metaboli-čke energije

Pomanjkanje ndash Slabost mišića usporen rast te lezije srca i bubrega Prirodna pomanjkanja kalija su rijetka no mogu se dogoditi kod mačaka hranjenih hranom koja sadrži tvari koje ukiseljuju mokraću a imaju marginalni sadržaj kalija

Natrij (Na) iKlor (Cl)

Budući su ovi minerali glavni elektroliti vode u tijelu potrebni su za ravnotežu kiselinskih baza i osmotičku regulaciju tjelesnih tekućina Klor je jedan od osnovnih sastojaka žući i hidroklorne kiseline (koja je prisutna u probavnim sokovima)

Pomanjkanje- umor iscrpljenost nemogućnost održavanja ravnoteže vode smanjen unos vode usporen rast suha koža i gubitak dlake Višak će uzrokovati povećan unos vode pa postoji preporuka da bi pojedinim psima s povišenim tlakom koristila prehrana s manjim količinama natrija

Tabela 2 Minerali u tragovima Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Željezo (Fe) Jedan od osnovnih sastojaka pigme-

nata nositelja kisika hemoglobina (u krvi) mioglobin (u mišićima) i mno-gih enzima (hemo enzima) koji su povezani s disanjem stanica

Pomanjkanje ndash Anemija s slabošću i umorom Toksičnost ndash Anoreksija i gubitak težine u pasa

Bakar (Cu) Povezan s stvaranjem i aktivnošću crvenih krvnih zrnaca jedan od su-čimbenika u mnogim enzimskim sustavima utječe na normalnu pigmentaciju kože i dlake

Pomanjkanje ndash Anemija zbog oslabljene apsorpcije i prijenosa željeza te smanje-no sintetiziranje hemoglobina Također mogu nastati i koštani poremećaji Toksičnost ndash Može također uzrokovati anemiju zbog nadmetanja bakra i željeza za apsorbcijske lokacije u crijevima Ba-krena toksikoza Bedlington terijera je nasljedni defekt koji uzrokuje hepatitis i cirozu Može utjecati i na ostale pasmi-ne uključujući Bijele terijere Zapadnih Visoravni (West higland White Terriers) i Doberman pinčeve Pinschers (Thorn-burg et al 1985 ab) Za te bi pasmine trebalo izbjegavati hranu bogatu ba-krom te mineralne dodatke koji sadrže bakar

Cink (Zn) Jedan od osnovnih sastojaka mnogih enzimskih sustava uključujući i onih koji se odnose na metabolizam bje-lančevina i ugljikohidrata te neopho-dan za održavanje zdravog krzna i kože Cink je potreban svim životi-njama no potreba za njime je često rezultat ostalih sastojaka prehrane Na primjer visoki unos kalcija u pre-hrani ili prehrana na osnovi bjelan-čevina biljnog podrijetla dramatično povisuje potrebu za cinkom

Pomanjkanje ndash Slab rast anoreksija atrofiranje testisa mršavost i kožne lezije Loše stanje kože ili dlake u kućnih ljubimaca može nastati i uz marginalno pomanjkanje cinka bez da je životinja u uočljivo lošem stanjuToksičnost ndash Cink je relativno neotrovan

Jod (I) Jedan od osnovnih sastojaka hormo-na štitnjače koja regulira bazalni me-tabolizam tijelaTo je zasad jedina njegova poznata funkcija

Pomanjkanje ndash Gušavost (povećana štitnjača) je najvažniji znak pomanjka-nja joda iako i drugi čimbenici mogu uzrokovati gušu Nedovoljna aktivnost štitnjače uočena je kod pasa a nedostak

joda i kod mačaka u zoološkim vrto-vima te kod domaćih mačaka ptica i konja Klinički znakovi uključuju abnor-malnosti kože i dlake tupost apatiju i pospanost Abnormalan metabolizam kalcija također može biti prisutan kao i nemogućnost reprodukcije jer dolazi do resorpcije fetusa Toksičnost ndash akutne posljedice slične su onima zbog nedo-statka joda Visoke doze na neki način sprečavaju sintezu hormona štitnjače i mogu dovesti do tzv jodne mixedemije ili toksične gušavosti Anoreksija povi-šena temperatura i gubitak težine uočeni su kod mačaka

Selen (Se) Obvezan sastojak glutationske per-oksidaze enzima koji štiti membrane stanica od oštećenja oksidirajućih tvari Aktivnosti selena blisko su povezane s aktivnostima vitamina E tako da prisutnost jedne od tih hranji-vih tvari može spriječiti nedostatak druge Moguće je da selen ima i dru-ge uloge uključujući i zaštitu od tro-vanja olovom kadmijem i živom a čini se da je i protukancerogeno sredstvo

Pomanjkanje ndash Učinci su mnogostruki no jedan primijećen kod pasa je degeneracija skeletnih i srčanih mišića Posljedice kod drugih vrsta uključuju reproduktivne smetne i oticanje Toksičnost ndash Veoma otrovan u velikim količinama razlika između preporučene i toksične količine može biti veoma mala

Mangan (Mn) Uključen u mnoge reakcije katalizi-rane enzimima pa je potreban za metabolizam ugljikohidrata i lipida kao i za formaciju hrskavice

Pomanjkanje ndash Defektivan rast i repro-dukcija i poremećaji u metabolizmu lipida

Kobalt (Co) Integralni dio molekule vitamina B12 Pomanjkanje ndash Malo vjerojatno ukoliko je vitamin B12 prisutan

Tabela 3 Dodatni elementi u trace elements Element Njegova angažiranostKrom Metabolizam ugljikohidrata blisko povezan s funkcioniranjem inzulinaFluor Razvoj zubi i kostiju moguća angažiranost u reprodukcijiNikl Funkcija u membrani moguća povezanost s metabolizmom nukleinske kiseline

RNKMolibden Sastojak nekolicine enzima jedan od kojih je uključen u metabolizam mokraćne

kiselineSilikon Skeletalni razvoj rast i održavanje vezivnog tkivaVanadij Rast reprodukcija i metabolizam masnoća Arsen Rast također utječe na stvaranje krvi vjerojatno na proizvodnju hemoglobina

Tabela 4 Vitamini topivi u masnoći Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Vitamin A(retinol)

Sastojak vizualnih pigmenata (koji propuštaju svjetlo) u oku i važan za dobar vid Uključen u diferencijaciju stanica i održavanje normalne stani-čne strukture te je važan za održava-nje zdrave kože krzna svih sluznih membrana kao i za normalan razvoj kostiju i zubi

Pomanjkanje ndash abnormalnosti ljuskavog epitela (najčešće se manifestiraju kao seborična stanja krzna) kseroftalmija (povećana suhoća očiju) noćno sljepilo povećana sklonost mikrobnim infekcijama skorene lezije vanjskih nosnica i pratećih nosnih izlučevina neplodnost Po-manjkanja nisu uobičajena no mačkama je potreban izvor pre-formiranog vitamina A koji postoji samo u životinjskom tkivu Toksičnost ndash Oštećenja jetre bolna bolest kostiju koja re-zultira formiranjem koštanih ekstoza i ankilo-zom zglobova naročito vratnih kralježnjaka i dugih kostiju prednjih udova Mačke su naro-

čito sklone tim poremećajima a problemi obi-čno nastaju nakon dugotrajnog predoziranja prehrambenim dodacima s vitaminom A (npr ribljim uljem bakalara) ili hranjena velikm količinama jetre

Vitamin D Metaboliti stimuliraju apsorbciju kalcija u crijevima i povezano s hormonom paraštitnjače stimulira resorbciju kalcija iz kosti Preporučene doze su blisko povezane s koncentracijama kalcija i fosfora u prehrani Vitamin D3 može biti sintetiziran iz lipidnih spojeva u koži nakon izloženosti suncu

Pomanjkanje ndash Veoma rijetko no ponekad po-vezano s istovremenom neuravnoteženošću kal-cija i fosfora Uzrokuje rahitis mladih životinja te osteomalakiju odraslih životinja karakterizi-ranu nedostatkom mineralizacije novo formi-ranog osteoida Kod mladih je životinja pore-mećena endokondralna osifikacija ploča rasta uzrokujući tpično povećane metafize naročito radiusa i ulne te rebara Toksičnost ndash Hiper-kalkemija koja ako traje duže uzrokuje eksten-zivnu kalcifikaciju mekanih tkiva pluća bubre-ga i želuca Može doći i do deformacija zubi i čeljusti a ukoliko je unos veoma velik može doći i do smrti

Vitamin E Djelujući sa selenom štititi membrane stanica od oksidacijskih oštećenja Potrebe za vitaminom E su povećane pri visokim razinama višestruko nezasićenih masnih kiselina (VNMK) koje lako oksidiraju

Pomanjkanje ndash Panstetis (bolest žutog sala) kod mačaka ndash bolno upalno stanje tjelesne masnoće (naročito potkožnog sala) Može se razviti zbog prehrane masnim ribama koje su bogate VNMK ili užeglim masnoćama Kod pasa do-lazi do distrofije skeletnih mišića reprodukcij-skog neuspjeha i oštećenja imune reakcije Toksičnost ndash Malo vjerojatna jer se relativno velike doze mogu tolerirati

Vitamin K Regulira formaciju nekolicine faktora pri zgrušnjavanju krvi (faktora VII IX X i XII)

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će doći do jednostavnog pomanjkanja jer kod normalnih zdravih životinja dolazi do bakterijske sinteze potrebnog vitamina K u tankom crijevu Hipo-protombinemia i krvarenje mogu nastati kod nekih životinja kod kojih je bakterijska sinteza prekinuta ili ako su antagonisti vitamina K (poput varfarina ili drugih cumarinskih spojeva) prisutni u prehrani Toksičnost ndash Veoma niska toksičnost no veoma velike količine mogu uzrokovati anemiju i druge abnormalnosti krvi mladih životinja

Tabela 5 Vitamini B kompleksa Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Tiamin (AnurinVitamin B1)

Uključen u metabolizam ugljikohidrata Potrebe za njime ovise o sadržaju ugljikohidrata u prehrani

Pomanjkanje ndash Anoreksiju neurološke pore-mećaje (naročito mehanizama za držanje tijela) nakon kojih slijedi slabost otkazivanje srca i smrt Mogu se dogoditi naročito kod mačaka kao rezultat hranjenja velikim količinama siro-ve ribe koja sadrži enzim tiaminazu Osim toga taj se vitamin progresivno uništava viso-kim temperaturama i pod određenim uvjetima obrade hrane Toksičnost ndash Mala toksičnost

Riboflavin (B2) Sastojak dvaju ko enzi-ma koji su neophodni u velikom broju sustava oksidativnih enzima Neophodan za stanični rast

Pomanjkanje ndash Očne lezije kožni poremećaji i hipoplazija testisa Toksičnost ndash Nije prijavljena

Pantotenična kiselina Sastojak ko-enzima A koji je neophodan za metabolizam ugljikohi-drata masnoća i amino

Pomanjkanje ndash Oslabljen rast masnoća jetre želučano-crijevni poremećaji (uključujući čireve) grčevi koma i smrt Prirodni nedostatak je malo vjerojatan Toksičnost ndash

kiselina Nije prijavljenaNiacin (Nikotinamid i Nikotinska kiselina)

Sastojak dvaju važnih ko-enzima nikotina-mid adenin dinukleoti-da koji su potrebni za redukciju oksidnih reakcija potrebnih za iskorištavanje svih važnih hranjivih tvari

Pomanjkanje ndash pelagra kod ljudi a crni jezik kod pasa i mačaka raspoznaje se po upali i čirevima usne šupljine s gustom slinom punom tragova krvi i zadahom Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Piridoksin (Vitamin B6) Dio širokog raspona enzimskih sustava po-vezanih s metaboliz-mom dušika i amino kiselina

Pomanjkanje ndash Anoreksija gubitak težine i anemija Neizlječiva oštećenja bubrega kod mačaka Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Biotin Potreban za niz reakcija povezanih s metabolizmom masnoća i amino kiselina Važan za održavanje cjelovitosti karatiniziranih struktura poput kože i dlake

Pomanjkanje ndash Suha ljuštava koža s krhkom dlakom bez sjaja hiperkeratoza pruritus i ko-žni čirevi Nedostatak je malo vjerojatan jer su dnevne potrebe zadovoljene sintezom crijevnih bakterija u normalnim uvjetima Ipak do po-manjkanja može doći nakon dugotrajne upotre-be oralnih antibiotika ili hranjenja velikim količinama sirovog bjeljanjka koji sadrži avidin bjelančevinu na koju se biotin veže

Folna kiselina (Folacin Pteroilglutamička kiselina)

Važna za veliki broj re-akcija uključujući sin-tezu timidina sastojka DNK te sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži

Pomanjkanje ndash Anemija i leukopenija no do toga vjerojatno neće doći jer dnevne potrebe mogu biti zadovoljene sintezom crijevnih bakterija

Vitamin B12

(cianokobalamin) Njegova je funkcija blisko povezana s fun-kcijom folne kiseline Također uključen u metabolizam masnoća i ugljikohidrata kao i u sintezu mijelina

Pomanjkanje ndash Pogubna anemija i neurološki znaci

Kolin Sastojak fosfolipida koji su neophodni sastojci staničnih membrana Također i preteča acetilkolina koji je neurotransmi-terska kemikalija

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će se dogoditi no eksperimentalno uzrokuje prodor masnoća u jetru

Prehrana kroz cijeli životSadržaj

1 Održavanje

2 Reprodukcija

3 Rast

4 Hranjenje štenaca bez majke

5 Stariji psi

6 Radni psi

7 Bibliografija

Prehrambene potrebe psa mijenjaju se kroz cijeli njegov život i ovise o čimbenicima poput dobi reproduktivnog statusa razine aktivnosti stanja zdravlja i uvjeta okoline U zadovoljavanju specifičnih potreba pojedine životinje vlasnik mora osigurati potrebnu količinu i točnu uravnoteženost energije i neophodnih hranjivih tvari u količini hrane (ili u kombinaciji raznih vrsta hrane) koju će životinja zaista i konzumirati Pošto životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom sve neophodne hranjive tvari moraju biti prisutne u točnim količinama srazmjernim energetskom sadržaju prehrane

Mogu se dati općenite preporuke o hranjenju pasa različite životne dobi ali one su obično namijenjene prosječnom zdravom psu koji boravi u zatvorenom prostoru i u podneblju s umjerenom klimom Namjena tih preporuka koje odražavaju upute vodiča za prehranu na pakiranjima komercijalno dostupne hrane za kućne ljubimce je dobivanje približnih procjena potreba životinje Vlasnik može tek promatranjem životinje odlučiti treba li je hraniti više ili manje te zamjenom jedne vrste hrane za drugu postići primjereni režim prehrane

Održavanje Nutricionistički govoreći faza održavanja odrasle životinje smatra se razdobljem zadovoljavanja osnovnih potreba tijekom kojih životinja nije izložena dodatnim fiziološkim stresovima rasta skotnosti ili laktacije redovnog rada ili visokih razina aktivnosti ili ekstremnim vanjskim temperaturama Tijekom ovog razdoblja prehrambeni cilj je održavati optimalno zdravlje i aktivnost te pospješivati vrhunsko stanje životinje

Među psima postoji velika razlika u pasminama i tipovima tijela a u tjelesnoj težini odraslih životinja postoji razlika veća od sto puta varirajući od 1 kg do 115 kg (Burger and Johnson 1991) Potrošnja energije direktno je povezana s težinom aktivno metabolizirajućeg tkiva tako da je za životinju toliko raznolike tjelesne težine potreba za energijom više povezana sa životinjinom metaboličkom tjelesnom težinom nego sa stvarnom težinom Za prosječno aktivne pse kućne ljubimce potrebna energija održavanja (PEO) može biti izračunta pomoću sljedeće jednadžbe

PEO (kcaldnevno) = 110T075

gdje je T tjelesna težina u kilogramima a T075 metabolička težina psa (Burger1995) Za aktivnije pse dopuštena količina može biti povećana na 125T075 (Burger 1994)

Ipak varijacije u tjelesnom sastavu (omjer tjelesne mase mršavog tkiva naspram sala) oblik i tip krzna su čimbenici koji kompliciraju određivanje energetskih potreba naročito kod krupnijih pasmina Na primjer studije hranjenja pokazale su da je Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više hrane iako ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu

Količina hrane potrebna za zadovoljenje tih potreba može se izračunati na osnovi znanja o energetskoj vrijednosti raznih vrsta hrane Preporuke o hranjenju su uvijek općenite i mogu se mijenjati zbog različitosti među psima zbog različitih razina aktivnosti kao i klimatskih uvjeta Ukoliko su pseće poslastice ili ostaci sa stola dodani prehrani njihov se energetski sadržaj mora uzeti u obzir prilikom izračunavanja dnevne količine hrane Osim toga sterilizacija može reducirati energetske potrebe kuje čak do 10 Redovito vaganje životinje omogućuje vlasniku kontroliranje adekvatnost prehrambenog režima na kvantitativnoj osnovi

Većina odraslih pasa na održavanju mogu pojesti sve što im je potrebno u jednom obroku te je posve prihvatljivo usvojiti režim prehrane jednom na dan Češće hranjenje nije štetno toliko dugo dok je ukupan iznos dnevnog unosa hrane ograničen na dnevne potrebe psa Uobičajeno je da se hranjenje 2-3 puta na dan poklopi s obiteljskim obrocima Ipak najbolje je izbjegavati kasne večernje obroke zbog toga što nekoliko sati nakon hranjenja psi mogu imati potrebu isprazniti crijeva ili mokriti a to može biti nezgodno usred noći Koju god

učestalost hranjenja odaberete treba uspostaviti rutinu i držati je se koliko je god to moguće

Reprodukcija Gledajući iz prehrambenog aspekta životni period reprodukcije je veoma zahtjevan za kuju Tijekom tog razdoblja njen unos energije i hranjivih tvari mora biti dovoljan ne samo za zadovoljavanje njenih potreba već i za omogućavanje normalnog fetalnog rasta i razvoja za vrijeme skotnosti te proizvodnje mlijeka za vrijeme laktacije Na vrhuncu laktacije njene potrebe za energijom i hranjivim tvarima mogu biti tri do četiri puta povećane u odnosu na razinu potreba tijekom održavanja To može značiti konzumiranje velikih količina hrane a u vrijeme visoke potražnje postizanje dostatnog unosa može biti problematično Zbog toga je korisno hraniti je vrstama hrane koja je

bull Koncentrirana s obzirom na energiju i gustoću hranjivih tvari

bull Ukusna kako bi se promoviralo hranjenje

bull Visoko probavljiva kako bi se reducirala količina

Tijekom skotnosti i laktacije sadržaj i uravnoteženost hranjivih tvari u prehrani su kritični i moraju biti pažljivo regulirani Ukoliko je hranimo uravnoteženom prehranom povećane potrebe za hranjivim tvarima su zadovoljene s količinom hrane povećanom kako bi se zadovoljile energetske potrebe kuje Dodatno opskrbljivanje vitaminima ili mineralima nije potrebno te bi zapravo moglo biti štetno uzrokujući neuravnoteženost prehrane Dodaci kalcija i vitamina D su ponekad davani kujama u kasnim razdobljima skotnosti i laktacije kao neka vrsta lsquoosiguranjarsquo Oni međutim ne sprečavaju eklampsiju te mogu zapravo povećati rizik od eklampsije ili kalcinoze kuje te uzrokovati razvojne abnormalnosti štenaca

Energetske potrebe kuje tijekom gestacije i laktacije

Gestacija Štenjenje Laktacija

n

orm

alni

h en

erge

tski

h po

treb

a

Prosječno trajene skotnosti kod kuja je 63 dana no njene se potrebe za energijom ne povećavaju do posljednje trećine gestacije kad dolazi do najvećeg povećanja u fetalnoj težini Zbog toga je važno izbjegavati pretjerano hranjenje u ranoj skotnosti jer bi to uzrokovalo stvaranje neželjenih naslaga sala koje bi kuju mogle predisponirati za probleme pri štenjenju Postepeno povećanje porcija hrane u drugoj polovici gestacije je sve što je potrebno a zadovoljavajući je režim povećanja količine hrane od 15 od kujinih normalnih porcija za održavanje svaki tjedan od petog tjedna nadalje To znači da bi onaj tjedan prije štenjenja kuja trebala jesti 60 hrane više nego kad se parila

Zbog toga što su dodatne potrebe za prehranom uzrokovane skotnošću relativno male obično ih možemo zadovoljiti jednostavnim povećavanjem količine hrane koju kuja i inače konzumira ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena hranjivim tvarima Ipak u razdoblju kasne gestacije osobito ako je okot mnogobrojan prostor koji zauzima gravidna maternica može biti tako velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane te dolazi do smanjenja apetita U tom slučaju hranjenje koncentriranom vrstom hrane poput one osmišljene za rast i razvoj štenaca može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih češćih obroka

Laktacija predstavlja prehrambeno najzahtjevniji period u životu kuje Tijekom prva četiri tjedna nakon štenjenja ona mora jesti dovoljno da uzdržava i sebe i štence koji brzo rastu Dodatna energija i hranjive tvari koje su joj potrebne iznad njenih normalnih unosa hrane ovise o veličini i starosti okota no vrh je na samom vrhuncu laktacije (tri ili četiri tjedna nakon štenjenja) kada kuja može trebati i do četiri puta veću količinu hrane od njenih normalnih potreba tijekom održavanja Ukoliko njena prehrana ne uspije zadovoljiti te potrebe kuja će dojiti svoje mlade na račun vlastitih tjelesnih rezervi a to će rezultirati gubitkom težine i kondicije Ukoliko kuja nema dovoljno mlijeka ili ne može jesti dovoljnu količinu hrane koja joj je potrebna tad je potrebno rano početi s dohranom štenaca kako bi i kuja i štenci dobro napredovali

Količina hrane trebala bi biti redovito postepeno povećavana tijekom prva četiri tjedna laktacije u skladu s kujinim potrebama Kako bi se zadovoljile visoke potrebe laktacije kuji bi trebalo dati ukusnu vrlo probavljivu i koncentriranu hranu u nekoliko manjih obroka ili ad libitum a hrana bi joj trebala biti dostupna i tijekom noći Također joj treba osigurati neograničenu količinu pitke vode kako bi bila dostupna za proizvodnju velikih količina mlijeka

Na proizvodnju mlijeka utječe količina bjelančevina i kvaliteta prehrane pa je važno da je ponuđena dodatna hrana dobre kvalitete Jednostavno povećanje sadržaja prehrambene energije dodavanjem izvora masnoće ili ugljikohidrata nije primjereno Vrste hrane formulirane za rast ili specifično za gestaciju i laktaciju podesne su za hranjenje u ovom periodu

Okot treba postepeno prestajati hraniti dojenjem jer bi prenaglo odvajanje kuje i štenaca moglo dovesti do mastitisa kod kuje te do smanjenja intenziteta rasta kod štenaca Većinu štenaca čvrsta hrana počne zanimati od 3-4 tjedna nadalje iako im male količine mekane hrane mogu biti ponuđene već od drugog tjedna starosti Dob u kojoj će štenci prihvatiti alternativne vrste hrane velikim dijelom ovisi o veličini okota i količini kujinog mlijeka no kujino mlijeko bi trebalo ostati primarnim izvorom hranjivih tvari sve dok štenci ne napune barem četiri tjedna Kad štenci počnu dobro jesti sami kuja može od njih biti odvojena u progresivno dužim vremenskim razdobljima kako bi joj se smanjila količina mlijeka Prestanak dojenja može se završiti između 6-8 tjedana starosti te je preporučljivo smanjiti kujine porcije hrane na razinu njenih potreba prehrane Ipak ako je za vrijeme laktacije kuja izgubila kondiciju treba nastaviti prehranu bogatu hranjivim tvarima i energijom dok ne povrati svoju prijašnju kondiciju

Rast U odnosu na tjelesnu masu životinje koje rastu trebaju puno višu razinu hranjivih tvari Za mlade životinje prehrana mora ne samo osigurati sve hranjive sastojke neophodne za njihovo održavanje već i one koji su potrebni za poticanje brzog rasta i razvoja te kao podrška njihovom aktivnom životnom stilu Specifično govoreći oni imaju veće potrebe za energijom bjelančevinama (koje moraju biti lako probavljive i imati aminokiselinski profil primjeren za rast) vitaminom E te određenim mineralima potrebnim za formiranje kostiju kao što su kalcij i fosfor I količina i uravnoteženost hranjivih tvari dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu a pogreške u prehrani u ovo životno doba mogu imati štetne posljedice naročito na razvoj kostura koje mogu biti dugotrajne i potencijalno ireverzibilne

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

čak ni u ovoj fazi kod pasa prehrambeni izvor ugljikohidrata nije potreban ukoliko postoji dovoljna količina gluconeogenskih aminokiselina (Blaza et al 1989)

Šećeri i kuhani škrobovi su ekonomični i lako probavljivi izvori energije dok su nekuhani škrobovi puno teže probavljivi Nekim vrstama (na primjer psima) šećeri mogu veoma goditi dok drugima poput mačaka okus šećera ne odgovara Vrijednost disaharida poput sukroze ili laktoze u većine je životinja ograničena crijevnom aktivnošću disaharida poput sukraze i laktaze Aktivnost laktaze opada s dobi te prevelika potrošnja proizvoda koji sadrže laktozu poput mlijeka može dovesti do pojave proljeva

Dijetalna vlakna Naziv dijetalna vlakna je općeniti izraz koji uključuje veliki raspon neprobaljivih ugljikohidrata s različitim fizičkim i fiziološkim učincima Dijetalna vlakna je naziv koji se upotrebljava za grupu neprobavljivih polisaharida poput celuloze pektina i lignina Obično ih povezujemo s biljnim materijama i tipično tvore stanične zidove biljaka Te materije uglavnom zaobiđu probavljanje i prođu kroz probavni sustav relativno nepromijenjene Uloga dijetalnih vlakana kod životinje ovisi velikim dijelom o fiziologiji probavnog sustava specifične životinje no kod većine vrsta ograničena količina dijetalnih vlakana može pridonijeti volumenu izmeta i na taj način regulirati pražnjenje te pomoći u sprečavanju zatvora ili proljeva Vlakna s umjerenom fermentacijom također mogu doprinijeti želučano-crijevnom zdravlju kroz njihov pozitivan učinak na aktivnosti mikroflore debelog crijeva

Mikro hranjive tvari

Minerali Minerali su hranjive tvari neorganskog podrijetla koje ponekad kolektivno zovemo lsquopepeorsquo Mogu biti podjeljene na makro minerale (koji su potrebni u relativno velikim količinama) i elemente u tragovima ili mikro minerale ( koji su potrebni u relativno malim količinama ili u tragovima) Elektroliti su minerali u obliku soli kao što ih nalazimo u tkivima tijela

Funkcije makro minerala i glavnih minerala u tragovima prikazane su u Tabeli 1 i Tabeli 2 Osim toga dokazano je da je veliki broj elemenata u tragovima potreban za normalno zdravlje sisavaca iako specifčne potrebe još nisu utvrđene za kućne ljubimce (Tabela 3) Čini se da su količine potrebne u prehrani veoma niske te da vjerojatnost njihovog nedostatka u bilo kojoj hranjivoj tvari korištenoj u normalnoj prehrani gotovo ne postoji Za razliku od toga kao što je to slučaj i s većinom elemenata u tragovima te su tvari otrovne ako su u velikim količinama prisutne u hrani iako količina koju organizam može tolerirati varira od jednog do drugoj elementa Arsen vanadij florin i molibden su najotrovniji dok relativno velike količine nikla i kroma mogu ući u organizam bez težih posljedica

Vitamini Vitamini su organski spojevi koji pomažu regulaciji tjelesnih procesa Većina vitamina ne može se sintetizirati u tijelu i zbog toga moraju biti prisutni u prehrani Možemo ih klasificirati kao topive u masnoći (vitamini A D E i K) ili topivi u vodi (vitamini B-kompleksa i vitamin C) Potreban je čest unos vitamina topivih u vodi jer tijelo ih slabo pohranjuje a njihovi se viškovi gube i izlučuju mokraćom Vitamini topivi u masnoći su puno bolje pohranjeni u organizmu te je njihov dnevni unos manje kritičan No upravo stoga što su vitamini topivi u masnoći uskladišteni u organizmu rizik otrovanja zbog njihovog prevelikog unosa je daleko veći

Funkcija vitamina topivih u masnoći sažeta je u Tabeli 4 Vitamini B kompleksa koriste se za formiranje koenzima (kofaktora) koji su uključeni u normalnu metaboličku funkciju naročito u energiju metabolizma i sintetičke puteve Danas su najčešće znani pod njihovim kemijskim imenima a rijeđe pod kombinacijama slova i brojeva (Tabela 5) Askorbinska kiselina (vitamin C) potrebna je za mnoge unutarstanične reakcije i sinteze bjelančevina no većina sisavaca (osim čovjeka ostalih primata i zamorca) može je sintetizirati iz glukoze

Nema potrebe za dodavanjem vitamina C prehrani normalnih zdravih kućnih životinja no njegov izvor u prehrani može biti koristan budući je vitamin C snažan prehrambeni antioksidant

Voda Potreba životinje za vodom je barem toliko neophodna kao i potreba za bilo kojom drugom hranjivom tvari U nedostatku hrane život se može nastaviti tjednima ali nastavit će se samo nekoliko dana ili čak sati u nedostaku vode Voda obavlja mnoge vitalne funkcije unutar tijela te je sadržaj vode u tijelu reguliran unutar prilično uskih granica Svakodnevni unos je potreban kako bi se nadomjestio obvezatan gubitak vode koja se izlućuje putem mokraće izmeta kože i pluća kao i u proizvodnji izlučevina kao što je mlijeko

Voda se u tijelo unosi u nekoliko oblika kao popijena tekućina kao dio hrane ili kao metabolička voda (koja je oslobođena prilikom razgradnje bjelančevina masnoća i ugljikohidrata) Dnevni unos vode ovisit će o velikom broju čimbenika uključujući sadržaj tekućine u hrani temperaturu okoliša razinu aktivnosti i fiziološko stanje Zbog toga bi obilna količina svježe vode za piće uvijek trebala biti dostupna životinji

Uravnotežena prehrana Uravnotežena će prehrana omogućiti pristup svim ključnim hranjivim tvarima i energiju neophodnu za dnevne potrebe životinje u bilo kojoj životnoj fazi Sadržaj hranjivih tvari i energije stoga svakako treba uzeti u obzir no također su važni i probavljivost te tečnost hrane Životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom te ako su sve ključne hranjive tvari uravnotežene s energetskim sadržajem hrane tada omogućavanjem pristupa točnoj količini energije također osiguravaju zadovoljavajući unos neophodnih hranjivih tvari Životinje koje trebaju pojačanu prehranu (npr za vrijeme skotnosti ili laktacije) također će dobiti i povećanu količinu ključnih hranjivih tvari kad im povećamo količinu hrane koju konzumiraju kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom

Ravnoteža hranjivih tvari

Potrebe za hranjivim tvarima ograničene su minimalnim a u nekim slučajevima i maksimalnim vrijednostima Drugim riječima količina hranjive tvari potrebne u prehrani mora biti na lsquorazinirsquo između nedostatka na jednoj strani i toksičnosti na drugoj Stoga glavni kriteriji toga što čini kompletnu prehranu mogu biti sažeti na sljedeći način

bull sadržaj svake hranjive tvari mora biti na pravoj razini

bull svaka hranjiva tvar mora biti prisutna u točnom omjeru naspram energetskog sadržaja prehrane

bull svaka hranjiva tvar mora biti u točnom omjeru s drugim hranjivim tvarima (gdje je to primjereno)

bull svaka hranjiva tvar mora biti u obliku primjerenom uporabi životinje za koju je ta prehrana namjenjena

Interakcija hranjivih tvari Nedostaci specifičnih hranjivih tvari mogu

nastati kao rezultat interakcije s drugim komponentama prehrane koje smanjuju njihovu

Probavljivost hrane

biološku dostupnost Pretjerane količine fitata (kojeg nalazimo u prehrani baziranoj na žitaricama) na primjer utječu na crijevnu apsorbciju cinka a viskoke razine kalcija smanjiti će apsorbciju i bakra i cinka Poznato je da na apsorbciju željeza utječe veliki broj čimbenika

Dostupnost biotina je smanjena prisutnošću bjelančevine avidina iz sirovog bjelanjka tiamin se razgrađuje pomoću enzima tiaminaze koji je prisutan u nekim vrstama sirove ribe Vitamin E je prirodni antioksidant a njegova razina može biti drastično smanjena kad prehrana sadržava užegnute (oksidirane) masnoće osim toga više razine vitamina E potrebne su u prehrani koja obiluje višestruko nezasićenim kiselinama Potreba za vitaminom E također ovisi i o količini selena u prehrani zbog toga što prisutnost jedne od tih tvari može uzrokovati nedostatak druge do određenog stupnja

Probavljivost Probavljivost hrane je kod životinje mjerilo za biološku dostupnost hranjivih tvari od kojih se ta hrana sastoji Iako analiza određene hrane može pružiti indikaciju njenog ukupnog hranjivog sastava samo onaj dio hranjivih tvari koje su zaista apsorbirane u crijevima ima stvarnu prehrambenu vrijednost Čimbenici koji utječu na probavljivost neke tvari uključuju kemijski sastav hrane stanje njenih podrazreda te načine njene pripreme ili industrijske obrade

Bibliografija Blaza SE Booles D and Burger IH (1989) Is carbohydrate essential for pregnancy and lactation in dogs In Nutrition of the Dog and Cat Eds IH Burger and JPW Rivers Cambridge Cambridge University Press pp 229-242

Earle KE and Smith P (1991) Digestible energy requirements of the adult cat at maintenance Journal of Nutrition 121 S45-S46

Kendall PT Holme DW and Smith PM (1982) Comparative evaluation of net digestive and absorptive efficiency in dogs and cats fed a variety of contrasting diet types Journal of Small Animal Practice 23 577-587

Tabela 1 Makro minerali Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje

Kalcij (Ca) iFosfor (P)

Kalcij i fosfor su najvažni-ji minerali uključeni u održavanje strukturne kr-utosti kostiju i zubi Kalcij je također neophodan za normalno zgrušavanje kr-vi te za funkcioniranje ži-vaca i mišića Fosfor je uključen u mnoge enzim-ske sustave te je također i sastojak ldquoviskoko energet-skihrdquo organskih fosfatnih spojeva Oni su najvećim dijelom odgovorni za po-hranjivanje i protok ener-gije u tijelu

Apsolutne koncentracije ovih minerala u prehrani su od najveće važnosti no također je veoma važan i omjer kalcija naspram fosfora Smatra se da je minimalni omjer kalcija fosfora za rast oko 1 1 Za odrasle je životinje taj omjer manje kritičan Neuravnoteženost ovog omjera gdje je kalcija mnogo manje od fosfora rezultira značajnim ne-dostatkom kalcija u formiranju kostiju Nedostatak kalcija ndash Sekundarna nutritivna bolest hiper-aktivnosti paraštitnjače koja uzrokuje deformacije kostura i hromost životinja koje rastu Hipoka-lkemija laktirajućih kuja (naročito u patuljastih pasmina) uzrokuje eklampsiju sa živčanim pore-mećajima Visoke razine kalcija i fosfora ili nji-hov veoma visok omjer su također štetni stanja poput displazije kuka sindroma osteokondroze enostoze ili sindroma klimavosti povezana su sa prevelikim količinama unesenog kalcija kod pasa u rastu

Magnezij (Mg) Potreban za zdrave kosti i zube normalno funkcioni-ranje srca te skeletnog mišićnog i živčanog tkiva metabolizam natrija i kali-ja mnoge osnovne enzim-

Pomanjkanje ndash Slabost mišića a u ekstremnim slučajevima i grčeve Pomanjkanje u prehrani je malo vjerojatnoVrlo visoki unos ndash može biti povezan s povećanom učestalošću struvitne urolitiaze kod mačaka

ske reakcije naročito one povezane s metaboličkom energijom

Kalij (K) Potreban za ravnotežu kiselinskih baza i osmoti-čku regulaciju tjelesnih tekućina funkcioniranje živaca mišića te metaboli-čke energije

Pomanjkanje ndash Slabost mišića usporen rast te lezije srca i bubrega Prirodna pomanjkanja kalija su rijetka no mogu se dogoditi kod mačaka hranjenih hranom koja sadrži tvari koje ukiseljuju mokraću a imaju marginalni sadržaj kalija

Natrij (Na) iKlor (Cl)

Budući su ovi minerali glavni elektroliti vode u tijelu potrebni su za ravnotežu kiselinskih baza i osmotičku regulaciju tjelesnih tekućina Klor je jedan od osnovnih sastojaka žući i hidroklorne kiseline (koja je prisutna u probavnim sokovima)

Pomanjkanje- umor iscrpljenost nemogućnost održavanja ravnoteže vode smanjen unos vode usporen rast suha koža i gubitak dlake Višak će uzrokovati povećan unos vode pa postoji preporuka da bi pojedinim psima s povišenim tlakom koristila prehrana s manjim količinama natrija

Tabela 2 Minerali u tragovima Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Željezo (Fe) Jedan od osnovnih sastojaka pigme-

nata nositelja kisika hemoglobina (u krvi) mioglobin (u mišićima) i mno-gih enzima (hemo enzima) koji su povezani s disanjem stanica

Pomanjkanje ndash Anemija s slabošću i umorom Toksičnost ndash Anoreksija i gubitak težine u pasa

Bakar (Cu) Povezan s stvaranjem i aktivnošću crvenih krvnih zrnaca jedan od su-čimbenika u mnogim enzimskim sustavima utječe na normalnu pigmentaciju kože i dlake

Pomanjkanje ndash Anemija zbog oslabljene apsorpcije i prijenosa željeza te smanje-no sintetiziranje hemoglobina Također mogu nastati i koštani poremećaji Toksičnost ndash Može također uzrokovati anemiju zbog nadmetanja bakra i željeza za apsorbcijske lokacije u crijevima Ba-krena toksikoza Bedlington terijera je nasljedni defekt koji uzrokuje hepatitis i cirozu Može utjecati i na ostale pasmi-ne uključujući Bijele terijere Zapadnih Visoravni (West higland White Terriers) i Doberman pinčeve Pinschers (Thorn-burg et al 1985 ab) Za te bi pasmine trebalo izbjegavati hranu bogatu ba-krom te mineralne dodatke koji sadrže bakar

Cink (Zn) Jedan od osnovnih sastojaka mnogih enzimskih sustava uključujući i onih koji se odnose na metabolizam bje-lančevina i ugljikohidrata te neopho-dan za održavanje zdravog krzna i kože Cink je potreban svim životi-njama no potreba za njime je često rezultat ostalih sastojaka prehrane Na primjer visoki unos kalcija u pre-hrani ili prehrana na osnovi bjelan-čevina biljnog podrijetla dramatično povisuje potrebu za cinkom

Pomanjkanje ndash Slab rast anoreksija atrofiranje testisa mršavost i kožne lezije Loše stanje kože ili dlake u kućnih ljubimaca može nastati i uz marginalno pomanjkanje cinka bez da je životinja u uočljivo lošem stanjuToksičnost ndash Cink je relativno neotrovan

Jod (I) Jedan od osnovnih sastojaka hormo-na štitnjače koja regulira bazalni me-tabolizam tijelaTo je zasad jedina njegova poznata funkcija

Pomanjkanje ndash Gušavost (povećana štitnjača) je najvažniji znak pomanjka-nja joda iako i drugi čimbenici mogu uzrokovati gušu Nedovoljna aktivnost štitnjače uočena je kod pasa a nedostak

joda i kod mačaka u zoološkim vrto-vima te kod domaćih mačaka ptica i konja Klinički znakovi uključuju abnor-malnosti kože i dlake tupost apatiju i pospanost Abnormalan metabolizam kalcija također može biti prisutan kao i nemogućnost reprodukcije jer dolazi do resorpcije fetusa Toksičnost ndash akutne posljedice slične su onima zbog nedo-statka joda Visoke doze na neki način sprečavaju sintezu hormona štitnjače i mogu dovesti do tzv jodne mixedemije ili toksične gušavosti Anoreksija povi-šena temperatura i gubitak težine uočeni su kod mačaka

Selen (Se) Obvezan sastojak glutationske per-oksidaze enzima koji štiti membrane stanica od oštećenja oksidirajućih tvari Aktivnosti selena blisko su povezane s aktivnostima vitamina E tako da prisutnost jedne od tih hranji-vih tvari može spriječiti nedostatak druge Moguće je da selen ima i dru-ge uloge uključujući i zaštitu od tro-vanja olovom kadmijem i živom a čini se da je i protukancerogeno sredstvo

Pomanjkanje ndash Učinci su mnogostruki no jedan primijećen kod pasa je degeneracija skeletnih i srčanih mišića Posljedice kod drugih vrsta uključuju reproduktivne smetne i oticanje Toksičnost ndash Veoma otrovan u velikim količinama razlika između preporučene i toksične količine može biti veoma mala

Mangan (Mn) Uključen u mnoge reakcije katalizi-rane enzimima pa je potreban za metabolizam ugljikohidrata i lipida kao i za formaciju hrskavice

Pomanjkanje ndash Defektivan rast i repro-dukcija i poremećaji u metabolizmu lipida

Kobalt (Co) Integralni dio molekule vitamina B12 Pomanjkanje ndash Malo vjerojatno ukoliko je vitamin B12 prisutan

Tabela 3 Dodatni elementi u trace elements Element Njegova angažiranostKrom Metabolizam ugljikohidrata blisko povezan s funkcioniranjem inzulinaFluor Razvoj zubi i kostiju moguća angažiranost u reprodukcijiNikl Funkcija u membrani moguća povezanost s metabolizmom nukleinske kiseline

RNKMolibden Sastojak nekolicine enzima jedan od kojih je uključen u metabolizam mokraćne

kiselineSilikon Skeletalni razvoj rast i održavanje vezivnog tkivaVanadij Rast reprodukcija i metabolizam masnoća Arsen Rast također utječe na stvaranje krvi vjerojatno na proizvodnju hemoglobina

Tabela 4 Vitamini topivi u masnoći Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Vitamin A(retinol)

Sastojak vizualnih pigmenata (koji propuštaju svjetlo) u oku i važan za dobar vid Uključen u diferencijaciju stanica i održavanje normalne stani-čne strukture te je važan za održava-nje zdrave kože krzna svih sluznih membrana kao i za normalan razvoj kostiju i zubi

Pomanjkanje ndash abnormalnosti ljuskavog epitela (najčešće se manifestiraju kao seborična stanja krzna) kseroftalmija (povećana suhoća očiju) noćno sljepilo povećana sklonost mikrobnim infekcijama skorene lezije vanjskih nosnica i pratećih nosnih izlučevina neplodnost Po-manjkanja nisu uobičajena no mačkama je potreban izvor pre-formiranog vitamina A koji postoji samo u životinjskom tkivu Toksičnost ndash Oštećenja jetre bolna bolest kostiju koja re-zultira formiranjem koštanih ekstoza i ankilo-zom zglobova naročito vratnih kralježnjaka i dugih kostiju prednjih udova Mačke su naro-

čito sklone tim poremećajima a problemi obi-čno nastaju nakon dugotrajnog predoziranja prehrambenim dodacima s vitaminom A (npr ribljim uljem bakalara) ili hranjena velikm količinama jetre

Vitamin D Metaboliti stimuliraju apsorbciju kalcija u crijevima i povezano s hormonom paraštitnjače stimulira resorbciju kalcija iz kosti Preporučene doze su blisko povezane s koncentracijama kalcija i fosfora u prehrani Vitamin D3 može biti sintetiziran iz lipidnih spojeva u koži nakon izloženosti suncu

Pomanjkanje ndash Veoma rijetko no ponekad po-vezano s istovremenom neuravnoteženošću kal-cija i fosfora Uzrokuje rahitis mladih životinja te osteomalakiju odraslih životinja karakterizi-ranu nedostatkom mineralizacije novo formi-ranog osteoida Kod mladih je životinja pore-mećena endokondralna osifikacija ploča rasta uzrokujući tpično povećane metafize naročito radiusa i ulne te rebara Toksičnost ndash Hiper-kalkemija koja ako traje duže uzrokuje eksten-zivnu kalcifikaciju mekanih tkiva pluća bubre-ga i želuca Može doći i do deformacija zubi i čeljusti a ukoliko je unos veoma velik može doći i do smrti

Vitamin E Djelujući sa selenom štititi membrane stanica od oksidacijskih oštećenja Potrebe za vitaminom E su povećane pri visokim razinama višestruko nezasićenih masnih kiselina (VNMK) koje lako oksidiraju

Pomanjkanje ndash Panstetis (bolest žutog sala) kod mačaka ndash bolno upalno stanje tjelesne masnoće (naročito potkožnog sala) Može se razviti zbog prehrane masnim ribama koje su bogate VNMK ili užeglim masnoćama Kod pasa do-lazi do distrofije skeletnih mišića reprodukcij-skog neuspjeha i oštećenja imune reakcije Toksičnost ndash Malo vjerojatna jer se relativno velike doze mogu tolerirati

Vitamin K Regulira formaciju nekolicine faktora pri zgrušnjavanju krvi (faktora VII IX X i XII)

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će doći do jednostavnog pomanjkanja jer kod normalnih zdravih životinja dolazi do bakterijske sinteze potrebnog vitamina K u tankom crijevu Hipo-protombinemia i krvarenje mogu nastati kod nekih životinja kod kojih je bakterijska sinteza prekinuta ili ako su antagonisti vitamina K (poput varfarina ili drugih cumarinskih spojeva) prisutni u prehrani Toksičnost ndash Veoma niska toksičnost no veoma velike količine mogu uzrokovati anemiju i druge abnormalnosti krvi mladih životinja

Tabela 5 Vitamini B kompleksa Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Tiamin (AnurinVitamin B1)

Uključen u metabolizam ugljikohidrata Potrebe za njime ovise o sadržaju ugljikohidrata u prehrani

Pomanjkanje ndash Anoreksiju neurološke pore-mećaje (naročito mehanizama za držanje tijela) nakon kojih slijedi slabost otkazivanje srca i smrt Mogu se dogoditi naročito kod mačaka kao rezultat hranjenja velikim količinama siro-ve ribe koja sadrži enzim tiaminazu Osim toga taj se vitamin progresivno uništava viso-kim temperaturama i pod određenim uvjetima obrade hrane Toksičnost ndash Mala toksičnost

Riboflavin (B2) Sastojak dvaju ko enzi-ma koji su neophodni u velikom broju sustava oksidativnih enzima Neophodan za stanični rast

Pomanjkanje ndash Očne lezije kožni poremećaji i hipoplazija testisa Toksičnost ndash Nije prijavljena

Pantotenična kiselina Sastojak ko-enzima A koji je neophodan za metabolizam ugljikohi-drata masnoća i amino

Pomanjkanje ndash Oslabljen rast masnoća jetre želučano-crijevni poremećaji (uključujući čireve) grčevi koma i smrt Prirodni nedostatak je malo vjerojatan Toksičnost ndash

kiselina Nije prijavljenaNiacin (Nikotinamid i Nikotinska kiselina)

Sastojak dvaju važnih ko-enzima nikotina-mid adenin dinukleoti-da koji su potrebni za redukciju oksidnih reakcija potrebnih za iskorištavanje svih važnih hranjivih tvari

Pomanjkanje ndash pelagra kod ljudi a crni jezik kod pasa i mačaka raspoznaje se po upali i čirevima usne šupljine s gustom slinom punom tragova krvi i zadahom Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Piridoksin (Vitamin B6) Dio širokog raspona enzimskih sustava po-vezanih s metaboliz-mom dušika i amino kiselina

Pomanjkanje ndash Anoreksija gubitak težine i anemija Neizlječiva oštećenja bubrega kod mačaka Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Biotin Potreban za niz reakcija povezanih s metabolizmom masnoća i amino kiselina Važan za održavanje cjelovitosti karatiniziranih struktura poput kože i dlake

Pomanjkanje ndash Suha ljuštava koža s krhkom dlakom bez sjaja hiperkeratoza pruritus i ko-žni čirevi Nedostatak je malo vjerojatan jer su dnevne potrebe zadovoljene sintezom crijevnih bakterija u normalnim uvjetima Ipak do po-manjkanja može doći nakon dugotrajne upotre-be oralnih antibiotika ili hranjenja velikim količinama sirovog bjeljanjka koji sadrži avidin bjelančevinu na koju se biotin veže

Folna kiselina (Folacin Pteroilglutamička kiselina)

Važna za veliki broj re-akcija uključujući sin-tezu timidina sastojka DNK te sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži

Pomanjkanje ndash Anemija i leukopenija no do toga vjerojatno neće doći jer dnevne potrebe mogu biti zadovoljene sintezom crijevnih bakterija

Vitamin B12

(cianokobalamin) Njegova je funkcija blisko povezana s fun-kcijom folne kiseline Također uključen u metabolizam masnoća i ugljikohidrata kao i u sintezu mijelina

Pomanjkanje ndash Pogubna anemija i neurološki znaci

Kolin Sastojak fosfolipida koji su neophodni sastojci staničnih membrana Također i preteča acetilkolina koji je neurotransmi-terska kemikalija

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će se dogoditi no eksperimentalno uzrokuje prodor masnoća u jetru

Prehrana kroz cijeli životSadržaj

1 Održavanje

2 Reprodukcija

3 Rast

4 Hranjenje štenaca bez majke

5 Stariji psi

6 Radni psi

7 Bibliografija

Prehrambene potrebe psa mijenjaju se kroz cijeli njegov život i ovise o čimbenicima poput dobi reproduktivnog statusa razine aktivnosti stanja zdravlja i uvjeta okoline U zadovoljavanju specifičnih potreba pojedine životinje vlasnik mora osigurati potrebnu količinu i točnu uravnoteženost energije i neophodnih hranjivih tvari u količini hrane (ili u kombinaciji raznih vrsta hrane) koju će životinja zaista i konzumirati Pošto životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom sve neophodne hranjive tvari moraju biti prisutne u točnim količinama srazmjernim energetskom sadržaju prehrane

Mogu se dati općenite preporuke o hranjenju pasa različite životne dobi ali one su obično namijenjene prosječnom zdravom psu koji boravi u zatvorenom prostoru i u podneblju s umjerenom klimom Namjena tih preporuka koje odražavaju upute vodiča za prehranu na pakiranjima komercijalno dostupne hrane za kućne ljubimce je dobivanje približnih procjena potreba životinje Vlasnik može tek promatranjem životinje odlučiti treba li je hraniti više ili manje te zamjenom jedne vrste hrane za drugu postići primjereni režim prehrane

Održavanje Nutricionistički govoreći faza održavanja odrasle životinje smatra se razdobljem zadovoljavanja osnovnih potreba tijekom kojih životinja nije izložena dodatnim fiziološkim stresovima rasta skotnosti ili laktacije redovnog rada ili visokih razina aktivnosti ili ekstremnim vanjskim temperaturama Tijekom ovog razdoblja prehrambeni cilj je održavati optimalno zdravlje i aktivnost te pospješivati vrhunsko stanje životinje

Među psima postoji velika razlika u pasminama i tipovima tijela a u tjelesnoj težini odraslih životinja postoji razlika veća od sto puta varirajući od 1 kg do 115 kg (Burger and Johnson 1991) Potrošnja energije direktno je povezana s težinom aktivno metabolizirajućeg tkiva tako da je za životinju toliko raznolike tjelesne težine potreba za energijom više povezana sa životinjinom metaboličkom tjelesnom težinom nego sa stvarnom težinom Za prosječno aktivne pse kućne ljubimce potrebna energija održavanja (PEO) može biti izračunta pomoću sljedeće jednadžbe

PEO (kcaldnevno) = 110T075

gdje je T tjelesna težina u kilogramima a T075 metabolička težina psa (Burger1995) Za aktivnije pse dopuštena količina može biti povećana na 125T075 (Burger 1994)

Ipak varijacije u tjelesnom sastavu (omjer tjelesne mase mršavog tkiva naspram sala) oblik i tip krzna su čimbenici koji kompliciraju određivanje energetskih potreba naročito kod krupnijih pasmina Na primjer studije hranjenja pokazale su da je Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više hrane iako ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu

Količina hrane potrebna za zadovoljenje tih potreba može se izračunati na osnovi znanja o energetskoj vrijednosti raznih vrsta hrane Preporuke o hranjenju su uvijek općenite i mogu se mijenjati zbog različitosti među psima zbog različitih razina aktivnosti kao i klimatskih uvjeta Ukoliko su pseće poslastice ili ostaci sa stola dodani prehrani njihov se energetski sadržaj mora uzeti u obzir prilikom izračunavanja dnevne količine hrane Osim toga sterilizacija može reducirati energetske potrebe kuje čak do 10 Redovito vaganje životinje omogućuje vlasniku kontroliranje adekvatnost prehrambenog režima na kvantitativnoj osnovi

Većina odraslih pasa na održavanju mogu pojesti sve što im je potrebno u jednom obroku te je posve prihvatljivo usvojiti režim prehrane jednom na dan Češće hranjenje nije štetno toliko dugo dok je ukupan iznos dnevnog unosa hrane ograničen na dnevne potrebe psa Uobičajeno je da se hranjenje 2-3 puta na dan poklopi s obiteljskim obrocima Ipak najbolje je izbjegavati kasne večernje obroke zbog toga što nekoliko sati nakon hranjenja psi mogu imati potrebu isprazniti crijeva ili mokriti a to može biti nezgodno usred noći Koju god

učestalost hranjenja odaberete treba uspostaviti rutinu i držati je se koliko je god to moguće

Reprodukcija Gledajući iz prehrambenog aspekta životni period reprodukcije je veoma zahtjevan za kuju Tijekom tog razdoblja njen unos energije i hranjivih tvari mora biti dovoljan ne samo za zadovoljavanje njenih potreba već i za omogućavanje normalnog fetalnog rasta i razvoja za vrijeme skotnosti te proizvodnje mlijeka za vrijeme laktacije Na vrhuncu laktacije njene potrebe za energijom i hranjivim tvarima mogu biti tri do četiri puta povećane u odnosu na razinu potreba tijekom održavanja To može značiti konzumiranje velikih količina hrane a u vrijeme visoke potražnje postizanje dostatnog unosa može biti problematično Zbog toga je korisno hraniti je vrstama hrane koja je

bull Koncentrirana s obzirom na energiju i gustoću hranjivih tvari

bull Ukusna kako bi se promoviralo hranjenje

bull Visoko probavljiva kako bi se reducirala količina

Tijekom skotnosti i laktacije sadržaj i uravnoteženost hranjivih tvari u prehrani su kritični i moraju biti pažljivo regulirani Ukoliko je hranimo uravnoteženom prehranom povećane potrebe za hranjivim tvarima su zadovoljene s količinom hrane povećanom kako bi se zadovoljile energetske potrebe kuje Dodatno opskrbljivanje vitaminima ili mineralima nije potrebno te bi zapravo moglo biti štetno uzrokujući neuravnoteženost prehrane Dodaci kalcija i vitamina D su ponekad davani kujama u kasnim razdobljima skotnosti i laktacije kao neka vrsta lsquoosiguranjarsquo Oni međutim ne sprečavaju eklampsiju te mogu zapravo povećati rizik od eklampsije ili kalcinoze kuje te uzrokovati razvojne abnormalnosti štenaca

Energetske potrebe kuje tijekom gestacije i laktacije

Gestacija Štenjenje Laktacija

n

orm

alni

h en

erge

tski

h po

treb

a

Prosječno trajene skotnosti kod kuja je 63 dana no njene se potrebe za energijom ne povećavaju do posljednje trećine gestacije kad dolazi do najvećeg povećanja u fetalnoj težini Zbog toga je važno izbjegavati pretjerano hranjenje u ranoj skotnosti jer bi to uzrokovalo stvaranje neželjenih naslaga sala koje bi kuju mogle predisponirati za probleme pri štenjenju Postepeno povećanje porcija hrane u drugoj polovici gestacije je sve što je potrebno a zadovoljavajući je režim povećanja količine hrane od 15 od kujinih normalnih porcija za održavanje svaki tjedan od petog tjedna nadalje To znači da bi onaj tjedan prije štenjenja kuja trebala jesti 60 hrane više nego kad se parila

Zbog toga što su dodatne potrebe za prehranom uzrokovane skotnošću relativno male obično ih možemo zadovoljiti jednostavnim povećavanjem količine hrane koju kuja i inače konzumira ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena hranjivim tvarima Ipak u razdoblju kasne gestacije osobito ako je okot mnogobrojan prostor koji zauzima gravidna maternica može biti tako velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane te dolazi do smanjenja apetita U tom slučaju hranjenje koncentriranom vrstom hrane poput one osmišljene za rast i razvoj štenaca može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih češćih obroka

Laktacija predstavlja prehrambeno najzahtjevniji period u životu kuje Tijekom prva četiri tjedna nakon štenjenja ona mora jesti dovoljno da uzdržava i sebe i štence koji brzo rastu Dodatna energija i hranjive tvari koje su joj potrebne iznad njenih normalnih unosa hrane ovise o veličini i starosti okota no vrh je na samom vrhuncu laktacije (tri ili četiri tjedna nakon štenjenja) kada kuja može trebati i do četiri puta veću količinu hrane od njenih normalnih potreba tijekom održavanja Ukoliko njena prehrana ne uspije zadovoljiti te potrebe kuja će dojiti svoje mlade na račun vlastitih tjelesnih rezervi a to će rezultirati gubitkom težine i kondicije Ukoliko kuja nema dovoljno mlijeka ili ne može jesti dovoljnu količinu hrane koja joj je potrebna tad je potrebno rano početi s dohranom štenaca kako bi i kuja i štenci dobro napredovali

Količina hrane trebala bi biti redovito postepeno povećavana tijekom prva četiri tjedna laktacije u skladu s kujinim potrebama Kako bi se zadovoljile visoke potrebe laktacije kuji bi trebalo dati ukusnu vrlo probavljivu i koncentriranu hranu u nekoliko manjih obroka ili ad libitum a hrana bi joj trebala biti dostupna i tijekom noći Također joj treba osigurati neograničenu količinu pitke vode kako bi bila dostupna za proizvodnju velikih količina mlijeka

Na proizvodnju mlijeka utječe količina bjelančevina i kvaliteta prehrane pa je važno da je ponuđena dodatna hrana dobre kvalitete Jednostavno povećanje sadržaja prehrambene energije dodavanjem izvora masnoće ili ugljikohidrata nije primjereno Vrste hrane formulirane za rast ili specifično za gestaciju i laktaciju podesne su za hranjenje u ovom periodu

Okot treba postepeno prestajati hraniti dojenjem jer bi prenaglo odvajanje kuje i štenaca moglo dovesti do mastitisa kod kuje te do smanjenja intenziteta rasta kod štenaca Većinu štenaca čvrsta hrana počne zanimati od 3-4 tjedna nadalje iako im male količine mekane hrane mogu biti ponuđene već od drugog tjedna starosti Dob u kojoj će štenci prihvatiti alternativne vrste hrane velikim dijelom ovisi o veličini okota i količini kujinog mlijeka no kujino mlijeko bi trebalo ostati primarnim izvorom hranjivih tvari sve dok štenci ne napune barem četiri tjedna Kad štenci počnu dobro jesti sami kuja može od njih biti odvojena u progresivno dužim vremenskim razdobljima kako bi joj se smanjila količina mlijeka Prestanak dojenja može se završiti između 6-8 tjedana starosti te je preporučljivo smanjiti kujine porcije hrane na razinu njenih potreba prehrane Ipak ako je za vrijeme laktacije kuja izgubila kondiciju treba nastaviti prehranu bogatu hranjivim tvarima i energijom dok ne povrati svoju prijašnju kondiciju

Rast U odnosu na tjelesnu masu životinje koje rastu trebaju puno višu razinu hranjivih tvari Za mlade životinje prehrana mora ne samo osigurati sve hranjive sastojke neophodne za njihovo održavanje već i one koji su potrebni za poticanje brzog rasta i razvoja te kao podrška njihovom aktivnom životnom stilu Specifično govoreći oni imaju veće potrebe za energijom bjelančevinama (koje moraju biti lako probavljive i imati aminokiselinski profil primjeren za rast) vitaminom E te određenim mineralima potrebnim za formiranje kostiju kao što su kalcij i fosfor I količina i uravnoteženost hranjivih tvari dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu a pogreške u prehrani u ovo životno doba mogu imati štetne posljedice naročito na razvoj kostura koje mogu biti dugotrajne i potencijalno ireverzibilne

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

Nema potrebe za dodavanjem vitamina C prehrani normalnih zdravih kućnih životinja no njegov izvor u prehrani može biti koristan budući je vitamin C snažan prehrambeni antioksidant

Voda Potreba životinje za vodom je barem toliko neophodna kao i potreba za bilo kojom drugom hranjivom tvari U nedostatku hrane život se može nastaviti tjednima ali nastavit će se samo nekoliko dana ili čak sati u nedostaku vode Voda obavlja mnoge vitalne funkcije unutar tijela te je sadržaj vode u tijelu reguliran unutar prilično uskih granica Svakodnevni unos je potreban kako bi se nadomjestio obvezatan gubitak vode koja se izlućuje putem mokraće izmeta kože i pluća kao i u proizvodnji izlučevina kao što je mlijeko

Voda se u tijelo unosi u nekoliko oblika kao popijena tekućina kao dio hrane ili kao metabolička voda (koja je oslobođena prilikom razgradnje bjelančevina masnoća i ugljikohidrata) Dnevni unos vode ovisit će o velikom broju čimbenika uključujući sadržaj tekućine u hrani temperaturu okoliša razinu aktivnosti i fiziološko stanje Zbog toga bi obilna količina svježe vode za piće uvijek trebala biti dostupna životinji

Uravnotežena prehrana Uravnotežena će prehrana omogućiti pristup svim ključnim hranjivim tvarima i energiju neophodnu za dnevne potrebe životinje u bilo kojoj životnoj fazi Sadržaj hranjivih tvari i energije stoga svakako treba uzeti u obzir no također su važni i probavljivost te tečnost hrane Životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom te ako su sve ključne hranjive tvari uravnotežene s energetskim sadržajem hrane tada omogućavanjem pristupa točnoj količini energije također osiguravaju zadovoljavajući unos neophodnih hranjivih tvari Životinje koje trebaju pojačanu prehranu (npr za vrijeme skotnosti ili laktacije) također će dobiti i povećanu količinu ključnih hranjivih tvari kad im povećamo količinu hrane koju konzumiraju kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom

Ravnoteža hranjivih tvari

Potrebe za hranjivim tvarima ograničene su minimalnim a u nekim slučajevima i maksimalnim vrijednostima Drugim riječima količina hranjive tvari potrebne u prehrani mora biti na lsquorazinirsquo između nedostatka na jednoj strani i toksičnosti na drugoj Stoga glavni kriteriji toga što čini kompletnu prehranu mogu biti sažeti na sljedeći način

bull sadržaj svake hranjive tvari mora biti na pravoj razini

bull svaka hranjiva tvar mora biti prisutna u točnom omjeru naspram energetskog sadržaja prehrane

bull svaka hranjiva tvar mora biti u točnom omjeru s drugim hranjivim tvarima (gdje je to primjereno)

bull svaka hranjiva tvar mora biti u obliku primjerenom uporabi životinje za koju je ta prehrana namjenjena

Interakcija hranjivih tvari Nedostaci specifičnih hranjivih tvari mogu

nastati kao rezultat interakcije s drugim komponentama prehrane koje smanjuju njihovu

Probavljivost hrane

biološku dostupnost Pretjerane količine fitata (kojeg nalazimo u prehrani baziranoj na žitaricama) na primjer utječu na crijevnu apsorbciju cinka a viskoke razine kalcija smanjiti će apsorbciju i bakra i cinka Poznato je da na apsorbciju željeza utječe veliki broj čimbenika

Dostupnost biotina je smanjena prisutnošću bjelančevine avidina iz sirovog bjelanjka tiamin se razgrađuje pomoću enzima tiaminaze koji je prisutan u nekim vrstama sirove ribe Vitamin E je prirodni antioksidant a njegova razina može biti drastično smanjena kad prehrana sadržava užegnute (oksidirane) masnoće osim toga više razine vitamina E potrebne su u prehrani koja obiluje višestruko nezasićenim kiselinama Potreba za vitaminom E također ovisi i o količini selena u prehrani zbog toga što prisutnost jedne od tih tvari može uzrokovati nedostatak druge do određenog stupnja

Probavljivost Probavljivost hrane je kod životinje mjerilo za biološku dostupnost hranjivih tvari od kojih se ta hrana sastoji Iako analiza određene hrane može pružiti indikaciju njenog ukupnog hranjivog sastava samo onaj dio hranjivih tvari koje su zaista apsorbirane u crijevima ima stvarnu prehrambenu vrijednost Čimbenici koji utječu na probavljivost neke tvari uključuju kemijski sastav hrane stanje njenih podrazreda te načine njene pripreme ili industrijske obrade

Bibliografija Blaza SE Booles D and Burger IH (1989) Is carbohydrate essential for pregnancy and lactation in dogs In Nutrition of the Dog and Cat Eds IH Burger and JPW Rivers Cambridge Cambridge University Press pp 229-242

Earle KE and Smith P (1991) Digestible energy requirements of the adult cat at maintenance Journal of Nutrition 121 S45-S46

Kendall PT Holme DW and Smith PM (1982) Comparative evaluation of net digestive and absorptive efficiency in dogs and cats fed a variety of contrasting diet types Journal of Small Animal Practice 23 577-587

Tabela 1 Makro minerali Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje

Kalcij (Ca) iFosfor (P)

Kalcij i fosfor su najvažni-ji minerali uključeni u održavanje strukturne kr-utosti kostiju i zubi Kalcij je također neophodan za normalno zgrušavanje kr-vi te za funkcioniranje ži-vaca i mišića Fosfor je uključen u mnoge enzim-ske sustave te je također i sastojak ldquoviskoko energet-skihrdquo organskih fosfatnih spojeva Oni su najvećim dijelom odgovorni za po-hranjivanje i protok ener-gije u tijelu

Apsolutne koncentracije ovih minerala u prehrani su od najveće važnosti no također je veoma važan i omjer kalcija naspram fosfora Smatra se da je minimalni omjer kalcija fosfora za rast oko 1 1 Za odrasle je životinje taj omjer manje kritičan Neuravnoteženost ovog omjera gdje je kalcija mnogo manje od fosfora rezultira značajnim ne-dostatkom kalcija u formiranju kostiju Nedostatak kalcija ndash Sekundarna nutritivna bolest hiper-aktivnosti paraštitnjače koja uzrokuje deformacije kostura i hromost životinja koje rastu Hipoka-lkemija laktirajućih kuja (naročito u patuljastih pasmina) uzrokuje eklampsiju sa živčanim pore-mećajima Visoke razine kalcija i fosfora ili nji-hov veoma visok omjer su također štetni stanja poput displazije kuka sindroma osteokondroze enostoze ili sindroma klimavosti povezana su sa prevelikim količinama unesenog kalcija kod pasa u rastu

Magnezij (Mg) Potreban za zdrave kosti i zube normalno funkcioni-ranje srca te skeletnog mišićnog i živčanog tkiva metabolizam natrija i kali-ja mnoge osnovne enzim-

Pomanjkanje ndash Slabost mišića a u ekstremnim slučajevima i grčeve Pomanjkanje u prehrani je malo vjerojatnoVrlo visoki unos ndash može biti povezan s povećanom učestalošću struvitne urolitiaze kod mačaka

ske reakcije naročito one povezane s metaboličkom energijom

Kalij (K) Potreban za ravnotežu kiselinskih baza i osmoti-čku regulaciju tjelesnih tekućina funkcioniranje živaca mišića te metaboli-čke energije

Pomanjkanje ndash Slabost mišića usporen rast te lezije srca i bubrega Prirodna pomanjkanja kalija su rijetka no mogu se dogoditi kod mačaka hranjenih hranom koja sadrži tvari koje ukiseljuju mokraću a imaju marginalni sadržaj kalija

Natrij (Na) iKlor (Cl)

Budući su ovi minerali glavni elektroliti vode u tijelu potrebni su za ravnotežu kiselinskih baza i osmotičku regulaciju tjelesnih tekućina Klor je jedan od osnovnih sastojaka žući i hidroklorne kiseline (koja je prisutna u probavnim sokovima)

Pomanjkanje- umor iscrpljenost nemogućnost održavanja ravnoteže vode smanjen unos vode usporen rast suha koža i gubitak dlake Višak će uzrokovati povećan unos vode pa postoji preporuka da bi pojedinim psima s povišenim tlakom koristila prehrana s manjim količinama natrija

Tabela 2 Minerali u tragovima Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Željezo (Fe) Jedan od osnovnih sastojaka pigme-

nata nositelja kisika hemoglobina (u krvi) mioglobin (u mišićima) i mno-gih enzima (hemo enzima) koji su povezani s disanjem stanica

Pomanjkanje ndash Anemija s slabošću i umorom Toksičnost ndash Anoreksija i gubitak težine u pasa

Bakar (Cu) Povezan s stvaranjem i aktivnošću crvenih krvnih zrnaca jedan od su-čimbenika u mnogim enzimskim sustavima utječe na normalnu pigmentaciju kože i dlake

Pomanjkanje ndash Anemija zbog oslabljene apsorpcije i prijenosa željeza te smanje-no sintetiziranje hemoglobina Također mogu nastati i koštani poremećaji Toksičnost ndash Može također uzrokovati anemiju zbog nadmetanja bakra i željeza za apsorbcijske lokacije u crijevima Ba-krena toksikoza Bedlington terijera je nasljedni defekt koji uzrokuje hepatitis i cirozu Može utjecati i na ostale pasmi-ne uključujući Bijele terijere Zapadnih Visoravni (West higland White Terriers) i Doberman pinčeve Pinschers (Thorn-burg et al 1985 ab) Za te bi pasmine trebalo izbjegavati hranu bogatu ba-krom te mineralne dodatke koji sadrže bakar

Cink (Zn) Jedan od osnovnih sastojaka mnogih enzimskih sustava uključujući i onih koji se odnose na metabolizam bje-lančevina i ugljikohidrata te neopho-dan za održavanje zdravog krzna i kože Cink je potreban svim životi-njama no potreba za njime je često rezultat ostalih sastojaka prehrane Na primjer visoki unos kalcija u pre-hrani ili prehrana na osnovi bjelan-čevina biljnog podrijetla dramatično povisuje potrebu za cinkom

Pomanjkanje ndash Slab rast anoreksija atrofiranje testisa mršavost i kožne lezije Loše stanje kože ili dlake u kućnih ljubimaca može nastati i uz marginalno pomanjkanje cinka bez da je životinja u uočljivo lošem stanjuToksičnost ndash Cink je relativno neotrovan

Jod (I) Jedan od osnovnih sastojaka hormo-na štitnjače koja regulira bazalni me-tabolizam tijelaTo je zasad jedina njegova poznata funkcija

Pomanjkanje ndash Gušavost (povećana štitnjača) je najvažniji znak pomanjka-nja joda iako i drugi čimbenici mogu uzrokovati gušu Nedovoljna aktivnost štitnjače uočena je kod pasa a nedostak

joda i kod mačaka u zoološkim vrto-vima te kod domaćih mačaka ptica i konja Klinički znakovi uključuju abnor-malnosti kože i dlake tupost apatiju i pospanost Abnormalan metabolizam kalcija također može biti prisutan kao i nemogućnost reprodukcije jer dolazi do resorpcije fetusa Toksičnost ndash akutne posljedice slične su onima zbog nedo-statka joda Visoke doze na neki način sprečavaju sintezu hormona štitnjače i mogu dovesti do tzv jodne mixedemije ili toksične gušavosti Anoreksija povi-šena temperatura i gubitak težine uočeni su kod mačaka

Selen (Se) Obvezan sastojak glutationske per-oksidaze enzima koji štiti membrane stanica od oštećenja oksidirajućih tvari Aktivnosti selena blisko su povezane s aktivnostima vitamina E tako da prisutnost jedne od tih hranji-vih tvari može spriječiti nedostatak druge Moguće je da selen ima i dru-ge uloge uključujući i zaštitu od tro-vanja olovom kadmijem i živom a čini se da je i protukancerogeno sredstvo

Pomanjkanje ndash Učinci su mnogostruki no jedan primijećen kod pasa je degeneracija skeletnih i srčanih mišića Posljedice kod drugih vrsta uključuju reproduktivne smetne i oticanje Toksičnost ndash Veoma otrovan u velikim količinama razlika između preporučene i toksične količine može biti veoma mala

Mangan (Mn) Uključen u mnoge reakcije katalizi-rane enzimima pa je potreban za metabolizam ugljikohidrata i lipida kao i za formaciju hrskavice

Pomanjkanje ndash Defektivan rast i repro-dukcija i poremećaji u metabolizmu lipida

Kobalt (Co) Integralni dio molekule vitamina B12 Pomanjkanje ndash Malo vjerojatno ukoliko je vitamin B12 prisutan

Tabela 3 Dodatni elementi u trace elements Element Njegova angažiranostKrom Metabolizam ugljikohidrata blisko povezan s funkcioniranjem inzulinaFluor Razvoj zubi i kostiju moguća angažiranost u reprodukcijiNikl Funkcija u membrani moguća povezanost s metabolizmom nukleinske kiseline

RNKMolibden Sastojak nekolicine enzima jedan od kojih je uključen u metabolizam mokraćne

kiselineSilikon Skeletalni razvoj rast i održavanje vezivnog tkivaVanadij Rast reprodukcija i metabolizam masnoća Arsen Rast također utječe na stvaranje krvi vjerojatno na proizvodnju hemoglobina

Tabela 4 Vitamini topivi u masnoći Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Vitamin A(retinol)

Sastojak vizualnih pigmenata (koji propuštaju svjetlo) u oku i važan za dobar vid Uključen u diferencijaciju stanica i održavanje normalne stani-čne strukture te je važan za održava-nje zdrave kože krzna svih sluznih membrana kao i za normalan razvoj kostiju i zubi

Pomanjkanje ndash abnormalnosti ljuskavog epitela (najčešće se manifestiraju kao seborična stanja krzna) kseroftalmija (povećana suhoća očiju) noćno sljepilo povećana sklonost mikrobnim infekcijama skorene lezije vanjskih nosnica i pratećih nosnih izlučevina neplodnost Po-manjkanja nisu uobičajena no mačkama je potreban izvor pre-formiranog vitamina A koji postoji samo u životinjskom tkivu Toksičnost ndash Oštećenja jetre bolna bolest kostiju koja re-zultira formiranjem koštanih ekstoza i ankilo-zom zglobova naročito vratnih kralježnjaka i dugih kostiju prednjih udova Mačke su naro-

čito sklone tim poremećajima a problemi obi-čno nastaju nakon dugotrajnog predoziranja prehrambenim dodacima s vitaminom A (npr ribljim uljem bakalara) ili hranjena velikm količinama jetre

Vitamin D Metaboliti stimuliraju apsorbciju kalcija u crijevima i povezano s hormonom paraštitnjače stimulira resorbciju kalcija iz kosti Preporučene doze su blisko povezane s koncentracijama kalcija i fosfora u prehrani Vitamin D3 može biti sintetiziran iz lipidnih spojeva u koži nakon izloženosti suncu

Pomanjkanje ndash Veoma rijetko no ponekad po-vezano s istovremenom neuravnoteženošću kal-cija i fosfora Uzrokuje rahitis mladih životinja te osteomalakiju odraslih životinja karakterizi-ranu nedostatkom mineralizacije novo formi-ranog osteoida Kod mladih je životinja pore-mećena endokondralna osifikacija ploča rasta uzrokujući tpično povećane metafize naročito radiusa i ulne te rebara Toksičnost ndash Hiper-kalkemija koja ako traje duže uzrokuje eksten-zivnu kalcifikaciju mekanih tkiva pluća bubre-ga i želuca Može doći i do deformacija zubi i čeljusti a ukoliko je unos veoma velik može doći i do smrti

Vitamin E Djelujući sa selenom štititi membrane stanica od oksidacijskih oštećenja Potrebe za vitaminom E su povećane pri visokim razinama višestruko nezasićenih masnih kiselina (VNMK) koje lako oksidiraju

Pomanjkanje ndash Panstetis (bolest žutog sala) kod mačaka ndash bolno upalno stanje tjelesne masnoće (naročito potkožnog sala) Može se razviti zbog prehrane masnim ribama koje su bogate VNMK ili užeglim masnoćama Kod pasa do-lazi do distrofije skeletnih mišića reprodukcij-skog neuspjeha i oštećenja imune reakcije Toksičnost ndash Malo vjerojatna jer se relativno velike doze mogu tolerirati

Vitamin K Regulira formaciju nekolicine faktora pri zgrušnjavanju krvi (faktora VII IX X i XII)

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će doći do jednostavnog pomanjkanja jer kod normalnih zdravih životinja dolazi do bakterijske sinteze potrebnog vitamina K u tankom crijevu Hipo-protombinemia i krvarenje mogu nastati kod nekih životinja kod kojih je bakterijska sinteza prekinuta ili ako su antagonisti vitamina K (poput varfarina ili drugih cumarinskih spojeva) prisutni u prehrani Toksičnost ndash Veoma niska toksičnost no veoma velike količine mogu uzrokovati anemiju i druge abnormalnosti krvi mladih životinja

Tabela 5 Vitamini B kompleksa Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Tiamin (AnurinVitamin B1)

Uključen u metabolizam ugljikohidrata Potrebe za njime ovise o sadržaju ugljikohidrata u prehrani

Pomanjkanje ndash Anoreksiju neurološke pore-mećaje (naročito mehanizama za držanje tijela) nakon kojih slijedi slabost otkazivanje srca i smrt Mogu se dogoditi naročito kod mačaka kao rezultat hranjenja velikim količinama siro-ve ribe koja sadrži enzim tiaminazu Osim toga taj se vitamin progresivno uništava viso-kim temperaturama i pod određenim uvjetima obrade hrane Toksičnost ndash Mala toksičnost

Riboflavin (B2) Sastojak dvaju ko enzi-ma koji su neophodni u velikom broju sustava oksidativnih enzima Neophodan za stanični rast

Pomanjkanje ndash Očne lezije kožni poremećaji i hipoplazija testisa Toksičnost ndash Nije prijavljena

Pantotenična kiselina Sastojak ko-enzima A koji je neophodan za metabolizam ugljikohi-drata masnoća i amino

Pomanjkanje ndash Oslabljen rast masnoća jetre želučano-crijevni poremećaji (uključujući čireve) grčevi koma i smrt Prirodni nedostatak je malo vjerojatan Toksičnost ndash

kiselina Nije prijavljenaNiacin (Nikotinamid i Nikotinska kiselina)

Sastojak dvaju važnih ko-enzima nikotina-mid adenin dinukleoti-da koji su potrebni za redukciju oksidnih reakcija potrebnih za iskorištavanje svih važnih hranjivih tvari

Pomanjkanje ndash pelagra kod ljudi a crni jezik kod pasa i mačaka raspoznaje se po upali i čirevima usne šupljine s gustom slinom punom tragova krvi i zadahom Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Piridoksin (Vitamin B6) Dio širokog raspona enzimskih sustava po-vezanih s metaboliz-mom dušika i amino kiselina

Pomanjkanje ndash Anoreksija gubitak težine i anemija Neizlječiva oštećenja bubrega kod mačaka Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Biotin Potreban za niz reakcija povezanih s metabolizmom masnoća i amino kiselina Važan za održavanje cjelovitosti karatiniziranih struktura poput kože i dlake

Pomanjkanje ndash Suha ljuštava koža s krhkom dlakom bez sjaja hiperkeratoza pruritus i ko-žni čirevi Nedostatak je malo vjerojatan jer su dnevne potrebe zadovoljene sintezom crijevnih bakterija u normalnim uvjetima Ipak do po-manjkanja može doći nakon dugotrajne upotre-be oralnih antibiotika ili hranjenja velikim količinama sirovog bjeljanjka koji sadrži avidin bjelančevinu na koju se biotin veže

Folna kiselina (Folacin Pteroilglutamička kiselina)

Važna za veliki broj re-akcija uključujući sin-tezu timidina sastojka DNK te sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži

Pomanjkanje ndash Anemija i leukopenija no do toga vjerojatno neće doći jer dnevne potrebe mogu biti zadovoljene sintezom crijevnih bakterija

Vitamin B12

(cianokobalamin) Njegova je funkcija blisko povezana s fun-kcijom folne kiseline Također uključen u metabolizam masnoća i ugljikohidrata kao i u sintezu mijelina

Pomanjkanje ndash Pogubna anemija i neurološki znaci

Kolin Sastojak fosfolipida koji su neophodni sastojci staničnih membrana Također i preteča acetilkolina koji je neurotransmi-terska kemikalija

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će se dogoditi no eksperimentalno uzrokuje prodor masnoća u jetru

Prehrana kroz cijeli životSadržaj

1 Održavanje

2 Reprodukcija

3 Rast

4 Hranjenje štenaca bez majke

5 Stariji psi

6 Radni psi

7 Bibliografija

Prehrambene potrebe psa mijenjaju se kroz cijeli njegov život i ovise o čimbenicima poput dobi reproduktivnog statusa razine aktivnosti stanja zdravlja i uvjeta okoline U zadovoljavanju specifičnih potreba pojedine životinje vlasnik mora osigurati potrebnu količinu i točnu uravnoteženost energije i neophodnih hranjivih tvari u količini hrane (ili u kombinaciji raznih vrsta hrane) koju će životinja zaista i konzumirati Pošto životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom sve neophodne hranjive tvari moraju biti prisutne u točnim količinama srazmjernim energetskom sadržaju prehrane

Mogu se dati općenite preporuke o hranjenju pasa različite životne dobi ali one su obično namijenjene prosječnom zdravom psu koji boravi u zatvorenom prostoru i u podneblju s umjerenom klimom Namjena tih preporuka koje odražavaju upute vodiča za prehranu na pakiranjima komercijalno dostupne hrane za kućne ljubimce je dobivanje približnih procjena potreba životinje Vlasnik može tek promatranjem životinje odlučiti treba li je hraniti više ili manje te zamjenom jedne vrste hrane za drugu postići primjereni režim prehrane

Održavanje Nutricionistički govoreći faza održavanja odrasle životinje smatra se razdobljem zadovoljavanja osnovnih potreba tijekom kojih životinja nije izložena dodatnim fiziološkim stresovima rasta skotnosti ili laktacije redovnog rada ili visokih razina aktivnosti ili ekstremnim vanjskim temperaturama Tijekom ovog razdoblja prehrambeni cilj je održavati optimalno zdravlje i aktivnost te pospješivati vrhunsko stanje životinje

Među psima postoji velika razlika u pasminama i tipovima tijela a u tjelesnoj težini odraslih životinja postoji razlika veća od sto puta varirajući od 1 kg do 115 kg (Burger and Johnson 1991) Potrošnja energije direktno je povezana s težinom aktivno metabolizirajućeg tkiva tako da je za životinju toliko raznolike tjelesne težine potreba za energijom više povezana sa životinjinom metaboličkom tjelesnom težinom nego sa stvarnom težinom Za prosječno aktivne pse kućne ljubimce potrebna energija održavanja (PEO) može biti izračunta pomoću sljedeće jednadžbe

PEO (kcaldnevno) = 110T075

gdje je T tjelesna težina u kilogramima a T075 metabolička težina psa (Burger1995) Za aktivnije pse dopuštena količina može biti povećana na 125T075 (Burger 1994)

Ipak varijacije u tjelesnom sastavu (omjer tjelesne mase mršavog tkiva naspram sala) oblik i tip krzna su čimbenici koji kompliciraju određivanje energetskih potreba naročito kod krupnijih pasmina Na primjer studije hranjenja pokazale su da je Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više hrane iako ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu

Količina hrane potrebna za zadovoljenje tih potreba može se izračunati na osnovi znanja o energetskoj vrijednosti raznih vrsta hrane Preporuke o hranjenju su uvijek općenite i mogu se mijenjati zbog različitosti među psima zbog različitih razina aktivnosti kao i klimatskih uvjeta Ukoliko su pseće poslastice ili ostaci sa stola dodani prehrani njihov se energetski sadržaj mora uzeti u obzir prilikom izračunavanja dnevne količine hrane Osim toga sterilizacija može reducirati energetske potrebe kuje čak do 10 Redovito vaganje životinje omogućuje vlasniku kontroliranje adekvatnost prehrambenog režima na kvantitativnoj osnovi

Većina odraslih pasa na održavanju mogu pojesti sve što im je potrebno u jednom obroku te je posve prihvatljivo usvojiti režim prehrane jednom na dan Češće hranjenje nije štetno toliko dugo dok je ukupan iznos dnevnog unosa hrane ograničen na dnevne potrebe psa Uobičajeno je da se hranjenje 2-3 puta na dan poklopi s obiteljskim obrocima Ipak najbolje je izbjegavati kasne večernje obroke zbog toga što nekoliko sati nakon hranjenja psi mogu imati potrebu isprazniti crijeva ili mokriti a to može biti nezgodno usred noći Koju god

učestalost hranjenja odaberete treba uspostaviti rutinu i držati je se koliko je god to moguće

Reprodukcija Gledajući iz prehrambenog aspekta životni period reprodukcije je veoma zahtjevan za kuju Tijekom tog razdoblja njen unos energije i hranjivih tvari mora biti dovoljan ne samo za zadovoljavanje njenih potreba već i za omogućavanje normalnog fetalnog rasta i razvoja za vrijeme skotnosti te proizvodnje mlijeka za vrijeme laktacije Na vrhuncu laktacije njene potrebe za energijom i hranjivim tvarima mogu biti tri do četiri puta povećane u odnosu na razinu potreba tijekom održavanja To može značiti konzumiranje velikih količina hrane a u vrijeme visoke potražnje postizanje dostatnog unosa može biti problematično Zbog toga je korisno hraniti je vrstama hrane koja je

bull Koncentrirana s obzirom na energiju i gustoću hranjivih tvari

bull Ukusna kako bi se promoviralo hranjenje

bull Visoko probavljiva kako bi se reducirala količina

Tijekom skotnosti i laktacije sadržaj i uravnoteženost hranjivih tvari u prehrani su kritični i moraju biti pažljivo regulirani Ukoliko je hranimo uravnoteženom prehranom povećane potrebe za hranjivim tvarima su zadovoljene s količinom hrane povećanom kako bi se zadovoljile energetske potrebe kuje Dodatno opskrbljivanje vitaminima ili mineralima nije potrebno te bi zapravo moglo biti štetno uzrokujući neuravnoteženost prehrane Dodaci kalcija i vitamina D su ponekad davani kujama u kasnim razdobljima skotnosti i laktacije kao neka vrsta lsquoosiguranjarsquo Oni međutim ne sprečavaju eklampsiju te mogu zapravo povećati rizik od eklampsije ili kalcinoze kuje te uzrokovati razvojne abnormalnosti štenaca

Energetske potrebe kuje tijekom gestacije i laktacije

Gestacija Štenjenje Laktacija

n

orm

alni

h en

erge

tski

h po

treb

a

Prosječno trajene skotnosti kod kuja je 63 dana no njene se potrebe za energijom ne povećavaju do posljednje trećine gestacije kad dolazi do najvećeg povećanja u fetalnoj težini Zbog toga je važno izbjegavati pretjerano hranjenje u ranoj skotnosti jer bi to uzrokovalo stvaranje neželjenih naslaga sala koje bi kuju mogle predisponirati za probleme pri štenjenju Postepeno povećanje porcija hrane u drugoj polovici gestacije je sve što je potrebno a zadovoljavajući je režim povećanja količine hrane od 15 od kujinih normalnih porcija za održavanje svaki tjedan od petog tjedna nadalje To znači da bi onaj tjedan prije štenjenja kuja trebala jesti 60 hrane više nego kad se parila

Zbog toga što su dodatne potrebe za prehranom uzrokovane skotnošću relativno male obično ih možemo zadovoljiti jednostavnim povećavanjem količine hrane koju kuja i inače konzumira ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena hranjivim tvarima Ipak u razdoblju kasne gestacije osobito ako je okot mnogobrojan prostor koji zauzima gravidna maternica može biti tako velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane te dolazi do smanjenja apetita U tom slučaju hranjenje koncentriranom vrstom hrane poput one osmišljene za rast i razvoj štenaca može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih češćih obroka

Laktacija predstavlja prehrambeno najzahtjevniji period u životu kuje Tijekom prva četiri tjedna nakon štenjenja ona mora jesti dovoljno da uzdržava i sebe i štence koji brzo rastu Dodatna energija i hranjive tvari koje su joj potrebne iznad njenih normalnih unosa hrane ovise o veličini i starosti okota no vrh je na samom vrhuncu laktacije (tri ili četiri tjedna nakon štenjenja) kada kuja može trebati i do četiri puta veću količinu hrane od njenih normalnih potreba tijekom održavanja Ukoliko njena prehrana ne uspije zadovoljiti te potrebe kuja će dojiti svoje mlade na račun vlastitih tjelesnih rezervi a to će rezultirati gubitkom težine i kondicije Ukoliko kuja nema dovoljno mlijeka ili ne može jesti dovoljnu količinu hrane koja joj je potrebna tad je potrebno rano početi s dohranom štenaca kako bi i kuja i štenci dobro napredovali

Količina hrane trebala bi biti redovito postepeno povećavana tijekom prva četiri tjedna laktacije u skladu s kujinim potrebama Kako bi se zadovoljile visoke potrebe laktacije kuji bi trebalo dati ukusnu vrlo probavljivu i koncentriranu hranu u nekoliko manjih obroka ili ad libitum a hrana bi joj trebala biti dostupna i tijekom noći Također joj treba osigurati neograničenu količinu pitke vode kako bi bila dostupna za proizvodnju velikih količina mlijeka

Na proizvodnju mlijeka utječe količina bjelančevina i kvaliteta prehrane pa je važno da je ponuđena dodatna hrana dobre kvalitete Jednostavno povećanje sadržaja prehrambene energije dodavanjem izvora masnoće ili ugljikohidrata nije primjereno Vrste hrane formulirane za rast ili specifično za gestaciju i laktaciju podesne su za hranjenje u ovom periodu

Okot treba postepeno prestajati hraniti dojenjem jer bi prenaglo odvajanje kuje i štenaca moglo dovesti do mastitisa kod kuje te do smanjenja intenziteta rasta kod štenaca Većinu štenaca čvrsta hrana počne zanimati od 3-4 tjedna nadalje iako im male količine mekane hrane mogu biti ponuđene već od drugog tjedna starosti Dob u kojoj će štenci prihvatiti alternativne vrste hrane velikim dijelom ovisi o veličini okota i količini kujinog mlijeka no kujino mlijeko bi trebalo ostati primarnim izvorom hranjivih tvari sve dok štenci ne napune barem četiri tjedna Kad štenci počnu dobro jesti sami kuja može od njih biti odvojena u progresivno dužim vremenskim razdobljima kako bi joj se smanjila količina mlijeka Prestanak dojenja može se završiti između 6-8 tjedana starosti te je preporučljivo smanjiti kujine porcije hrane na razinu njenih potreba prehrane Ipak ako je za vrijeme laktacije kuja izgubila kondiciju treba nastaviti prehranu bogatu hranjivim tvarima i energijom dok ne povrati svoju prijašnju kondiciju

Rast U odnosu na tjelesnu masu životinje koje rastu trebaju puno višu razinu hranjivih tvari Za mlade životinje prehrana mora ne samo osigurati sve hranjive sastojke neophodne za njihovo održavanje već i one koji su potrebni za poticanje brzog rasta i razvoja te kao podrška njihovom aktivnom životnom stilu Specifično govoreći oni imaju veće potrebe za energijom bjelančevinama (koje moraju biti lako probavljive i imati aminokiselinski profil primjeren za rast) vitaminom E te određenim mineralima potrebnim za formiranje kostiju kao što su kalcij i fosfor I količina i uravnoteženost hranjivih tvari dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu a pogreške u prehrani u ovo životno doba mogu imati štetne posljedice naročito na razvoj kostura koje mogu biti dugotrajne i potencijalno ireverzibilne

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

biološku dostupnost Pretjerane količine fitata (kojeg nalazimo u prehrani baziranoj na žitaricama) na primjer utječu na crijevnu apsorbciju cinka a viskoke razine kalcija smanjiti će apsorbciju i bakra i cinka Poznato je da na apsorbciju željeza utječe veliki broj čimbenika

Dostupnost biotina je smanjena prisutnošću bjelančevine avidina iz sirovog bjelanjka tiamin se razgrađuje pomoću enzima tiaminaze koji je prisutan u nekim vrstama sirove ribe Vitamin E je prirodni antioksidant a njegova razina može biti drastično smanjena kad prehrana sadržava užegnute (oksidirane) masnoće osim toga više razine vitamina E potrebne su u prehrani koja obiluje višestruko nezasićenim kiselinama Potreba za vitaminom E također ovisi i o količini selena u prehrani zbog toga što prisutnost jedne od tih tvari može uzrokovati nedostatak druge do određenog stupnja

Probavljivost Probavljivost hrane je kod životinje mjerilo za biološku dostupnost hranjivih tvari od kojih se ta hrana sastoji Iako analiza određene hrane može pružiti indikaciju njenog ukupnog hranjivog sastava samo onaj dio hranjivih tvari koje su zaista apsorbirane u crijevima ima stvarnu prehrambenu vrijednost Čimbenici koji utječu na probavljivost neke tvari uključuju kemijski sastav hrane stanje njenih podrazreda te načine njene pripreme ili industrijske obrade

Bibliografija Blaza SE Booles D and Burger IH (1989) Is carbohydrate essential for pregnancy and lactation in dogs In Nutrition of the Dog and Cat Eds IH Burger and JPW Rivers Cambridge Cambridge University Press pp 229-242

Earle KE and Smith P (1991) Digestible energy requirements of the adult cat at maintenance Journal of Nutrition 121 S45-S46

Kendall PT Holme DW and Smith PM (1982) Comparative evaluation of net digestive and absorptive efficiency in dogs and cats fed a variety of contrasting diet types Journal of Small Animal Practice 23 577-587

Tabela 1 Makro minerali Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje

Kalcij (Ca) iFosfor (P)

Kalcij i fosfor su najvažni-ji minerali uključeni u održavanje strukturne kr-utosti kostiju i zubi Kalcij je također neophodan za normalno zgrušavanje kr-vi te za funkcioniranje ži-vaca i mišića Fosfor je uključen u mnoge enzim-ske sustave te je također i sastojak ldquoviskoko energet-skihrdquo organskih fosfatnih spojeva Oni su najvećim dijelom odgovorni za po-hranjivanje i protok ener-gije u tijelu

Apsolutne koncentracije ovih minerala u prehrani su od najveće važnosti no također je veoma važan i omjer kalcija naspram fosfora Smatra se da je minimalni omjer kalcija fosfora za rast oko 1 1 Za odrasle je životinje taj omjer manje kritičan Neuravnoteženost ovog omjera gdje je kalcija mnogo manje od fosfora rezultira značajnim ne-dostatkom kalcija u formiranju kostiju Nedostatak kalcija ndash Sekundarna nutritivna bolest hiper-aktivnosti paraštitnjače koja uzrokuje deformacije kostura i hromost životinja koje rastu Hipoka-lkemija laktirajućih kuja (naročito u patuljastih pasmina) uzrokuje eklampsiju sa živčanim pore-mećajima Visoke razine kalcija i fosfora ili nji-hov veoma visok omjer su također štetni stanja poput displazije kuka sindroma osteokondroze enostoze ili sindroma klimavosti povezana su sa prevelikim količinama unesenog kalcija kod pasa u rastu

Magnezij (Mg) Potreban za zdrave kosti i zube normalno funkcioni-ranje srca te skeletnog mišićnog i živčanog tkiva metabolizam natrija i kali-ja mnoge osnovne enzim-

Pomanjkanje ndash Slabost mišića a u ekstremnim slučajevima i grčeve Pomanjkanje u prehrani je malo vjerojatnoVrlo visoki unos ndash može biti povezan s povećanom učestalošću struvitne urolitiaze kod mačaka

ske reakcije naročito one povezane s metaboličkom energijom

Kalij (K) Potreban za ravnotežu kiselinskih baza i osmoti-čku regulaciju tjelesnih tekućina funkcioniranje živaca mišića te metaboli-čke energije

Pomanjkanje ndash Slabost mišića usporen rast te lezije srca i bubrega Prirodna pomanjkanja kalija su rijetka no mogu se dogoditi kod mačaka hranjenih hranom koja sadrži tvari koje ukiseljuju mokraću a imaju marginalni sadržaj kalija

Natrij (Na) iKlor (Cl)

Budući su ovi minerali glavni elektroliti vode u tijelu potrebni su za ravnotežu kiselinskih baza i osmotičku regulaciju tjelesnih tekućina Klor je jedan od osnovnih sastojaka žući i hidroklorne kiseline (koja je prisutna u probavnim sokovima)

Pomanjkanje- umor iscrpljenost nemogućnost održavanja ravnoteže vode smanjen unos vode usporen rast suha koža i gubitak dlake Višak će uzrokovati povećan unos vode pa postoji preporuka da bi pojedinim psima s povišenim tlakom koristila prehrana s manjim količinama natrija

Tabela 2 Minerali u tragovima Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Željezo (Fe) Jedan od osnovnih sastojaka pigme-

nata nositelja kisika hemoglobina (u krvi) mioglobin (u mišićima) i mno-gih enzima (hemo enzima) koji su povezani s disanjem stanica

Pomanjkanje ndash Anemija s slabošću i umorom Toksičnost ndash Anoreksija i gubitak težine u pasa

Bakar (Cu) Povezan s stvaranjem i aktivnošću crvenih krvnih zrnaca jedan od su-čimbenika u mnogim enzimskim sustavima utječe na normalnu pigmentaciju kože i dlake

Pomanjkanje ndash Anemija zbog oslabljene apsorpcije i prijenosa željeza te smanje-no sintetiziranje hemoglobina Također mogu nastati i koštani poremećaji Toksičnost ndash Može također uzrokovati anemiju zbog nadmetanja bakra i željeza za apsorbcijske lokacije u crijevima Ba-krena toksikoza Bedlington terijera je nasljedni defekt koji uzrokuje hepatitis i cirozu Može utjecati i na ostale pasmi-ne uključujući Bijele terijere Zapadnih Visoravni (West higland White Terriers) i Doberman pinčeve Pinschers (Thorn-burg et al 1985 ab) Za te bi pasmine trebalo izbjegavati hranu bogatu ba-krom te mineralne dodatke koji sadrže bakar

Cink (Zn) Jedan od osnovnih sastojaka mnogih enzimskih sustava uključujući i onih koji se odnose na metabolizam bje-lančevina i ugljikohidrata te neopho-dan za održavanje zdravog krzna i kože Cink je potreban svim životi-njama no potreba za njime je često rezultat ostalih sastojaka prehrane Na primjer visoki unos kalcija u pre-hrani ili prehrana na osnovi bjelan-čevina biljnog podrijetla dramatično povisuje potrebu za cinkom

Pomanjkanje ndash Slab rast anoreksija atrofiranje testisa mršavost i kožne lezije Loše stanje kože ili dlake u kućnih ljubimaca može nastati i uz marginalno pomanjkanje cinka bez da je životinja u uočljivo lošem stanjuToksičnost ndash Cink je relativno neotrovan

Jod (I) Jedan od osnovnih sastojaka hormo-na štitnjače koja regulira bazalni me-tabolizam tijelaTo je zasad jedina njegova poznata funkcija

Pomanjkanje ndash Gušavost (povećana štitnjača) je najvažniji znak pomanjka-nja joda iako i drugi čimbenici mogu uzrokovati gušu Nedovoljna aktivnost štitnjače uočena je kod pasa a nedostak

joda i kod mačaka u zoološkim vrto-vima te kod domaćih mačaka ptica i konja Klinički znakovi uključuju abnor-malnosti kože i dlake tupost apatiju i pospanost Abnormalan metabolizam kalcija također može biti prisutan kao i nemogućnost reprodukcije jer dolazi do resorpcije fetusa Toksičnost ndash akutne posljedice slične su onima zbog nedo-statka joda Visoke doze na neki način sprečavaju sintezu hormona štitnjače i mogu dovesti do tzv jodne mixedemije ili toksične gušavosti Anoreksija povi-šena temperatura i gubitak težine uočeni su kod mačaka

Selen (Se) Obvezan sastojak glutationske per-oksidaze enzima koji štiti membrane stanica od oštećenja oksidirajućih tvari Aktivnosti selena blisko su povezane s aktivnostima vitamina E tako da prisutnost jedne od tih hranji-vih tvari može spriječiti nedostatak druge Moguće je da selen ima i dru-ge uloge uključujući i zaštitu od tro-vanja olovom kadmijem i živom a čini se da je i protukancerogeno sredstvo

Pomanjkanje ndash Učinci su mnogostruki no jedan primijećen kod pasa je degeneracija skeletnih i srčanih mišića Posljedice kod drugih vrsta uključuju reproduktivne smetne i oticanje Toksičnost ndash Veoma otrovan u velikim količinama razlika između preporučene i toksične količine može biti veoma mala

Mangan (Mn) Uključen u mnoge reakcije katalizi-rane enzimima pa je potreban za metabolizam ugljikohidrata i lipida kao i za formaciju hrskavice

Pomanjkanje ndash Defektivan rast i repro-dukcija i poremećaji u metabolizmu lipida

Kobalt (Co) Integralni dio molekule vitamina B12 Pomanjkanje ndash Malo vjerojatno ukoliko je vitamin B12 prisutan

Tabela 3 Dodatni elementi u trace elements Element Njegova angažiranostKrom Metabolizam ugljikohidrata blisko povezan s funkcioniranjem inzulinaFluor Razvoj zubi i kostiju moguća angažiranost u reprodukcijiNikl Funkcija u membrani moguća povezanost s metabolizmom nukleinske kiseline

RNKMolibden Sastojak nekolicine enzima jedan od kojih je uključen u metabolizam mokraćne

kiselineSilikon Skeletalni razvoj rast i održavanje vezivnog tkivaVanadij Rast reprodukcija i metabolizam masnoća Arsen Rast također utječe na stvaranje krvi vjerojatno na proizvodnju hemoglobina

Tabela 4 Vitamini topivi u masnoći Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Vitamin A(retinol)

Sastojak vizualnih pigmenata (koji propuštaju svjetlo) u oku i važan za dobar vid Uključen u diferencijaciju stanica i održavanje normalne stani-čne strukture te je važan za održava-nje zdrave kože krzna svih sluznih membrana kao i za normalan razvoj kostiju i zubi

Pomanjkanje ndash abnormalnosti ljuskavog epitela (najčešće se manifestiraju kao seborična stanja krzna) kseroftalmija (povećana suhoća očiju) noćno sljepilo povećana sklonost mikrobnim infekcijama skorene lezije vanjskih nosnica i pratećih nosnih izlučevina neplodnost Po-manjkanja nisu uobičajena no mačkama je potreban izvor pre-formiranog vitamina A koji postoji samo u životinjskom tkivu Toksičnost ndash Oštećenja jetre bolna bolest kostiju koja re-zultira formiranjem koštanih ekstoza i ankilo-zom zglobova naročito vratnih kralježnjaka i dugih kostiju prednjih udova Mačke su naro-

čito sklone tim poremećajima a problemi obi-čno nastaju nakon dugotrajnog predoziranja prehrambenim dodacima s vitaminom A (npr ribljim uljem bakalara) ili hranjena velikm količinama jetre

Vitamin D Metaboliti stimuliraju apsorbciju kalcija u crijevima i povezano s hormonom paraštitnjače stimulira resorbciju kalcija iz kosti Preporučene doze su blisko povezane s koncentracijama kalcija i fosfora u prehrani Vitamin D3 može biti sintetiziran iz lipidnih spojeva u koži nakon izloženosti suncu

Pomanjkanje ndash Veoma rijetko no ponekad po-vezano s istovremenom neuravnoteženošću kal-cija i fosfora Uzrokuje rahitis mladih životinja te osteomalakiju odraslih životinja karakterizi-ranu nedostatkom mineralizacije novo formi-ranog osteoida Kod mladih je životinja pore-mećena endokondralna osifikacija ploča rasta uzrokujući tpično povećane metafize naročito radiusa i ulne te rebara Toksičnost ndash Hiper-kalkemija koja ako traje duže uzrokuje eksten-zivnu kalcifikaciju mekanih tkiva pluća bubre-ga i želuca Može doći i do deformacija zubi i čeljusti a ukoliko je unos veoma velik može doći i do smrti

Vitamin E Djelujući sa selenom štititi membrane stanica od oksidacijskih oštećenja Potrebe za vitaminom E su povećane pri visokim razinama višestruko nezasićenih masnih kiselina (VNMK) koje lako oksidiraju

Pomanjkanje ndash Panstetis (bolest žutog sala) kod mačaka ndash bolno upalno stanje tjelesne masnoće (naročito potkožnog sala) Može se razviti zbog prehrane masnim ribama koje su bogate VNMK ili užeglim masnoćama Kod pasa do-lazi do distrofije skeletnih mišića reprodukcij-skog neuspjeha i oštećenja imune reakcije Toksičnost ndash Malo vjerojatna jer se relativno velike doze mogu tolerirati

Vitamin K Regulira formaciju nekolicine faktora pri zgrušnjavanju krvi (faktora VII IX X i XII)

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će doći do jednostavnog pomanjkanja jer kod normalnih zdravih životinja dolazi do bakterijske sinteze potrebnog vitamina K u tankom crijevu Hipo-protombinemia i krvarenje mogu nastati kod nekih životinja kod kojih je bakterijska sinteza prekinuta ili ako su antagonisti vitamina K (poput varfarina ili drugih cumarinskih spojeva) prisutni u prehrani Toksičnost ndash Veoma niska toksičnost no veoma velike količine mogu uzrokovati anemiju i druge abnormalnosti krvi mladih životinja

Tabela 5 Vitamini B kompleksa Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Tiamin (AnurinVitamin B1)

Uključen u metabolizam ugljikohidrata Potrebe za njime ovise o sadržaju ugljikohidrata u prehrani

Pomanjkanje ndash Anoreksiju neurološke pore-mećaje (naročito mehanizama za držanje tijela) nakon kojih slijedi slabost otkazivanje srca i smrt Mogu se dogoditi naročito kod mačaka kao rezultat hranjenja velikim količinama siro-ve ribe koja sadrži enzim tiaminazu Osim toga taj se vitamin progresivno uništava viso-kim temperaturama i pod određenim uvjetima obrade hrane Toksičnost ndash Mala toksičnost

Riboflavin (B2) Sastojak dvaju ko enzi-ma koji su neophodni u velikom broju sustava oksidativnih enzima Neophodan za stanični rast

Pomanjkanje ndash Očne lezije kožni poremećaji i hipoplazija testisa Toksičnost ndash Nije prijavljena

Pantotenična kiselina Sastojak ko-enzima A koji je neophodan za metabolizam ugljikohi-drata masnoća i amino

Pomanjkanje ndash Oslabljen rast masnoća jetre želučano-crijevni poremećaji (uključujući čireve) grčevi koma i smrt Prirodni nedostatak je malo vjerojatan Toksičnost ndash

kiselina Nije prijavljenaNiacin (Nikotinamid i Nikotinska kiselina)

Sastojak dvaju važnih ko-enzima nikotina-mid adenin dinukleoti-da koji su potrebni za redukciju oksidnih reakcija potrebnih za iskorištavanje svih važnih hranjivih tvari

Pomanjkanje ndash pelagra kod ljudi a crni jezik kod pasa i mačaka raspoznaje se po upali i čirevima usne šupljine s gustom slinom punom tragova krvi i zadahom Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Piridoksin (Vitamin B6) Dio širokog raspona enzimskih sustava po-vezanih s metaboliz-mom dušika i amino kiselina

Pomanjkanje ndash Anoreksija gubitak težine i anemija Neizlječiva oštećenja bubrega kod mačaka Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Biotin Potreban za niz reakcija povezanih s metabolizmom masnoća i amino kiselina Važan za održavanje cjelovitosti karatiniziranih struktura poput kože i dlake

Pomanjkanje ndash Suha ljuštava koža s krhkom dlakom bez sjaja hiperkeratoza pruritus i ko-žni čirevi Nedostatak je malo vjerojatan jer su dnevne potrebe zadovoljene sintezom crijevnih bakterija u normalnim uvjetima Ipak do po-manjkanja može doći nakon dugotrajne upotre-be oralnih antibiotika ili hranjenja velikim količinama sirovog bjeljanjka koji sadrži avidin bjelančevinu na koju se biotin veže

Folna kiselina (Folacin Pteroilglutamička kiselina)

Važna za veliki broj re-akcija uključujući sin-tezu timidina sastojka DNK te sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži

Pomanjkanje ndash Anemija i leukopenija no do toga vjerojatno neće doći jer dnevne potrebe mogu biti zadovoljene sintezom crijevnih bakterija

Vitamin B12

(cianokobalamin) Njegova je funkcija blisko povezana s fun-kcijom folne kiseline Također uključen u metabolizam masnoća i ugljikohidrata kao i u sintezu mijelina

Pomanjkanje ndash Pogubna anemija i neurološki znaci

Kolin Sastojak fosfolipida koji su neophodni sastojci staničnih membrana Također i preteča acetilkolina koji je neurotransmi-terska kemikalija

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će se dogoditi no eksperimentalno uzrokuje prodor masnoća u jetru

Prehrana kroz cijeli životSadržaj

1 Održavanje

2 Reprodukcija

3 Rast

4 Hranjenje štenaca bez majke

5 Stariji psi

6 Radni psi

7 Bibliografija

Prehrambene potrebe psa mijenjaju se kroz cijeli njegov život i ovise o čimbenicima poput dobi reproduktivnog statusa razine aktivnosti stanja zdravlja i uvjeta okoline U zadovoljavanju specifičnih potreba pojedine životinje vlasnik mora osigurati potrebnu količinu i točnu uravnoteženost energije i neophodnih hranjivih tvari u količini hrane (ili u kombinaciji raznih vrsta hrane) koju će životinja zaista i konzumirati Pošto životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom sve neophodne hranjive tvari moraju biti prisutne u točnim količinama srazmjernim energetskom sadržaju prehrane

Mogu se dati općenite preporuke o hranjenju pasa različite životne dobi ali one su obično namijenjene prosječnom zdravom psu koji boravi u zatvorenom prostoru i u podneblju s umjerenom klimom Namjena tih preporuka koje odražavaju upute vodiča za prehranu na pakiranjima komercijalno dostupne hrane za kućne ljubimce je dobivanje približnih procjena potreba životinje Vlasnik može tek promatranjem životinje odlučiti treba li je hraniti više ili manje te zamjenom jedne vrste hrane za drugu postići primjereni režim prehrane

Održavanje Nutricionistički govoreći faza održavanja odrasle životinje smatra se razdobljem zadovoljavanja osnovnih potreba tijekom kojih životinja nije izložena dodatnim fiziološkim stresovima rasta skotnosti ili laktacije redovnog rada ili visokih razina aktivnosti ili ekstremnim vanjskim temperaturama Tijekom ovog razdoblja prehrambeni cilj je održavati optimalno zdravlje i aktivnost te pospješivati vrhunsko stanje životinje

Među psima postoji velika razlika u pasminama i tipovima tijela a u tjelesnoj težini odraslih životinja postoji razlika veća od sto puta varirajući od 1 kg do 115 kg (Burger and Johnson 1991) Potrošnja energije direktno je povezana s težinom aktivno metabolizirajućeg tkiva tako da je za životinju toliko raznolike tjelesne težine potreba za energijom više povezana sa životinjinom metaboličkom tjelesnom težinom nego sa stvarnom težinom Za prosječno aktivne pse kućne ljubimce potrebna energija održavanja (PEO) može biti izračunta pomoću sljedeće jednadžbe

PEO (kcaldnevno) = 110T075

gdje je T tjelesna težina u kilogramima a T075 metabolička težina psa (Burger1995) Za aktivnije pse dopuštena količina može biti povećana na 125T075 (Burger 1994)

Ipak varijacije u tjelesnom sastavu (omjer tjelesne mase mršavog tkiva naspram sala) oblik i tip krzna su čimbenici koji kompliciraju određivanje energetskih potreba naročito kod krupnijih pasmina Na primjer studije hranjenja pokazale su da je Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više hrane iako ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu

Količina hrane potrebna za zadovoljenje tih potreba može se izračunati na osnovi znanja o energetskoj vrijednosti raznih vrsta hrane Preporuke o hranjenju su uvijek općenite i mogu se mijenjati zbog različitosti među psima zbog različitih razina aktivnosti kao i klimatskih uvjeta Ukoliko su pseće poslastice ili ostaci sa stola dodani prehrani njihov se energetski sadržaj mora uzeti u obzir prilikom izračunavanja dnevne količine hrane Osim toga sterilizacija može reducirati energetske potrebe kuje čak do 10 Redovito vaganje životinje omogućuje vlasniku kontroliranje adekvatnost prehrambenog režima na kvantitativnoj osnovi

Većina odraslih pasa na održavanju mogu pojesti sve što im je potrebno u jednom obroku te je posve prihvatljivo usvojiti režim prehrane jednom na dan Češće hranjenje nije štetno toliko dugo dok je ukupan iznos dnevnog unosa hrane ograničen na dnevne potrebe psa Uobičajeno je da se hranjenje 2-3 puta na dan poklopi s obiteljskim obrocima Ipak najbolje je izbjegavati kasne večernje obroke zbog toga što nekoliko sati nakon hranjenja psi mogu imati potrebu isprazniti crijeva ili mokriti a to može biti nezgodno usred noći Koju god

učestalost hranjenja odaberete treba uspostaviti rutinu i držati je se koliko je god to moguće

Reprodukcija Gledajući iz prehrambenog aspekta životni period reprodukcije je veoma zahtjevan za kuju Tijekom tog razdoblja njen unos energije i hranjivih tvari mora biti dovoljan ne samo za zadovoljavanje njenih potreba već i za omogućavanje normalnog fetalnog rasta i razvoja za vrijeme skotnosti te proizvodnje mlijeka za vrijeme laktacije Na vrhuncu laktacije njene potrebe za energijom i hranjivim tvarima mogu biti tri do četiri puta povećane u odnosu na razinu potreba tijekom održavanja To može značiti konzumiranje velikih količina hrane a u vrijeme visoke potražnje postizanje dostatnog unosa može biti problematično Zbog toga je korisno hraniti je vrstama hrane koja je

bull Koncentrirana s obzirom na energiju i gustoću hranjivih tvari

bull Ukusna kako bi se promoviralo hranjenje

bull Visoko probavljiva kako bi se reducirala količina

Tijekom skotnosti i laktacije sadržaj i uravnoteženost hranjivih tvari u prehrani su kritični i moraju biti pažljivo regulirani Ukoliko je hranimo uravnoteženom prehranom povećane potrebe za hranjivim tvarima su zadovoljene s količinom hrane povećanom kako bi se zadovoljile energetske potrebe kuje Dodatno opskrbljivanje vitaminima ili mineralima nije potrebno te bi zapravo moglo biti štetno uzrokujući neuravnoteženost prehrane Dodaci kalcija i vitamina D su ponekad davani kujama u kasnim razdobljima skotnosti i laktacije kao neka vrsta lsquoosiguranjarsquo Oni međutim ne sprečavaju eklampsiju te mogu zapravo povećati rizik od eklampsije ili kalcinoze kuje te uzrokovati razvojne abnormalnosti štenaca

Energetske potrebe kuje tijekom gestacije i laktacije

Gestacija Štenjenje Laktacija

n

orm

alni

h en

erge

tski

h po

treb

a

Prosječno trajene skotnosti kod kuja je 63 dana no njene se potrebe za energijom ne povećavaju do posljednje trećine gestacije kad dolazi do najvećeg povećanja u fetalnoj težini Zbog toga je važno izbjegavati pretjerano hranjenje u ranoj skotnosti jer bi to uzrokovalo stvaranje neželjenih naslaga sala koje bi kuju mogle predisponirati za probleme pri štenjenju Postepeno povećanje porcija hrane u drugoj polovici gestacije je sve što je potrebno a zadovoljavajući je režim povećanja količine hrane od 15 od kujinih normalnih porcija za održavanje svaki tjedan od petog tjedna nadalje To znači da bi onaj tjedan prije štenjenja kuja trebala jesti 60 hrane više nego kad se parila

Zbog toga što su dodatne potrebe za prehranom uzrokovane skotnošću relativno male obično ih možemo zadovoljiti jednostavnim povećavanjem količine hrane koju kuja i inače konzumira ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena hranjivim tvarima Ipak u razdoblju kasne gestacije osobito ako je okot mnogobrojan prostor koji zauzima gravidna maternica može biti tako velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane te dolazi do smanjenja apetita U tom slučaju hranjenje koncentriranom vrstom hrane poput one osmišljene za rast i razvoj štenaca može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih češćih obroka

Laktacija predstavlja prehrambeno najzahtjevniji period u životu kuje Tijekom prva četiri tjedna nakon štenjenja ona mora jesti dovoljno da uzdržava i sebe i štence koji brzo rastu Dodatna energija i hranjive tvari koje su joj potrebne iznad njenih normalnih unosa hrane ovise o veličini i starosti okota no vrh je na samom vrhuncu laktacije (tri ili četiri tjedna nakon štenjenja) kada kuja može trebati i do četiri puta veću količinu hrane od njenih normalnih potreba tijekom održavanja Ukoliko njena prehrana ne uspije zadovoljiti te potrebe kuja će dojiti svoje mlade na račun vlastitih tjelesnih rezervi a to će rezultirati gubitkom težine i kondicije Ukoliko kuja nema dovoljno mlijeka ili ne može jesti dovoljnu količinu hrane koja joj je potrebna tad je potrebno rano početi s dohranom štenaca kako bi i kuja i štenci dobro napredovali

Količina hrane trebala bi biti redovito postepeno povećavana tijekom prva četiri tjedna laktacije u skladu s kujinim potrebama Kako bi se zadovoljile visoke potrebe laktacije kuji bi trebalo dati ukusnu vrlo probavljivu i koncentriranu hranu u nekoliko manjih obroka ili ad libitum a hrana bi joj trebala biti dostupna i tijekom noći Također joj treba osigurati neograničenu količinu pitke vode kako bi bila dostupna za proizvodnju velikih količina mlijeka

Na proizvodnju mlijeka utječe količina bjelančevina i kvaliteta prehrane pa je važno da je ponuđena dodatna hrana dobre kvalitete Jednostavno povećanje sadržaja prehrambene energije dodavanjem izvora masnoće ili ugljikohidrata nije primjereno Vrste hrane formulirane za rast ili specifično za gestaciju i laktaciju podesne su za hranjenje u ovom periodu

Okot treba postepeno prestajati hraniti dojenjem jer bi prenaglo odvajanje kuje i štenaca moglo dovesti do mastitisa kod kuje te do smanjenja intenziteta rasta kod štenaca Većinu štenaca čvrsta hrana počne zanimati od 3-4 tjedna nadalje iako im male količine mekane hrane mogu biti ponuđene već od drugog tjedna starosti Dob u kojoj će štenci prihvatiti alternativne vrste hrane velikim dijelom ovisi o veličini okota i količini kujinog mlijeka no kujino mlijeko bi trebalo ostati primarnim izvorom hranjivih tvari sve dok štenci ne napune barem četiri tjedna Kad štenci počnu dobro jesti sami kuja može od njih biti odvojena u progresivno dužim vremenskim razdobljima kako bi joj se smanjila količina mlijeka Prestanak dojenja može se završiti između 6-8 tjedana starosti te je preporučljivo smanjiti kujine porcije hrane na razinu njenih potreba prehrane Ipak ako je za vrijeme laktacije kuja izgubila kondiciju treba nastaviti prehranu bogatu hranjivim tvarima i energijom dok ne povrati svoju prijašnju kondiciju

Rast U odnosu na tjelesnu masu životinje koje rastu trebaju puno višu razinu hranjivih tvari Za mlade životinje prehrana mora ne samo osigurati sve hranjive sastojke neophodne za njihovo održavanje već i one koji su potrebni za poticanje brzog rasta i razvoja te kao podrška njihovom aktivnom životnom stilu Specifično govoreći oni imaju veće potrebe za energijom bjelančevinama (koje moraju biti lako probavljive i imati aminokiselinski profil primjeren za rast) vitaminom E te određenim mineralima potrebnim za formiranje kostiju kao što su kalcij i fosfor I količina i uravnoteženost hranjivih tvari dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu a pogreške u prehrani u ovo životno doba mogu imati štetne posljedice naročito na razvoj kostura koje mogu biti dugotrajne i potencijalno ireverzibilne

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

ske reakcije naročito one povezane s metaboličkom energijom

Kalij (K) Potreban za ravnotežu kiselinskih baza i osmoti-čku regulaciju tjelesnih tekućina funkcioniranje živaca mišića te metaboli-čke energije

Pomanjkanje ndash Slabost mišića usporen rast te lezije srca i bubrega Prirodna pomanjkanja kalija su rijetka no mogu se dogoditi kod mačaka hranjenih hranom koja sadrži tvari koje ukiseljuju mokraću a imaju marginalni sadržaj kalija

Natrij (Na) iKlor (Cl)

Budući su ovi minerali glavni elektroliti vode u tijelu potrebni su za ravnotežu kiselinskih baza i osmotičku regulaciju tjelesnih tekućina Klor je jedan od osnovnih sastojaka žući i hidroklorne kiseline (koja je prisutna u probavnim sokovima)

Pomanjkanje- umor iscrpljenost nemogućnost održavanja ravnoteže vode smanjen unos vode usporen rast suha koža i gubitak dlake Višak će uzrokovati povećan unos vode pa postoji preporuka da bi pojedinim psima s povišenim tlakom koristila prehrana s manjim količinama natrija

Tabela 2 Minerali u tragovima Mineral Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Željezo (Fe) Jedan od osnovnih sastojaka pigme-

nata nositelja kisika hemoglobina (u krvi) mioglobin (u mišićima) i mno-gih enzima (hemo enzima) koji su povezani s disanjem stanica

Pomanjkanje ndash Anemija s slabošću i umorom Toksičnost ndash Anoreksija i gubitak težine u pasa

Bakar (Cu) Povezan s stvaranjem i aktivnošću crvenih krvnih zrnaca jedan od su-čimbenika u mnogim enzimskim sustavima utječe na normalnu pigmentaciju kože i dlake

Pomanjkanje ndash Anemija zbog oslabljene apsorpcije i prijenosa željeza te smanje-no sintetiziranje hemoglobina Također mogu nastati i koštani poremećaji Toksičnost ndash Može također uzrokovati anemiju zbog nadmetanja bakra i željeza za apsorbcijske lokacije u crijevima Ba-krena toksikoza Bedlington terijera je nasljedni defekt koji uzrokuje hepatitis i cirozu Može utjecati i na ostale pasmi-ne uključujući Bijele terijere Zapadnih Visoravni (West higland White Terriers) i Doberman pinčeve Pinschers (Thorn-burg et al 1985 ab) Za te bi pasmine trebalo izbjegavati hranu bogatu ba-krom te mineralne dodatke koji sadrže bakar

Cink (Zn) Jedan od osnovnih sastojaka mnogih enzimskih sustava uključujući i onih koji se odnose na metabolizam bje-lančevina i ugljikohidrata te neopho-dan za održavanje zdravog krzna i kože Cink je potreban svim životi-njama no potreba za njime je često rezultat ostalih sastojaka prehrane Na primjer visoki unos kalcija u pre-hrani ili prehrana na osnovi bjelan-čevina biljnog podrijetla dramatično povisuje potrebu za cinkom

Pomanjkanje ndash Slab rast anoreksija atrofiranje testisa mršavost i kožne lezije Loše stanje kože ili dlake u kućnih ljubimaca može nastati i uz marginalno pomanjkanje cinka bez da je životinja u uočljivo lošem stanjuToksičnost ndash Cink je relativno neotrovan

Jod (I) Jedan od osnovnih sastojaka hormo-na štitnjače koja regulira bazalni me-tabolizam tijelaTo je zasad jedina njegova poznata funkcija

Pomanjkanje ndash Gušavost (povećana štitnjača) je najvažniji znak pomanjka-nja joda iako i drugi čimbenici mogu uzrokovati gušu Nedovoljna aktivnost štitnjače uočena je kod pasa a nedostak

joda i kod mačaka u zoološkim vrto-vima te kod domaćih mačaka ptica i konja Klinički znakovi uključuju abnor-malnosti kože i dlake tupost apatiju i pospanost Abnormalan metabolizam kalcija također može biti prisutan kao i nemogućnost reprodukcije jer dolazi do resorpcije fetusa Toksičnost ndash akutne posljedice slične su onima zbog nedo-statka joda Visoke doze na neki način sprečavaju sintezu hormona štitnjače i mogu dovesti do tzv jodne mixedemije ili toksične gušavosti Anoreksija povi-šena temperatura i gubitak težine uočeni su kod mačaka

Selen (Se) Obvezan sastojak glutationske per-oksidaze enzima koji štiti membrane stanica od oštećenja oksidirajućih tvari Aktivnosti selena blisko su povezane s aktivnostima vitamina E tako da prisutnost jedne od tih hranji-vih tvari može spriječiti nedostatak druge Moguće je da selen ima i dru-ge uloge uključujući i zaštitu od tro-vanja olovom kadmijem i živom a čini se da je i protukancerogeno sredstvo

Pomanjkanje ndash Učinci su mnogostruki no jedan primijećen kod pasa je degeneracija skeletnih i srčanih mišića Posljedice kod drugih vrsta uključuju reproduktivne smetne i oticanje Toksičnost ndash Veoma otrovan u velikim količinama razlika između preporučene i toksične količine može biti veoma mala

Mangan (Mn) Uključen u mnoge reakcije katalizi-rane enzimima pa je potreban za metabolizam ugljikohidrata i lipida kao i za formaciju hrskavice

Pomanjkanje ndash Defektivan rast i repro-dukcija i poremećaji u metabolizmu lipida

Kobalt (Co) Integralni dio molekule vitamina B12 Pomanjkanje ndash Malo vjerojatno ukoliko je vitamin B12 prisutan

Tabela 3 Dodatni elementi u trace elements Element Njegova angažiranostKrom Metabolizam ugljikohidrata blisko povezan s funkcioniranjem inzulinaFluor Razvoj zubi i kostiju moguća angažiranost u reprodukcijiNikl Funkcija u membrani moguća povezanost s metabolizmom nukleinske kiseline

RNKMolibden Sastojak nekolicine enzima jedan od kojih je uključen u metabolizam mokraćne

kiselineSilikon Skeletalni razvoj rast i održavanje vezivnog tkivaVanadij Rast reprodukcija i metabolizam masnoća Arsen Rast također utječe na stvaranje krvi vjerojatno na proizvodnju hemoglobina

Tabela 4 Vitamini topivi u masnoći Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Vitamin A(retinol)

Sastojak vizualnih pigmenata (koji propuštaju svjetlo) u oku i važan za dobar vid Uključen u diferencijaciju stanica i održavanje normalne stani-čne strukture te je važan za održava-nje zdrave kože krzna svih sluznih membrana kao i za normalan razvoj kostiju i zubi

Pomanjkanje ndash abnormalnosti ljuskavog epitela (najčešće se manifestiraju kao seborična stanja krzna) kseroftalmija (povećana suhoća očiju) noćno sljepilo povećana sklonost mikrobnim infekcijama skorene lezije vanjskih nosnica i pratećih nosnih izlučevina neplodnost Po-manjkanja nisu uobičajena no mačkama je potreban izvor pre-formiranog vitamina A koji postoji samo u životinjskom tkivu Toksičnost ndash Oštećenja jetre bolna bolest kostiju koja re-zultira formiranjem koštanih ekstoza i ankilo-zom zglobova naročito vratnih kralježnjaka i dugih kostiju prednjih udova Mačke su naro-

čito sklone tim poremećajima a problemi obi-čno nastaju nakon dugotrajnog predoziranja prehrambenim dodacima s vitaminom A (npr ribljim uljem bakalara) ili hranjena velikm količinama jetre

Vitamin D Metaboliti stimuliraju apsorbciju kalcija u crijevima i povezano s hormonom paraštitnjače stimulira resorbciju kalcija iz kosti Preporučene doze su blisko povezane s koncentracijama kalcija i fosfora u prehrani Vitamin D3 može biti sintetiziran iz lipidnih spojeva u koži nakon izloženosti suncu

Pomanjkanje ndash Veoma rijetko no ponekad po-vezano s istovremenom neuravnoteženošću kal-cija i fosfora Uzrokuje rahitis mladih životinja te osteomalakiju odraslih životinja karakterizi-ranu nedostatkom mineralizacije novo formi-ranog osteoida Kod mladih je životinja pore-mećena endokondralna osifikacija ploča rasta uzrokujući tpično povećane metafize naročito radiusa i ulne te rebara Toksičnost ndash Hiper-kalkemija koja ako traje duže uzrokuje eksten-zivnu kalcifikaciju mekanih tkiva pluća bubre-ga i želuca Može doći i do deformacija zubi i čeljusti a ukoliko je unos veoma velik može doći i do smrti

Vitamin E Djelujući sa selenom štititi membrane stanica od oksidacijskih oštećenja Potrebe za vitaminom E su povećane pri visokim razinama višestruko nezasićenih masnih kiselina (VNMK) koje lako oksidiraju

Pomanjkanje ndash Panstetis (bolest žutog sala) kod mačaka ndash bolno upalno stanje tjelesne masnoće (naročito potkožnog sala) Može se razviti zbog prehrane masnim ribama koje su bogate VNMK ili užeglim masnoćama Kod pasa do-lazi do distrofije skeletnih mišića reprodukcij-skog neuspjeha i oštećenja imune reakcije Toksičnost ndash Malo vjerojatna jer se relativno velike doze mogu tolerirati

Vitamin K Regulira formaciju nekolicine faktora pri zgrušnjavanju krvi (faktora VII IX X i XII)

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će doći do jednostavnog pomanjkanja jer kod normalnih zdravih životinja dolazi do bakterijske sinteze potrebnog vitamina K u tankom crijevu Hipo-protombinemia i krvarenje mogu nastati kod nekih životinja kod kojih je bakterijska sinteza prekinuta ili ako su antagonisti vitamina K (poput varfarina ili drugih cumarinskih spojeva) prisutni u prehrani Toksičnost ndash Veoma niska toksičnost no veoma velike količine mogu uzrokovati anemiju i druge abnormalnosti krvi mladih životinja

Tabela 5 Vitamini B kompleksa Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Tiamin (AnurinVitamin B1)

Uključen u metabolizam ugljikohidrata Potrebe za njime ovise o sadržaju ugljikohidrata u prehrani

Pomanjkanje ndash Anoreksiju neurološke pore-mećaje (naročito mehanizama za držanje tijela) nakon kojih slijedi slabost otkazivanje srca i smrt Mogu se dogoditi naročito kod mačaka kao rezultat hranjenja velikim količinama siro-ve ribe koja sadrži enzim tiaminazu Osim toga taj se vitamin progresivno uništava viso-kim temperaturama i pod određenim uvjetima obrade hrane Toksičnost ndash Mala toksičnost

Riboflavin (B2) Sastojak dvaju ko enzi-ma koji su neophodni u velikom broju sustava oksidativnih enzima Neophodan za stanični rast

Pomanjkanje ndash Očne lezije kožni poremećaji i hipoplazija testisa Toksičnost ndash Nije prijavljena

Pantotenična kiselina Sastojak ko-enzima A koji je neophodan za metabolizam ugljikohi-drata masnoća i amino

Pomanjkanje ndash Oslabljen rast masnoća jetre želučano-crijevni poremećaji (uključujući čireve) grčevi koma i smrt Prirodni nedostatak je malo vjerojatan Toksičnost ndash

kiselina Nije prijavljenaNiacin (Nikotinamid i Nikotinska kiselina)

Sastojak dvaju važnih ko-enzima nikotina-mid adenin dinukleoti-da koji su potrebni za redukciju oksidnih reakcija potrebnih za iskorištavanje svih važnih hranjivih tvari

Pomanjkanje ndash pelagra kod ljudi a crni jezik kod pasa i mačaka raspoznaje se po upali i čirevima usne šupljine s gustom slinom punom tragova krvi i zadahom Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Piridoksin (Vitamin B6) Dio širokog raspona enzimskih sustava po-vezanih s metaboliz-mom dušika i amino kiselina

Pomanjkanje ndash Anoreksija gubitak težine i anemija Neizlječiva oštećenja bubrega kod mačaka Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Biotin Potreban za niz reakcija povezanih s metabolizmom masnoća i amino kiselina Važan za održavanje cjelovitosti karatiniziranih struktura poput kože i dlake

Pomanjkanje ndash Suha ljuštava koža s krhkom dlakom bez sjaja hiperkeratoza pruritus i ko-žni čirevi Nedostatak je malo vjerojatan jer su dnevne potrebe zadovoljene sintezom crijevnih bakterija u normalnim uvjetima Ipak do po-manjkanja može doći nakon dugotrajne upotre-be oralnih antibiotika ili hranjenja velikim količinama sirovog bjeljanjka koji sadrži avidin bjelančevinu na koju se biotin veže

Folna kiselina (Folacin Pteroilglutamička kiselina)

Važna za veliki broj re-akcija uključujući sin-tezu timidina sastojka DNK te sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži

Pomanjkanje ndash Anemija i leukopenija no do toga vjerojatno neće doći jer dnevne potrebe mogu biti zadovoljene sintezom crijevnih bakterija

Vitamin B12

(cianokobalamin) Njegova je funkcija blisko povezana s fun-kcijom folne kiseline Također uključen u metabolizam masnoća i ugljikohidrata kao i u sintezu mijelina

Pomanjkanje ndash Pogubna anemija i neurološki znaci

Kolin Sastojak fosfolipida koji su neophodni sastojci staničnih membrana Također i preteča acetilkolina koji je neurotransmi-terska kemikalija

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će se dogoditi no eksperimentalno uzrokuje prodor masnoća u jetru

Prehrana kroz cijeli životSadržaj

1 Održavanje

2 Reprodukcija

3 Rast

4 Hranjenje štenaca bez majke

5 Stariji psi

6 Radni psi

7 Bibliografija

Prehrambene potrebe psa mijenjaju se kroz cijeli njegov život i ovise o čimbenicima poput dobi reproduktivnog statusa razine aktivnosti stanja zdravlja i uvjeta okoline U zadovoljavanju specifičnih potreba pojedine životinje vlasnik mora osigurati potrebnu količinu i točnu uravnoteženost energije i neophodnih hranjivih tvari u količini hrane (ili u kombinaciji raznih vrsta hrane) koju će životinja zaista i konzumirati Pošto životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom sve neophodne hranjive tvari moraju biti prisutne u točnim količinama srazmjernim energetskom sadržaju prehrane

Mogu se dati općenite preporuke o hranjenju pasa različite životne dobi ali one su obično namijenjene prosječnom zdravom psu koji boravi u zatvorenom prostoru i u podneblju s umjerenom klimom Namjena tih preporuka koje odražavaju upute vodiča za prehranu na pakiranjima komercijalno dostupne hrane za kućne ljubimce je dobivanje približnih procjena potreba životinje Vlasnik može tek promatranjem životinje odlučiti treba li je hraniti više ili manje te zamjenom jedne vrste hrane za drugu postići primjereni režim prehrane

Održavanje Nutricionistički govoreći faza održavanja odrasle životinje smatra se razdobljem zadovoljavanja osnovnih potreba tijekom kojih životinja nije izložena dodatnim fiziološkim stresovima rasta skotnosti ili laktacije redovnog rada ili visokih razina aktivnosti ili ekstremnim vanjskim temperaturama Tijekom ovog razdoblja prehrambeni cilj je održavati optimalno zdravlje i aktivnost te pospješivati vrhunsko stanje životinje

Među psima postoji velika razlika u pasminama i tipovima tijela a u tjelesnoj težini odraslih životinja postoji razlika veća od sto puta varirajući od 1 kg do 115 kg (Burger and Johnson 1991) Potrošnja energije direktno je povezana s težinom aktivno metabolizirajućeg tkiva tako da je za životinju toliko raznolike tjelesne težine potreba za energijom više povezana sa životinjinom metaboličkom tjelesnom težinom nego sa stvarnom težinom Za prosječno aktivne pse kućne ljubimce potrebna energija održavanja (PEO) može biti izračunta pomoću sljedeće jednadžbe

PEO (kcaldnevno) = 110T075

gdje je T tjelesna težina u kilogramima a T075 metabolička težina psa (Burger1995) Za aktivnije pse dopuštena količina može biti povećana na 125T075 (Burger 1994)

Ipak varijacije u tjelesnom sastavu (omjer tjelesne mase mršavog tkiva naspram sala) oblik i tip krzna su čimbenici koji kompliciraju određivanje energetskih potreba naročito kod krupnijih pasmina Na primjer studije hranjenja pokazale su da je Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više hrane iako ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu

Količina hrane potrebna za zadovoljenje tih potreba može se izračunati na osnovi znanja o energetskoj vrijednosti raznih vrsta hrane Preporuke o hranjenju su uvijek općenite i mogu se mijenjati zbog različitosti među psima zbog različitih razina aktivnosti kao i klimatskih uvjeta Ukoliko su pseće poslastice ili ostaci sa stola dodani prehrani njihov se energetski sadržaj mora uzeti u obzir prilikom izračunavanja dnevne količine hrane Osim toga sterilizacija može reducirati energetske potrebe kuje čak do 10 Redovito vaganje životinje omogućuje vlasniku kontroliranje adekvatnost prehrambenog režima na kvantitativnoj osnovi

Većina odraslih pasa na održavanju mogu pojesti sve što im je potrebno u jednom obroku te je posve prihvatljivo usvojiti režim prehrane jednom na dan Češće hranjenje nije štetno toliko dugo dok je ukupan iznos dnevnog unosa hrane ograničen na dnevne potrebe psa Uobičajeno je da se hranjenje 2-3 puta na dan poklopi s obiteljskim obrocima Ipak najbolje je izbjegavati kasne večernje obroke zbog toga što nekoliko sati nakon hranjenja psi mogu imati potrebu isprazniti crijeva ili mokriti a to može biti nezgodno usred noći Koju god

učestalost hranjenja odaberete treba uspostaviti rutinu i držati je se koliko je god to moguće

Reprodukcija Gledajući iz prehrambenog aspekta životni period reprodukcije je veoma zahtjevan za kuju Tijekom tog razdoblja njen unos energije i hranjivih tvari mora biti dovoljan ne samo za zadovoljavanje njenih potreba već i za omogućavanje normalnog fetalnog rasta i razvoja za vrijeme skotnosti te proizvodnje mlijeka za vrijeme laktacije Na vrhuncu laktacije njene potrebe za energijom i hranjivim tvarima mogu biti tri do četiri puta povećane u odnosu na razinu potreba tijekom održavanja To može značiti konzumiranje velikih količina hrane a u vrijeme visoke potražnje postizanje dostatnog unosa može biti problematično Zbog toga je korisno hraniti je vrstama hrane koja je

bull Koncentrirana s obzirom na energiju i gustoću hranjivih tvari

bull Ukusna kako bi se promoviralo hranjenje

bull Visoko probavljiva kako bi se reducirala količina

Tijekom skotnosti i laktacije sadržaj i uravnoteženost hranjivih tvari u prehrani su kritični i moraju biti pažljivo regulirani Ukoliko je hranimo uravnoteženom prehranom povećane potrebe za hranjivim tvarima su zadovoljene s količinom hrane povećanom kako bi se zadovoljile energetske potrebe kuje Dodatno opskrbljivanje vitaminima ili mineralima nije potrebno te bi zapravo moglo biti štetno uzrokujući neuravnoteženost prehrane Dodaci kalcija i vitamina D su ponekad davani kujama u kasnim razdobljima skotnosti i laktacije kao neka vrsta lsquoosiguranjarsquo Oni međutim ne sprečavaju eklampsiju te mogu zapravo povećati rizik od eklampsije ili kalcinoze kuje te uzrokovati razvojne abnormalnosti štenaca

Energetske potrebe kuje tijekom gestacije i laktacije

Gestacija Štenjenje Laktacija

n

orm

alni

h en

erge

tski

h po

treb

a

Prosječno trajene skotnosti kod kuja je 63 dana no njene se potrebe za energijom ne povećavaju do posljednje trećine gestacije kad dolazi do najvećeg povećanja u fetalnoj težini Zbog toga je važno izbjegavati pretjerano hranjenje u ranoj skotnosti jer bi to uzrokovalo stvaranje neželjenih naslaga sala koje bi kuju mogle predisponirati za probleme pri štenjenju Postepeno povećanje porcija hrane u drugoj polovici gestacije je sve što je potrebno a zadovoljavajući je režim povećanja količine hrane od 15 od kujinih normalnih porcija za održavanje svaki tjedan od petog tjedna nadalje To znači da bi onaj tjedan prije štenjenja kuja trebala jesti 60 hrane više nego kad se parila

Zbog toga što su dodatne potrebe za prehranom uzrokovane skotnošću relativno male obično ih možemo zadovoljiti jednostavnim povećavanjem količine hrane koju kuja i inače konzumira ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena hranjivim tvarima Ipak u razdoblju kasne gestacije osobito ako je okot mnogobrojan prostor koji zauzima gravidna maternica može biti tako velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane te dolazi do smanjenja apetita U tom slučaju hranjenje koncentriranom vrstom hrane poput one osmišljene za rast i razvoj štenaca može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih češćih obroka

Laktacija predstavlja prehrambeno najzahtjevniji period u životu kuje Tijekom prva četiri tjedna nakon štenjenja ona mora jesti dovoljno da uzdržava i sebe i štence koji brzo rastu Dodatna energija i hranjive tvari koje su joj potrebne iznad njenih normalnih unosa hrane ovise o veličini i starosti okota no vrh je na samom vrhuncu laktacije (tri ili četiri tjedna nakon štenjenja) kada kuja može trebati i do četiri puta veću količinu hrane od njenih normalnih potreba tijekom održavanja Ukoliko njena prehrana ne uspije zadovoljiti te potrebe kuja će dojiti svoje mlade na račun vlastitih tjelesnih rezervi a to će rezultirati gubitkom težine i kondicije Ukoliko kuja nema dovoljno mlijeka ili ne može jesti dovoljnu količinu hrane koja joj je potrebna tad je potrebno rano početi s dohranom štenaca kako bi i kuja i štenci dobro napredovali

Količina hrane trebala bi biti redovito postepeno povećavana tijekom prva četiri tjedna laktacije u skladu s kujinim potrebama Kako bi se zadovoljile visoke potrebe laktacije kuji bi trebalo dati ukusnu vrlo probavljivu i koncentriranu hranu u nekoliko manjih obroka ili ad libitum a hrana bi joj trebala biti dostupna i tijekom noći Također joj treba osigurati neograničenu količinu pitke vode kako bi bila dostupna za proizvodnju velikih količina mlijeka

Na proizvodnju mlijeka utječe količina bjelančevina i kvaliteta prehrane pa je važno da je ponuđena dodatna hrana dobre kvalitete Jednostavno povećanje sadržaja prehrambene energije dodavanjem izvora masnoće ili ugljikohidrata nije primjereno Vrste hrane formulirane za rast ili specifično za gestaciju i laktaciju podesne su za hranjenje u ovom periodu

Okot treba postepeno prestajati hraniti dojenjem jer bi prenaglo odvajanje kuje i štenaca moglo dovesti do mastitisa kod kuje te do smanjenja intenziteta rasta kod štenaca Većinu štenaca čvrsta hrana počne zanimati od 3-4 tjedna nadalje iako im male količine mekane hrane mogu biti ponuđene već od drugog tjedna starosti Dob u kojoj će štenci prihvatiti alternativne vrste hrane velikim dijelom ovisi o veličini okota i količini kujinog mlijeka no kujino mlijeko bi trebalo ostati primarnim izvorom hranjivih tvari sve dok štenci ne napune barem četiri tjedna Kad štenci počnu dobro jesti sami kuja može od njih biti odvojena u progresivno dužim vremenskim razdobljima kako bi joj se smanjila količina mlijeka Prestanak dojenja može se završiti između 6-8 tjedana starosti te je preporučljivo smanjiti kujine porcije hrane na razinu njenih potreba prehrane Ipak ako je za vrijeme laktacije kuja izgubila kondiciju treba nastaviti prehranu bogatu hranjivim tvarima i energijom dok ne povrati svoju prijašnju kondiciju

Rast U odnosu na tjelesnu masu životinje koje rastu trebaju puno višu razinu hranjivih tvari Za mlade životinje prehrana mora ne samo osigurati sve hranjive sastojke neophodne za njihovo održavanje već i one koji su potrebni za poticanje brzog rasta i razvoja te kao podrška njihovom aktivnom životnom stilu Specifično govoreći oni imaju veće potrebe za energijom bjelančevinama (koje moraju biti lako probavljive i imati aminokiselinski profil primjeren za rast) vitaminom E te određenim mineralima potrebnim za formiranje kostiju kao što su kalcij i fosfor I količina i uravnoteženost hranjivih tvari dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu a pogreške u prehrani u ovo životno doba mogu imati štetne posljedice naročito na razvoj kostura koje mogu biti dugotrajne i potencijalno ireverzibilne

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

joda i kod mačaka u zoološkim vrto-vima te kod domaćih mačaka ptica i konja Klinički znakovi uključuju abnor-malnosti kože i dlake tupost apatiju i pospanost Abnormalan metabolizam kalcija također može biti prisutan kao i nemogućnost reprodukcije jer dolazi do resorpcije fetusa Toksičnost ndash akutne posljedice slične su onima zbog nedo-statka joda Visoke doze na neki način sprečavaju sintezu hormona štitnjače i mogu dovesti do tzv jodne mixedemije ili toksične gušavosti Anoreksija povi-šena temperatura i gubitak težine uočeni su kod mačaka

Selen (Se) Obvezan sastojak glutationske per-oksidaze enzima koji štiti membrane stanica od oštećenja oksidirajućih tvari Aktivnosti selena blisko su povezane s aktivnostima vitamina E tako da prisutnost jedne od tih hranji-vih tvari može spriječiti nedostatak druge Moguće je da selen ima i dru-ge uloge uključujući i zaštitu od tro-vanja olovom kadmijem i živom a čini se da je i protukancerogeno sredstvo

Pomanjkanje ndash Učinci su mnogostruki no jedan primijećen kod pasa je degeneracija skeletnih i srčanih mišića Posljedice kod drugih vrsta uključuju reproduktivne smetne i oticanje Toksičnost ndash Veoma otrovan u velikim količinama razlika između preporučene i toksične količine može biti veoma mala

Mangan (Mn) Uključen u mnoge reakcije katalizi-rane enzimima pa je potreban za metabolizam ugljikohidrata i lipida kao i za formaciju hrskavice

Pomanjkanje ndash Defektivan rast i repro-dukcija i poremećaji u metabolizmu lipida

Kobalt (Co) Integralni dio molekule vitamina B12 Pomanjkanje ndash Malo vjerojatno ukoliko je vitamin B12 prisutan

Tabela 3 Dodatni elementi u trace elements Element Njegova angažiranostKrom Metabolizam ugljikohidrata blisko povezan s funkcioniranjem inzulinaFluor Razvoj zubi i kostiju moguća angažiranost u reprodukcijiNikl Funkcija u membrani moguća povezanost s metabolizmom nukleinske kiseline

RNKMolibden Sastojak nekolicine enzima jedan od kojih je uključen u metabolizam mokraćne

kiselineSilikon Skeletalni razvoj rast i održavanje vezivnog tkivaVanadij Rast reprodukcija i metabolizam masnoća Arsen Rast također utječe na stvaranje krvi vjerojatno na proizvodnju hemoglobina

Tabela 4 Vitamini topivi u masnoći Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Vitamin A(retinol)

Sastojak vizualnih pigmenata (koji propuštaju svjetlo) u oku i važan za dobar vid Uključen u diferencijaciju stanica i održavanje normalne stani-čne strukture te je važan za održava-nje zdrave kože krzna svih sluznih membrana kao i za normalan razvoj kostiju i zubi

Pomanjkanje ndash abnormalnosti ljuskavog epitela (najčešće se manifestiraju kao seborična stanja krzna) kseroftalmija (povećana suhoća očiju) noćno sljepilo povećana sklonost mikrobnim infekcijama skorene lezije vanjskih nosnica i pratećih nosnih izlučevina neplodnost Po-manjkanja nisu uobičajena no mačkama je potreban izvor pre-formiranog vitamina A koji postoji samo u životinjskom tkivu Toksičnost ndash Oštećenja jetre bolna bolest kostiju koja re-zultira formiranjem koštanih ekstoza i ankilo-zom zglobova naročito vratnih kralježnjaka i dugih kostiju prednjih udova Mačke su naro-

čito sklone tim poremećajima a problemi obi-čno nastaju nakon dugotrajnog predoziranja prehrambenim dodacima s vitaminom A (npr ribljim uljem bakalara) ili hranjena velikm količinama jetre

Vitamin D Metaboliti stimuliraju apsorbciju kalcija u crijevima i povezano s hormonom paraštitnjače stimulira resorbciju kalcija iz kosti Preporučene doze su blisko povezane s koncentracijama kalcija i fosfora u prehrani Vitamin D3 može biti sintetiziran iz lipidnih spojeva u koži nakon izloženosti suncu

Pomanjkanje ndash Veoma rijetko no ponekad po-vezano s istovremenom neuravnoteženošću kal-cija i fosfora Uzrokuje rahitis mladih životinja te osteomalakiju odraslih životinja karakterizi-ranu nedostatkom mineralizacije novo formi-ranog osteoida Kod mladih je životinja pore-mećena endokondralna osifikacija ploča rasta uzrokujući tpično povećane metafize naročito radiusa i ulne te rebara Toksičnost ndash Hiper-kalkemija koja ako traje duže uzrokuje eksten-zivnu kalcifikaciju mekanih tkiva pluća bubre-ga i želuca Može doći i do deformacija zubi i čeljusti a ukoliko je unos veoma velik može doći i do smrti

Vitamin E Djelujući sa selenom štititi membrane stanica od oksidacijskih oštećenja Potrebe za vitaminom E su povećane pri visokim razinama višestruko nezasićenih masnih kiselina (VNMK) koje lako oksidiraju

Pomanjkanje ndash Panstetis (bolest žutog sala) kod mačaka ndash bolno upalno stanje tjelesne masnoće (naročito potkožnog sala) Može se razviti zbog prehrane masnim ribama koje su bogate VNMK ili užeglim masnoćama Kod pasa do-lazi do distrofije skeletnih mišića reprodukcij-skog neuspjeha i oštećenja imune reakcije Toksičnost ndash Malo vjerojatna jer se relativno velike doze mogu tolerirati

Vitamin K Regulira formaciju nekolicine faktora pri zgrušnjavanju krvi (faktora VII IX X i XII)

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će doći do jednostavnog pomanjkanja jer kod normalnih zdravih životinja dolazi do bakterijske sinteze potrebnog vitamina K u tankom crijevu Hipo-protombinemia i krvarenje mogu nastati kod nekih životinja kod kojih je bakterijska sinteza prekinuta ili ako su antagonisti vitamina K (poput varfarina ili drugih cumarinskih spojeva) prisutni u prehrani Toksičnost ndash Veoma niska toksičnost no veoma velike količine mogu uzrokovati anemiju i druge abnormalnosti krvi mladih životinja

Tabela 5 Vitamini B kompleksa Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Tiamin (AnurinVitamin B1)

Uključen u metabolizam ugljikohidrata Potrebe za njime ovise o sadržaju ugljikohidrata u prehrani

Pomanjkanje ndash Anoreksiju neurološke pore-mećaje (naročito mehanizama za držanje tijela) nakon kojih slijedi slabost otkazivanje srca i smrt Mogu se dogoditi naročito kod mačaka kao rezultat hranjenja velikim količinama siro-ve ribe koja sadrži enzim tiaminazu Osim toga taj se vitamin progresivno uništava viso-kim temperaturama i pod određenim uvjetima obrade hrane Toksičnost ndash Mala toksičnost

Riboflavin (B2) Sastojak dvaju ko enzi-ma koji su neophodni u velikom broju sustava oksidativnih enzima Neophodan za stanični rast

Pomanjkanje ndash Očne lezije kožni poremećaji i hipoplazija testisa Toksičnost ndash Nije prijavljena

Pantotenična kiselina Sastojak ko-enzima A koji je neophodan za metabolizam ugljikohi-drata masnoća i amino

Pomanjkanje ndash Oslabljen rast masnoća jetre želučano-crijevni poremećaji (uključujući čireve) grčevi koma i smrt Prirodni nedostatak je malo vjerojatan Toksičnost ndash

kiselina Nije prijavljenaNiacin (Nikotinamid i Nikotinska kiselina)

Sastojak dvaju važnih ko-enzima nikotina-mid adenin dinukleoti-da koji su potrebni za redukciju oksidnih reakcija potrebnih za iskorištavanje svih važnih hranjivih tvari

Pomanjkanje ndash pelagra kod ljudi a crni jezik kod pasa i mačaka raspoznaje se po upali i čirevima usne šupljine s gustom slinom punom tragova krvi i zadahom Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Piridoksin (Vitamin B6) Dio širokog raspona enzimskih sustava po-vezanih s metaboliz-mom dušika i amino kiselina

Pomanjkanje ndash Anoreksija gubitak težine i anemija Neizlječiva oštećenja bubrega kod mačaka Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Biotin Potreban za niz reakcija povezanih s metabolizmom masnoća i amino kiselina Važan za održavanje cjelovitosti karatiniziranih struktura poput kože i dlake

Pomanjkanje ndash Suha ljuštava koža s krhkom dlakom bez sjaja hiperkeratoza pruritus i ko-žni čirevi Nedostatak je malo vjerojatan jer su dnevne potrebe zadovoljene sintezom crijevnih bakterija u normalnim uvjetima Ipak do po-manjkanja može doći nakon dugotrajne upotre-be oralnih antibiotika ili hranjenja velikim količinama sirovog bjeljanjka koji sadrži avidin bjelančevinu na koju se biotin veže

Folna kiselina (Folacin Pteroilglutamička kiselina)

Važna za veliki broj re-akcija uključujući sin-tezu timidina sastojka DNK te sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži

Pomanjkanje ndash Anemija i leukopenija no do toga vjerojatno neće doći jer dnevne potrebe mogu biti zadovoljene sintezom crijevnih bakterija

Vitamin B12

(cianokobalamin) Njegova je funkcija blisko povezana s fun-kcijom folne kiseline Također uključen u metabolizam masnoća i ugljikohidrata kao i u sintezu mijelina

Pomanjkanje ndash Pogubna anemija i neurološki znaci

Kolin Sastojak fosfolipida koji su neophodni sastojci staničnih membrana Također i preteča acetilkolina koji je neurotransmi-terska kemikalija

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će se dogoditi no eksperimentalno uzrokuje prodor masnoća u jetru

Prehrana kroz cijeli životSadržaj

1 Održavanje

2 Reprodukcija

3 Rast

4 Hranjenje štenaca bez majke

5 Stariji psi

6 Radni psi

7 Bibliografija

Prehrambene potrebe psa mijenjaju se kroz cijeli njegov život i ovise o čimbenicima poput dobi reproduktivnog statusa razine aktivnosti stanja zdravlja i uvjeta okoline U zadovoljavanju specifičnih potreba pojedine životinje vlasnik mora osigurati potrebnu količinu i točnu uravnoteženost energije i neophodnih hranjivih tvari u količini hrane (ili u kombinaciji raznih vrsta hrane) koju će životinja zaista i konzumirati Pošto životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom sve neophodne hranjive tvari moraju biti prisutne u točnim količinama srazmjernim energetskom sadržaju prehrane

Mogu se dati općenite preporuke o hranjenju pasa različite životne dobi ali one su obično namijenjene prosječnom zdravom psu koji boravi u zatvorenom prostoru i u podneblju s umjerenom klimom Namjena tih preporuka koje odražavaju upute vodiča za prehranu na pakiranjima komercijalno dostupne hrane za kućne ljubimce je dobivanje približnih procjena potreba životinje Vlasnik može tek promatranjem životinje odlučiti treba li je hraniti više ili manje te zamjenom jedne vrste hrane za drugu postići primjereni režim prehrane

Održavanje Nutricionistički govoreći faza održavanja odrasle životinje smatra se razdobljem zadovoljavanja osnovnih potreba tijekom kojih životinja nije izložena dodatnim fiziološkim stresovima rasta skotnosti ili laktacije redovnog rada ili visokih razina aktivnosti ili ekstremnim vanjskim temperaturama Tijekom ovog razdoblja prehrambeni cilj je održavati optimalno zdravlje i aktivnost te pospješivati vrhunsko stanje životinje

Među psima postoji velika razlika u pasminama i tipovima tijela a u tjelesnoj težini odraslih životinja postoji razlika veća od sto puta varirajući od 1 kg do 115 kg (Burger and Johnson 1991) Potrošnja energije direktno je povezana s težinom aktivno metabolizirajućeg tkiva tako da je za životinju toliko raznolike tjelesne težine potreba za energijom više povezana sa životinjinom metaboličkom tjelesnom težinom nego sa stvarnom težinom Za prosječno aktivne pse kućne ljubimce potrebna energija održavanja (PEO) može biti izračunta pomoću sljedeće jednadžbe

PEO (kcaldnevno) = 110T075

gdje je T tjelesna težina u kilogramima a T075 metabolička težina psa (Burger1995) Za aktivnije pse dopuštena količina može biti povećana na 125T075 (Burger 1994)

Ipak varijacije u tjelesnom sastavu (omjer tjelesne mase mršavog tkiva naspram sala) oblik i tip krzna su čimbenici koji kompliciraju određivanje energetskih potreba naročito kod krupnijih pasmina Na primjer studije hranjenja pokazale su da je Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više hrane iako ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu

Količina hrane potrebna za zadovoljenje tih potreba može se izračunati na osnovi znanja o energetskoj vrijednosti raznih vrsta hrane Preporuke o hranjenju su uvijek općenite i mogu se mijenjati zbog različitosti među psima zbog različitih razina aktivnosti kao i klimatskih uvjeta Ukoliko su pseće poslastice ili ostaci sa stola dodani prehrani njihov se energetski sadržaj mora uzeti u obzir prilikom izračunavanja dnevne količine hrane Osim toga sterilizacija može reducirati energetske potrebe kuje čak do 10 Redovito vaganje životinje omogućuje vlasniku kontroliranje adekvatnost prehrambenog režima na kvantitativnoj osnovi

Većina odraslih pasa na održavanju mogu pojesti sve što im je potrebno u jednom obroku te je posve prihvatljivo usvojiti režim prehrane jednom na dan Češće hranjenje nije štetno toliko dugo dok je ukupan iznos dnevnog unosa hrane ograničen na dnevne potrebe psa Uobičajeno je da se hranjenje 2-3 puta na dan poklopi s obiteljskim obrocima Ipak najbolje je izbjegavati kasne večernje obroke zbog toga što nekoliko sati nakon hranjenja psi mogu imati potrebu isprazniti crijeva ili mokriti a to može biti nezgodno usred noći Koju god

učestalost hranjenja odaberete treba uspostaviti rutinu i držati je se koliko je god to moguće

Reprodukcija Gledajući iz prehrambenog aspekta životni period reprodukcije je veoma zahtjevan za kuju Tijekom tog razdoblja njen unos energije i hranjivih tvari mora biti dovoljan ne samo za zadovoljavanje njenih potreba već i za omogućavanje normalnog fetalnog rasta i razvoja za vrijeme skotnosti te proizvodnje mlijeka za vrijeme laktacije Na vrhuncu laktacije njene potrebe za energijom i hranjivim tvarima mogu biti tri do četiri puta povećane u odnosu na razinu potreba tijekom održavanja To može značiti konzumiranje velikih količina hrane a u vrijeme visoke potražnje postizanje dostatnog unosa može biti problematično Zbog toga je korisno hraniti je vrstama hrane koja je

bull Koncentrirana s obzirom na energiju i gustoću hranjivih tvari

bull Ukusna kako bi se promoviralo hranjenje

bull Visoko probavljiva kako bi se reducirala količina

Tijekom skotnosti i laktacije sadržaj i uravnoteženost hranjivih tvari u prehrani su kritični i moraju biti pažljivo regulirani Ukoliko je hranimo uravnoteženom prehranom povećane potrebe za hranjivim tvarima su zadovoljene s količinom hrane povećanom kako bi se zadovoljile energetske potrebe kuje Dodatno opskrbljivanje vitaminima ili mineralima nije potrebno te bi zapravo moglo biti štetno uzrokujući neuravnoteženost prehrane Dodaci kalcija i vitamina D su ponekad davani kujama u kasnim razdobljima skotnosti i laktacije kao neka vrsta lsquoosiguranjarsquo Oni međutim ne sprečavaju eklampsiju te mogu zapravo povećati rizik od eklampsije ili kalcinoze kuje te uzrokovati razvojne abnormalnosti štenaca

Energetske potrebe kuje tijekom gestacije i laktacije

Gestacija Štenjenje Laktacija

n

orm

alni

h en

erge

tski

h po

treb

a

Prosječno trajene skotnosti kod kuja je 63 dana no njene se potrebe za energijom ne povećavaju do posljednje trećine gestacije kad dolazi do najvećeg povećanja u fetalnoj težini Zbog toga je važno izbjegavati pretjerano hranjenje u ranoj skotnosti jer bi to uzrokovalo stvaranje neželjenih naslaga sala koje bi kuju mogle predisponirati za probleme pri štenjenju Postepeno povećanje porcija hrane u drugoj polovici gestacije je sve što je potrebno a zadovoljavajući je režim povećanja količine hrane od 15 od kujinih normalnih porcija za održavanje svaki tjedan od petog tjedna nadalje To znači da bi onaj tjedan prije štenjenja kuja trebala jesti 60 hrane više nego kad se parila

Zbog toga što su dodatne potrebe za prehranom uzrokovane skotnošću relativno male obično ih možemo zadovoljiti jednostavnim povećavanjem količine hrane koju kuja i inače konzumira ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena hranjivim tvarima Ipak u razdoblju kasne gestacije osobito ako je okot mnogobrojan prostor koji zauzima gravidna maternica može biti tako velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane te dolazi do smanjenja apetita U tom slučaju hranjenje koncentriranom vrstom hrane poput one osmišljene za rast i razvoj štenaca može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih češćih obroka

Laktacija predstavlja prehrambeno najzahtjevniji period u životu kuje Tijekom prva četiri tjedna nakon štenjenja ona mora jesti dovoljno da uzdržava i sebe i štence koji brzo rastu Dodatna energija i hranjive tvari koje su joj potrebne iznad njenih normalnih unosa hrane ovise o veličini i starosti okota no vrh je na samom vrhuncu laktacije (tri ili četiri tjedna nakon štenjenja) kada kuja može trebati i do četiri puta veću količinu hrane od njenih normalnih potreba tijekom održavanja Ukoliko njena prehrana ne uspije zadovoljiti te potrebe kuja će dojiti svoje mlade na račun vlastitih tjelesnih rezervi a to će rezultirati gubitkom težine i kondicije Ukoliko kuja nema dovoljno mlijeka ili ne može jesti dovoljnu količinu hrane koja joj je potrebna tad je potrebno rano početi s dohranom štenaca kako bi i kuja i štenci dobro napredovali

Količina hrane trebala bi biti redovito postepeno povećavana tijekom prva četiri tjedna laktacije u skladu s kujinim potrebama Kako bi se zadovoljile visoke potrebe laktacije kuji bi trebalo dati ukusnu vrlo probavljivu i koncentriranu hranu u nekoliko manjih obroka ili ad libitum a hrana bi joj trebala biti dostupna i tijekom noći Također joj treba osigurati neograničenu količinu pitke vode kako bi bila dostupna za proizvodnju velikih količina mlijeka

Na proizvodnju mlijeka utječe količina bjelančevina i kvaliteta prehrane pa je važno da je ponuđena dodatna hrana dobre kvalitete Jednostavno povećanje sadržaja prehrambene energije dodavanjem izvora masnoće ili ugljikohidrata nije primjereno Vrste hrane formulirane za rast ili specifično za gestaciju i laktaciju podesne su za hranjenje u ovom periodu

Okot treba postepeno prestajati hraniti dojenjem jer bi prenaglo odvajanje kuje i štenaca moglo dovesti do mastitisa kod kuje te do smanjenja intenziteta rasta kod štenaca Većinu štenaca čvrsta hrana počne zanimati od 3-4 tjedna nadalje iako im male količine mekane hrane mogu biti ponuđene već od drugog tjedna starosti Dob u kojoj će štenci prihvatiti alternativne vrste hrane velikim dijelom ovisi o veličini okota i količini kujinog mlijeka no kujino mlijeko bi trebalo ostati primarnim izvorom hranjivih tvari sve dok štenci ne napune barem četiri tjedna Kad štenci počnu dobro jesti sami kuja može od njih biti odvojena u progresivno dužim vremenskim razdobljima kako bi joj se smanjila količina mlijeka Prestanak dojenja može se završiti između 6-8 tjedana starosti te je preporučljivo smanjiti kujine porcije hrane na razinu njenih potreba prehrane Ipak ako je za vrijeme laktacije kuja izgubila kondiciju treba nastaviti prehranu bogatu hranjivim tvarima i energijom dok ne povrati svoju prijašnju kondiciju

Rast U odnosu na tjelesnu masu životinje koje rastu trebaju puno višu razinu hranjivih tvari Za mlade životinje prehrana mora ne samo osigurati sve hranjive sastojke neophodne za njihovo održavanje već i one koji su potrebni za poticanje brzog rasta i razvoja te kao podrška njihovom aktivnom životnom stilu Specifično govoreći oni imaju veće potrebe za energijom bjelančevinama (koje moraju biti lako probavljive i imati aminokiselinski profil primjeren za rast) vitaminom E te određenim mineralima potrebnim za formiranje kostiju kao što su kalcij i fosfor I količina i uravnoteženost hranjivih tvari dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu a pogreške u prehrani u ovo životno doba mogu imati štetne posljedice naročito na razvoj kostura koje mogu biti dugotrajne i potencijalno ireverzibilne

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

čito sklone tim poremećajima a problemi obi-čno nastaju nakon dugotrajnog predoziranja prehrambenim dodacima s vitaminom A (npr ribljim uljem bakalara) ili hranjena velikm količinama jetre

Vitamin D Metaboliti stimuliraju apsorbciju kalcija u crijevima i povezano s hormonom paraštitnjače stimulira resorbciju kalcija iz kosti Preporučene doze su blisko povezane s koncentracijama kalcija i fosfora u prehrani Vitamin D3 može biti sintetiziran iz lipidnih spojeva u koži nakon izloženosti suncu

Pomanjkanje ndash Veoma rijetko no ponekad po-vezano s istovremenom neuravnoteženošću kal-cija i fosfora Uzrokuje rahitis mladih životinja te osteomalakiju odraslih životinja karakterizi-ranu nedostatkom mineralizacije novo formi-ranog osteoida Kod mladih je životinja pore-mećena endokondralna osifikacija ploča rasta uzrokujući tpično povećane metafize naročito radiusa i ulne te rebara Toksičnost ndash Hiper-kalkemija koja ako traje duže uzrokuje eksten-zivnu kalcifikaciju mekanih tkiva pluća bubre-ga i želuca Može doći i do deformacija zubi i čeljusti a ukoliko je unos veoma velik može doći i do smrti

Vitamin E Djelujući sa selenom štititi membrane stanica od oksidacijskih oštećenja Potrebe za vitaminom E su povećane pri visokim razinama višestruko nezasićenih masnih kiselina (VNMK) koje lako oksidiraju

Pomanjkanje ndash Panstetis (bolest žutog sala) kod mačaka ndash bolno upalno stanje tjelesne masnoće (naročito potkožnog sala) Može se razviti zbog prehrane masnim ribama koje su bogate VNMK ili užeglim masnoćama Kod pasa do-lazi do distrofije skeletnih mišića reprodukcij-skog neuspjeha i oštećenja imune reakcije Toksičnost ndash Malo vjerojatna jer se relativno velike doze mogu tolerirati

Vitamin K Regulira formaciju nekolicine faktora pri zgrušnjavanju krvi (faktora VII IX X i XII)

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će doći do jednostavnog pomanjkanja jer kod normalnih zdravih životinja dolazi do bakterijske sinteze potrebnog vitamina K u tankom crijevu Hipo-protombinemia i krvarenje mogu nastati kod nekih životinja kod kojih je bakterijska sinteza prekinuta ili ako su antagonisti vitamina K (poput varfarina ili drugih cumarinskih spojeva) prisutni u prehrani Toksičnost ndash Veoma niska toksičnost no veoma velike količine mogu uzrokovati anemiju i druge abnormalnosti krvi mladih životinja

Tabela 5 Vitamini B kompleksa Vitamin Funkcija Neuravnoteženost uzrokuje Tiamin (AnurinVitamin B1)

Uključen u metabolizam ugljikohidrata Potrebe za njime ovise o sadržaju ugljikohidrata u prehrani

Pomanjkanje ndash Anoreksiju neurološke pore-mećaje (naročito mehanizama za držanje tijela) nakon kojih slijedi slabost otkazivanje srca i smrt Mogu se dogoditi naročito kod mačaka kao rezultat hranjenja velikim količinama siro-ve ribe koja sadrži enzim tiaminazu Osim toga taj se vitamin progresivno uništava viso-kim temperaturama i pod određenim uvjetima obrade hrane Toksičnost ndash Mala toksičnost

Riboflavin (B2) Sastojak dvaju ko enzi-ma koji su neophodni u velikom broju sustava oksidativnih enzima Neophodan za stanični rast

Pomanjkanje ndash Očne lezije kožni poremećaji i hipoplazija testisa Toksičnost ndash Nije prijavljena

Pantotenična kiselina Sastojak ko-enzima A koji je neophodan za metabolizam ugljikohi-drata masnoća i amino

Pomanjkanje ndash Oslabljen rast masnoća jetre želučano-crijevni poremećaji (uključujući čireve) grčevi koma i smrt Prirodni nedostatak je malo vjerojatan Toksičnost ndash

kiselina Nije prijavljenaNiacin (Nikotinamid i Nikotinska kiselina)

Sastojak dvaju važnih ko-enzima nikotina-mid adenin dinukleoti-da koji su potrebni za redukciju oksidnih reakcija potrebnih za iskorištavanje svih važnih hranjivih tvari

Pomanjkanje ndash pelagra kod ljudi a crni jezik kod pasa i mačaka raspoznaje se po upali i čirevima usne šupljine s gustom slinom punom tragova krvi i zadahom Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Piridoksin (Vitamin B6) Dio širokog raspona enzimskih sustava po-vezanih s metaboliz-mom dušika i amino kiselina

Pomanjkanje ndash Anoreksija gubitak težine i anemija Neizlječiva oštećenja bubrega kod mačaka Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Biotin Potreban za niz reakcija povezanih s metabolizmom masnoća i amino kiselina Važan za održavanje cjelovitosti karatiniziranih struktura poput kože i dlake

Pomanjkanje ndash Suha ljuštava koža s krhkom dlakom bez sjaja hiperkeratoza pruritus i ko-žni čirevi Nedostatak je malo vjerojatan jer su dnevne potrebe zadovoljene sintezom crijevnih bakterija u normalnim uvjetima Ipak do po-manjkanja može doći nakon dugotrajne upotre-be oralnih antibiotika ili hranjenja velikim količinama sirovog bjeljanjka koji sadrži avidin bjelančevinu na koju se biotin veže

Folna kiselina (Folacin Pteroilglutamička kiselina)

Važna za veliki broj re-akcija uključujući sin-tezu timidina sastojka DNK te sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži

Pomanjkanje ndash Anemija i leukopenija no do toga vjerojatno neće doći jer dnevne potrebe mogu biti zadovoljene sintezom crijevnih bakterija

Vitamin B12

(cianokobalamin) Njegova je funkcija blisko povezana s fun-kcijom folne kiseline Također uključen u metabolizam masnoća i ugljikohidrata kao i u sintezu mijelina

Pomanjkanje ndash Pogubna anemija i neurološki znaci

Kolin Sastojak fosfolipida koji su neophodni sastojci staničnih membrana Također i preteča acetilkolina koji je neurotransmi-terska kemikalija

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će se dogoditi no eksperimentalno uzrokuje prodor masnoća u jetru

Prehrana kroz cijeli životSadržaj

1 Održavanje

2 Reprodukcija

3 Rast

4 Hranjenje štenaca bez majke

5 Stariji psi

6 Radni psi

7 Bibliografija

Prehrambene potrebe psa mijenjaju se kroz cijeli njegov život i ovise o čimbenicima poput dobi reproduktivnog statusa razine aktivnosti stanja zdravlja i uvjeta okoline U zadovoljavanju specifičnih potreba pojedine životinje vlasnik mora osigurati potrebnu količinu i točnu uravnoteženost energije i neophodnih hranjivih tvari u količini hrane (ili u kombinaciji raznih vrsta hrane) koju će životinja zaista i konzumirati Pošto životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom sve neophodne hranjive tvari moraju biti prisutne u točnim količinama srazmjernim energetskom sadržaju prehrane

Mogu se dati općenite preporuke o hranjenju pasa različite životne dobi ali one su obično namijenjene prosječnom zdravom psu koji boravi u zatvorenom prostoru i u podneblju s umjerenom klimom Namjena tih preporuka koje odražavaju upute vodiča za prehranu na pakiranjima komercijalno dostupne hrane za kućne ljubimce je dobivanje približnih procjena potreba životinje Vlasnik može tek promatranjem životinje odlučiti treba li je hraniti više ili manje te zamjenom jedne vrste hrane za drugu postići primjereni režim prehrane

Održavanje Nutricionistički govoreći faza održavanja odrasle životinje smatra se razdobljem zadovoljavanja osnovnih potreba tijekom kojih životinja nije izložena dodatnim fiziološkim stresovima rasta skotnosti ili laktacije redovnog rada ili visokih razina aktivnosti ili ekstremnim vanjskim temperaturama Tijekom ovog razdoblja prehrambeni cilj je održavati optimalno zdravlje i aktivnost te pospješivati vrhunsko stanje životinje

Među psima postoji velika razlika u pasminama i tipovima tijela a u tjelesnoj težini odraslih životinja postoji razlika veća od sto puta varirajući od 1 kg do 115 kg (Burger and Johnson 1991) Potrošnja energije direktno je povezana s težinom aktivno metabolizirajućeg tkiva tako da je za životinju toliko raznolike tjelesne težine potreba za energijom više povezana sa životinjinom metaboličkom tjelesnom težinom nego sa stvarnom težinom Za prosječno aktivne pse kućne ljubimce potrebna energija održavanja (PEO) može biti izračunta pomoću sljedeće jednadžbe

PEO (kcaldnevno) = 110T075

gdje je T tjelesna težina u kilogramima a T075 metabolička težina psa (Burger1995) Za aktivnije pse dopuštena količina može biti povećana na 125T075 (Burger 1994)

Ipak varijacije u tjelesnom sastavu (omjer tjelesne mase mršavog tkiva naspram sala) oblik i tip krzna su čimbenici koji kompliciraju određivanje energetskih potreba naročito kod krupnijih pasmina Na primjer studije hranjenja pokazale su da je Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više hrane iako ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu

Količina hrane potrebna za zadovoljenje tih potreba može se izračunati na osnovi znanja o energetskoj vrijednosti raznih vrsta hrane Preporuke o hranjenju su uvijek općenite i mogu se mijenjati zbog različitosti među psima zbog različitih razina aktivnosti kao i klimatskih uvjeta Ukoliko su pseće poslastice ili ostaci sa stola dodani prehrani njihov se energetski sadržaj mora uzeti u obzir prilikom izračunavanja dnevne količine hrane Osim toga sterilizacija može reducirati energetske potrebe kuje čak do 10 Redovito vaganje životinje omogućuje vlasniku kontroliranje adekvatnost prehrambenog režima na kvantitativnoj osnovi

Većina odraslih pasa na održavanju mogu pojesti sve što im je potrebno u jednom obroku te je posve prihvatljivo usvojiti režim prehrane jednom na dan Češće hranjenje nije štetno toliko dugo dok je ukupan iznos dnevnog unosa hrane ograničen na dnevne potrebe psa Uobičajeno je da se hranjenje 2-3 puta na dan poklopi s obiteljskim obrocima Ipak najbolje je izbjegavati kasne večernje obroke zbog toga što nekoliko sati nakon hranjenja psi mogu imati potrebu isprazniti crijeva ili mokriti a to može biti nezgodno usred noći Koju god

učestalost hranjenja odaberete treba uspostaviti rutinu i držati je se koliko je god to moguće

Reprodukcija Gledajući iz prehrambenog aspekta životni period reprodukcije je veoma zahtjevan za kuju Tijekom tog razdoblja njen unos energije i hranjivih tvari mora biti dovoljan ne samo za zadovoljavanje njenih potreba već i za omogućavanje normalnog fetalnog rasta i razvoja za vrijeme skotnosti te proizvodnje mlijeka za vrijeme laktacije Na vrhuncu laktacije njene potrebe za energijom i hranjivim tvarima mogu biti tri do četiri puta povećane u odnosu na razinu potreba tijekom održavanja To može značiti konzumiranje velikih količina hrane a u vrijeme visoke potražnje postizanje dostatnog unosa može biti problematično Zbog toga je korisno hraniti je vrstama hrane koja je

bull Koncentrirana s obzirom na energiju i gustoću hranjivih tvari

bull Ukusna kako bi se promoviralo hranjenje

bull Visoko probavljiva kako bi se reducirala količina

Tijekom skotnosti i laktacije sadržaj i uravnoteženost hranjivih tvari u prehrani su kritični i moraju biti pažljivo regulirani Ukoliko je hranimo uravnoteženom prehranom povećane potrebe za hranjivim tvarima su zadovoljene s količinom hrane povećanom kako bi se zadovoljile energetske potrebe kuje Dodatno opskrbljivanje vitaminima ili mineralima nije potrebno te bi zapravo moglo biti štetno uzrokujući neuravnoteženost prehrane Dodaci kalcija i vitamina D su ponekad davani kujama u kasnim razdobljima skotnosti i laktacije kao neka vrsta lsquoosiguranjarsquo Oni međutim ne sprečavaju eklampsiju te mogu zapravo povećati rizik od eklampsije ili kalcinoze kuje te uzrokovati razvojne abnormalnosti štenaca

Energetske potrebe kuje tijekom gestacije i laktacije

Gestacija Štenjenje Laktacija

n

orm

alni

h en

erge

tski

h po

treb

a

Prosječno trajene skotnosti kod kuja je 63 dana no njene se potrebe za energijom ne povećavaju do posljednje trećine gestacije kad dolazi do najvećeg povećanja u fetalnoj težini Zbog toga je važno izbjegavati pretjerano hranjenje u ranoj skotnosti jer bi to uzrokovalo stvaranje neželjenih naslaga sala koje bi kuju mogle predisponirati za probleme pri štenjenju Postepeno povećanje porcija hrane u drugoj polovici gestacije je sve što je potrebno a zadovoljavajući je režim povećanja količine hrane od 15 od kujinih normalnih porcija za održavanje svaki tjedan od petog tjedna nadalje To znači da bi onaj tjedan prije štenjenja kuja trebala jesti 60 hrane više nego kad se parila

Zbog toga što su dodatne potrebe za prehranom uzrokovane skotnošću relativno male obično ih možemo zadovoljiti jednostavnim povećavanjem količine hrane koju kuja i inače konzumira ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena hranjivim tvarima Ipak u razdoblju kasne gestacije osobito ako je okot mnogobrojan prostor koji zauzima gravidna maternica može biti tako velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane te dolazi do smanjenja apetita U tom slučaju hranjenje koncentriranom vrstom hrane poput one osmišljene za rast i razvoj štenaca može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih češćih obroka

Laktacija predstavlja prehrambeno najzahtjevniji period u životu kuje Tijekom prva četiri tjedna nakon štenjenja ona mora jesti dovoljno da uzdržava i sebe i štence koji brzo rastu Dodatna energija i hranjive tvari koje su joj potrebne iznad njenih normalnih unosa hrane ovise o veličini i starosti okota no vrh je na samom vrhuncu laktacije (tri ili četiri tjedna nakon štenjenja) kada kuja može trebati i do četiri puta veću količinu hrane od njenih normalnih potreba tijekom održavanja Ukoliko njena prehrana ne uspije zadovoljiti te potrebe kuja će dojiti svoje mlade na račun vlastitih tjelesnih rezervi a to će rezultirati gubitkom težine i kondicije Ukoliko kuja nema dovoljno mlijeka ili ne može jesti dovoljnu količinu hrane koja joj je potrebna tad je potrebno rano početi s dohranom štenaca kako bi i kuja i štenci dobro napredovali

Količina hrane trebala bi biti redovito postepeno povećavana tijekom prva četiri tjedna laktacije u skladu s kujinim potrebama Kako bi se zadovoljile visoke potrebe laktacije kuji bi trebalo dati ukusnu vrlo probavljivu i koncentriranu hranu u nekoliko manjih obroka ili ad libitum a hrana bi joj trebala biti dostupna i tijekom noći Također joj treba osigurati neograničenu količinu pitke vode kako bi bila dostupna za proizvodnju velikih količina mlijeka

Na proizvodnju mlijeka utječe količina bjelančevina i kvaliteta prehrane pa je važno da je ponuđena dodatna hrana dobre kvalitete Jednostavno povećanje sadržaja prehrambene energije dodavanjem izvora masnoće ili ugljikohidrata nije primjereno Vrste hrane formulirane za rast ili specifično za gestaciju i laktaciju podesne su za hranjenje u ovom periodu

Okot treba postepeno prestajati hraniti dojenjem jer bi prenaglo odvajanje kuje i štenaca moglo dovesti do mastitisa kod kuje te do smanjenja intenziteta rasta kod štenaca Većinu štenaca čvrsta hrana počne zanimati od 3-4 tjedna nadalje iako im male količine mekane hrane mogu biti ponuđene već od drugog tjedna starosti Dob u kojoj će štenci prihvatiti alternativne vrste hrane velikim dijelom ovisi o veličini okota i količini kujinog mlijeka no kujino mlijeko bi trebalo ostati primarnim izvorom hranjivih tvari sve dok štenci ne napune barem četiri tjedna Kad štenci počnu dobro jesti sami kuja može od njih biti odvojena u progresivno dužim vremenskim razdobljima kako bi joj se smanjila količina mlijeka Prestanak dojenja može se završiti između 6-8 tjedana starosti te je preporučljivo smanjiti kujine porcije hrane na razinu njenih potreba prehrane Ipak ako je za vrijeme laktacije kuja izgubila kondiciju treba nastaviti prehranu bogatu hranjivim tvarima i energijom dok ne povrati svoju prijašnju kondiciju

Rast U odnosu na tjelesnu masu životinje koje rastu trebaju puno višu razinu hranjivih tvari Za mlade životinje prehrana mora ne samo osigurati sve hranjive sastojke neophodne za njihovo održavanje već i one koji su potrebni za poticanje brzog rasta i razvoja te kao podrška njihovom aktivnom životnom stilu Specifično govoreći oni imaju veće potrebe za energijom bjelančevinama (koje moraju biti lako probavljive i imati aminokiselinski profil primjeren za rast) vitaminom E te određenim mineralima potrebnim za formiranje kostiju kao što su kalcij i fosfor I količina i uravnoteženost hranjivih tvari dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu a pogreške u prehrani u ovo životno doba mogu imati štetne posljedice naročito na razvoj kostura koje mogu biti dugotrajne i potencijalno ireverzibilne

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

kiselina Nije prijavljenaNiacin (Nikotinamid i Nikotinska kiselina)

Sastojak dvaju važnih ko-enzima nikotina-mid adenin dinukleoti-da koji su potrebni za redukciju oksidnih reakcija potrebnih za iskorištavanje svih važnih hranjivih tvari

Pomanjkanje ndash pelagra kod ljudi a crni jezik kod pasa i mačaka raspoznaje se po upali i čirevima usne šupljine s gustom slinom punom tragova krvi i zadahom Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Piridoksin (Vitamin B6) Dio širokog raspona enzimskih sustava po-vezanih s metaboliz-mom dušika i amino kiselina

Pomanjkanje ndash Anoreksija gubitak težine i anemija Neizlječiva oštećenja bubrega kod mačaka Toksičnost ndash Ne smatra se toksičnim

Biotin Potreban za niz reakcija povezanih s metabolizmom masnoća i amino kiselina Važan za održavanje cjelovitosti karatiniziranih struktura poput kože i dlake

Pomanjkanje ndash Suha ljuštava koža s krhkom dlakom bez sjaja hiperkeratoza pruritus i ko-žni čirevi Nedostatak je malo vjerojatan jer su dnevne potrebe zadovoljene sintezom crijevnih bakterija u normalnim uvjetima Ipak do po-manjkanja može doći nakon dugotrajne upotre-be oralnih antibiotika ili hranjenja velikim količinama sirovog bjeljanjka koji sadrži avidin bjelančevinu na koju se biotin veže

Folna kiselina (Folacin Pteroilglutamička kiselina)

Važna za veliki broj re-akcija uključujući sin-tezu timidina sastojka DNK te sazrijevanje crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži

Pomanjkanje ndash Anemija i leukopenija no do toga vjerojatno neće doći jer dnevne potrebe mogu biti zadovoljene sintezom crijevnih bakterija

Vitamin B12

(cianokobalamin) Njegova je funkcija blisko povezana s fun-kcijom folne kiseline Također uključen u metabolizam masnoća i ugljikohidrata kao i u sintezu mijelina

Pomanjkanje ndash Pogubna anemija i neurološki znaci

Kolin Sastojak fosfolipida koji su neophodni sastojci staničnih membrana Također i preteča acetilkolina koji je neurotransmi-terska kemikalija

Pomanjkanje ndash Nije vjerojatno da će se dogoditi no eksperimentalno uzrokuje prodor masnoća u jetru

Prehrana kroz cijeli životSadržaj

1 Održavanje

2 Reprodukcija

3 Rast

4 Hranjenje štenaca bez majke

5 Stariji psi

6 Radni psi

7 Bibliografija

Prehrambene potrebe psa mijenjaju se kroz cijeli njegov život i ovise o čimbenicima poput dobi reproduktivnog statusa razine aktivnosti stanja zdravlja i uvjeta okoline U zadovoljavanju specifičnih potreba pojedine životinje vlasnik mora osigurati potrebnu količinu i točnu uravnoteženost energije i neophodnih hranjivih tvari u količini hrane (ili u kombinaciji raznih vrsta hrane) koju će životinja zaista i konzumirati Pošto životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom sve neophodne hranjive tvari moraju biti prisutne u točnim količinama srazmjernim energetskom sadržaju prehrane

Mogu se dati općenite preporuke o hranjenju pasa različite životne dobi ali one su obično namijenjene prosječnom zdravom psu koji boravi u zatvorenom prostoru i u podneblju s umjerenom klimom Namjena tih preporuka koje odražavaju upute vodiča za prehranu na pakiranjima komercijalno dostupne hrane za kućne ljubimce je dobivanje približnih procjena potreba životinje Vlasnik može tek promatranjem životinje odlučiti treba li je hraniti više ili manje te zamjenom jedne vrste hrane za drugu postići primjereni režim prehrane

Održavanje Nutricionistički govoreći faza održavanja odrasle životinje smatra se razdobljem zadovoljavanja osnovnih potreba tijekom kojih životinja nije izložena dodatnim fiziološkim stresovima rasta skotnosti ili laktacije redovnog rada ili visokih razina aktivnosti ili ekstremnim vanjskim temperaturama Tijekom ovog razdoblja prehrambeni cilj je održavati optimalno zdravlje i aktivnost te pospješivati vrhunsko stanje životinje

Među psima postoji velika razlika u pasminama i tipovima tijela a u tjelesnoj težini odraslih životinja postoji razlika veća od sto puta varirajući od 1 kg do 115 kg (Burger and Johnson 1991) Potrošnja energije direktno je povezana s težinom aktivno metabolizirajućeg tkiva tako da je za životinju toliko raznolike tjelesne težine potreba za energijom više povezana sa životinjinom metaboličkom tjelesnom težinom nego sa stvarnom težinom Za prosječno aktivne pse kućne ljubimce potrebna energija održavanja (PEO) može biti izračunta pomoću sljedeće jednadžbe

PEO (kcaldnevno) = 110T075

gdje je T tjelesna težina u kilogramima a T075 metabolička težina psa (Burger1995) Za aktivnije pse dopuštena količina može biti povećana na 125T075 (Burger 1994)

Ipak varijacije u tjelesnom sastavu (omjer tjelesne mase mršavog tkiva naspram sala) oblik i tip krzna su čimbenici koji kompliciraju određivanje energetskih potreba naročito kod krupnijih pasmina Na primjer studije hranjenja pokazale su da je Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više hrane iako ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu

Količina hrane potrebna za zadovoljenje tih potreba može se izračunati na osnovi znanja o energetskoj vrijednosti raznih vrsta hrane Preporuke o hranjenju su uvijek općenite i mogu se mijenjati zbog različitosti među psima zbog različitih razina aktivnosti kao i klimatskih uvjeta Ukoliko su pseće poslastice ili ostaci sa stola dodani prehrani njihov se energetski sadržaj mora uzeti u obzir prilikom izračunavanja dnevne količine hrane Osim toga sterilizacija može reducirati energetske potrebe kuje čak do 10 Redovito vaganje životinje omogućuje vlasniku kontroliranje adekvatnost prehrambenog režima na kvantitativnoj osnovi

Većina odraslih pasa na održavanju mogu pojesti sve što im je potrebno u jednom obroku te je posve prihvatljivo usvojiti režim prehrane jednom na dan Češće hranjenje nije štetno toliko dugo dok je ukupan iznos dnevnog unosa hrane ograničen na dnevne potrebe psa Uobičajeno je da se hranjenje 2-3 puta na dan poklopi s obiteljskim obrocima Ipak najbolje je izbjegavati kasne večernje obroke zbog toga što nekoliko sati nakon hranjenja psi mogu imati potrebu isprazniti crijeva ili mokriti a to može biti nezgodno usred noći Koju god

učestalost hranjenja odaberete treba uspostaviti rutinu i držati je se koliko je god to moguće

Reprodukcija Gledajući iz prehrambenog aspekta životni period reprodukcije je veoma zahtjevan za kuju Tijekom tog razdoblja njen unos energije i hranjivih tvari mora biti dovoljan ne samo za zadovoljavanje njenih potreba već i za omogućavanje normalnog fetalnog rasta i razvoja za vrijeme skotnosti te proizvodnje mlijeka za vrijeme laktacije Na vrhuncu laktacije njene potrebe za energijom i hranjivim tvarima mogu biti tri do četiri puta povećane u odnosu na razinu potreba tijekom održavanja To može značiti konzumiranje velikih količina hrane a u vrijeme visoke potražnje postizanje dostatnog unosa može biti problematično Zbog toga je korisno hraniti je vrstama hrane koja je

bull Koncentrirana s obzirom na energiju i gustoću hranjivih tvari

bull Ukusna kako bi se promoviralo hranjenje

bull Visoko probavljiva kako bi se reducirala količina

Tijekom skotnosti i laktacije sadržaj i uravnoteženost hranjivih tvari u prehrani su kritični i moraju biti pažljivo regulirani Ukoliko je hranimo uravnoteženom prehranom povećane potrebe za hranjivim tvarima su zadovoljene s količinom hrane povećanom kako bi se zadovoljile energetske potrebe kuje Dodatno opskrbljivanje vitaminima ili mineralima nije potrebno te bi zapravo moglo biti štetno uzrokujući neuravnoteženost prehrane Dodaci kalcija i vitamina D su ponekad davani kujama u kasnim razdobljima skotnosti i laktacije kao neka vrsta lsquoosiguranjarsquo Oni međutim ne sprečavaju eklampsiju te mogu zapravo povećati rizik od eklampsije ili kalcinoze kuje te uzrokovati razvojne abnormalnosti štenaca

Energetske potrebe kuje tijekom gestacije i laktacije

Gestacija Štenjenje Laktacija

n

orm

alni

h en

erge

tski

h po

treb

a

Prosječno trajene skotnosti kod kuja je 63 dana no njene se potrebe za energijom ne povećavaju do posljednje trećine gestacije kad dolazi do najvećeg povećanja u fetalnoj težini Zbog toga je važno izbjegavati pretjerano hranjenje u ranoj skotnosti jer bi to uzrokovalo stvaranje neželjenih naslaga sala koje bi kuju mogle predisponirati za probleme pri štenjenju Postepeno povećanje porcija hrane u drugoj polovici gestacije je sve što je potrebno a zadovoljavajući je režim povećanja količine hrane od 15 od kujinih normalnih porcija za održavanje svaki tjedan od petog tjedna nadalje To znači da bi onaj tjedan prije štenjenja kuja trebala jesti 60 hrane više nego kad se parila

Zbog toga što su dodatne potrebe za prehranom uzrokovane skotnošću relativno male obično ih možemo zadovoljiti jednostavnim povećavanjem količine hrane koju kuja i inače konzumira ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena hranjivim tvarima Ipak u razdoblju kasne gestacije osobito ako je okot mnogobrojan prostor koji zauzima gravidna maternica može biti tako velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane te dolazi do smanjenja apetita U tom slučaju hranjenje koncentriranom vrstom hrane poput one osmišljene za rast i razvoj štenaca može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih češćih obroka

Laktacija predstavlja prehrambeno najzahtjevniji period u životu kuje Tijekom prva četiri tjedna nakon štenjenja ona mora jesti dovoljno da uzdržava i sebe i štence koji brzo rastu Dodatna energija i hranjive tvari koje su joj potrebne iznad njenih normalnih unosa hrane ovise o veličini i starosti okota no vrh je na samom vrhuncu laktacije (tri ili četiri tjedna nakon štenjenja) kada kuja može trebati i do četiri puta veću količinu hrane od njenih normalnih potreba tijekom održavanja Ukoliko njena prehrana ne uspije zadovoljiti te potrebe kuja će dojiti svoje mlade na račun vlastitih tjelesnih rezervi a to će rezultirati gubitkom težine i kondicije Ukoliko kuja nema dovoljno mlijeka ili ne može jesti dovoljnu količinu hrane koja joj je potrebna tad je potrebno rano početi s dohranom štenaca kako bi i kuja i štenci dobro napredovali

Količina hrane trebala bi biti redovito postepeno povećavana tijekom prva četiri tjedna laktacije u skladu s kujinim potrebama Kako bi se zadovoljile visoke potrebe laktacije kuji bi trebalo dati ukusnu vrlo probavljivu i koncentriranu hranu u nekoliko manjih obroka ili ad libitum a hrana bi joj trebala biti dostupna i tijekom noći Također joj treba osigurati neograničenu količinu pitke vode kako bi bila dostupna za proizvodnju velikih količina mlijeka

Na proizvodnju mlijeka utječe količina bjelančevina i kvaliteta prehrane pa je važno da je ponuđena dodatna hrana dobre kvalitete Jednostavno povećanje sadržaja prehrambene energije dodavanjem izvora masnoće ili ugljikohidrata nije primjereno Vrste hrane formulirane za rast ili specifično za gestaciju i laktaciju podesne su za hranjenje u ovom periodu

Okot treba postepeno prestajati hraniti dojenjem jer bi prenaglo odvajanje kuje i štenaca moglo dovesti do mastitisa kod kuje te do smanjenja intenziteta rasta kod štenaca Većinu štenaca čvrsta hrana počne zanimati od 3-4 tjedna nadalje iako im male količine mekane hrane mogu biti ponuđene već od drugog tjedna starosti Dob u kojoj će štenci prihvatiti alternativne vrste hrane velikim dijelom ovisi o veličini okota i količini kujinog mlijeka no kujino mlijeko bi trebalo ostati primarnim izvorom hranjivih tvari sve dok štenci ne napune barem četiri tjedna Kad štenci počnu dobro jesti sami kuja može od njih biti odvojena u progresivno dužim vremenskim razdobljima kako bi joj se smanjila količina mlijeka Prestanak dojenja može se završiti između 6-8 tjedana starosti te je preporučljivo smanjiti kujine porcije hrane na razinu njenih potreba prehrane Ipak ako je za vrijeme laktacije kuja izgubila kondiciju treba nastaviti prehranu bogatu hranjivim tvarima i energijom dok ne povrati svoju prijašnju kondiciju

Rast U odnosu na tjelesnu masu životinje koje rastu trebaju puno višu razinu hranjivih tvari Za mlade životinje prehrana mora ne samo osigurati sve hranjive sastojke neophodne za njihovo održavanje već i one koji su potrebni za poticanje brzog rasta i razvoja te kao podrška njihovom aktivnom životnom stilu Specifično govoreći oni imaju veće potrebe za energijom bjelančevinama (koje moraju biti lako probavljive i imati aminokiselinski profil primjeren za rast) vitaminom E te određenim mineralima potrebnim za formiranje kostiju kao što su kalcij i fosfor I količina i uravnoteženost hranjivih tvari dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu a pogreške u prehrani u ovo životno doba mogu imati štetne posljedice naročito na razvoj kostura koje mogu biti dugotrajne i potencijalno ireverzibilne

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

6 Radni psi

7 Bibliografija

Prehrambene potrebe psa mijenjaju se kroz cijeli njegov život i ovise o čimbenicima poput dobi reproduktivnog statusa razine aktivnosti stanja zdravlja i uvjeta okoline U zadovoljavanju specifičnih potreba pojedine životinje vlasnik mora osigurati potrebnu količinu i točnu uravnoteženost energije i neophodnih hranjivih tvari u količini hrane (ili u kombinaciji raznih vrsta hrane) koju će životinja zaista i konzumirati Pošto životinje jedu kako bi zadovoljile svoje potrebe za energijom sve neophodne hranjive tvari moraju biti prisutne u točnim količinama srazmjernim energetskom sadržaju prehrane

Mogu se dati općenite preporuke o hranjenju pasa različite životne dobi ali one su obično namijenjene prosječnom zdravom psu koji boravi u zatvorenom prostoru i u podneblju s umjerenom klimom Namjena tih preporuka koje odražavaju upute vodiča za prehranu na pakiranjima komercijalno dostupne hrane za kućne ljubimce je dobivanje približnih procjena potreba životinje Vlasnik može tek promatranjem životinje odlučiti treba li je hraniti više ili manje te zamjenom jedne vrste hrane za drugu postići primjereni režim prehrane

Održavanje Nutricionistički govoreći faza održavanja odrasle životinje smatra se razdobljem zadovoljavanja osnovnih potreba tijekom kojih životinja nije izložena dodatnim fiziološkim stresovima rasta skotnosti ili laktacije redovnog rada ili visokih razina aktivnosti ili ekstremnim vanjskim temperaturama Tijekom ovog razdoblja prehrambeni cilj je održavati optimalno zdravlje i aktivnost te pospješivati vrhunsko stanje životinje

Među psima postoji velika razlika u pasminama i tipovima tijela a u tjelesnoj težini odraslih životinja postoji razlika veća od sto puta varirajući od 1 kg do 115 kg (Burger and Johnson 1991) Potrošnja energije direktno je povezana s težinom aktivno metabolizirajućeg tkiva tako da je za životinju toliko raznolike tjelesne težine potreba za energijom više povezana sa životinjinom metaboličkom tjelesnom težinom nego sa stvarnom težinom Za prosječno aktivne pse kućne ljubimce potrebna energija održavanja (PEO) može biti izračunta pomoću sljedeće jednadžbe

PEO (kcaldnevno) = 110T075

gdje je T tjelesna težina u kilogramima a T075 metabolička težina psa (Burger1995) Za aktivnije pse dopuštena količina može biti povećana na 125T075 (Burger 1994)

Ipak varijacije u tjelesnom sastavu (omjer tjelesne mase mršavog tkiva naspram sala) oblik i tip krzna su čimbenici koji kompliciraju određivanje energetskih potreba naročito kod krupnijih pasmina Na primjer studije hranjenja pokazale su da je Novofundlancima je potreban iznos manji od predviđenog dok je Velikim Dancima (Great Danes) potrebno više hrane iako ove dvije pasmine imaju približno istu tjelesnu masu

Količina hrane potrebna za zadovoljenje tih potreba može se izračunati na osnovi znanja o energetskoj vrijednosti raznih vrsta hrane Preporuke o hranjenju su uvijek općenite i mogu se mijenjati zbog različitosti među psima zbog različitih razina aktivnosti kao i klimatskih uvjeta Ukoliko su pseće poslastice ili ostaci sa stola dodani prehrani njihov se energetski sadržaj mora uzeti u obzir prilikom izračunavanja dnevne količine hrane Osim toga sterilizacija može reducirati energetske potrebe kuje čak do 10 Redovito vaganje životinje omogućuje vlasniku kontroliranje adekvatnost prehrambenog režima na kvantitativnoj osnovi

Većina odraslih pasa na održavanju mogu pojesti sve što im je potrebno u jednom obroku te je posve prihvatljivo usvojiti režim prehrane jednom na dan Češće hranjenje nije štetno toliko dugo dok je ukupan iznos dnevnog unosa hrane ograničen na dnevne potrebe psa Uobičajeno je da se hranjenje 2-3 puta na dan poklopi s obiteljskim obrocima Ipak najbolje je izbjegavati kasne večernje obroke zbog toga što nekoliko sati nakon hranjenja psi mogu imati potrebu isprazniti crijeva ili mokriti a to može biti nezgodno usred noći Koju god

učestalost hranjenja odaberete treba uspostaviti rutinu i držati je se koliko je god to moguće

Reprodukcija Gledajući iz prehrambenog aspekta životni period reprodukcije je veoma zahtjevan za kuju Tijekom tog razdoblja njen unos energije i hranjivih tvari mora biti dovoljan ne samo za zadovoljavanje njenih potreba već i za omogućavanje normalnog fetalnog rasta i razvoja za vrijeme skotnosti te proizvodnje mlijeka za vrijeme laktacije Na vrhuncu laktacije njene potrebe za energijom i hranjivim tvarima mogu biti tri do četiri puta povećane u odnosu na razinu potreba tijekom održavanja To može značiti konzumiranje velikih količina hrane a u vrijeme visoke potražnje postizanje dostatnog unosa može biti problematično Zbog toga je korisno hraniti je vrstama hrane koja je

bull Koncentrirana s obzirom na energiju i gustoću hranjivih tvari

bull Ukusna kako bi se promoviralo hranjenje

bull Visoko probavljiva kako bi se reducirala količina

Tijekom skotnosti i laktacije sadržaj i uravnoteženost hranjivih tvari u prehrani su kritični i moraju biti pažljivo regulirani Ukoliko je hranimo uravnoteženom prehranom povećane potrebe za hranjivim tvarima su zadovoljene s količinom hrane povećanom kako bi se zadovoljile energetske potrebe kuje Dodatno opskrbljivanje vitaminima ili mineralima nije potrebno te bi zapravo moglo biti štetno uzrokujući neuravnoteženost prehrane Dodaci kalcija i vitamina D su ponekad davani kujama u kasnim razdobljima skotnosti i laktacije kao neka vrsta lsquoosiguranjarsquo Oni međutim ne sprečavaju eklampsiju te mogu zapravo povećati rizik od eklampsije ili kalcinoze kuje te uzrokovati razvojne abnormalnosti štenaca

Energetske potrebe kuje tijekom gestacije i laktacije

Gestacija Štenjenje Laktacija

n

orm

alni

h en

erge

tski

h po

treb

a

Prosječno trajene skotnosti kod kuja je 63 dana no njene se potrebe za energijom ne povećavaju do posljednje trećine gestacije kad dolazi do najvećeg povećanja u fetalnoj težini Zbog toga je važno izbjegavati pretjerano hranjenje u ranoj skotnosti jer bi to uzrokovalo stvaranje neželjenih naslaga sala koje bi kuju mogle predisponirati za probleme pri štenjenju Postepeno povećanje porcija hrane u drugoj polovici gestacije je sve što je potrebno a zadovoljavajući je režim povećanja količine hrane od 15 od kujinih normalnih porcija za održavanje svaki tjedan od petog tjedna nadalje To znači da bi onaj tjedan prije štenjenja kuja trebala jesti 60 hrane više nego kad se parila

Zbog toga što su dodatne potrebe za prehranom uzrokovane skotnošću relativno male obično ih možemo zadovoljiti jednostavnim povećavanjem količine hrane koju kuja i inače konzumira ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena hranjivim tvarima Ipak u razdoblju kasne gestacije osobito ako je okot mnogobrojan prostor koji zauzima gravidna maternica može biti tako velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane te dolazi do smanjenja apetita U tom slučaju hranjenje koncentriranom vrstom hrane poput one osmišljene za rast i razvoj štenaca može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih češćih obroka

Laktacija predstavlja prehrambeno najzahtjevniji period u životu kuje Tijekom prva četiri tjedna nakon štenjenja ona mora jesti dovoljno da uzdržava i sebe i štence koji brzo rastu Dodatna energija i hranjive tvari koje su joj potrebne iznad njenih normalnih unosa hrane ovise o veličini i starosti okota no vrh je na samom vrhuncu laktacije (tri ili četiri tjedna nakon štenjenja) kada kuja može trebati i do četiri puta veću količinu hrane od njenih normalnih potreba tijekom održavanja Ukoliko njena prehrana ne uspije zadovoljiti te potrebe kuja će dojiti svoje mlade na račun vlastitih tjelesnih rezervi a to će rezultirati gubitkom težine i kondicije Ukoliko kuja nema dovoljno mlijeka ili ne može jesti dovoljnu količinu hrane koja joj je potrebna tad je potrebno rano početi s dohranom štenaca kako bi i kuja i štenci dobro napredovali

Količina hrane trebala bi biti redovito postepeno povećavana tijekom prva četiri tjedna laktacije u skladu s kujinim potrebama Kako bi se zadovoljile visoke potrebe laktacije kuji bi trebalo dati ukusnu vrlo probavljivu i koncentriranu hranu u nekoliko manjih obroka ili ad libitum a hrana bi joj trebala biti dostupna i tijekom noći Također joj treba osigurati neograničenu količinu pitke vode kako bi bila dostupna za proizvodnju velikih količina mlijeka

Na proizvodnju mlijeka utječe količina bjelančevina i kvaliteta prehrane pa je važno da je ponuđena dodatna hrana dobre kvalitete Jednostavno povećanje sadržaja prehrambene energije dodavanjem izvora masnoće ili ugljikohidrata nije primjereno Vrste hrane formulirane za rast ili specifično za gestaciju i laktaciju podesne su za hranjenje u ovom periodu

Okot treba postepeno prestajati hraniti dojenjem jer bi prenaglo odvajanje kuje i štenaca moglo dovesti do mastitisa kod kuje te do smanjenja intenziteta rasta kod štenaca Većinu štenaca čvrsta hrana počne zanimati od 3-4 tjedna nadalje iako im male količine mekane hrane mogu biti ponuđene već od drugog tjedna starosti Dob u kojoj će štenci prihvatiti alternativne vrste hrane velikim dijelom ovisi o veličini okota i količini kujinog mlijeka no kujino mlijeko bi trebalo ostati primarnim izvorom hranjivih tvari sve dok štenci ne napune barem četiri tjedna Kad štenci počnu dobro jesti sami kuja može od njih biti odvojena u progresivno dužim vremenskim razdobljima kako bi joj se smanjila količina mlijeka Prestanak dojenja može se završiti između 6-8 tjedana starosti te je preporučljivo smanjiti kujine porcije hrane na razinu njenih potreba prehrane Ipak ako je za vrijeme laktacije kuja izgubila kondiciju treba nastaviti prehranu bogatu hranjivim tvarima i energijom dok ne povrati svoju prijašnju kondiciju

Rast U odnosu na tjelesnu masu životinje koje rastu trebaju puno višu razinu hranjivih tvari Za mlade životinje prehrana mora ne samo osigurati sve hranjive sastojke neophodne za njihovo održavanje već i one koji su potrebni za poticanje brzog rasta i razvoja te kao podrška njihovom aktivnom životnom stilu Specifično govoreći oni imaju veće potrebe za energijom bjelančevinama (koje moraju biti lako probavljive i imati aminokiselinski profil primjeren za rast) vitaminom E te određenim mineralima potrebnim za formiranje kostiju kao što su kalcij i fosfor I količina i uravnoteženost hranjivih tvari dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu a pogreške u prehrani u ovo životno doba mogu imati štetne posljedice naročito na razvoj kostura koje mogu biti dugotrajne i potencijalno ireverzibilne

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

učestalost hranjenja odaberete treba uspostaviti rutinu i držati je se koliko je god to moguće

Reprodukcija Gledajući iz prehrambenog aspekta životni period reprodukcije je veoma zahtjevan za kuju Tijekom tog razdoblja njen unos energije i hranjivih tvari mora biti dovoljan ne samo za zadovoljavanje njenih potreba već i za omogućavanje normalnog fetalnog rasta i razvoja za vrijeme skotnosti te proizvodnje mlijeka za vrijeme laktacije Na vrhuncu laktacije njene potrebe za energijom i hranjivim tvarima mogu biti tri do četiri puta povećane u odnosu na razinu potreba tijekom održavanja To može značiti konzumiranje velikih količina hrane a u vrijeme visoke potražnje postizanje dostatnog unosa može biti problematično Zbog toga je korisno hraniti je vrstama hrane koja je

bull Koncentrirana s obzirom na energiju i gustoću hranjivih tvari

bull Ukusna kako bi se promoviralo hranjenje

bull Visoko probavljiva kako bi se reducirala količina

Tijekom skotnosti i laktacije sadržaj i uravnoteženost hranjivih tvari u prehrani su kritični i moraju biti pažljivo regulirani Ukoliko je hranimo uravnoteženom prehranom povećane potrebe za hranjivim tvarima su zadovoljene s količinom hrane povećanom kako bi se zadovoljile energetske potrebe kuje Dodatno opskrbljivanje vitaminima ili mineralima nije potrebno te bi zapravo moglo biti štetno uzrokujući neuravnoteženost prehrane Dodaci kalcija i vitamina D su ponekad davani kujama u kasnim razdobljima skotnosti i laktacije kao neka vrsta lsquoosiguranjarsquo Oni međutim ne sprečavaju eklampsiju te mogu zapravo povećati rizik od eklampsije ili kalcinoze kuje te uzrokovati razvojne abnormalnosti štenaca

Energetske potrebe kuje tijekom gestacije i laktacije

Gestacija Štenjenje Laktacija

n

orm

alni

h en

erge

tski

h po

treb

a

Prosječno trajene skotnosti kod kuja je 63 dana no njene se potrebe za energijom ne povećavaju do posljednje trećine gestacije kad dolazi do najvećeg povećanja u fetalnoj težini Zbog toga je važno izbjegavati pretjerano hranjenje u ranoj skotnosti jer bi to uzrokovalo stvaranje neželjenih naslaga sala koje bi kuju mogle predisponirati za probleme pri štenjenju Postepeno povećanje porcija hrane u drugoj polovici gestacije je sve što je potrebno a zadovoljavajući je režim povećanja količine hrane od 15 od kujinih normalnih porcija za održavanje svaki tjedan od petog tjedna nadalje To znači da bi onaj tjedan prije štenjenja kuja trebala jesti 60 hrane više nego kad se parila

Zbog toga što su dodatne potrebe za prehranom uzrokovane skotnošću relativno male obično ih možemo zadovoljiti jednostavnim povećavanjem količine hrane koju kuja i inače konzumira ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena hranjivim tvarima Ipak u razdoblju kasne gestacije osobito ako je okot mnogobrojan prostor koji zauzima gravidna maternica može biti tako velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane te dolazi do smanjenja apetita U tom slučaju hranjenje koncentriranom vrstom hrane poput one osmišljene za rast i razvoj štenaca može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih češćih obroka

Laktacija predstavlja prehrambeno najzahtjevniji period u životu kuje Tijekom prva četiri tjedna nakon štenjenja ona mora jesti dovoljno da uzdržava i sebe i štence koji brzo rastu Dodatna energija i hranjive tvari koje su joj potrebne iznad njenih normalnih unosa hrane ovise o veličini i starosti okota no vrh je na samom vrhuncu laktacije (tri ili četiri tjedna nakon štenjenja) kada kuja može trebati i do četiri puta veću količinu hrane od njenih normalnih potreba tijekom održavanja Ukoliko njena prehrana ne uspije zadovoljiti te potrebe kuja će dojiti svoje mlade na račun vlastitih tjelesnih rezervi a to će rezultirati gubitkom težine i kondicije Ukoliko kuja nema dovoljno mlijeka ili ne može jesti dovoljnu količinu hrane koja joj je potrebna tad je potrebno rano početi s dohranom štenaca kako bi i kuja i štenci dobro napredovali

Količina hrane trebala bi biti redovito postepeno povećavana tijekom prva četiri tjedna laktacije u skladu s kujinim potrebama Kako bi se zadovoljile visoke potrebe laktacije kuji bi trebalo dati ukusnu vrlo probavljivu i koncentriranu hranu u nekoliko manjih obroka ili ad libitum a hrana bi joj trebala biti dostupna i tijekom noći Također joj treba osigurati neograničenu količinu pitke vode kako bi bila dostupna za proizvodnju velikih količina mlijeka

Na proizvodnju mlijeka utječe količina bjelančevina i kvaliteta prehrane pa je važno da je ponuđena dodatna hrana dobre kvalitete Jednostavno povećanje sadržaja prehrambene energije dodavanjem izvora masnoće ili ugljikohidrata nije primjereno Vrste hrane formulirane za rast ili specifično za gestaciju i laktaciju podesne su za hranjenje u ovom periodu

Okot treba postepeno prestajati hraniti dojenjem jer bi prenaglo odvajanje kuje i štenaca moglo dovesti do mastitisa kod kuje te do smanjenja intenziteta rasta kod štenaca Većinu štenaca čvrsta hrana počne zanimati od 3-4 tjedna nadalje iako im male količine mekane hrane mogu biti ponuđene već od drugog tjedna starosti Dob u kojoj će štenci prihvatiti alternativne vrste hrane velikim dijelom ovisi o veličini okota i količini kujinog mlijeka no kujino mlijeko bi trebalo ostati primarnim izvorom hranjivih tvari sve dok štenci ne napune barem četiri tjedna Kad štenci počnu dobro jesti sami kuja može od njih biti odvojena u progresivno dužim vremenskim razdobljima kako bi joj se smanjila količina mlijeka Prestanak dojenja može se završiti između 6-8 tjedana starosti te je preporučljivo smanjiti kujine porcije hrane na razinu njenih potreba prehrane Ipak ako je za vrijeme laktacije kuja izgubila kondiciju treba nastaviti prehranu bogatu hranjivim tvarima i energijom dok ne povrati svoju prijašnju kondiciju

Rast U odnosu na tjelesnu masu životinje koje rastu trebaju puno višu razinu hranjivih tvari Za mlade životinje prehrana mora ne samo osigurati sve hranjive sastojke neophodne za njihovo održavanje već i one koji su potrebni za poticanje brzog rasta i razvoja te kao podrška njihovom aktivnom životnom stilu Specifično govoreći oni imaju veće potrebe za energijom bjelančevinama (koje moraju biti lako probavljive i imati aminokiselinski profil primjeren za rast) vitaminom E te određenim mineralima potrebnim za formiranje kostiju kao što su kalcij i fosfor I količina i uravnoteženost hranjivih tvari dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu a pogreške u prehrani u ovo životno doba mogu imati štetne posljedice naročito na razvoj kostura koje mogu biti dugotrajne i potencijalno ireverzibilne

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

Zbog toga što su dodatne potrebe za prehranom uzrokovane skotnošću relativno male obično ih možemo zadovoljiti jednostavnim povećavanjem količine hrane koju kuja i inače konzumira ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena hranjivim tvarima Ipak u razdoblju kasne gestacije osobito ako je okot mnogobrojan prostor koji zauzima gravidna maternica može biti tako velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane te dolazi do smanjenja apetita U tom slučaju hranjenje koncentriranom vrstom hrane poput one osmišljene za rast i razvoj štenaca može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih češćih obroka

Laktacija predstavlja prehrambeno najzahtjevniji period u životu kuje Tijekom prva četiri tjedna nakon štenjenja ona mora jesti dovoljno da uzdržava i sebe i štence koji brzo rastu Dodatna energija i hranjive tvari koje su joj potrebne iznad njenih normalnih unosa hrane ovise o veličini i starosti okota no vrh je na samom vrhuncu laktacije (tri ili četiri tjedna nakon štenjenja) kada kuja može trebati i do četiri puta veću količinu hrane od njenih normalnih potreba tijekom održavanja Ukoliko njena prehrana ne uspije zadovoljiti te potrebe kuja će dojiti svoje mlade na račun vlastitih tjelesnih rezervi a to će rezultirati gubitkom težine i kondicije Ukoliko kuja nema dovoljno mlijeka ili ne može jesti dovoljnu količinu hrane koja joj je potrebna tad je potrebno rano početi s dohranom štenaca kako bi i kuja i štenci dobro napredovali

Količina hrane trebala bi biti redovito postepeno povećavana tijekom prva četiri tjedna laktacije u skladu s kujinim potrebama Kako bi se zadovoljile visoke potrebe laktacije kuji bi trebalo dati ukusnu vrlo probavljivu i koncentriranu hranu u nekoliko manjih obroka ili ad libitum a hrana bi joj trebala biti dostupna i tijekom noći Također joj treba osigurati neograničenu količinu pitke vode kako bi bila dostupna za proizvodnju velikih količina mlijeka

Na proizvodnju mlijeka utječe količina bjelančevina i kvaliteta prehrane pa je važno da je ponuđena dodatna hrana dobre kvalitete Jednostavno povećanje sadržaja prehrambene energije dodavanjem izvora masnoće ili ugljikohidrata nije primjereno Vrste hrane formulirane za rast ili specifično za gestaciju i laktaciju podesne su za hranjenje u ovom periodu

Okot treba postepeno prestajati hraniti dojenjem jer bi prenaglo odvajanje kuje i štenaca moglo dovesti do mastitisa kod kuje te do smanjenja intenziteta rasta kod štenaca Većinu štenaca čvrsta hrana počne zanimati od 3-4 tjedna nadalje iako im male količine mekane hrane mogu biti ponuđene već od drugog tjedna starosti Dob u kojoj će štenci prihvatiti alternativne vrste hrane velikim dijelom ovisi o veličini okota i količini kujinog mlijeka no kujino mlijeko bi trebalo ostati primarnim izvorom hranjivih tvari sve dok štenci ne napune barem četiri tjedna Kad štenci počnu dobro jesti sami kuja može od njih biti odvojena u progresivno dužim vremenskim razdobljima kako bi joj se smanjila količina mlijeka Prestanak dojenja može se završiti između 6-8 tjedana starosti te je preporučljivo smanjiti kujine porcije hrane na razinu njenih potreba prehrane Ipak ako je za vrijeme laktacije kuja izgubila kondiciju treba nastaviti prehranu bogatu hranjivim tvarima i energijom dok ne povrati svoju prijašnju kondiciju

Rast U odnosu na tjelesnu masu životinje koje rastu trebaju puno višu razinu hranjivih tvari Za mlade životinje prehrana mora ne samo osigurati sve hranjive sastojke neophodne za njihovo održavanje već i one koji su potrebni za poticanje brzog rasta i razvoja te kao podrška njihovom aktivnom životnom stilu Specifično govoreći oni imaju veće potrebe za energijom bjelančevinama (koje moraju biti lako probavljive i imati aminokiselinski profil primjeren za rast) vitaminom E te određenim mineralima potrebnim za formiranje kostiju kao što su kalcij i fosfor I količina i uravnoteženost hranjivih tvari dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu a pogreške u prehrani u ovo životno doba mogu imati štetne posljedice naročito na razvoj kostura koje mogu biti dugotrajne i potencijalno ireverzibilne

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

Kako bi zadovoljili ove visoke potrebe mlade životinje moraju jesti relativno velike količine hrane naspram svoje veličine no njihov je fizički kapacitet za to ograničen malim volumenom njihovih želudaca Zbog toga bi dnevna količina hrane trebala biti podijeljena u

nekoliko manjih obroka kako bi se kompenziralo taj problem a i sama vrsta prehrane mora zadovoljavati određene kriterije Prehrana prilagođena za rast je formulirana kako bi osigurala zadovoljavajući unos energije i prehrambenih tvari u relativno maloj količini hrane i trebala bi biti

bull Koncentrirana

bull Uravnoteženih prehrambenih tvari

bull Ukusna

bull Visoko probavljiva

Većina vlasnika svjesni su toga da je pravilna ishrana neophodna za postizanje normalnog rasta i razvoja kod pasa koji rastu no postoji zajednička tendencija da ih previše hrane (kako bi postigli rapidan rast) ili da prehrani dodaju previše prehrambenih dodataka (kako bi izbjegli klasične simptome nedostatne prehrane) Ipak preveliki unos energije će vjerojatno uzrokovati pretilost u malih pasmina te rapidan rast kod velikih i divovskih pasmina a to može biti pogubno za životinju

Preporučen omjer CaP Odrasle životinje 051 - 21 Životinje u rastu 101 - 151 GestacijaLaktacija 0801 - 151

Optimalan naspram maksimalnog rasta

Maksimum 85 Maksimuma

Mineralna masa kosti Mršavo tkivo tijela Masnoća

Tjel

esni

sas

tav

(kg)

Promjena u omjeru CaP

U pretežno mesnoj prehrani

Ruman(Burag) Želudac Svinjetina Govedina Pluća Srce Bubreg Jetra

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

Cilj bi nam trebao biti dozvoliti štencima da rastu kako bi ispunili svoj genetički potencijal dok su kosti još sposobne rasti Pretjerano brz porast tjelesne mase može dovesti do nepotrebnih stresova na mladi kostur naročito kod brže rastućih velikih i gigantskih pasmina zbog čega mogu biti predisponirani nekolicini različitih poremećaja s višestrukim učincima koji su karakterizirani abnormalnostima rasta i razvoja kostiju Primjeri takvih poremećaja uključuju sindrom osteokondroze displaziju kuka sindrom klimavosti i enostozu (panosteitis) WALTHAM-ove su studije pokazale da hranjenje na razini od približno 85 od ad libitum hranjenja rezultira optimalnim rastom i tjelesnom kompozicijom u pasa Zbog toga je važno slijediti vodiče za prehranu te da su zdravlje i stanje pasa koji rastu redovito pregledani lsquorukama i okomrsquo kako bi se nadgledalo njihovo napredovanje te se mogle napraviti neophodne prehrambene prilagodbe

U nekim slučajevima pretjerani unos prehrambenog kalcija može također uvelike doprinijeti ovim problemima Zbog toga nije mudro pretjerano hraniti pse u pokušaju da bi dosegli maksimalu moguću stopu rasta Mnogo je bolji pristup lagano im ograničiti količinu unosa hrane i na taj im način omogućiti da dosegnu svoju odraslu težinu kroz malo duži period

Predoziranje vitaminima A i D koji su razgradivi u masnoći može također rezultirati u abnormalnostima kostura ali i drugih dijelova tijela pa zbog toga uvijek treba biti pažljiv s dodacima kao što je riblje ulje koje je bogati izvor ovih obaju vitamina Pravilno uravnoteženoj hrani koja je formulirana za rast nije potrebno dodavati prehrambene dodatke u bilo kakvom obliku a nepažljiva uporaba dodataka može biti zaista opasna i rezultirati ozbiljnim poremećajem u hranjivim tvarima sa štetnim posljedicama To vrijedi čak i za velike pasmine zbog toga što su njihove dodatne potrebe zadovoljene povećanim unosom količine hrane kako bi zadovoljili svoje energetske potrebe

Svi štenci rastu veoma brzo u ranim razdobljima života Do dobi od pet ili šest mjeseci starosti većina pasmina dosegne oko 50 svoje zrele odrasle težine Ipak zbog velikih razlika u tjelesnoj težini odraslih životinja različite pasmine nastavljaju rasti u različitim relativnim omjerima pa je većim pasminama potrebno više vremena kako bi dosegle zrelost nego manjim Na primjer patuljasti jazavčar može postići zrelost s oko 9 mjeseci dok je puno vjerojatnije da će Labradorski retriver ili Novofundlanac doseći svoju odraslu tjelesnu težinu sa oko 16 mjeseci za prvu odnosno 2 godine za drugu pasminu Do pojedinačnih razlika može doći zbog različitih čimbenika bilo unutarnjih (na primjer mužjaci pasa su obično teži nego ženke iste pasmine) ili vanjskih (održavanje i prehrana)

Prilikom prestanka dojenja (između 6 i 8 tjedana starosti) energetske potrebe štenaca su obično dvostruko veće od onih odraslih pasa iste pasmine po jedinici tjelesne mase Kako štenci rastu njihove se potrebe progresivno smanjuju pa su do dobi kad štenci dosegnu 40

Omjeri rasta štenaca

Tjel

esna

mas

a (k

g)

Dob (mjeseci)

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

svoje odrasle težine njihove energetske potrebe samo 16 puta veće od potreba za održavanje odraslih životinja Pri 80 njihove odrasle težine štencu je potrebno samo 12 puta više energije nego odraslom psu po jedinici tjelesne mase

Psi koji rastu također imaju puno veće potrebe za bjelančevinama od odraslih pasa Pored potreba za bjelančevinama koje trebaju zamijeniti one razgrađene i izbačene iz svakoga dana štencima koji rastu bjelančevine su potrebne također i za sintetiziranje tkiva za rast Niže navedene aminokiseline potrebne su psima u rastu za njihov optimalan rast i dušičnu uravnoteženost

bull Arginin metionin histidin fenilalanin

bull Isoleucin treonin leucin triptofan

bull Lisin Valin (Taurin)

Važno je da prehrana prilagođena rastu štenaca uključuje sve te aminokiseline u primjerenim količinama kao i da sadrži veće količine dušika kako bi pas mogao sintetizirati aminokiseline i druge spojeve koji sadrže dušik a organizam ih izbacuje Osim toga bjelančevine moraju biti u probavljivom obliku

Minimalna razina preporučenih bjelančevina za rast pasa varira između 11 i 22 od energetskog unosa (ovisno o čimbenicima kao što su klimatski utjecaji pasmina psa te prehrambeni izvor bjelančevina) a smanjuje se s dobi pasa nakon prestanka dojenja(Johnson 1993) Iako bi 12 bjelančevina iz laktalbumina ili sličnog visoko kvalitetnog izvora trebalo podržavati rast u većine mladih pasa (NRC 1985) druga istraživanja sugeriraju da je razina bjelančevina od 15 marginalna za gigantske pasmine poput Velikih Danaca (Nap et al 1991) Ta su istraživanja također ustanovila da prehrana bogata bjelančevinama (33) ne uzrokuje razvoj osteokondroze u pasa

Iako se često misli da će velike količine dodatnih bjelančevina u prehrani štenaca doprinijeti razvoju dobrog tjelesnog stanja i mišića to nije slučaj Umjesto toga bjelančevine koje pas pojede iznad svojih potreba metabolizirat će se za proizvodnju energije ili će biti uskladištene kao salo

Prvih nekoliko tjedana života sve su prehrambene potrebe štenaca zadovoljene majčinim mlijekom te ukoliko je količina mlijeka adekvatna štence nije potrebno ničim dohranjivati Kako se njihovo zanimanje za čvrstu hranu postepeno povećava u plitkoj im se posudi može ponuditi sitno narezana mekana hrana ili suha pseća hrana namoćena u mlijeko ili umak Hrana može biti ista kao i ona ponuđena majci ili neka specijalno pripravljena za rast Nasuprot uvriježenog mišljenja mlijeko nije neophodno u prehrani štenaca koje se prestalo dojiti Nakon što ih se prestalo dojiti sposobnost njihovih organizama da probave

Prehrana štenaca Broj obroka na dan

Vel

ičin

a pa

smin

e

Patuljaste

Male

Srednje

Velike

Divovske

Veličina (mjeseci)

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

laktozu postaje progresivno manje učinkovita te njihovo hranjenje velikim količinama mlijeka može rezultirati proljevom

Većinu štenaca koje se prestalo dojiti može se staviti na raznoliku prehranu ili na jednu kompletnu hranu u dobi između 6-8 tjedana U ovoj je fazi bolje hraniti ih sa četiri manja obroka na dan nego omogućiti im stalan pristup hrani Komercijalne hrane pripravljene specifično za rast idealne su te preporučamo da takvom hranom hranite štence dok ne dosegnu barem 75 svoje odrasle težine

Štencima treba njihovu dnevnu preporučenu količinu hrane podijeliti na četiri ili pet obroka dnevno do oko 10 tjedna starosti a zatim na tri obroka dnevno dok ne dosegnu oko 50 njihove očekivane odrasle tjelesne mase U toj dobi (5-6 mjeseci) hranjenje može biti reducirano na dva puta dnevno Kako se štenac približava svojoj odrasloj težini dnevna dozvoljena količina hrane može postepeno biti podijeljena u jedan ili dva obroka dnevno Ne preporuča se ad libitum hranjenje pasa koji rastu zbog toga što imaju tendenciju previše jesti što može dovesti do pretjerane debljine ili drugih abnormalnosti u razvoju kostura

Prehrana štenaca bez majkeUkoliko majka nema dostatnu količinu mlijeka ili je bolesna ili je pak uginula i leglo je ostalo bez majke možda će biti potrebno štence pojedinačno hraniti i odgajati Bilo bi idealno kada bi mlade ldquousvojilardquo laktirajuća kuja čiji su mladi dovoljno stari da ih se prestane dojiti no to nije uvijek praktična mogućnost Štenci bez majke imaju vitalne potrebe u dva glavna područja a to su osiguravanje odgovarajućeg prostora i prehrana Važne aspekte uzgoja štenaca-siročadi možemo sažeti na sljedeći način

bull U idealnim uvjetima prostor bi trebalo kontrolirati inkubatorom U alternativnom slučaju može se upotrijebiti zagrijana podloga s adekvatnom izolacijom ograđenog prostora

bull U normalnim uvjetima nakon hranjenja majka bi lizanjem ano-genitalnog područja štenaca izazvala refleks pražnjenja crijeva i uriniranja Ta aktivnost može biti stimulirana prinošenjem komadića vlažne pamučne vate na ano-genitalno područje ili jednostavnije pomicanjem navlaženog kažiprsta po području abdomena

bull Između 16-21 dana štencima više nije potrebna stimulacijaza pražnjenje crijeva i uriniranja a od 28 dana kad u potpunosti kontroliraju svoju tjelesnu temperaturu štenci počinju istraživati svoje okruženje i postaju sve neovisniji

Sastav kujinog mlijeka

Voda 764Masnoća 103Bjelančevine 13Laktoza 33Ostalo 2

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

Hrana koju im dajemo mora biti koncentrirani izvor hranjivih tvari baziran na sastavu normalnog mlijeka kuje Kravlje i kozje mlijeko nisu adekvatna zamjena za hranjenje štenaca zbog toga što su količina bjelančevina kalcija i razina masnoće preniske Mnoga zamjenska mlijeka za pse su sada komercijalno dostupna Ona su obično bazirana na kravljem mlijeku koje je modificirano kako bi bilo što sličnije mlijeku kuje Ta mlijeka štencima možemo davati putem male pumpice ili boce za hranjenje štenaca

Mlijeko u prahu bi trebalo prirediti svakoga dana i njime hraniti psiće na tjelesnoj temperaturi (38degC) Životinji hranu moramo davati polako i ne smjemo ju hraniti na silu Treba ponuditi česte manje obroke (barem četiri) kroz cijeli dan Kad ih hranimo iz minijaturne bočice treba povećati rupu na sisaču kako bi se poboljšao protok mlijeka te kako štenac ne bi sisao zrak Kad štenci počnu istraživati svoju okolinu (s oko 3-4 tjedna starosti) možemo uvesti visoko-kvalitetnu hranu za štence Ispočetka je možemo pomiješati s nadomjestkom za mlijeko a kasnije ćemo im je ponuditi zasebno

Stariji psiOpćenito govoreći pse možemo smatrati gerijatričarima jednom kad uđu u završnu trećinu svojeg očekivanog životnog vijeka Cilj hranjenja starijih no inače zdravih životinja je da usporimo ili spriječimo napredovanje metaboličnih promjena povezanih sa starenjem te im na taj način produžimo životni vijek i očuvamo kvalitetu života Ipak starije životno doba može biti povezano s kliničkim bolestima kao što su kronično zatajenje rada bubrega ili bolesti srca za koje pravilna kontrola prehrane može činiti važnu komponentu terapije Kod starijih pasa postoji tendencija ka pretilosti a mjere oralne higijene naročito su važne u starijoj životnoj dobi Slobodan pristup čistoj vodi je neophodan za sprečavanje dehidracije

Kod ljudi starenje je povezano s postupnim smanjenjem energetskih potreba za održavanje organizma (MER) koje je uglavnom jednako smanjenju od 20 potreba za održavanjem mlade odrasle osobe Čini se da je to smanjenje energetskih potreba povezano i sa smanjenjem fizičke aktivnosti i sa smanjenjem mršavog (krtog) tjelesnog tkiva Ipak konstantna fizička aktivnost održavana kroz čitav odrasli život može odgoditi smanjenje MER-a povezano sa starenjem na dva načina kroz povećane vrijednosti potrošnje energije te kroz povišenu bazalnu metaboličnu razinu (BMR)

Na sličan način psi koji stare pokazuju oko 20 smanjenje u MER-u te smanjenje mršave (krte) tjelesne mase naspram sala koje podsjeća na ono u ljudi koji stare po svom obujumu i brzini promjene (Harper 1998a Harper 1998b) Jedno WALTHAM-ovo istraživanje uspoređivalo je energetske potrebe starijih pasa (gt 8 godina) s energetskim potrebama mlađih pasa (lt 6 godina) te je ustanovilo da stariji psi trebaju 21 kcalW075 (W = tjelesna masa) manje nego mlađi psi kako bi održavali tjelesnu težinu a to je jednako 18 smanjenju u dnevnim energetskim potrebama (Taylor et al 1995) Drugo WALTHAM-ovo istraživanje ustanovilo je da za većinu starijih pasa moguće predvidjeti energetske potrebe za održavanje iz jednadžbe MER (kcalday) = 90W075

Pretpostavlja se da su čimbenici za to isti kao i oni u ljudi te nema sumnje da mnogi stariji psi više spavaju vole kraće šetnje i općenito su manje aktivni Preliminarni podaci sugeriraju da psi-radnici pasmine Border Collie koji su aktivni kroz čitav odrasli život ne manifestiraju isti pad MER-a s godinama poput manje aktivnih kućnih ljubimaca iste pasmine Iako pojedini psi mogu imati povećane potrebe za energijom jasno je da mnogi stariji psi riskiraju pretilost ukoliko im energetske zalihe nisu smanjene prema njihovim potrebama Kako se čini da je probavna učinkovitost ostaje ista kod starijih pasa izračunavanje njihovog energetskog unosa je relativno jednostavno i trebalo bi ga bazirati na smanjenju od 20 od energetskih potreba odraslog psa (Harper 1998c)

Tradicionalno postoji vjerovanje da će smanjenje unosa bjelančevina kod starijih životinja smanjiti ldquostresrdquo na njihove bubrežne funkcije te da to može spriječiti ili usporiti napredovanje bubrežnih bolesti Noviji su podaci pak pokazali da ta teorija ne može biti potvrđena Iako stariji psi imaju veću učestalost bubrežnih bolesti od mlađih pasa sve starije životinje nemaju redovno otkazivanje rada bubrega Studije s gerijatričnim psima koji su dobivali ili 18 ili 34 bjelančevinsku prehranu nisu pokazale neke štetne posljedice

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

prehrane s više bjelančevina a smrtnost je u stvari bila veća kod pasa koji su dobivali 18 bjelančevina (Finco et al 1994) Zbog toga nije potrebno rutinski provoditi prehranu sa smanjenim bjelančevinama kod starijih pasa Visoke razine prehrambenih bjelančevina mogu ipak dodatno opteretiti rad bubrega gdje već postoji neki stupanj bubrežnog oštećenja Obratno gledajući prehrana s vrlo niskom razinom prehrambenih bjelančevina može biti povezana s rizikom od proteinske neuhranjenosti a često je i prilično neukusna Općenito govoreći prehrana zdravih starijih pasa trebala bi biti zasnovana na njihovim individualnim potrebama koje će biti povezane s njihovom tjelesnom masom kondicijom i fizičkom aktivnošću Rani klinički i biokemijski znakovi kroničnog zakazivanja rada bubrega morali bi odražavati uvođenje prehrane s kontroliranim sadržajem fosfora i lagano ograničenim sadržajem bjelančevina U pravilu izvori bjelančevina za starije pse trebali bi biti veoma probavljivi i visoke biološke vrijednosti

Iako je moguće indicirati smanjenje prehrambenog natrija kod starijih pasa sa srčanim bolestima ili fosfora kod starijih pasa s bubrežnim bolestima nema dokaza da kod zdravih pasa postoje promjene u potrebama za tim mineralima Ipak biološka prisutnost bakra cinka i mangana može biti smanjena u starijh pasa pa se preporuča da se prehrambene razine ovih minerala povise na približno dvostruku razinu potreba odraslih životinja

Provedeno je malo je istraživanja vitaminskih potreba zdravih starijih pasa no razine vitamina iz grupe B možemo povisiti na približno dvostruku razinu potreba odraslih pasa kako bi kompenzirali njihove moguće povećane gubitke Slično povećanje unosa vitamina E može također biti korisno zbog toga što je on važan prehrambeni antioksidans koji može pomoći pri suzbijanju oksidacijskog stresa za kojeg se smatra da doprinosi procesu starenja

Psi radnici Psi radnici djeluju u velikom rasponu razina aktivnosti i u raznolikim klimatološkim uvjetima od djelovanja kao psi-vodiči za slijepe do povlačenja saonica u polarnim krajevima Sama vrsta hrane i raspored hranjenja koje se koristi u svakom pojedinačnom slučaju uvelike varira obzirom na ulogu u kojoj pas djeluje te prema njegovom pojedinačnom rasporedu rada i obuke Bilo kakvo povećanje u razini fizičke aktivnosti zahtijeva dodatnu energiju kako bi se podržavalo povećanje mišićnog rada no dodatna povećanja moraju biti napravljena zbog elementa stresa koji je povezan s teškom tjelesnom aktivnošću I fiziološki i psihološki stresovi dodatno povećavanju potebe za energijom i određenim prehrambenim tvarima kod pasa koji teško rade

Glavno gorivo za pokretanje mišića pasa koji rade su masnoće i ugljikohidrati Psima trkačima sprinterima poput hrtova potrebne su kratke ali intenzivne koncentrirane provale energije U takvim uvjetima mišićna se vlakna stežu veoma brzo i oslanjaju se uglavnom na ondje dostupnu glukozu kao izvor energije Mišićne zalihe glikogena čine oko 70-80 energije koja je potrebna za takve vrste napora dok ostatak čine masnoće Za ove radne pse prehrana koja osigurava relativno veliku količinu ugljikohidrata može biti primjerena budući im to pomaže da maksimalno uvećaju mišićne zalihe glikogena Korisni izvori ugljikohidrata su kukuruz ječmene pahuljice riža i krumpir Novija su istraživanja pokazala da povećanje masnoće u prehrani također može poboljšati učinak hrtova trkača te sugerira da se optimalni učinak može postići prehranom s relativno visokim sadržajem masnoće (40-50 energije) (Hill and Butterwick 1998)

Prehrana bogata ugljikohidratima nije primjerena većini drugih radnih pasa i može čak i smanjiti njihov učinak Ugljikohidrati mogu pojačati akumulaciju mliječne kiseline u mišićima tijekom produžene aktivnosti pa tako dovesti do oštećenja mišića i premorenosti Za radne pse koji su aktivni kroz duže vremenske periode (izdržljive izvršitelje) energija za kontinuiranu razinu mišićne aktivnosti postiže se kroz aerobnu oksidaciju masnih kiseline s time da masnoće osiguravaju oko 70-90 potrebne energije a ugljikohidrati ostatak Psima koji djeluju u ovakvoj vrsti rada može koristiti obuka uz prehranu visoke razine masnoće To također vrijedi i za pse koji djeluju u surovom okruženju (poput pasa koji vuku saonice ili su spasioci iz snježnih lavina) gdje je dodatna energija potrebna kako bi se održavala tjelesna

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

temperatura ali i za povećanu mišićnu aktivnost Za većinu drugih radnih pasa optimalni prehrambeni omjer masnoća i ugljikohidrata nalazi se negdje između ovih krajnosti

Potrebe za bjelančevinama kod pasa koji teško rade mogu biti malo povećane iznad razine održavanja no nema dokaza koji bi indicirali da bi prehrana bogata bjelančevinama pospješivala bolji mišićni razvoj Čak što više nedavna su istraživanja pokazala da trkaći psi iz pasmine hrtova trče brže (01 msek) na 500 m kada ih se hrani hranom umjereno bogatom bjelančevinama (24 energije) naspram prehrane bogate bjelančevinama (36 energije) (Hill et al 1998) Stres zbog fizičke aktivnosti može uvećati potrebe za specifičnim aminokiselinama i bio je povezan s anemijom Kvalitetan izvor bjelančevina neophodan je za pse koji rade

Malo se zna o potrebama za vitaminima i mineralima kod pasa koji teško rade no možda postoji veća potreba za željezom zbog njegovog udjela u proizvodnji hemoglobina i prijenosu kisika Na sličan način su možda povišene i potrebe za vitaminom E i selenom zato što oni djeluju kao antioksidanti i štite stanične membrane od oštećenja uključujući i stanice crvenih krvnih zrnaca Ipak ako je prehrana nutritivno uravnotežena te će se povećane potrebe zadovoljiti kada pas bude konzumirao više hrane kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe

Količina energije potrebne psima koji rade ovisi o klimatskim uvjetima količini aktivnosti i vrsti posla koju rade Pas koji prelazi velike daljine u sklopu svog rada može trebati čak dva do tri puta veće porcije od onih potebnih za normalno održavanje odraslih pasa WALTHAM-ova istraživanja pokazala su da su energetske potrebe u kcaldnevno trkaćih pasa pasmine hrt od 155W075 mdash 175W075 Potrebe trkaćih haskija su 130W075 mdash 200W075 za vrijeme obuke a 300W075 mdash 900W075 za vrijeme utrke na duge pruge Za prosječnog radnog psa procjenjuje se da je dnevna potrošnja energije povećana za oko 10 za svaki dodatni sat aktivnosti odnosno za svakih protrčanih 5 km Alternativno energetske potrebe (kcaldnevno) možemo izračunati kao 125W075 za umjerene aktivnosti i 175W075 za naporne aktivnosti

Bez obzira na povećane potrebe za energijom neki psi mogu smanjiti sam unos hrane zbog prevelikog umora Kako bi se to kompenziralo prehrana bi trebala biti koncentrirana ukusna i vrlo probavljiva Takva je vrsta hrane manjeg volumena što je znatna prednost za pse koji rade Osim što su idealan izvor energije za većinu pasa koji rade masnoće su odličan način za povećanje energetske gustoće gotove hrane a možemo koristiti i masnoće i bjelančevine kako bi poboljšali okus hrane

Kad rad pasa nije prenaporan njihove dodatne potrebe mogu biti zadovoljene jednostavno davanjem veće količine prehrambeno uravnotežene pseće hrane Pri većim razinama napora preporučuje se koncentriraniji izvor energije i prehrambenih tvari a u tom je slučaju idealna kompletna gotova hrana formulirana za aktivne pse Prehrambene potrebe će se razlikovati u danima kada psi odmaraju ili ih se obučava a količina hrane mora biti primjerena aktivnostima koji provode U vrijeme odmora najprimjerenija je manja porcija iste hrane koja se inače koristi

Psi koji rade trebali bi dobiti samo manji koncentriran obrok prije samog rada budući pun želudac umanjuje učinak Ukoliko je period rada produljen dodatni manji obrok može im biti ponuđen za vrijeme odmora Glavni bi obrok trebao sadržavati dvije trećine dnevne porcije te ga treba sačuvati za poslije rada Ukoliko je rad veoma naporan psu bi trebalo dozvoliti jedan sat odmora prije hranjenja Kako bi se spriječila dehidracija psima koji rade bi uvijek trebalo omogućiti neograničen pristup vodi

BibliografijaBurger IH and Johnson JV (1991) Dogs large and small - the allometry of energy requirements within a single species Journal of Nutrition 121 S18-S21

Burger IH (1994) Energy needs of companion animals Matching food intakes to requirements throughout the life cycle Journal of Nutrition 124 S2584-S2593

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

Burger IH (1995) Updated feeding recommendations for the canine diet WALTHAM viewpoint WALTHAM Focus 5(3) 32

Harper EJ (1998a) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and energy intakes in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2623S-2626S

Harper EJ (1998b) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing bodyweight and body composition in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2627S-2631S

Harper EJ (1998c) Changing perspectives on ageing and energy requirements Ageing and digestive function in humans dogs and cats Journal of Nutrition 128 2632S-2635S

Hill RC and Butterwick RF (1998) New developments in the nutrition of racing greyhounds International Canine Sports Medicine Symposium Vol 14 pp 12-14

Hill RC Lewis DD Scott KC Sundstrom D and Butterwick RF (1998) Increased dietary protein slows racing greyhounds 16th Annual ACVIM Forum Proceedings No 179 p 732

Johnson JV (1993) Protein requirements of dogs Waltham International Focus 3(1) 9-14

Nap RC Hazewinkel HAW Voorhout G Van den Brom WE Goedegebuure SA and VanrsquoT Kloosters ATh (1991) Growth and skeletal development in Great Dane pups fed different levels of protein intake Journal of Nutrition 121 S107-S113

National Research Council (1985) Nutrient Requirements of Dogs National Academy Press Washington DC

Taylor EJ Adams C and Neville R (1995) Some nutritional aspects of ageing in dogs and cats Proceedings of the Nutrition Society 54 645-656

Poboljšavanje imunološke reakcije štenacaSve su životinje izuzetno osjetljive na infektivne bolesti u određenim životnim razdobljima Iako od novorođenčadi postoji određeni stupanj zaštite koja im je prenesena od majke ili kroz mlijeko ili kroz krv izmijenjenu u maternici taj se imunitet progresivno smanjuje dok novorođenče čeka na sazrijevanje svog vlastitog imunološkog sustava Za to je vrijeme izloženo velikom riziku od infekcija

Zna se da stres doprinosi razvoju bolesti Također čimbenici kao što su društvo i okolina mogu utjecati na predispoziciju na bolest te na loše zdravlje Tijekom svoje prve godine života štenci će se susresti s cijelim nizom stresnih situacija koje mogu utjecati na rad njihovog imunološkog sustava a možda i povećati njihovu predispoziciju za infekcije Uz sve te potencijalno stresne situacije zdrav imunološki sustav je vrlo važan a naročito tijekom prve godine života Potencijalno stresne situacije su

bull Prestanak dojenja

bull Napuštanje uzgajivača i dolazak u novi dom

bull Prvi susret s djecom

bull Posjete veterinaru zbog pregleda cijepljenja tretmana protiv glista i buha

bull Nakon prvih cijepljenja štenac je predstavljen ostatku svijeta na primjer na obuci za štence

bull Sterilizacija

bull Formalna obuka pasa

bull Godišnji odmori

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

bull Putovanja

bull Posjeta psetarnicama i boravak u njima bez vlasnika

bull Pretjerano vježbanjenedovoljno vježbanje

bull Gutanje nepoznatih predmeta i krađa hrane

bull ldquoNervozne fazerdquo

bull Rast

Nedavna WALTHAM-ova istraživanja pokazuju da dodavanje antioksidanskog koktela hrani štenaca koje se prestalo dojiti unapređuje njihovu humoralnu imunu reakciju (Devlin et al 2000) Četrnaest štenaca dviju različitih pasmina (Labradorskih retrivera i Greyhounda) dobivalo je ili standardnu hranu ili hranu obogaćenu dodavanjem antioksidanata od kad ih se prestalo dojiti S 8 tjedana i s 12 tjedana starosti štenci su primili svoja redovna cjepiva ili su docijepljeni pojedinačno i redom protiv štenećaka adenovirusa tipa 2 i parvovirusa koristeći uobičajenu kombinaciju cjepiva Analize specifičnih uzoraka antitijela na parvovirus štenećak i adenovirus mjerene u različito vrijeme prije i poslije cijepljenja pokazale su da su psi koji su dobili antioksidante ranije reagirali na antigene cjepiva

Očito postoje značajni povoljni učinci na kinetiku imunološke reakcije štenaca kad se njihova prehrana dopuni prikladnim koktelom antioksidanata Sve u svemu čini se da štenci koji dobivaju antioksidantski nadomjestak brže reagiraju na strana antitijela unešena putem cjepiva Ovo istraživanje ima veliki potencijal i za veterinare i vlasnike ndash postoji mogućnost optimiziranja učinkovitosti rasporeda cijepljenja Uz to potreban je dodani rad kako bi se moglo vrednovati primjenu antioksidacijskog koktela bez dodatnog utjecaja starenja imunog sistema i drugih intrinzičnih čimbenika uključujući i spol i genetski postav životinje

Preliminarni WALTHAM-ovi podaci pokazali su da se dodavanjem antioksidanata prehrani uspjelo poboljšati reakcije na cjepiva protiv antiparvo- i adenovirusa te protiv štenećaka kod štenaca različitih pasmina Na osnovu toga može se pretpostaviti da bi vrste gotove hrane koje poboljšavaju imunitet mogle pomoći kod životinja koje izgledaju zdravo ali im imunološki sustav funkcionira lošije od optimalnog a poglavito kod pasmina koje slabo reagiraju Niz vanjskih čimbenika može utjecati na taj ishod Istraživanje Devlin et al (2000) pokazuje da je prehrana jedno od područja na čiji se ishod može pozitivno utjecati

BibliografijaDevlin P Koelsch S Heaton PR Charlton CJ OReilly JD Smith BHE Harper EJ Effect of antioxidant supplementation on the immune response in weaned puppies (2000) Proc 18th ACVIM forum 738

Mehanizmi i manifestacije starenja kod pasaSadržaj

1 Molekularni mehanizmi starenja

2 DNK i napadi slobodnih radikala

3 Prehrana pasa i oštećenja DNK

4 Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi

5 Bibliografija

Molekularni mehanizmi starenja U osnovi lsquostarenjersquo predstavlja akumulaciju štetnih metaboličkih procesa unutar stanica i tkiva tzv starosnih promjena koje povećavaju rizik od smrti Starosne promjene možemo

pripisati rastu i razvoju genetskim manama utjecajima okoline bolesti kao i samom urođenom procesu starenja Na molekularnoj razini proces starenja povezan je s nizom događaja uključujući oštećenja izazvanih reakcijama slobodnih radikala i oksidacijskim stresom smanjenim funkcioniranjem imunološkog susatava genima starenja te kromosomskim promjenama

DNK i napad slobodnih radikalaIako su oksidacija te proizvodnja slobodnih radikala i reaktivnih vrsta koje sadrže kisik sastavni dio života slobodni radikali su korisni samo onda kad su proizvedeni u točno potrebnim količinama na pravom mjestu i u pravo vrijeme Promjene koje dovode do neuravnoteženosti slobodnih radikala mogu dovesti do peroksidacije lipida stanične smrti i genetičkog oštećenja Sve veći broj podataka iz eksperimentalnih kliničkih i epidemioloških ispitivanja pokazuje da su slobodni radikali i ROS uključeni u razvoj različitih bolesti ukljućujući i rak artritis te sam proces starenja (Halliwell 1997 Harman 1994)

Postoji niz unutarnjih mehanizama za smanjenje utjecaja potencijalno štetnih slobodnih radikala Primarna antioksidacijska obrana uključuje stanične enzimske sustave (npr katalaze i glutationske peroksidaze) vitamine (E i C) i druge mikro-hranjive tvari (npr karotenoide i polifenole) Sekundarna antioksidacijska obrana uključuje procese odstranjivanja i obnavljanja koji uklanjaju oštećenja nastala djelovanjem slobodnih radikala na DNK proteine i lipide Budući su antioksidacijske obrane ili proizvedene unutar tijela ili potječu iz prehrane učinkovito djelovanje antiokisdacijskog obrambenog sustava je veoma ovisno o optimalnom djelovanju tjelesnog metabolizma i prehrane Ipak bez obzira na te obrambene sustav unutar stanice i dalje dolazi do oštećenja te se pretpostavlja da akumulacija neobnovljenog DNK te niz poremećaja povezanih s procesom starenja mogu pridonijeti istome

Do danas su brojna epidemiološka istraživanja naglasila važnost konzumiranja prehrambenih proizvoda bogatih antioksidantima na taj način podržavajući hipotezu da prehrambeni proizvodi bogati antioksidantima potencijalno pozitivno utječu protiv

Reduciranje DNK oštećenja kod pasa

Endogena Egzogena

Bez dodataka S antioksidacijskim koktelom

degenerativnih poremećaja kao što je na primjer rak uzrokovan povećanim oštećenjima DNK (Ames 1983)

Prehrana pasa i oštećenja DNK U WALTHAM-u su već dokazana pozitivna djelovanja prehrambenih antioksidanata u preveniranju oštećenja DNK kod mačaka (WALTHAM Focus 113) a nedavno su WALTHAM-ovi znanstvenici razvili sustav za mjerenje DNK oštećenja unutar kontrolne skupine odraslih pasa i eksperimentalne skupine odraslih pasa koja dobiva antioskidante

U tom su istraživanju dvije skupine od 20 pasa različitih pasmina izjednačenih po dobi i spolu održavane na određenoj tjelesnoj težini pomoću uravnotežene prehrane s time da je jedna skupina u trajanju od 3 mjeseca dobivala jedinstvenu mješavinu prehrambenih oksidanata za koje se očekuje registracija patenta Zaštitni učinci prehrambenog antioksidacijskog dodatka na DNK postali su vidljivi u eksperimentalnoj skupini već unutar

dva mjeseca od početka dodavanja prehrani

Mjerena su dva parametra DNK oštećenja Prvo je endogeno ili prirodno oštećenje koje se mjeri na leukocitima pasa a daje nam indikaciju razine oštećenja DNK koja se prirodno događaju unutar tijela Drugo egzogeno odnosno oštećenje DNK izazvano je zbog H2O2 koje odražava antioksidacijski status ili otpornost stanica na umjetno izazvano DNK oštećenje Podaci su pokazali da prije mjerenog dodavanja antioksidanata (mjesec 0) nije postojala značajna razlika u oba tipa DNK oštećenja u bilo kojoj od dvije skupine pasa

Dva mjeseca nakon početka dodavanja AOX dodatka mjerenjem su pokazana značajna smanjenja i u endogenom i u egzogenom oštećenju DNK Kod skupine koja je dobivala AOX dodatak (Prikaz 1) ustanovljeno je 26 manje oštećenje u mjerenju endogenih te 17 manje u mjerenju egzogenih oštećenja

Na osnovu tih podataka pokazali smo da možemo značajno povećati antioksidacijski status te nam je istovremeno bilo moguće značajno smanjiti i endogeno i egzogeno oštećenje DNK

Promjene u imunom sustavu pasa Promjene kod labradorskih retrivera starih osam godina

Manje od 8 Više od 8 Dob (godine)

Dakle jasno je vidljivo da je smanjenje oštećenja DNK moguće kada je prehrani pasa dodana jedinstvena WALTHAM-ova mješavina antioksidanata Učinci ovog prehrambenog dodatka mogu ukazivati na smanjenu osjetljivost na degenerativne poremećaje uključujući sam proces starenja To se postiže kroz reduciranje osjetljivosti DNK na oštećenja izazvana djelovanjem slobodnih radikala koje vodi mogućem povećanju razine obnavljanja DNK

Promjene u djelovanju imuniteta povezane s dobi Danas dobro znamo da je ljudsko starenje povezano s promjenama imunološkog kapaciteta koje doprinose povečanoj učestalosti upala i tumora kod starijih ljudi U WALTHAM-u je nedavno testirana mogućnost da je starenje kućnih ljubimaca također povezano s promjenama u djelovanju imuniteta U tom smo istraživanju ispitivali kako su se količina leukocita i proizvodnja imunoglobulina mijenjale s dobi pasa

U ovom smo istraživanju analizirali uzorke krvi 122 labrador retrivera u dobi od sedam mjeseci do 14 godina Kao i u sličnom istraživanju kod mačaka ustanovili smo znatno smanjenje CD4 stanica koje je povezano s dobi a to je popraćeno povećanjem CD8 stanica te manjim omjerom CD4CD8 stanica Postotak CD3 stanica se također povećao s dobi a diskriminantna analiza podataka za CD3 i CD8 stanice identificirala je dvije različite skupine pasa one u dobi od 7 mjeseci do 8 godina te one starije od 8 godina (Prikaz 2) Nije postojala nikakva veza između dobi i CD14 stanica B markera stanične površine održivosti limfocita ili relativnog postotka limfocita monocita i granulocita

Promjene u podskupinama leukocita uočene u ovom WALTHAM-ovom istraživanju podudaraju se s onim što se zna da se događa kod ljudi to jest da je starenje karakterizirano smanjenjem CD4 stanica povećanjem CD8 stanica te obrnutim omjerom CD4CD8 stanica Osim toga učinci starenja na djelovanje imuniteta kod pasa postaju vidljivi oko osme godine starosti barem kod labrador retrivera a to možemo smatrati nagoviještanje početka lsquozrelih godinarsquo Razumijevanje kako te promjene doprinose procesu starenja kao i riziku infektivnih i neoplastičnih bolesti kod starijih mačaka i pasa predstavlja jasnu podlogu za poboljšanje zdravlja starijih životinja te produženje njihovog životnog vijeka

Bibliografija Halliwell B (1997) Antioxidants and human disease a general introduction Nutr Rev 55 S49-S52 Harman D (1994) Free-radical theory of aging Increasing the functional life span Ann NY Acad Sci 717 1-15 Ames BN (1983) Dietary carcinogens and anticarcinogens Science 221 1256-1264

Prehrambeni antioksidanti Sadržaj

1 Formiranje slobodnih radikala

2 Antioksidacijski sustav

3 Oksidacijski stres

4 Prehrambeni antioksidanti

5 WALTHAM-ova istraživanja

6 Bibliografija

Posljednjih se godina razvila povećana svijest o ulozi oksidacijskih oštećenja i u procesu starenja i u patofiziologiji određenog broja bolesti Oksidacijska oštećenja nastaju prvenstvno kao rezultat prevelikog i nekontroliranog formiranja lsquoslobodnih radikalarsquo Iako slobodni radikali mogu nastati kao posljedica normalnih fizioloških procesa oni također mogu biti stvoreni nakon ozljeda bolesti ili izloženosti određenim utjecajima okoline poput radijacije ili onečišćenja otrovnim tvarima

Formiranje slobodnih radikala Slobodni radikal je bilo koji atom ili molekula sposobna postojati samostalno a koja sadrži jedan ili više elektrona koji nisu u paru u svojoj vanjskoj orbiti Najjednostavniji slobodni radikal je atom elementa vodika no drugi uključuju superokside hidroksil tiyl i peroksil Fraza lsquoreaktivne vrste koje sadrže kisikrsquo (lsquoreactive oxygen speciesrsquo) često se koristi za opisivanje svega onoga što je sposobno uzrokovati oksidacijska oštećenja Slobodni radikali i reaktivne vrste koje sadrže kisik su veoma nestabilne i aktivno traže partnera za elektrone bez para Privlače elektrone iz okolnih molekula te tako stvaraju nove slobodne radikale a u nekim slučajevima to ima lančani učinak Taj je proces poznat pod imenom lsquobiološko povećanjersquo (Passwater 1993)

Slobodni radikali su sastavni dio aerobnog metabolizma živih organizama Oni nastaju kao rezultat fizioloških i patoloških procesa Mogu biti namjerno stvoreni za izvršavanje bioloških funkcija kao što je mikrobicid u fagocitnim stanicama ili mogu nastati kemijskom slučajnošću a tada pokazuju destruktivno ponašanje (Halliwell 1994) Bez obzira na to kojim su mehanizmom nastali ukoliko proizvodnja i uklanjanje slobodnih radikala nisu kontrolirane njihova kemijska reaktivnost može uzrokovati oštećenja svih staničnih makromolekula Oksidativna oštećenja mogu dovesti do promjena u strukturi staničnih membrana staničnog DNK i drugih staničnih komponenti te uzrokovati poremećaje u normalnim fiziološkim procesima Promjene u strukturi DNK uključene su u početne i promotivne faze karcinogeneze Složeni sustav za antioksidacijsku obranu razvio se iz potrebe za suprotstavljanjem pretjeranim i neodgovarajućim oštećenjima

Antioksidacijski sustav Antiokskidanti koje često zovu lsquočistači slobodnih radikalarsquo čine glavnu obranu tijela protiv oksidacijskog stresa i štite stanične membrane i citosolične komponente od oštećenja izazvanih djelovanjem slobodnih radikala Antioksidant može neutralizirati slobodni radikal dajući mu elektron a da i sam ne postane aktivni slobodni radikal Odgovorni su za zaustavljanje lančanog učinka oštećenja izazvanih od strane slobodnih radikala te igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja i cjelovitosti pojedinačnih stanica

Antioksidanti prirodno nastaju u tijelu ili se konzumiraju u prehrani U sustavima sisavaca antioksidacijski enzimski sustavi poput superoksidne dismutaze i glutationske peroksidaze aktivno preveniraju stvaranje novih radikalnih vrsta Drugi antioksidanti uključujući i hranjive tvari poput vitamina E vitamina C i taurina mogu zarobiti radikalne vrste a u nekim slučajevima i povećati učinak drugih antioksidanata Neke hranjive tvari poput cinka mangana željeza selena i bakra mogu činiti sastavni dio antioksidacijskih enzimskih sustava

Oksidacijski stres Do oksidacijskog stresa dolazi kada brzina nastajanja reaktivnih vrsta koje sadrže kisik nadvlada raspoložive antioksidacijske obrambene mehanizma tijela a to može rezultirati oštećenjem stanice ili tkiva Ta neuravnoteženost može rezultirati ili zbog povećane izloženosti oksidantima ili zbog smanjenog kapaciteta antioksidanata (Sohal and Weindruch 1996)

Prehrambeni čimbenici poput prehrane bogate višestruko nezasićenim mastima mogu uzrokovati oksidacijski stres koji povećava potrebe za antioksidantima naročito vitaminom E Osim toga sposobnost životinje da pokrene obranu protiv oksidacijskog stresa može se

smanjiti ukoliko je razina prehrambenih vrijednosti kompromitirana (Harman 1956) Do pretjeranog nastajanja slobodnih radikala može doći u slučajevima kada je aerobno stanično disanje povećano ili nakon izloženosti određenim čimbenicima iz okoliša Među ne-prehrambenim izvorima oksidacijskog stresa su ultra-ljubičasto svjetlo radijacija zagađenje anestezija upale fizičke ozljede i stres

Uravnoteženost između slobodnih radikala i antioksidanata je vrlo važan čimbenik u određivanju dužine života (Shigenaga et al 1994) Kod ljudi oksidacijski stres je također impliciran u patogenezi čitavog niza bolesti uključujući rak aterosklerozu arteriosklerozu upalne bolesti poput reumatičnog artritisa katarakta makularne degeneracije povezane s dobi te bolesti centralnog živčanog sustava poput Parkinsonove bolesti bubrežnih bolesti i astme (Davies 1995) Iako sva ova stanja ne pogađaju pse i mačke to pokazuje da možemo očekivati da će određen broj bolesti povezanih sa starenjem kućnih ljubimaca imati komponentu oksidacijskog stresa u sebi

Prehrambeni antioksidanti Određene hranjive tvari i druge prehrambene komponente imaju antioksidacijska svojstva i mogu imati zaštitnu ulogu protiv bolesti u čiju je patogenezu uključen oksidacijski stres

Vitamin C Vitamin C je supstanca topiva u vodi a za njega se vjeruje da je jedan od najvažnijih antioksidanata u izvanstaničnim tekućinama To je vjerojatno jedan od najučinkovitijih i najmanje otrovnih antioksidanata topivih u vodi identificiranih u sustavima sisavaca Većina sisavaca sintetizira vitamin C de novo s izuzetkom primata ljudi i zamoraca (Taylor et al 1995)

Vitamin C je identificiran kao antioksidant koji prekida lance i svladava radikale te je veoma učinkovit u priječenju peroksidacije lipida inicirane radikalima peroksila (Sies and Stahl 1995)

bull Zamorci koji su konzumirali 660 mg vitamina C dnevno pokazali su značajno povećanje u svom globalnom antioksidacijskom kapacitetu a dokazan je također i pozitivan učinak kod oksidacije hepatičkog lipida i bjelančevina (Barja 1994)

bull Oksidacijska oštećenja DNK u spermi pokazuju jaku obrnutu povezanost s razinama vitamina C u ljudskoj sjemenoj tekućini (Arking 1991)

bull Epidemiološki dokazi sugeriraju da vitamin C ima pozitivan učinak protiv razvoja gastritičnog raka (Dyke 1994)

bull Smanjene razine vitamina C su uočene kod pasa-spasilaca i trkaćih pasa koji su izloženi visokim razinama oksidacijskog stresa uzrokovanog vježbanjem (Grandjean 1996)

Vitamin E Vitamin E je zajednički naziv za nekoliko biološki sličnih spojeva nazvanih tokoferoli i tokotrienoli koji dijele istu biološku aktivnost (Papas 1991) Najvažniji biološki oblik vitamina E u životinjskim i ljudskim tkivima je d-l-alfa-tokoferol Vitamin E ne može biti sintetiziran de novo te zbog toga njegove koncentracije u tkivu i plazmi odražavaju njegovu koncentraciju u prehrani

Vitamin E je topiv u masnoći glavni je antioksidant u staničim membranama te štiti višestruko nezasićene masne kiseline od oksidacije Vitamin E štiti protiv gubitka cjelovitosti staničnih membrana Gubitak te cjelovitosti negativno utječe na funkcije stanica i organela (Lippman 1981)

bull Nedostatak vitamina E je povezan s akumulacijom naslaga lipofuskina koje su indikator auto-oksidacije staničnih organela uzrokovane slobodnim radikalima

bull Ispitivanja na ljudima pokazala su da je uzimanje 2-ambo-a-tokoferola pri dozi od 800 mg na dan imalo pozitivan učinak na imunološku snagu (Chen 1986 Meydani and

Tengerdey 1991) Calves je [prehrani] dodavao 125-500 mg a-tokoferola i dobio je sličnu reakciju (Chen 1986)

bull Prosječna veličina stanica szlig1- i szlig2- limfocita mladih miševa povećala se dodavanjem vitamina E (Borhee 1993) Ipak taj učinak postaje sve promjenjiviji kod starije dobi Serumi uzeti od pasa hranjenih hranom u kojoj je manjako vitamin E i selen pokazali su značajno prigušenu in vitro imunu reakciju

Treba pojasniti mehanizme odgovorne za različite učinke snaženja imuniteta od strane

vitamina E no smatra se da taj učinak djeluje kroz antioksidacijska svojstva vitamina E koji održava funkcionalni integritet stanica odgovornih za imunitet naročito neutrofila

Karotenoidi Karotenoidi su skupina crvenih narančastih i žutih pigmenata koje možemo naći u hrani biljnog podrijetla naročito u voću i povrću kao i u tkivima životinja koje jedu te biljke Oni su spoj lipofila koji mogu djelovati kao snažni antioksidanti Neki karotenoidi su preteče vitamina A no to njihovo svojstvo nije povezano s njihovom antioksidacijskom aktivnošću

Među važne prehrambene karotenoide ubrajamo b-karoten lutein i licopen B-karoten je snažan u svladavanju kisika slobodnog radikala unutar lipidne faze staničnih sustava (Langseth 1995) Uzimanje β-karotena u prehrani povezano je s smanjenim rizikom raka pluća (Langseth 1995)

Razine vitamina E koje odražavaju unos vitamina E u prehrani pasa

Kontrolna grupa Grupa na test-prehrani

4 tjedna 6 tjedana 9 tjedana

Minerali u tragovimaSelen je neophodan dio antioksidanta selenoenzima glutationske peroksidaze (Chen 1986) Kod ljudi je uočena povezanost između smanjenog statusa selena i aktivnosti glutationske peroksidaze (Chen 1986 Foster and Zhang 1995)

Bakar cink i mangan su također važni minerali u tragovima Oni čine sastavni dio antioksidacijskih metalo-enzima Cu-Zn-superoksidne dismutaze i Mn-superoksidne dismutaze Ovi enzimi čine prvu liniju obrane protiv aktiviranih vrsta koje sadrže kisik Dokazano je da nedostatak ovih minerala u tragovima rezultira smanjenom aktivnošću njihovih relevantnih enzima (Olin 1995 Taylor et al 1988)

Taurin Taurin je neobična amino-kiselina koju možemo naći u velikom broju raznih životinjskih vrsta Ne smatra se esencijalnom prehrambenom tvari za psa koji je za razliku od mačke sposoban sintetizirati zadovljavajuće količine taurina iz njegovih amino-kiselinskih preteča kako bi zadovoljio svoje normalne potrebe

Smatra se da taurin štiti stanične membrane od otrovnih komponenti uključujući i slobodne radikale U različitim je eksperimentalnim sustavima dokazano da taurin djeluje i kao direktan i kao indirektan antioksidant (Wright et al 1986) Pretpostavlja se da kao indirektan antioksidant taurin stabilizira membrane plazme te na taj način prevenira povećanja propusnosti membrane uzrokovana oksidantima (Tower 1968 Read and Welty 1963)

bull Dokazano je da u fiziološkim koncentracijama taurin djeluje kao antioksidant štiteći alveolarne makrofage (alveolar macrophages) štakora od oštećenja oksidanata (Banks et al 1992)

bull Taurin također ima sposobnost zaštititi bronhiole od oksidacijskih povreda izazvanih

bull izloženosti NO2 (Gordon et al 1986)

Razine taurina koje odražavaju unos taurina u prehrani pasa

Kontrolna grupa Grupa na test-prehrani

Početno stanje 4 tjedna

Interakcije među antioksidantima Pored svojih individualnih učinaka prehrambeni antioksidanti mogu djelovati sinergično s učinkom međusobnog pošteđivanja u borbi protiv oksidacijskog uništavanja

bull In vitro vitamin C pospješuje antioksidacijski učinak vitamina E tako što reciklira vitamin E nakon što ovaj neutralizira peroksilne radikale Taj sinergizam još nije jasno dokazan in vivo

bull Vitamin E može od oksidacije zaštititi antioksidant β-karoten a možda možda ga i pošteđuje Smatra se da vitamin E štiti kemijske veze β -karotena od oksidacije Uočeno je da kombinacija ovih prehrambenih tvari sinergički inhibira peroksidaciju lipida izazvanu peroksilnim radikalima u jetri štakora (Machlin 1994) Zbog toga je za očekivati da bi nedostatak vitamina E ugrozio antioksidacijski integritet β -karotena

bull Čini se da vitamin E i mineral selen djeluju sinergički Trenutačno se smatra da vitamin E i selen preko glutationske peroksidaze djeluju kao dio višedjelnog antioksidacijskog obrambenog sustava Taj sustav štiti stanice od štetnih učinaka raktivnog kisika i drugih slobodnih radikala koji iniciraju oksidaciju višestruko nezasićenih membrana fosfolipida i bjelančevina (Arking 1991 Emerit and Chance 1992 Halliwell 1994)

WALTHAM-ova istraživanja Research Uloga prehrambenih antioksidanata u prehrani kućnih ljubimaca trenutno je važno područje WALTHAM-ovih istraživanja

Antioksidacijski status Metode vrednovanja ukupnog antioksidacijskog statusa (TPAO) i aktivnosti superoksidacijske dismutaze eritrocita (SOD) potvrđene su kod pasa i korištene za određivanje tipičnog raspona vrijednosti kod zdravih pasa (Harper et al 1999) Prosječna SOD aktivnost eritrocita znatno se razlikovala između pasa muškog i ženskog spola no nije bilo neke uočljive veze između dobi i TPAO ili SOD aktivnosti Razlike među pasmina bile su očigledne s time da su beagle-i imali znatno niži TPAO status i SOD aktivnost od labradorskih retrivera i Yorkshire terijera

Feritin je spremišna bjelančevina s visokom sklonošću spajanja sa željezom a ima važnu ulogu u u tjelesnom antioksidacijskom obrambenom sustavu On održava željezo u sigurno ograničenom obliku i spriječava reaktivne oblike željeza u sudjelovanju u Fentonovim reakcijama koje mogu dovesti do oksidacijskih oštećenja Razvijen je i provjeren imuno-test povezanih enzima (ELISA) za određivanje razine cirkulirajućeg feritina kod pasa (Skinner et al 1999a Skinner et al1999b) Koristeći ovu metodu određeni su kontrolni rasponi za zdrave pse

Ceruloplazmin je kuproenzim koji ima nekoliko funkcionalnih uloga unutar tijela Kako je to bjelančevina koja služi kao spremište bakra pomaže zaštiti protiv katalitičke sposobnosti slobodnih iona bakra koje mogu dovesti do oksidacijskih oštećenja U slučaju traume ceruloplazmin također potpomaže pretvaranje pro-oksidirajućeg ferusnog željeza u njegov sigurniji ferični oblik Kolorimetrična metoda određivanja aktivnosti ceruloplazminske oksidaze u pasa je provjerena i korištena u utvrđivanju njegovih normalnih raspona kod zdravih pasa (Charlton et al 1999a Charlton et al 1999b)

Prehrambeno nadopunjavanjePokusna hranjenja u WALTHAM-u su pokazala da prehrambeno nadopunjavanje određenim antioksidacijskim prehrambenim tvarima može značajno povisiti antioksidacijski status kod psa Koncentracije i vitamina C i taurina u plazmi znatno su se povisile kod pasa

koji su dobivali prehrambeno uravnoteženu i kompletnu gotovu hranu nadopunjenu potrebnim prehrambenim tvarima Slično tome ustanovljeno je da šestotjednonadopunjene prehrane vitaminom E u količini od 100 IU dnevno znatno povećava status vitamina E u plazmi odraslih pasa Taj se učinak održao nekoliko tjedana nakon što je nadopunjavanje vitaminom E prestalo (Harper and Alblas 1999)

Tjelovježba i oksidacijski stres Učinci tjelovježbe na plazmine TBARS (reaktivne supstance na tiobarbituratnu kiselinu) koji su dobro potvrđen marker peroksidacije lipida in vivo vrednovane su kod zdravih odraslih pasa (Obra et al 1999) Nakon 20-minutnog perioda intenzivne tjelovježbe izmjereno je znatno povećanje u plazminim TBARS-ima (22) što sugerira da je povećana peroksidacija lipida direktan ishod oksidacijskog stresa prouzročenog vježbanjem Dokazi o oksidacijskom stresu također su uočeni kod obučenih trkaćih hrtova nakon kratke (500 m) sprint utrke (Hill et al 1999)

Ovi podaci naznačuju mogući utjecaj prehrambenih antioksidanata lipidne faze na zdravlje odraslih pasa redovito izloženih intenzivnom vježbanju

Bibliografija Arking R (1991) In Biology of ageing observations and principles New Jersey Prentice Hall

Banks MA Porter DW Martin WG Castranova V (1992) Taurine protects against oxidant injury to rat alveolar pneumocytes In Taurine Eds JB Lombardini et al Plenum Press New York

Barja G (1994) Vitamin C decreases endogenous protein oxidative damage malondialdehyde and lipid peroxidation and maintains fatty acid unsaturation in the guinea pig liver Free Radical Biology and Medicine 17 105-115

Borhee D and Neve P (1993) Effect of dietary doses of vitamin E on the cell size of T and B lymphocyte subsets in young and old mice Mechanisms of Ageing and Development 85 147-159

Charlton CJ Wattam SL Skinner ND (1999a) Validation and normal ranges of plasma ceruloplasmin concentration in cats and dogs (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 419

Charlton CJ Wattam SL Skinner ND Harper EJ (1999b) Validation and normal ranges of plasma ceruloplasmin concentration in cats and dogs FASEB Congress Abstracts 45118 A 578

Chen LH (1986) Manganese In Nutritional aspects of ageing p 266

Davies KJA (1995) Oxidative stress the paradox of aerobic life In Biochemistry Society Symposium 61 London Portland Press pp 1-31

Dyke GW (1994) Effect of vitamin C supplementation on gastric mucosal DNA damage Carcinogensis 52 291-295

Emrit I and Chance B (1992) In Free radicals and ageing Birkhauser Belfast

Foster HD and Zhang L (1995) Longevity and selenium deficiency evidence from the Peoples Republic of China The Science of Total Environment 170 133-139

Grandjean D (1996) Biological consequences of hypoxic stress on working dogs Expedition Licancalour chiens des cimes Chile

Gordon RE Shaked AA Solano DF (1986) Taurine protects hamster bronchioles from acute NO2-induced alterations American Journal of Pathology 125 585-600

Halliwell B (1994) Free radicals and antioxidants a personal view Nutrition Reviews 52(8) 253-265

Harman (1954) Ageing A theory based on Free Radical and Radiation Chemistry Journal of Gerontology pp 298-300

Harper EJ Charlton CJ Skinner ND (1999) Total plasma antioxidant and superoxide dismutase status in dogs are normal ranges influenced by breed FASEB Congress Abstracts 44617 A565

Harper EJ Alblas J (1999) Supplementation of dietary tocopherol increases canine plasma values outside the normal ranges FASEB Congress Abstracts 44615 A564

Hill RC Armstrong D Browne RW Lewis DD Scott KC Sundstrom D Harper EJ (1999) Some evidence for possible oxidative stress in trained greyhounds after a short sprint race FASEB Congress Abstracts LB49

Ingram DK (1990) Dietary restriction and ageing the initiation of a primate study Journal of Gerontology 45 B148-B163

Langseth L (1995) In Oxidants Antioxidants and Disease Prevention International Life Sciences Institute ILSI Press Washington DC USA

Lippman RD (1981) The prolongation of life A comparison of antioxidants and geroprotectors versus superoxide in human mitochondria Journal of Gerontology 56 550-557

Machlin LJ (1994) Antioxidant Vitamins Petfood Industry

Meydani SN and Tengerdey RP (1991) Vitamin E and the immune response In Vitamin E biochemical and clinical applications Marcel Delcleer Inc New York

Obra R Harper EJ Lunec J (1999) Exercise in healthy adult dogs increases plasma TBARS - an indicator of oxidative stress FASEB Congress Abstracts 44618 A565

Olin CL (1995) Extracellular superoxide dismutase activity is affected by dietary zinc intake in nonhuman primate and rodent models American Journal of Clinical Nutrition 61 1263-1267

Papas A (1991) Antioxidants Which ones are best for your petfood products Petfood Industry

Passwater RA (1995) In The Antioxidants Connecticut Keats Publishing Incorporated

Read WO and Welty JD (1963) Studies on some cardiac effects of taurine Journal of Pharmacologia Experimenta and Theoretica 139 283

Shigenaga MK Hagen TM and Ames BN (1994) Oxidative damage and mitochondrial decay in ageing Proceedings of the National Academy of Sciences 91 10771-10778

Sies H and Stahl W (1995) Vitamins E and C b-Carotene and other carotenoids as antioxidants American Journal of Clinical Nutrition 62 1315S-1321S

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 429

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL Harper EJ (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum FASEB Congress Abstracts 21715 A246

Sohal RS and Weindruch R (1996) Oxidative stress caloric restriction and ageing Science 273 59-63

Taylor A Jacques PF Epstein EM (1995) Relations among ageing antioxidant status and cataract American Journal of Clinical Nutrition 62 1439S-1447S

Taylor CG Bettger WJ Bray TM (1998) Effect of dietary zinc or copper deficiency on the primary free radical defence system in rats American Institute of Nutrition pp 613-621

Tower DB (1968) Ouabain and the distribution of calcium and magnesium in cerebral tissue in vitro Experimental Brain Research 6 275-283

Wright CE Tallan HH Lin YY (1986) Taurine biological update Annual Reviews of Biochemistry 55 427-453

Zdravlje usne šupljine Sadržaj

1 Periodontalna bolest

2 Preventivne mjere

3 WALTHAM-ova istraživanja

4 Bibliografija

5 WALTHAM-ova bibliografija

Zdravlje i higijena usne šupljine su važni za zdravlje i dobrobit bilo koje životinje te predstavljaju vitalan mehanizam podrške za prirodnu otpornost životinje na bolest Periodontalna bolest je među najučestalijim bolestima pasa i mačaka a pretpostavlja se da od nje boluje između 60 i 80 svih životinja ovisno o njihovoj dobi i starosti Naziv lsquoperiodontalna bolestrsquo označava čitav niz upalnih reakcija uzrokovanih zubnim naslagama a povezanih s bolom u usnoj šupljini halitozom (zadahom iz usta) gubitkom zubi i potencijalno bolestima u udaljenim organima tijela Oralni streptokoki su identificirani kao najčešći upalni agenti uključeni u subakutni bakterijski endokarditis Dokazano je da kod ljudi pacijenti s periodontalnom bolesti imaju 15 ndash 20 puta veći rizik oboljenja od fatalnih kardiovaskularnih bolesti od ostalih (American Academy of Periodontology 1998) Zato je periodontalno zdravlje važan čimbenik u održavanju sustavnog zdravlja životinje

Periodontalna bolest

Periodontalna bolest može biti podijeljena na dvije faze gingivitis i periodontozu Gingivitis ili upala zubnog mesa uzrokovana je akumulacijom naslaga na gingivalnoj granici zubiju Upala koju vidimo je posljedica interakcije između bakterija u zubnim naslagama i imune reakcije domaćina Nakon nekog vremena zubne naslage se pretvore u kamenac putem procesa kalcifikacije Iako je kamenac sam po sebi neaktivan on služi kao hrapava površina na koju se zubne naslage i dalje akumuliraju U ovoj fazi učinci periodontalne bolesti se mogu poništiti ukoliko su akumulirane zubne naslage i kamenac uklonjeni

Ukoliko akumulacija zubnih naslaga i kamenca nije smanjena ili spriječena bolest može napredovati do nepopravljive faze periodontoze Tijekom ove faze procesa bolesti dolazi do uništavanja potpornog tkiva i mogućeg gubitka zubi

Bakterije

Zubne naslage

Anti-mikrobijska tijela

Per

idon

taln

a bo

lest

Periodontoza

Kamenac

Aktivni površinski agenti Mehanička abrazija

Nakupine Ca

Posljednjih se godina razvila povećana svijest o ulozi oksidacijskih oštećenja i u procesu starenja i u patofiziologiji određenog broja bolesti Oksidacijska oštećenja nastaju prvenstvno kao rezultat prevelikog i nekontroliranog formiranja lsquoslobodnih radikalarsquo Iako slobodni radikali mogu nastati kao posljedica normalnih fizioloških procesa oni također mogu biti stvoreni nakon ozljeda bolesti ili izloženosti određenim utjecajima okoline poput radijacije ili onečišćenja otrovnim tvarima

Formiranje slobodnih radikala Slobodni radikal je bilo koji atom ili molekula sposobna postojati samostalno a koja sadrži jedan ili više elektrona koji nisu u paru u svojoj vanjskoj orbiti Najjednostavniji slobodni radikal je atom elementa vodika no drugi uključuju superokside hidroksil tiyl i peroksil Fraza lsquoreaktivne vrste koje sadrže kisikrsquo (lsquoreactive oxygen speciesrsquo) često se koristi za opisivanje svega onoga što je sposobno uzrokovati oksidacijska oštećenja Slobodni radikali i reaktivne vrste koje sadrže kisik su veoma nestabilne i aktivno traže partnera za elektrone bez para Privlače elektrone iz okolnih molekula te tako stvaraju nove slobodne radikale a u nekim slučajevima to ima lančani učinak Taj je proces poznat pod imenom lsquobiološko povećanjersquo (Passwater 1993)

Slobodni radikali su sastavni dio aerobnog metabolizma živih organizama Oni nastaju kao rezultat fizioloških i patoloških procesa Mogu biti namjerno stvoreni za izvršavanje bioloških funkcija kao što je mikrobicid u fagocitnim stanicama ili mogu nastati kemijskom slučajnošću a tada pokazuju destruktivno ponašanje (Halliwell 1994) Bez obzira na to kojim su mehanizmom nastali ukoliko proizvodnja i uklanjanje slobodnih radikala nisu kontrolirane njihova kemijska reaktivnost može uzrokovati oštećenja svih staničnih makromolekula Oksidativna oštećenja mogu dovesti do promjena u strukturi staničnih membrana staničnog DNK i drugih staničnih komponenti te uzrokovati poremećaje u normalnim fiziološkim procesima Promjene u strukturi DNK uključene su u početne i promotivne faze karcinogeneze Složeni sustav za antioksidacijsku obranu razvio se iz potrebe za suprotstavljanjem pretjeranim i neodgovarajućim oštećenjima

Antioksidacijski sustav Antiokskidanti koje često zovu lsquočistači slobodnih radikalarsquo čine glavnu obranu tijela protiv oksidacijskog stresa i štite stanične membrane i citosolične komponente od oštećenja izazvanih djelovanjem slobodnih radikala Antioksidant može neutralizirati slobodni radikal dajući mu elektron a da i sam ne postane aktivni slobodni radikal Odgovorni su za zaustavljanje lančanog učinka oštećenja izazvanih od strane slobodnih radikala te igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja i cjelovitosti pojedinačnih stanica

Antioksidanti prirodno nastaju u tijelu ili se konzumiraju u prehrani U sustavima sisavaca antioksidacijski enzimski sustavi poput superoksidne dismutaze i glutationske peroksidaze aktivno preveniraju stvaranje novih radikalnih vrsta Drugi antioksidanti uključujući i hranjive tvari poput vitamina E vitamina C i taurina mogu zarobiti radikalne vrste a u nekim slučajevima i povećati učinak drugih antioksidanata Neke hranjive tvari poput cinka mangana željeza selena i bakra mogu činiti sastavni dio antioksidacijskih enzimskih sustava

Oksidacijski stres Do oksidacijskog stresa dolazi kada brzina nastajanja reaktivnih vrsta koje sadrže kisik nadvlada raspoložive antioksidacijske obrambene mehanizma tijela a to može rezultirati oštećenjem stanice ili tkiva Ta neuravnoteženost može rezultirati ili zbog povećane izloženosti oksidantima ili zbog smanjenog kapaciteta antioksidanata (Sohal and Weindruch 1996)

Prehrambeni čimbenici poput prehrane bogate višestruko nezasićenim mastima mogu uzrokovati oksidacijski stres koji povećava potrebe za antioksidantima naročito vitaminom E Osim toga sposobnost životinje da pokrene obranu protiv oksidacijskog stresa može se

smanjiti ukoliko je razina prehrambenih vrijednosti kompromitirana (Harman 1956) Do pretjeranog nastajanja slobodnih radikala može doći u slučajevima kada je aerobno stanično disanje povećano ili nakon izloženosti određenim čimbenicima iz okoliša Među ne-prehrambenim izvorima oksidacijskog stresa su ultra-ljubičasto svjetlo radijacija zagađenje anestezija upale fizičke ozljede i stres

Uravnoteženost između slobodnih radikala i antioksidanata je vrlo važan čimbenik u određivanju dužine života (Shigenaga et al 1994) Kod ljudi oksidacijski stres je također impliciran u patogenezi čitavog niza bolesti uključujući rak aterosklerozu arteriosklerozu upalne bolesti poput reumatičnog artritisa katarakta makularne degeneracije povezane s dobi te bolesti centralnog živčanog sustava poput Parkinsonove bolesti bubrežnih bolesti i astme (Davies 1995) Iako sva ova stanja ne pogađaju pse i mačke to pokazuje da možemo očekivati da će određen broj bolesti povezanih sa starenjem kućnih ljubimaca imati komponentu oksidacijskog stresa u sebi

Prehrambeni antioksidanti Određene hranjive tvari i druge prehrambene komponente imaju antioksidacijska svojstva i mogu imati zaštitnu ulogu protiv bolesti u čiju je patogenezu uključen oksidacijski stres

Vitamin C Vitamin C je supstanca topiva u vodi a za njega se vjeruje da je jedan od najvažnijih antioksidanata u izvanstaničnim tekućinama To je vjerojatno jedan od najučinkovitijih i najmanje otrovnih antioksidanata topivih u vodi identificiranih u sustavima sisavaca Većina sisavaca sintetizira vitamin C de novo s izuzetkom primata ljudi i zamoraca (Taylor et al 1995)

Vitamin C je identificiran kao antioksidant koji prekida lance i svladava radikale te je veoma učinkovit u priječenju peroksidacije lipida inicirane radikalima peroksila (Sies and Stahl 1995)

bull Zamorci koji su konzumirali 660 mg vitamina C dnevno pokazali su značajno povećanje u svom globalnom antioksidacijskom kapacitetu a dokazan je također i pozitivan učinak kod oksidacije hepatičkog lipida i bjelančevina (Barja 1994)

bull Oksidacijska oštećenja DNK u spermi pokazuju jaku obrnutu povezanost s razinama vitamina C u ljudskoj sjemenoj tekućini (Arking 1991)

bull Epidemiološki dokazi sugeriraju da vitamin C ima pozitivan učinak protiv razvoja gastritičnog raka (Dyke 1994)

bull Smanjene razine vitamina C su uočene kod pasa-spasilaca i trkaćih pasa koji su izloženi visokim razinama oksidacijskog stresa uzrokovanog vježbanjem (Grandjean 1996)

Vitamin E Vitamin E je zajednički naziv za nekoliko biološki sličnih spojeva nazvanih tokoferoli i tokotrienoli koji dijele istu biološku aktivnost (Papas 1991) Najvažniji biološki oblik vitamina E u životinjskim i ljudskim tkivima je d-l-alfa-tokoferol Vitamin E ne može biti sintetiziran de novo te zbog toga njegove koncentracije u tkivu i plazmi odražavaju njegovu koncentraciju u prehrani

Vitamin E je topiv u masnoći glavni je antioksidant u staničim membranama te štiti višestruko nezasićene masne kiseline od oksidacije Vitamin E štiti protiv gubitka cjelovitosti staničnih membrana Gubitak te cjelovitosti negativno utječe na funkcije stanica i organela (Lippman 1981)

bull Nedostatak vitamina E je povezan s akumulacijom naslaga lipofuskina koje su indikator auto-oksidacije staničnih organela uzrokovane slobodnim radikalima

bull Ispitivanja na ljudima pokazala su da je uzimanje 2-ambo-a-tokoferola pri dozi od 800 mg na dan imalo pozitivan učinak na imunološku snagu (Chen 1986 Meydani and

Tengerdey 1991) Calves je [prehrani] dodavao 125-500 mg a-tokoferola i dobio je sličnu reakciju (Chen 1986)

bull Prosječna veličina stanica szlig1- i szlig2- limfocita mladih miševa povećala se dodavanjem vitamina E (Borhee 1993) Ipak taj učinak postaje sve promjenjiviji kod starije dobi Serumi uzeti od pasa hranjenih hranom u kojoj je manjako vitamin E i selen pokazali su značajno prigušenu in vitro imunu reakciju

Treba pojasniti mehanizme odgovorne za različite učinke snaženja imuniteta od strane

vitamina E no smatra se da taj učinak djeluje kroz antioksidacijska svojstva vitamina E koji održava funkcionalni integritet stanica odgovornih za imunitet naročito neutrofila

Karotenoidi Karotenoidi su skupina crvenih narančastih i žutih pigmenata koje možemo naći u hrani biljnog podrijetla naročito u voću i povrću kao i u tkivima životinja koje jedu te biljke Oni su spoj lipofila koji mogu djelovati kao snažni antioksidanti Neki karotenoidi su preteče vitamina A no to njihovo svojstvo nije povezano s njihovom antioksidacijskom aktivnošću

Među važne prehrambene karotenoide ubrajamo b-karoten lutein i licopen B-karoten je snažan u svladavanju kisika slobodnog radikala unutar lipidne faze staničnih sustava (Langseth 1995) Uzimanje β-karotena u prehrani povezano je s smanjenim rizikom raka pluća (Langseth 1995)

Razine vitamina E koje odražavaju unos vitamina E u prehrani pasa

Kontrolna grupa Grupa na test-prehrani

4 tjedna 6 tjedana 9 tjedana

Minerali u tragovimaSelen je neophodan dio antioksidanta selenoenzima glutationske peroksidaze (Chen 1986) Kod ljudi je uočena povezanost između smanjenog statusa selena i aktivnosti glutationske peroksidaze (Chen 1986 Foster and Zhang 1995)

Bakar cink i mangan su također važni minerali u tragovima Oni čine sastavni dio antioksidacijskih metalo-enzima Cu-Zn-superoksidne dismutaze i Mn-superoksidne dismutaze Ovi enzimi čine prvu liniju obrane protiv aktiviranih vrsta koje sadrže kisik Dokazano je da nedostatak ovih minerala u tragovima rezultira smanjenom aktivnošću njihovih relevantnih enzima (Olin 1995 Taylor et al 1988)

Taurin Taurin je neobična amino-kiselina koju možemo naći u velikom broju raznih životinjskih vrsta Ne smatra se esencijalnom prehrambenom tvari za psa koji je za razliku od mačke sposoban sintetizirati zadovljavajuće količine taurina iz njegovih amino-kiselinskih preteča kako bi zadovoljio svoje normalne potrebe

Smatra se da taurin štiti stanične membrane od otrovnih komponenti uključujući i slobodne radikale U različitim je eksperimentalnim sustavima dokazano da taurin djeluje i kao direktan i kao indirektan antioksidant (Wright et al 1986) Pretpostavlja se da kao indirektan antioksidant taurin stabilizira membrane plazme te na taj način prevenira povećanja propusnosti membrane uzrokovana oksidantima (Tower 1968 Read and Welty 1963)

bull Dokazano je da u fiziološkim koncentracijama taurin djeluje kao antioksidant štiteći alveolarne makrofage (alveolar macrophages) štakora od oštećenja oksidanata (Banks et al 1992)

bull Taurin također ima sposobnost zaštititi bronhiole od oksidacijskih povreda izazvanih

bull izloženosti NO2 (Gordon et al 1986)

Razine taurina koje odražavaju unos taurina u prehrani pasa

Kontrolna grupa Grupa na test-prehrani

Početno stanje 4 tjedna

Interakcije među antioksidantima Pored svojih individualnih učinaka prehrambeni antioksidanti mogu djelovati sinergično s učinkom međusobnog pošteđivanja u borbi protiv oksidacijskog uništavanja

bull In vitro vitamin C pospješuje antioksidacijski učinak vitamina E tako što reciklira vitamin E nakon što ovaj neutralizira peroksilne radikale Taj sinergizam još nije jasno dokazan in vivo

bull Vitamin E može od oksidacije zaštititi antioksidant β-karoten a možda možda ga i pošteđuje Smatra se da vitamin E štiti kemijske veze β -karotena od oksidacije Uočeno je da kombinacija ovih prehrambenih tvari sinergički inhibira peroksidaciju lipida izazvanu peroksilnim radikalima u jetri štakora (Machlin 1994) Zbog toga je za očekivati da bi nedostatak vitamina E ugrozio antioksidacijski integritet β -karotena

bull Čini se da vitamin E i mineral selen djeluju sinergički Trenutačno se smatra da vitamin E i selen preko glutationske peroksidaze djeluju kao dio višedjelnog antioksidacijskog obrambenog sustava Taj sustav štiti stanice od štetnih učinaka raktivnog kisika i drugih slobodnih radikala koji iniciraju oksidaciju višestruko nezasićenih membrana fosfolipida i bjelančevina (Arking 1991 Emerit and Chance 1992 Halliwell 1994)

WALTHAM-ova istraživanja Research Uloga prehrambenih antioksidanata u prehrani kućnih ljubimaca trenutno je važno područje WALTHAM-ovih istraživanja

Antioksidacijski status Metode vrednovanja ukupnog antioksidacijskog statusa (TPAO) i aktivnosti superoksidacijske dismutaze eritrocita (SOD) potvrđene su kod pasa i korištene za određivanje tipičnog raspona vrijednosti kod zdravih pasa (Harper et al 1999) Prosječna SOD aktivnost eritrocita znatno se razlikovala između pasa muškog i ženskog spola no nije bilo neke uočljive veze između dobi i TPAO ili SOD aktivnosti Razlike među pasmina bile su očigledne s time da su beagle-i imali znatno niži TPAO status i SOD aktivnost od labradorskih retrivera i Yorkshire terijera

Feritin je spremišna bjelančevina s visokom sklonošću spajanja sa željezom a ima važnu ulogu u u tjelesnom antioksidacijskom obrambenom sustavu On održava željezo u sigurno ograničenom obliku i spriječava reaktivne oblike željeza u sudjelovanju u Fentonovim reakcijama koje mogu dovesti do oksidacijskih oštećenja Razvijen je i provjeren imuno-test povezanih enzima (ELISA) za određivanje razine cirkulirajućeg feritina kod pasa (Skinner et al 1999a Skinner et al1999b) Koristeći ovu metodu određeni su kontrolni rasponi za zdrave pse

Ceruloplazmin je kuproenzim koji ima nekoliko funkcionalnih uloga unutar tijela Kako je to bjelančevina koja služi kao spremište bakra pomaže zaštiti protiv katalitičke sposobnosti slobodnih iona bakra koje mogu dovesti do oksidacijskih oštećenja U slučaju traume ceruloplazmin također potpomaže pretvaranje pro-oksidirajućeg ferusnog željeza u njegov sigurniji ferični oblik Kolorimetrična metoda određivanja aktivnosti ceruloplazminske oksidaze u pasa je provjerena i korištena u utvrđivanju njegovih normalnih raspona kod zdravih pasa (Charlton et al 1999a Charlton et al 1999b)

Prehrambeno nadopunjavanjePokusna hranjenja u WALTHAM-u su pokazala da prehrambeno nadopunjavanje određenim antioksidacijskim prehrambenim tvarima može značajno povisiti antioksidacijski status kod psa Koncentracije i vitamina C i taurina u plazmi znatno su se povisile kod pasa

koji su dobivali prehrambeno uravnoteženu i kompletnu gotovu hranu nadopunjenu potrebnim prehrambenim tvarima Slično tome ustanovljeno je da šestotjednonadopunjene prehrane vitaminom E u količini od 100 IU dnevno znatno povećava status vitamina E u plazmi odraslih pasa Taj se učinak održao nekoliko tjedana nakon što je nadopunjavanje vitaminom E prestalo (Harper and Alblas 1999)

Tjelovježba i oksidacijski stres Učinci tjelovježbe na plazmine TBARS (reaktivne supstance na tiobarbituratnu kiselinu) koji su dobro potvrđen marker peroksidacije lipida in vivo vrednovane su kod zdravih odraslih pasa (Obra et al 1999) Nakon 20-minutnog perioda intenzivne tjelovježbe izmjereno je znatno povećanje u plazminim TBARS-ima (22) što sugerira da je povećana peroksidacija lipida direktan ishod oksidacijskog stresa prouzročenog vježbanjem Dokazi o oksidacijskom stresu također su uočeni kod obučenih trkaćih hrtova nakon kratke (500 m) sprint utrke (Hill et al 1999)

Ovi podaci naznačuju mogući utjecaj prehrambenih antioksidanata lipidne faze na zdravlje odraslih pasa redovito izloženih intenzivnom vježbanju

Bibliografija Arking R (1991) In Biology of ageing observations and principles New Jersey Prentice Hall

Banks MA Porter DW Martin WG Castranova V (1992) Taurine protects against oxidant injury to rat alveolar pneumocytes In Taurine Eds JB Lombardini et al Plenum Press New York

Barja G (1994) Vitamin C decreases endogenous protein oxidative damage malondialdehyde and lipid peroxidation and maintains fatty acid unsaturation in the guinea pig liver Free Radical Biology and Medicine 17 105-115

Borhee D and Neve P (1993) Effect of dietary doses of vitamin E on the cell size of T and B lymphocyte subsets in young and old mice Mechanisms of Ageing and Development 85 147-159

Charlton CJ Wattam SL Skinner ND (1999a) Validation and normal ranges of plasma ceruloplasmin concentration in cats and dogs (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 419

Charlton CJ Wattam SL Skinner ND Harper EJ (1999b) Validation and normal ranges of plasma ceruloplasmin concentration in cats and dogs FASEB Congress Abstracts 45118 A 578

Chen LH (1986) Manganese In Nutritional aspects of ageing p 266

Davies KJA (1995) Oxidative stress the paradox of aerobic life In Biochemistry Society Symposium 61 London Portland Press pp 1-31

Dyke GW (1994) Effect of vitamin C supplementation on gastric mucosal DNA damage Carcinogensis 52 291-295

Emrit I and Chance B (1992) In Free radicals and ageing Birkhauser Belfast

Foster HD and Zhang L (1995) Longevity and selenium deficiency evidence from the Peoples Republic of China The Science of Total Environment 170 133-139

Grandjean D (1996) Biological consequences of hypoxic stress on working dogs Expedition Licancalour chiens des cimes Chile

Gordon RE Shaked AA Solano DF (1986) Taurine protects hamster bronchioles from acute NO2-induced alterations American Journal of Pathology 125 585-600

Halliwell B (1994) Free radicals and antioxidants a personal view Nutrition Reviews 52(8) 253-265

Harman (1954) Ageing A theory based on Free Radical and Radiation Chemistry Journal of Gerontology pp 298-300

Harper EJ Charlton CJ Skinner ND (1999) Total plasma antioxidant and superoxide dismutase status in dogs are normal ranges influenced by breed FASEB Congress Abstracts 44617 A565

Harper EJ Alblas J (1999) Supplementation of dietary tocopherol increases canine plasma values outside the normal ranges FASEB Congress Abstracts 44615 A564

Hill RC Armstrong D Browne RW Lewis DD Scott KC Sundstrom D Harper EJ (1999) Some evidence for possible oxidative stress in trained greyhounds after a short sprint race FASEB Congress Abstracts LB49

Ingram DK (1990) Dietary restriction and ageing the initiation of a primate study Journal of Gerontology 45 B148-B163

Langseth L (1995) In Oxidants Antioxidants and Disease Prevention International Life Sciences Institute ILSI Press Washington DC USA

Lippman RD (1981) The prolongation of life A comparison of antioxidants and geroprotectors versus superoxide in human mitochondria Journal of Gerontology 56 550-557

Machlin LJ (1994) Antioxidant Vitamins Petfood Industry

Meydani SN and Tengerdey RP (1991) Vitamin E and the immune response In Vitamin E biochemical and clinical applications Marcel Delcleer Inc New York

Obra R Harper EJ Lunec J (1999) Exercise in healthy adult dogs increases plasma TBARS - an indicator of oxidative stress FASEB Congress Abstracts 44618 A565

Olin CL (1995) Extracellular superoxide dismutase activity is affected by dietary zinc intake in nonhuman primate and rodent models American Journal of Clinical Nutrition 61 1263-1267

Papas A (1991) Antioxidants Which ones are best for your petfood products Petfood Industry

Passwater RA (1995) In The Antioxidants Connecticut Keats Publishing Incorporated

Read WO and Welty JD (1963) Studies on some cardiac effects of taurine Journal of Pharmacologia Experimenta and Theoretica 139 283

Shigenaga MK Hagen TM and Ames BN (1994) Oxidative damage and mitochondrial decay in ageing Proceedings of the National Academy of Sciences 91 10771-10778

Sies H and Stahl W (1995) Vitamins E and C b-Carotene and other carotenoids as antioxidants American Journal of Clinical Nutrition 62 1315S-1321S

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 429

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL Harper EJ (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum FASEB Congress Abstracts 21715 A246

Sohal RS and Weindruch R (1996) Oxidative stress caloric restriction and ageing Science 273 59-63

Taylor A Jacques PF Epstein EM (1995) Relations among ageing antioxidant status and cataract American Journal of Clinical Nutrition 62 1439S-1447S

Taylor CG Bettger WJ Bray TM (1998) Effect of dietary zinc or copper deficiency on the primary free radical defence system in rats American Institute of Nutrition pp 613-621

Tower DB (1968) Ouabain and the distribution of calcium and magnesium in cerebral tissue in vitro Experimental Brain Research 6 275-283

Wright CE Tallan HH Lin YY (1986) Taurine biological update Annual Reviews of Biochemistry 55 427-453

Zdravlje usne šupljine Sadržaj

1 Periodontalna bolest

2 Preventivne mjere

3 WALTHAM-ova istraživanja

4 Bibliografija

5 WALTHAM-ova bibliografija

Zdravlje i higijena usne šupljine su važni za zdravlje i dobrobit bilo koje životinje te predstavljaju vitalan mehanizam podrške za prirodnu otpornost životinje na bolest Periodontalna bolest je među najučestalijim bolestima pasa i mačaka a pretpostavlja se da od nje boluje između 60 i 80 svih životinja ovisno o njihovoj dobi i starosti Naziv lsquoperiodontalna bolestrsquo označava čitav niz upalnih reakcija uzrokovanih zubnim naslagama a povezanih s bolom u usnoj šupljini halitozom (zadahom iz usta) gubitkom zubi i potencijalno bolestima u udaljenim organima tijela Oralni streptokoki su identificirani kao najčešći upalni agenti uključeni u subakutni bakterijski endokarditis Dokazano je da kod ljudi pacijenti s periodontalnom bolesti imaju 15 ndash 20 puta veći rizik oboljenja od fatalnih kardiovaskularnih bolesti od ostalih (American Academy of Periodontology 1998) Zato je periodontalno zdravlje važan čimbenik u održavanju sustavnog zdravlja životinje

Periodontalna bolest

Periodontalna bolest može biti podijeljena na dvije faze gingivitis i periodontozu Gingivitis ili upala zubnog mesa uzrokovana je akumulacijom naslaga na gingivalnoj granici zubiju Upala koju vidimo je posljedica interakcije između bakterija u zubnim naslagama i imune reakcije domaćina Nakon nekog vremena zubne naslage se pretvore u kamenac putem procesa kalcifikacije Iako je kamenac sam po sebi neaktivan on služi kao hrapava površina na koju se zubne naslage i dalje akumuliraju U ovoj fazi učinci periodontalne bolesti se mogu poništiti ukoliko su akumulirane zubne naslage i kamenac uklonjeni

Ukoliko akumulacija zubnih naslaga i kamenca nije smanjena ili spriječena bolest može napredovati do nepopravljive faze periodontoze Tijekom ove faze procesa bolesti dolazi do uništavanja potpornog tkiva i mogućeg gubitka zubi

Bakterije

Zubne naslage

Anti-mikrobijska tijela

Per

idon

taln

a bo

lest

Periodontoza

Kamenac

Aktivni površinski agenti Mehanička abrazija

Nakupine Ca

smanjiti ukoliko je razina prehrambenih vrijednosti kompromitirana (Harman 1956) Do pretjeranog nastajanja slobodnih radikala može doći u slučajevima kada je aerobno stanično disanje povećano ili nakon izloženosti određenim čimbenicima iz okoliša Među ne-prehrambenim izvorima oksidacijskog stresa su ultra-ljubičasto svjetlo radijacija zagađenje anestezija upale fizičke ozljede i stres

Uravnoteženost između slobodnih radikala i antioksidanata je vrlo važan čimbenik u određivanju dužine života (Shigenaga et al 1994) Kod ljudi oksidacijski stres je također impliciran u patogenezi čitavog niza bolesti uključujući rak aterosklerozu arteriosklerozu upalne bolesti poput reumatičnog artritisa katarakta makularne degeneracije povezane s dobi te bolesti centralnog živčanog sustava poput Parkinsonove bolesti bubrežnih bolesti i astme (Davies 1995) Iako sva ova stanja ne pogađaju pse i mačke to pokazuje da možemo očekivati da će određen broj bolesti povezanih sa starenjem kućnih ljubimaca imati komponentu oksidacijskog stresa u sebi

Prehrambeni antioksidanti Određene hranjive tvari i druge prehrambene komponente imaju antioksidacijska svojstva i mogu imati zaštitnu ulogu protiv bolesti u čiju je patogenezu uključen oksidacijski stres

Vitamin C Vitamin C je supstanca topiva u vodi a za njega se vjeruje da je jedan od najvažnijih antioksidanata u izvanstaničnim tekućinama To je vjerojatno jedan od najučinkovitijih i najmanje otrovnih antioksidanata topivih u vodi identificiranih u sustavima sisavaca Većina sisavaca sintetizira vitamin C de novo s izuzetkom primata ljudi i zamoraca (Taylor et al 1995)

Vitamin C je identificiran kao antioksidant koji prekida lance i svladava radikale te je veoma učinkovit u priječenju peroksidacije lipida inicirane radikalima peroksila (Sies and Stahl 1995)

bull Zamorci koji su konzumirali 660 mg vitamina C dnevno pokazali su značajno povećanje u svom globalnom antioksidacijskom kapacitetu a dokazan je također i pozitivan učinak kod oksidacije hepatičkog lipida i bjelančevina (Barja 1994)

bull Oksidacijska oštećenja DNK u spermi pokazuju jaku obrnutu povezanost s razinama vitamina C u ljudskoj sjemenoj tekućini (Arking 1991)

bull Epidemiološki dokazi sugeriraju da vitamin C ima pozitivan učinak protiv razvoja gastritičnog raka (Dyke 1994)

bull Smanjene razine vitamina C su uočene kod pasa-spasilaca i trkaćih pasa koji su izloženi visokim razinama oksidacijskog stresa uzrokovanog vježbanjem (Grandjean 1996)

Vitamin E Vitamin E je zajednički naziv za nekoliko biološki sličnih spojeva nazvanih tokoferoli i tokotrienoli koji dijele istu biološku aktivnost (Papas 1991) Najvažniji biološki oblik vitamina E u životinjskim i ljudskim tkivima je d-l-alfa-tokoferol Vitamin E ne može biti sintetiziran de novo te zbog toga njegove koncentracije u tkivu i plazmi odražavaju njegovu koncentraciju u prehrani

Vitamin E je topiv u masnoći glavni je antioksidant u staničim membranama te štiti višestruko nezasićene masne kiseline od oksidacije Vitamin E štiti protiv gubitka cjelovitosti staničnih membrana Gubitak te cjelovitosti negativno utječe na funkcije stanica i organela (Lippman 1981)

bull Nedostatak vitamina E je povezan s akumulacijom naslaga lipofuskina koje su indikator auto-oksidacije staničnih organela uzrokovane slobodnim radikalima

bull Ispitivanja na ljudima pokazala su da je uzimanje 2-ambo-a-tokoferola pri dozi od 800 mg na dan imalo pozitivan učinak na imunološku snagu (Chen 1986 Meydani and

Tengerdey 1991) Calves je [prehrani] dodavao 125-500 mg a-tokoferola i dobio je sličnu reakciju (Chen 1986)

bull Prosječna veličina stanica szlig1- i szlig2- limfocita mladih miševa povećala se dodavanjem vitamina E (Borhee 1993) Ipak taj učinak postaje sve promjenjiviji kod starije dobi Serumi uzeti od pasa hranjenih hranom u kojoj je manjako vitamin E i selen pokazali su značajno prigušenu in vitro imunu reakciju

Treba pojasniti mehanizme odgovorne za različite učinke snaženja imuniteta od strane

vitamina E no smatra se da taj učinak djeluje kroz antioksidacijska svojstva vitamina E koji održava funkcionalni integritet stanica odgovornih za imunitet naročito neutrofila

Karotenoidi Karotenoidi su skupina crvenih narančastih i žutih pigmenata koje možemo naći u hrani biljnog podrijetla naročito u voću i povrću kao i u tkivima životinja koje jedu te biljke Oni su spoj lipofila koji mogu djelovati kao snažni antioksidanti Neki karotenoidi su preteče vitamina A no to njihovo svojstvo nije povezano s njihovom antioksidacijskom aktivnošću

Među važne prehrambene karotenoide ubrajamo b-karoten lutein i licopen B-karoten je snažan u svladavanju kisika slobodnog radikala unutar lipidne faze staničnih sustava (Langseth 1995) Uzimanje β-karotena u prehrani povezano je s smanjenim rizikom raka pluća (Langseth 1995)

Razine vitamina E koje odražavaju unos vitamina E u prehrani pasa

Kontrolna grupa Grupa na test-prehrani

4 tjedna 6 tjedana 9 tjedana

Minerali u tragovimaSelen je neophodan dio antioksidanta selenoenzima glutationske peroksidaze (Chen 1986) Kod ljudi je uočena povezanost između smanjenog statusa selena i aktivnosti glutationske peroksidaze (Chen 1986 Foster and Zhang 1995)

Bakar cink i mangan su također važni minerali u tragovima Oni čine sastavni dio antioksidacijskih metalo-enzima Cu-Zn-superoksidne dismutaze i Mn-superoksidne dismutaze Ovi enzimi čine prvu liniju obrane protiv aktiviranih vrsta koje sadrže kisik Dokazano je da nedostatak ovih minerala u tragovima rezultira smanjenom aktivnošću njihovih relevantnih enzima (Olin 1995 Taylor et al 1988)

Taurin Taurin je neobična amino-kiselina koju možemo naći u velikom broju raznih životinjskih vrsta Ne smatra se esencijalnom prehrambenom tvari za psa koji je za razliku od mačke sposoban sintetizirati zadovljavajuće količine taurina iz njegovih amino-kiselinskih preteča kako bi zadovoljio svoje normalne potrebe

Smatra se da taurin štiti stanične membrane od otrovnih komponenti uključujući i slobodne radikale U različitim je eksperimentalnim sustavima dokazano da taurin djeluje i kao direktan i kao indirektan antioksidant (Wright et al 1986) Pretpostavlja se da kao indirektan antioksidant taurin stabilizira membrane plazme te na taj način prevenira povećanja propusnosti membrane uzrokovana oksidantima (Tower 1968 Read and Welty 1963)

bull Dokazano je da u fiziološkim koncentracijama taurin djeluje kao antioksidant štiteći alveolarne makrofage (alveolar macrophages) štakora od oštećenja oksidanata (Banks et al 1992)

bull Taurin također ima sposobnost zaštititi bronhiole od oksidacijskih povreda izazvanih

bull izloženosti NO2 (Gordon et al 1986)

Razine taurina koje odražavaju unos taurina u prehrani pasa

Kontrolna grupa Grupa na test-prehrani

Početno stanje 4 tjedna

Interakcije među antioksidantima Pored svojih individualnih učinaka prehrambeni antioksidanti mogu djelovati sinergično s učinkom međusobnog pošteđivanja u borbi protiv oksidacijskog uništavanja

bull In vitro vitamin C pospješuje antioksidacijski učinak vitamina E tako što reciklira vitamin E nakon što ovaj neutralizira peroksilne radikale Taj sinergizam još nije jasno dokazan in vivo

bull Vitamin E može od oksidacije zaštititi antioksidant β-karoten a možda možda ga i pošteđuje Smatra se da vitamin E štiti kemijske veze β -karotena od oksidacije Uočeno je da kombinacija ovih prehrambenih tvari sinergički inhibira peroksidaciju lipida izazvanu peroksilnim radikalima u jetri štakora (Machlin 1994) Zbog toga je za očekivati da bi nedostatak vitamina E ugrozio antioksidacijski integritet β -karotena

bull Čini se da vitamin E i mineral selen djeluju sinergički Trenutačno se smatra da vitamin E i selen preko glutationske peroksidaze djeluju kao dio višedjelnog antioksidacijskog obrambenog sustava Taj sustav štiti stanice od štetnih učinaka raktivnog kisika i drugih slobodnih radikala koji iniciraju oksidaciju višestruko nezasićenih membrana fosfolipida i bjelančevina (Arking 1991 Emerit and Chance 1992 Halliwell 1994)

WALTHAM-ova istraživanja Research Uloga prehrambenih antioksidanata u prehrani kućnih ljubimaca trenutno je važno područje WALTHAM-ovih istraživanja

Antioksidacijski status Metode vrednovanja ukupnog antioksidacijskog statusa (TPAO) i aktivnosti superoksidacijske dismutaze eritrocita (SOD) potvrđene su kod pasa i korištene za određivanje tipičnog raspona vrijednosti kod zdravih pasa (Harper et al 1999) Prosječna SOD aktivnost eritrocita znatno se razlikovala između pasa muškog i ženskog spola no nije bilo neke uočljive veze između dobi i TPAO ili SOD aktivnosti Razlike među pasmina bile su očigledne s time da su beagle-i imali znatno niži TPAO status i SOD aktivnost od labradorskih retrivera i Yorkshire terijera

Feritin je spremišna bjelančevina s visokom sklonošću spajanja sa željezom a ima važnu ulogu u u tjelesnom antioksidacijskom obrambenom sustavu On održava željezo u sigurno ograničenom obliku i spriječava reaktivne oblike željeza u sudjelovanju u Fentonovim reakcijama koje mogu dovesti do oksidacijskih oštećenja Razvijen je i provjeren imuno-test povezanih enzima (ELISA) za određivanje razine cirkulirajućeg feritina kod pasa (Skinner et al 1999a Skinner et al1999b) Koristeći ovu metodu određeni su kontrolni rasponi za zdrave pse

Ceruloplazmin je kuproenzim koji ima nekoliko funkcionalnih uloga unutar tijela Kako je to bjelančevina koja služi kao spremište bakra pomaže zaštiti protiv katalitičke sposobnosti slobodnih iona bakra koje mogu dovesti do oksidacijskih oštećenja U slučaju traume ceruloplazmin također potpomaže pretvaranje pro-oksidirajućeg ferusnog željeza u njegov sigurniji ferični oblik Kolorimetrična metoda određivanja aktivnosti ceruloplazminske oksidaze u pasa je provjerena i korištena u utvrđivanju njegovih normalnih raspona kod zdravih pasa (Charlton et al 1999a Charlton et al 1999b)

Prehrambeno nadopunjavanjePokusna hranjenja u WALTHAM-u su pokazala da prehrambeno nadopunjavanje određenim antioksidacijskim prehrambenim tvarima može značajno povisiti antioksidacijski status kod psa Koncentracije i vitamina C i taurina u plazmi znatno su se povisile kod pasa

koji su dobivali prehrambeno uravnoteženu i kompletnu gotovu hranu nadopunjenu potrebnim prehrambenim tvarima Slično tome ustanovljeno je da šestotjednonadopunjene prehrane vitaminom E u količini od 100 IU dnevno znatno povećava status vitamina E u plazmi odraslih pasa Taj se učinak održao nekoliko tjedana nakon što je nadopunjavanje vitaminom E prestalo (Harper and Alblas 1999)

Tjelovježba i oksidacijski stres Učinci tjelovježbe na plazmine TBARS (reaktivne supstance na tiobarbituratnu kiselinu) koji su dobro potvrđen marker peroksidacije lipida in vivo vrednovane su kod zdravih odraslih pasa (Obra et al 1999) Nakon 20-minutnog perioda intenzivne tjelovježbe izmjereno je znatno povećanje u plazminim TBARS-ima (22) što sugerira da je povećana peroksidacija lipida direktan ishod oksidacijskog stresa prouzročenog vježbanjem Dokazi o oksidacijskom stresu također su uočeni kod obučenih trkaćih hrtova nakon kratke (500 m) sprint utrke (Hill et al 1999)

Ovi podaci naznačuju mogući utjecaj prehrambenih antioksidanata lipidne faze na zdravlje odraslih pasa redovito izloženih intenzivnom vježbanju

Bibliografija Arking R (1991) In Biology of ageing observations and principles New Jersey Prentice Hall

Banks MA Porter DW Martin WG Castranova V (1992) Taurine protects against oxidant injury to rat alveolar pneumocytes In Taurine Eds JB Lombardini et al Plenum Press New York

Barja G (1994) Vitamin C decreases endogenous protein oxidative damage malondialdehyde and lipid peroxidation and maintains fatty acid unsaturation in the guinea pig liver Free Radical Biology and Medicine 17 105-115

Borhee D and Neve P (1993) Effect of dietary doses of vitamin E on the cell size of T and B lymphocyte subsets in young and old mice Mechanisms of Ageing and Development 85 147-159

Charlton CJ Wattam SL Skinner ND (1999a) Validation and normal ranges of plasma ceruloplasmin concentration in cats and dogs (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 419

Charlton CJ Wattam SL Skinner ND Harper EJ (1999b) Validation and normal ranges of plasma ceruloplasmin concentration in cats and dogs FASEB Congress Abstracts 45118 A 578

Chen LH (1986) Manganese In Nutritional aspects of ageing p 266

Davies KJA (1995) Oxidative stress the paradox of aerobic life In Biochemistry Society Symposium 61 London Portland Press pp 1-31

Dyke GW (1994) Effect of vitamin C supplementation on gastric mucosal DNA damage Carcinogensis 52 291-295

Emrit I and Chance B (1992) In Free radicals and ageing Birkhauser Belfast

Foster HD and Zhang L (1995) Longevity and selenium deficiency evidence from the Peoples Republic of China The Science of Total Environment 170 133-139

Grandjean D (1996) Biological consequences of hypoxic stress on working dogs Expedition Licancalour chiens des cimes Chile

Gordon RE Shaked AA Solano DF (1986) Taurine protects hamster bronchioles from acute NO2-induced alterations American Journal of Pathology 125 585-600

Halliwell B (1994) Free radicals and antioxidants a personal view Nutrition Reviews 52(8) 253-265

Harman (1954) Ageing A theory based on Free Radical and Radiation Chemistry Journal of Gerontology pp 298-300

Harper EJ Charlton CJ Skinner ND (1999) Total plasma antioxidant and superoxide dismutase status in dogs are normal ranges influenced by breed FASEB Congress Abstracts 44617 A565

Harper EJ Alblas J (1999) Supplementation of dietary tocopherol increases canine plasma values outside the normal ranges FASEB Congress Abstracts 44615 A564

Hill RC Armstrong D Browne RW Lewis DD Scott KC Sundstrom D Harper EJ (1999) Some evidence for possible oxidative stress in trained greyhounds after a short sprint race FASEB Congress Abstracts LB49

Ingram DK (1990) Dietary restriction and ageing the initiation of a primate study Journal of Gerontology 45 B148-B163

Langseth L (1995) In Oxidants Antioxidants and Disease Prevention International Life Sciences Institute ILSI Press Washington DC USA

Lippman RD (1981) The prolongation of life A comparison of antioxidants and geroprotectors versus superoxide in human mitochondria Journal of Gerontology 56 550-557

Machlin LJ (1994) Antioxidant Vitamins Petfood Industry

Meydani SN and Tengerdey RP (1991) Vitamin E and the immune response In Vitamin E biochemical and clinical applications Marcel Delcleer Inc New York

Obra R Harper EJ Lunec J (1999) Exercise in healthy adult dogs increases plasma TBARS - an indicator of oxidative stress FASEB Congress Abstracts 44618 A565

Olin CL (1995) Extracellular superoxide dismutase activity is affected by dietary zinc intake in nonhuman primate and rodent models American Journal of Clinical Nutrition 61 1263-1267

Papas A (1991) Antioxidants Which ones are best for your petfood products Petfood Industry

Passwater RA (1995) In The Antioxidants Connecticut Keats Publishing Incorporated

Read WO and Welty JD (1963) Studies on some cardiac effects of taurine Journal of Pharmacologia Experimenta and Theoretica 139 283

Shigenaga MK Hagen TM and Ames BN (1994) Oxidative damage and mitochondrial decay in ageing Proceedings of the National Academy of Sciences 91 10771-10778

Sies H and Stahl W (1995) Vitamins E and C b-Carotene and other carotenoids as antioxidants American Journal of Clinical Nutrition 62 1315S-1321S

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 429

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL Harper EJ (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum FASEB Congress Abstracts 21715 A246

Sohal RS and Weindruch R (1996) Oxidative stress caloric restriction and ageing Science 273 59-63

Taylor A Jacques PF Epstein EM (1995) Relations among ageing antioxidant status and cataract American Journal of Clinical Nutrition 62 1439S-1447S

Taylor CG Bettger WJ Bray TM (1998) Effect of dietary zinc or copper deficiency on the primary free radical defence system in rats American Institute of Nutrition pp 613-621

Tower DB (1968) Ouabain and the distribution of calcium and magnesium in cerebral tissue in vitro Experimental Brain Research 6 275-283

Wright CE Tallan HH Lin YY (1986) Taurine biological update Annual Reviews of Biochemistry 55 427-453

Zdravlje usne šupljine Sadržaj

1 Periodontalna bolest

2 Preventivne mjere

3 WALTHAM-ova istraživanja

4 Bibliografija

5 WALTHAM-ova bibliografija

Zdravlje i higijena usne šupljine su važni za zdravlje i dobrobit bilo koje životinje te predstavljaju vitalan mehanizam podrške za prirodnu otpornost životinje na bolest Periodontalna bolest je među najučestalijim bolestima pasa i mačaka a pretpostavlja se da od nje boluje između 60 i 80 svih životinja ovisno o njihovoj dobi i starosti Naziv lsquoperiodontalna bolestrsquo označava čitav niz upalnih reakcija uzrokovanih zubnim naslagama a povezanih s bolom u usnoj šupljini halitozom (zadahom iz usta) gubitkom zubi i potencijalno bolestima u udaljenim organima tijela Oralni streptokoki su identificirani kao najčešći upalni agenti uključeni u subakutni bakterijski endokarditis Dokazano je da kod ljudi pacijenti s periodontalnom bolesti imaju 15 ndash 20 puta veći rizik oboljenja od fatalnih kardiovaskularnih bolesti od ostalih (American Academy of Periodontology 1998) Zato je periodontalno zdravlje važan čimbenik u održavanju sustavnog zdravlja životinje

Periodontalna bolest

Periodontalna bolest može biti podijeljena na dvije faze gingivitis i periodontozu Gingivitis ili upala zubnog mesa uzrokovana je akumulacijom naslaga na gingivalnoj granici zubiju Upala koju vidimo je posljedica interakcije između bakterija u zubnim naslagama i imune reakcije domaćina Nakon nekog vremena zubne naslage se pretvore u kamenac putem procesa kalcifikacije Iako je kamenac sam po sebi neaktivan on služi kao hrapava površina na koju se zubne naslage i dalje akumuliraju U ovoj fazi učinci periodontalne bolesti se mogu poništiti ukoliko su akumulirane zubne naslage i kamenac uklonjeni

Ukoliko akumulacija zubnih naslaga i kamenca nije smanjena ili spriječena bolest može napredovati do nepopravljive faze periodontoze Tijekom ove faze procesa bolesti dolazi do uništavanja potpornog tkiva i mogućeg gubitka zubi

Bakterije

Zubne naslage

Anti-mikrobijska tijela

Per

idon

taln

a bo

lest

Periodontoza

Kamenac

Aktivni površinski agenti Mehanička abrazija

Nakupine Ca

bull Ispitivanja na ljudima pokazala su da je uzimanje 2-ambo-a-tokoferola pri dozi od 800 mg na dan imalo pozitivan učinak na imunološku snagu (Chen 1986 Meydani and

Tengerdey 1991) Calves je [prehrani] dodavao 125-500 mg a-tokoferola i dobio je sličnu reakciju (Chen 1986)

bull Prosječna veličina stanica szlig1- i szlig2- limfocita mladih miševa povećala se dodavanjem vitamina E (Borhee 1993) Ipak taj učinak postaje sve promjenjiviji kod starije dobi Serumi uzeti od pasa hranjenih hranom u kojoj je manjako vitamin E i selen pokazali su značajno prigušenu in vitro imunu reakciju

Treba pojasniti mehanizme odgovorne za različite učinke snaženja imuniteta od strane

vitamina E no smatra se da taj učinak djeluje kroz antioksidacijska svojstva vitamina E koji održava funkcionalni integritet stanica odgovornih za imunitet naročito neutrofila

Karotenoidi Karotenoidi su skupina crvenih narančastih i žutih pigmenata koje možemo naći u hrani biljnog podrijetla naročito u voću i povrću kao i u tkivima životinja koje jedu te biljke Oni su spoj lipofila koji mogu djelovati kao snažni antioksidanti Neki karotenoidi su preteče vitamina A no to njihovo svojstvo nije povezano s njihovom antioksidacijskom aktivnošću

Među važne prehrambene karotenoide ubrajamo b-karoten lutein i licopen B-karoten je snažan u svladavanju kisika slobodnog radikala unutar lipidne faze staničnih sustava (Langseth 1995) Uzimanje β-karotena u prehrani povezano je s smanjenim rizikom raka pluća (Langseth 1995)

Razine vitamina E koje odražavaju unos vitamina E u prehrani pasa

Kontrolna grupa Grupa na test-prehrani

4 tjedna 6 tjedana 9 tjedana

Minerali u tragovimaSelen je neophodan dio antioksidanta selenoenzima glutationske peroksidaze (Chen 1986) Kod ljudi je uočena povezanost između smanjenog statusa selena i aktivnosti glutationske peroksidaze (Chen 1986 Foster and Zhang 1995)

Bakar cink i mangan su također važni minerali u tragovima Oni čine sastavni dio antioksidacijskih metalo-enzima Cu-Zn-superoksidne dismutaze i Mn-superoksidne dismutaze Ovi enzimi čine prvu liniju obrane protiv aktiviranih vrsta koje sadrže kisik Dokazano je da nedostatak ovih minerala u tragovima rezultira smanjenom aktivnošću njihovih relevantnih enzima (Olin 1995 Taylor et al 1988)

Taurin Taurin je neobična amino-kiselina koju možemo naći u velikom broju raznih životinjskih vrsta Ne smatra se esencijalnom prehrambenom tvari za psa koji je za razliku od mačke sposoban sintetizirati zadovljavajuće količine taurina iz njegovih amino-kiselinskih preteča kako bi zadovoljio svoje normalne potrebe

Smatra se da taurin štiti stanične membrane od otrovnih komponenti uključujući i slobodne radikale U različitim je eksperimentalnim sustavima dokazano da taurin djeluje i kao direktan i kao indirektan antioksidant (Wright et al 1986) Pretpostavlja se da kao indirektan antioksidant taurin stabilizira membrane plazme te na taj način prevenira povećanja propusnosti membrane uzrokovana oksidantima (Tower 1968 Read and Welty 1963)

bull Dokazano je da u fiziološkim koncentracijama taurin djeluje kao antioksidant štiteći alveolarne makrofage (alveolar macrophages) štakora od oštećenja oksidanata (Banks et al 1992)

bull Taurin također ima sposobnost zaštititi bronhiole od oksidacijskih povreda izazvanih

bull izloženosti NO2 (Gordon et al 1986)

Razine taurina koje odražavaju unos taurina u prehrani pasa

Kontrolna grupa Grupa na test-prehrani

Početno stanje 4 tjedna

Interakcije među antioksidantima Pored svojih individualnih učinaka prehrambeni antioksidanti mogu djelovati sinergično s učinkom međusobnog pošteđivanja u borbi protiv oksidacijskog uništavanja

bull In vitro vitamin C pospješuje antioksidacijski učinak vitamina E tako što reciklira vitamin E nakon što ovaj neutralizira peroksilne radikale Taj sinergizam još nije jasno dokazan in vivo

bull Vitamin E može od oksidacije zaštititi antioksidant β-karoten a možda možda ga i pošteđuje Smatra se da vitamin E štiti kemijske veze β -karotena od oksidacije Uočeno je da kombinacija ovih prehrambenih tvari sinergički inhibira peroksidaciju lipida izazvanu peroksilnim radikalima u jetri štakora (Machlin 1994) Zbog toga je za očekivati da bi nedostatak vitamina E ugrozio antioksidacijski integritet β -karotena

bull Čini se da vitamin E i mineral selen djeluju sinergički Trenutačno se smatra da vitamin E i selen preko glutationske peroksidaze djeluju kao dio višedjelnog antioksidacijskog obrambenog sustava Taj sustav štiti stanice od štetnih učinaka raktivnog kisika i drugih slobodnih radikala koji iniciraju oksidaciju višestruko nezasićenih membrana fosfolipida i bjelančevina (Arking 1991 Emerit and Chance 1992 Halliwell 1994)

WALTHAM-ova istraživanja Research Uloga prehrambenih antioksidanata u prehrani kućnih ljubimaca trenutno je važno područje WALTHAM-ovih istraživanja

Antioksidacijski status Metode vrednovanja ukupnog antioksidacijskog statusa (TPAO) i aktivnosti superoksidacijske dismutaze eritrocita (SOD) potvrđene su kod pasa i korištene za određivanje tipičnog raspona vrijednosti kod zdravih pasa (Harper et al 1999) Prosječna SOD aktivnost eritrocita znatno se razlikovala između pasa muškog i ženskog spola no nije bilo neke uočljive veze između dobi i TPAO ili SOD aktivnosti Razlike među pasmina bile su očigledne s time da su beagle-i imali znatno niži TPAO status i SOD aktivnost od labradorskih retrivera i Yorkshire terijera

Feritin je spremišna bjelančevina s visokom sklonošću spajanja sa željezom a ima važnu ulogu u u tjelesnom antioksidacijskom obrambenom sustavu On održava željezo u sigurno ograničenom obliku i spriječava reaktivne oblike željeza u sudjelovanju u Fentonovim reakcijama koje mogu dovesti do oksidacijskih oštećenja Razvijen je i provjeren imuno-test povezanih enzima (ELISA) za određivanje razine cirkulirajućeg feritina kod pasa (Skinner et al 1999a Skinner et al1999b) Koristeći ovu metodu određeni su kontrolni rasponi za zdrave pse

Ceruloplazmin je kuproenzim koji ima nekoliko funkcionalnih uloga unutar tijela Kako je to bjelančevina koja služi kao spremište bakra pomaže zaštiti protiv katalitičke sposobnosti slobodnih iona bakra koje mogu dovesti do oksidacijskih oštećenja U slučaju traume ceruloplazmin također potpomaže pretvaranje pro-oksidirajućeg ferusnog željeza u njegov sigurniji ferični oblik Kolorimetrična metoda određivanja aktivnosti ceruloplazminske oksidaze u pasa je provjerena i korištena u utvrđivanju njegovih normalnih raspona kod zdravih pasa (Charlton et al 1999a Charlton et al 1999b)

Prehrambeno nadopunjavanjePokusna hranjenja u WALTHAM-u su pokazala da prehrambeno nadopunjavanje određenim antioksidacijskim prehrambenim tvarima može značajno povisiti antioksidacijski status kod psa Koncentracije i vitamina C i taurina u plazmi znatno su se povisile kod pasa

koji su dobivali prehrambeno uravnoteženu i kompletnu gotovu hranu nadopunjenu potrebnim prehrambenim tvarima Slično tome ustanovljeno je da šestotjednonadopunjene prehrane vitaminom E u količini od 100 IU dnevno znatno povećava status vitamina E u plazmi odraslih pasa Taj se učinak održao nekoliko tjedana nakon što je nadopunjavanje vitaminom E prestalo (Harper and Alblas 1999)

Tjelovježba i oksidacijski stres Učinci tjelovježbe na plazmine TBARS (reaktivne supstance na tiobarbituratnu kiselinu) koji su dobro potvrđen marker peroksidacije lipida in vivo vrednovane su kod zdravih odraslih pasa (Obra et al 1999) Nakon 20-minutnog perioda intenzivne tjelovježbe izmjereno je znatno povećanje u plazminim TBARS-ima (22) što sugerira da je povećana peroksidacija lipida direktan ishod oksidacijskog stresa prouzročenog vježbanjem Dokazi o oksidacijskom stresu također su uočeni kod obučenih trkaćih hrtova nakon kratke (500 m) sprint utrke (Hill et al 1999)

Ovi podaci naznačuju mogući utjecaj prehrambenih antioksidanata lipidne faze na zdravlje odraslih pasa redovito izloženih intenzivnom vježbanju

Bibliografija Arking R (1991) In Biology of ageing observations and principles New Jersey Prentice Hall

Banks MA Porter DW Martin WG Castranova V (1992) Taurine protects against oxidant injury to rat alveolar pneumocytes In Taurine Eds JB Lombardini et al Plenum Press New York

Barja G (1994) Vitamin C decreases endogenous protein oxidative damage malondialdehyde and lipid peroxidation and maintains fatty acid unsaturation in the guinea pig liver Free Radical Biology and Medicine 17 105-115

Borhee D and Neve P (1993) Effect of dietary doses of vitamin E on the cell size of T and B lymphocyte subsets in young and old mice Mechanisms of Ageing and Development 85 147-159

Charlton CJ Wattam SL Skinner ND (1999a) Validation and normal ranges of plasma ceruloplasmin concentration in cats and dogs (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 419

Charlton CJ Wattam SL Skinner ND Harper EJ (1999b) Validation and normal ranges of plasma ceruloplasmin concentration in cats and dogs FASEB Congress Abstracts 45118 A 578

Chen LH (1986) Manganese In Nutritional aspects of ageing p 266

Davies KJA (1995) Oxidative stress the paradox of aerobic life In Biochemistry Society Symposium 61 London Portland Press pp 1-31

Dyke GW (1994) Effect of vitamin C supplementation on gastric mucosal DNA damage Carcinogensis 52 291-295

Emrit I and Chance B (1992) In Free radicals and ageing Birkhauser Belfast

Foster HD and Zhang L (1995) Longevity and selenium deficiency evidence from the Peoples Republic of China The Science of Total Environment 170 133-139

Grandjean D (1996) Biological consequences of hypoxic stress on working dogs Expedition Licancalour chiens des cimes Chile

Gordon RE Shaked AA Solano DF (1986) Taurine protects hamster bronchioles from acute NO2-induced alterations American Journal of Pathology 125 585-600

Halliwell B (1994) Free radicals and antioxidants a personal view Nutrition Reviews 52(8) 253-265

Harman (1954) Ageing A theory based on Free Radical and Radiation Chemistry Journal of Gerontology pp 298-300

Harper EJ Charlton CJ Skinner ND (1999) Total plasma antioxidant and superoxide dismutase status in dogs are normal ranges influenced by breed FASEB Congress Abstracts 44617 A565

Harper EJ Alblas J (1999) Supplementation of dietary tocopherol increases canine plasma values outside the normal ranges FASEB Congress Abstracts 44615 A564

Hill RC Armstrong D Browne RW Lewis DD Scott KC Sundstrom D Harper EJ (1999) Some evidence for possible oxidative stress in trained greyhounds after a short sprint race FASEB Congress Abstracts LB49

Ingram DK (1990) Dietary restriction and ageing the initiation of a primate study Journal of Gerontology 45 B148-B163

Langseth L (1995) In Oxidants Antioxidants and Disease Prevention International Life Sciences Institute ILSI Press Washington DC USA

Lippman RD (1981) The prolongation of life A comparison of antioxidants and geroprotectors versus superoxide in human mitochondria Journal of Gerontology 56 550-557

Machlin LJ (1994) Antioxidant Vitamins Petfood Industry

Meydani SN and Tengerdey RP (1991) Vitamin E and the immune response In Vitamin E biochemical and clinical applications Marcel Delcleer Inc New York

Obra R Harper EJ Lunec J (1999) Exercise in healthy adult dogs increases plasma TBARS - an indicator of oxidative stress FASEB Congress Abstracts 44618 A565

Olin CL (1995) Extracellular superoxide dismutase activity is affected by dietary zinc intake in nonhuman primate and rodent models American Journal of Clinical Nutrition 61 1263-1267

Papas A (1991) Antioxidants Which ones are best for your petfood products Petfood Industry

Passwater RA (1995) In The Antioxidants Connecticut Keats Publishing Incorporated

Read WO and Welty JD (1963) Studies on some cardiac effects of taurine Journal of Pharmacologia Experimenta and Theoretica 139 283

Shigenaga MK Hagen TM and Ames BN (1994) Oxidative damage and mitochondrial decay in ageing Proceedings of the National Academy of Sciences 91 10771-10778

Sies H and Stahl W (1995) Vitamins E and C b-Carotene and other carotenoids as antioxidants American Journal of Clinical Nutrition 62 1315S-1321S

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 429

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL Harper EJ (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum FASEB Congress Abstracts 21715 A246

Sohal RS and Weindruch R (1996) Oxidative stress caloric restriction and ageing Science 273 59-63

Taylor A Jacques PF Epstein EM (1995) Relations among ageing antioxidant status and cataract American Journal of Clinical Nutrition 62 1439S-1447S

Taylor CG Bettger WJ Bray TM (1998) Effect of dietary zinc or copper deficiency on the primary free radical defence system in rats American Institute of Nutrition pp 613-621

Tower DB (1968) Ouabain and the distribution of calcium and magnesium in cerebral tissue in vitro Experimental Brain Research 6 275-283

Wright CE Tallan HH Lin YY (1986) Taurine biological update Annual Reviews of Biochemistry 55 427-453

Zdravlje usne šupljine Sadržaj

1 Periodontalna bolest

2 Preventivne mjere

3 WALTHAM-ova istraživanja

4 Bibliografija

5 WALTHAM-ova bibliografija

Zdravlje i higijena usne šupljine su važni za zdravlje i dobrobit bilo koje životinje te predstavljaju vitalan mehanizam podrške za prirodnu otpornost životinje na bolest Periodontalna bolest je među najučestalijim bolestima pasa i mačaka a pretpostavlja se da od nje boluje između 60 i 80 svih životinja ovisno o njihovoj dobi i starosti Naziv lsquoperiodontalna bolestrsquo označava čitav niz upalnih reakcija uzrokovanih zubnim naslagama a povezanih s bolom u usnoj šupljini halitozom (zadahom iz usta) gubitkom zubi i potencijalno bolestima u udaljenim organima tijela Oralni streptokoki su identificirani kao najčešći upalni agenti uključeni u subakutni bakterijski endokarditis Dokazano je da kod ljudi pacijenti s periodontalnom bolesti imaju 15 ndash 20 puta veći rizik oboljenja od fatalnih kardiovaskularnih bolesti od ostalih (American Academy of Periodontology 1998) Zato je periodontalno zdravlje važan čimbenik u održavanju sustavnog zdravlja životinje

Periodontalna bolest

Periodontalna bolest može biti podijeljena na dvije faze gingivitis i periodontozu Gingivitis ili upala zubnog mesa uzrokovana je akumulacijom naslaga na gingivalnoj granici zubiju Upala koju vidimo je posljedica interakcije između bakterija u zubnim naslagama i imune reakcije domaćina Nakon nekog vremena zubne naslage se pretvore u kamenac putem procesa kalcifikacije Iako je kamenac sam po sebi neaktivan on služi kao hrapava površina na koju se zubne naslage i dalje akumuliraju U ovoj fazi učinci periodontalne bolesti se mogu poništiti ukoliko su akumulirane zubne naslage i kamenac uklonjeni

Ukoliko akumulacija zubnih naslaga i kamenca nije smanjena ili spriječena bolest može napredovati do nepopravljive faze periodontoze Tijekom ove faze procesa bolesti dolazi do uništavanja potpornog tkiva i mogućeg gubitka zubi

Bakterije

Zubne naslage

Anti-mikrobijska tijela

Per

idon

taln

a bo

lest

Periodontoza

Kamenac

Aktivni površinski agenti Mehanička abrazija

Nakupine Ca

Minerali u tragovimaSelen je neophodan dio antioksidanta selenoenzima glutationske peroksidaze (Chen 1986) Kod ljudi je uočena povezanost između smanjenog statusa selena i aktivnosti glutationske peroksidaze (Chen 1986 Foster and Zhang 1995)

Bakar cink i mangan su također važni minerali u tragovima Oni čine sastavni dio antioksidacijskih metalo-enzima Cu-Zn-superoksidne dismutaze i Mn-superoksidne dismutaze Ovi enzimi čine prvu liniju obrane protiv aktiviranih vrsta koje sadrže kisik Dokazano je da nedostatak ovih minerala u tragovima rezultira smanjenom aktivnošću njihovih relevantnih enzima (Olin 1995 Taylor et al 1988)

Taurin Taurin je neobična amino-kiselina koju možemo naći u velikom broju raznih životinjskih vrsta Ne smatra se esencijalnom prehrambenom tvari za psa koji je za razliku od mačke sposoban sintetizirati zadovljavajuće količine taurina iz njegovih amino-kiselinskih preteča kako bi zadovoljio svoje normalne potrebe

Smatra se da taurin štiti stanične membrane od otrovnih komponenti uključujući i slobodne radikale U različitim je eksperimentalnim sustavima dokazano da taurin djeluje i kao direktan i kao indirektan antioksidant (Wright et al 1986) Pretpostavlja se da kao indirektan antioksidant taurin stabilizira membrane plazme te na taj način prevenira povećanja propusnosti membrane uzrokovana oksidantima (Tower 1968 Read and Welty 1963)

bull Dokazano je da u fiziološkim koncentracijama taurin djeluje kao antioksidant štiteći alveolarne makrofage (alveolar macrophages) štakora od oštećenja oksidanata (Banks et al 1992)

bull Taurin također ima sposobnost zaštititi bronhiole od oksidacijskih povreda izazvanih

bull izloženosti NO2 (Gordon et al 1986)

Razine taurina koje odražavaju unos taurina u prehrani pasa

Kontrolna grupa Grupa na test-prehrani

Početno stanje 4 tjedna

Interakcije među antioksidantima Pored svojih individualnih učinaka prehrambeni antioksidanti mogu djelovati sinergično s učinkom međusobnog pošteđivanja u borbi protiv oksidacijskog uništavanja

bull In vitro vitamin C pospješuje antioksidacijski učinak vitamina E tako što reciklira vitamin E nakon što ovaj neutralizira peroksilne radikale Taj sinergizam još nije jasno dokazan in vivo

bull Vitamin E može od oksidacije zaštititi antioksidant β-karoten a možda možda ga i pošteđuje Smatra se da vitamin E štiti kemijske veze β -karotena od oksidacije Uočeno je da kombinacija ovih prehrambenih tvari sinergički inhibira peroksidaciju lipida izazvanu peroksilnim radikalima u jetri štakora (Machlin 1994) Zbog toga je za očekivati da bi nedostatak vitamina E ugrozio antioksidacijski integritet β -karotena

bull Čini se da vitamin E i mineral selen djeluju sinergički Trenutačno se smatra da vitamin E i selen preko glutationske peroksidaze djeluju kao dio višedjelnog antioksidacijskog obrambenog sustava Taj sustav štiti stanice od štetnih učinaka raktivnog kisika i drugih slobodnih radikala koji iniciraju oksidaciju višestruko nezasićenih membrana fosfolipida i bjelančevina (Arking 1991 Emerit and Chance 1992 Halliwell 1994)

WALTHAM-ova istraživanja Research Uloga prehrambenih antioksidanata u prehrani kućnih ljubimaca trenutno je važno područje WALTHAM-ovih istraživanja

Antioksidacijski status Metode vrednovanja ukupnog antioksidacijskog statusa (TPAO) i aktivnosti superoksidacijske dismutaze eritrocita (SOD) potvrđene su kod pasa i korištene za određivanje tipičnog raspona vrijednosti kod zdravih pasa (Harper et al 1999) Prosječna SOD aktivnost eritrocita znatno se razlikovala između pasa muškog i ženskog spola no nije bilo neke uočljive veze između dobi i TPAO ili SOD aktivnosti Razlike među pasmina bile su očigledne s time da su beagle-i imali znatno niži TPAO status i SOD aktivnost od labradorskih retrivera i Yorkshire terijera

Feritin je spremišna bjelančevina s visokom sklonošću spajanja sa željezom a ima važnu ulogu u u tjelesnom antioksidacijskom obrambenom sustavu On održava željezo u sigurno ograničenom obliku i spriječava reaktivne oblike željeza u sudjelovanju u Fentonovim reakcijama koje mogu dovesti do oksidacijskih oštećenja Razvijen je i provjeren imuno-test povezanih enzima (ELISA) za određivanje razine cirkulirajućeg feritina kod pasa (Skinner et al 1999a Skinner et al1999b) Koristeći ovu metodu određeni su kontrolni rasponi za zdrave pse

Ceruloplazmin je kuproenzim koji ima nekoliko funkcionalnih uloga unutar tijela Kako je to bjelančevina koja služi kao spremište bakra pomaže zaštiti protiv katalitičke sposobnosti slobodnih iona bakra koje mogu dovesti do oksidacijskih oštećenja U slučaju traume ceruloplazmin također potpomaže pretvaranje pro-oksidirajućeg ferusnog željeza u njegov sigurniji ferični oblik Kolorimetrična metoda određivanja aktivnosti ceruloplazminske oksidaze u pasa je provjerena i korištena u utvrđivanju njegovih normalnih raspona kod zdravih pasa (Charlton et al 1999a Charlton et al 1999b)

Prehrambeno nadopunjavanjePokusna hranjenja u WALTHAM-u su pokazala da prehrambeno nadopunjavanje određenim antioksidacijskim prehrambenim tvarima može značajno povisiti antioksidacijski status kod psa Koncentracije i vitamina C i taurina u plazmi znatno su se povisile kod pasa

koji su dobivali prehrambeno uravnoteženu i kompletnu gotovu hranu nadopunjenu potrebnim prehrambenim tvarima Slično tome ustanovljeno je da šestotjednonadopunjene prehrane vitaminom E u količini od 100 IU dnevno znatno povećava status vitamina E u plazmi odraslih pasa Taj se učinak održao nekoliko tjedana nakon što je nadopunjavanje vitaminom E prestalo (Harper and Alblas 1999)

Tjelovježba i oksidacijski stres Učinci tjelovježbe na plazmine TBARS (reaktivne supstance na tiobarbituratnu kiselinu) koji su dobro potvrđen marker peroksidacije lipida in vivo vrednovane su kod zdravih odraslih pasa (Obra et al 1999) Nakon 20-minutnog perioda intenzivne tjelovježbe izmjereno je znatno povećanje u plazminim TBARS-ima (22) što sugerira da je povećana peroksidacija lipida direktan ishod oksidacijskog stresa prouzročenog vježbanjem Dokazi o oksidacijskom stresu također su uočeni kod obučenih trkaćih hrtova nakon kratke (500 m) sprint utrke (Hill et al 1999)

Ovi podaci naznačuju mogući utjecaj prehrambenih antioksidanata lipidne faze na zdravlje odraslih pasa redovito izloženih intenzivnom vježbanju

Bibliografija Arking R (1991) In Biology of ageing observations and principles New Jersey Prentice Hall

Banks MA Porter DW Martin WG Castranova V (1992) Taurine protects against oxidant injury to rat alveolar pneumocytes In Taurine Eds JB Lombardini et al Plenum Press New York

Barja G (1994) Vitamin C decreases endogenous protein oxidative damage malondialdehyde and lipid peroxidation and maintains fatty acid unsaturation in the guinea pig liver Free Radical Biology and Medicine 17 105-115

Borhee D and Neve P (1993) Effect of dietary doses of vitamin E on the cell size of T and B lymphocyte subsets in young and old mice Mechanisms of Ageing and Development 85 147-159

Charlton CJ Wattam SL Skinner ND (1999a) Validation and normal ranges of plasma ceruloplasmin concentration in cats and dogs (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 419

Charlton CJ Wattam SL Skinner ND Harper EJ (1999b) Validation and normal ranges of plasma ceruloplasmin concentration in cats and dogs FASEB Congress Abstracts 45118 A 578

Chen LH (1986) Manganese In Nutritional aspects of ageing p 266

Davies KJA (1995) Oxidative stress the paradox of aerobic life In Biochemistry Society Symposium 61 London Portland Press pp 1-31

Dyke GW (1994) Effect of vitamin C supplementation on gastric mucosal DNA damage Carcinogensis 52 291-295

Emrit I and Chance B (1992) In Free radicals and ageing Birkhauser Belfast

Foster HD and Zhang L (1995) Longevity and selenium deficiency evidence from the Peoples Republic of China The Science of Total Environment 170 133-139

Grandjean D (1996) Biological consequences of hypoxic stress on working dogs Expedition Licancalour chiens des cimes Chile

Gordon RE Shaked AA Solano DF (1986) Taurine protects hamster bronchioles from acute NO2-induced alterations American Journal of Pathology 125 585-600

Halliwell B (1994) Free radicals and antioxidants a personal view Nutrition Reviews 52(8) 253-265

Harman (1954) Ageing A theory based on Free Radical and Radiation Chemistry Journal of Gerontology pp 298-300

Harper EJ Charlton CJ Skinner ND (1999) Total plasma antioxidant and superoxide dismutase status in dogs are normal ranges influenced by breed FASEB Congress Abstracts 44617 A565

Harper EJ Alblas J (1999) Supplementation of dietary tocopherol increases canine plasma values outside the normal ranges FASEB Congress Abstracts 44615 A564

Hill RC Armstrong D Browne RW Lewis DD Scott KC Sundstrom D Harper EJ (1999) Some evidence for possible oxidative stress in trained greyhounds after a short sprint race FASEB Congress Abstracts LB49

Ingram DK (1990) Dietary restriction and ageing the initiation of a primate study Journal of Gerontology 45 B148-B163

Langseth L (1995) In Oxidants Antioxidants and Disease Prevention International Life Sciences Institute ILSI Press Washington DC USA

Lippman RD (1981) The prolongation of life A comparison of antioxidants and geroprotectors versus superoxide in human mitochondria Journal of Gerontology 56 550-557

Machlin LJ (1994) Antioxidant Vitamins Petfood Industry

Meydani SN and Tengerdey RP (1991) Vitamin E and the immune response In Vitamin E biochemical and clinical applications Marcel Delcleer Inc New York

Obra R Harper EJ Lunec J (1999) Exercise in healthy adult dogs increases plasma TBARS - an indicator of oxidative stress FASEB Congress Abstracts 44618 A565

Olin CL (1995) Extracellular superoxide dismutase activity is affected by dietary zinc intake in nonhuman primate and rodent models American Journal of Clinical Nutrition 61 1263-1267

Papas A (1991) Antioxidants Which ones are best for your petfood products Petfood Industry

Passwater RA (1995) In The Antioxidants Connecticut Keats Publishing Incorporated

Read WO and Welty JD (1963) Studies on some cardiac effects of taurine Journal of Pharmacologia Experimenta and Theoretica 139 283

Shigenaga MK Hagen TM and Ames BN (1994) Oxidative damage and mitochondrial decay in ageing Proceedings of the National Academy of Sciences 91 10771-10778

Sies H and Stahl W (1995) Vitamins E and C b-Carotene and other carotenoids as antioxidants American Journal of Clinical Nutrition 62 1315S-1321S

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 429

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL Harper EJ (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum FASEB Congress Abstracts 21715 A246

Sohal RS and Weindruch R (1996) Oxidative stress caloric restriction and ageing Science 273 59-63

Taylor A Jacques PF Epstein EM (1995) Relations among ageing antioxidant status and cataract American Journal of Clinical Nutrition 62 1439S-1447S

Taylor CG Bettger WJ Bray TM (1998) Effect of dietary zinc or copper deficiency on the primary free radical defence system in rats American Institute of Nutrition pp 613-621

Tower DB (1968) Ouabain and the distribution of calcium and magnesium in cerebral tissue in vitro Experimental Brain Research 6 275-283

Wright CE Tallan HH Lin YY (1986) Taurine biological update Annual Reviews of Biochemistry 55 427-453

Zdravlje usne šupljine Sadržaj

1 Periodontalna bolest

2 Preventivne mjere

3 WALTHAM-ova istraživanja

4 Bibliografija

5 WALTHAM-ova bibliografija

Zdravlje i higijena usne šupljine su važni za zdravlje i dobrobit bilo koje životinje te predstavljaju vitalan mehanizam podrške za prirodnu otpornost životinje na bolest Periodontalna bolest je među najučestalijim bolestima pasa i mačaka a pretpostavlja se da od nje boluje između 60 i 80 svih životinja ovisno o njihovoj dobi i starosti Naziv lsquoperiodontalna bolestrsquo označava čitav niz upalnih reakcija uzrokovanih zubnim naslagama a povezanih s bolom u usnoj šupljini halitozom (zadahom iz usta) gubitkom zubi i potencijalno bolestima u udaljenim organima tijela Oralni streptokoki su identificirani kao najčešći upalni agenti uključeni u subakutni bakterijski endokarditis Dokazano je da kod ljudi pacijenti s periodontalnom bolesti imaju 15 ndash 20 puta veći rizik oboljenja od fatalnih kardiovaskularnih bolesti od ostalih (American Academy of Periodontology 1998) Zato je periodontalno zdravlje važan čimbenik u održavanju sustavnog zdravlja životinje

Periodontalna bolest

Periodontalna bolest može biti podijeljena na dvije faze gingivitis i periodontozu Gingivitis ili upala zubnog mesa uzrokovana je akumulacijom naslaga na gingivalnoj granici zubiju Upala koju vidimo je posljedica interakcije između bakterija u zubnim naslagama i imune reakcije domaćina Nakon nekog vremena zubne naslage se pretvore u kamenac putem procesa kalcifikacije Iako je kamenac sam po sebi neaktivan on služi kao hrapava površina na koju se zubne naslage i dalje akumuliraju U ovoj fazi učinci periodontalne bolesti se mogu poništiti ukoliko su akumulirane zubne naslage i kamenac uklonjeni

Ukoliko akumulacija zubnih naslaga i kamenca nije smanjena ili spriječena bolest može napredovati do nepopravljive faze periodontoze Tijekom ove faze procesa bolesti dolazi do uništavanja potpornog tkiva i mogućeg gubitka zubi

Bakterije

Zubne naslage

Anti-mikrobijska tijela

Per

idon

taln

a bo

lest

Periodontoza

Kamenac

Aktivni površinski agenti Mehanička abrazija

Nakupine Ca

Interakcije među antioksidantima Pored svojih individualnih učinaka prehrambeni antioksidanti mogu djelovati sinergično s učinkom međusobnog pošteđivanja u borbi protiv oksidacijskog uništavanja

bull In vitro vitamin C pospješuje antioksidacijski učinak vitamina E tako što reciklira vitamin E nakon što ovaj neutralizira peroksilne radikale Taj sinergizam još nije jasno dokazan in vivo

bull Vitamin E može od oksidacije zaštititi antioksidant β-karoten a možda možda ga i pošteđuje Smatra se da vitamin E štiti kemijske veze β -karotena od oksidacije Uočeno je da kombinacija ovih prehrambenih tvari sinergički inhibira peroksidaciju lipida izazvanu peroksilnim radikalima u jetri štakora (Machlin 1994) Zbog toga je za očekivati da bi nedostatak vitamina E ugrozio antioksidacijski integritet β -karotena

bull Čini se da vitamin E i mineral selen djeluju sinergički Trenutačno se smatra da vitamin E i selen preko glutationske peroksidaze djeluju kao dio višedjelnog antioksidacijskog obrambenog sustava Taj sustav štiti stanice od štetnih učinaka raktivnog kisika i drugih slobodnih radikala koji iniciraju oksidaciju višestruko nezasićenih membrana fosfolipida i bjelančevina (Arking 1991 Emerit and Chance 1992 Halliwell 1994)

WALTHAM-ova istraživanja Research Uloga prehrambenih antioksidanata u prehrani kućnih ljubimaca trenutno je važno područje WALTHAM-ovih istraživanja

Antioksidacijski status Metode vrednovanja ukupnog antioksidacijskog statusa (TPAO) i aktivnosti superoksidacijske dismutaze eritrocita (SOD) potvrđene su kod pasa i korištene za određivanje tipičnog raspona vrijednosti kod zdravih pasa (Harper et al 1999) Prosječna SOD aktivnost eritrocita znatno se razlikovala između pasa muškog i ženskog spola no nije bilo neke uočljive veze između dobi i TPAO ili SOD aktivnosti Razlike među pasmina bile su očigledne s time da su beagle-i imali znatno niži TPAO status i SOD aktivnost od labradorskih retrivera i Yorkshire terijera

Feritin je spremišna bjelančevina s visokom sklonošću spajanja sa željezom a ima važnu ulogu u u tjelesnom antioksidacijskom obrambenom sustavu On održava željezo u sigurno ograničenom obliku i spriječava reaktivne oblike željeza u sudjelovanju u Fentonovim reakcijama koje mogu dovesti do oksidacijskih oštećenja Razvijen je i provjeren imuno-test povezanih enzima (ELISA) za određivanje razine cirkulirajućeg feritina kod pasa (Skinner et al 1999a Skinner et al1999b) Koristeći ovu metodu određeni su kontrolni rasponi za zdrave pse

Ceruloplazmin je kuproenzim koji ima nekoliko funkcionalnih uloga unutar tijela Kako je to bjelančevina koja služi kao spremište bakra pomaže zaštiti protiv katalitičke sposobnosti slobodnih iona bakra koje mogu dovesti do oksidacijskih oštećenja U slučaju traume ceruloplazmin također potpomaže pretvaranje pro-oksidirajućeg ferusnog željeza u njegov sigurniji ferični oblik Kolorimetrična metoda određivanja aktivnosti ceruloplazminske oksidaze u pasa je provjerena i korištena u utvrđivanju njegovih normalnih raspona kod zdravih pasa (Charlton et al 1999a Charlton et al 1999b)

Prehrambeno nadopunjavanjePokusna hranjenja u WALTHAM-u su pokazala da prehrambeno nadopunjavanje određenim antioksidacijskim prehrambenim tvarima može značajno povisiti antioksidacijski status kod psa Koncentracije i vitamina C i taurina u plazmi znatno su se povisile kod pasa

koji su dobivali prehrambeno uravnoteženu i kompletnu gotovu hranu nadopunjenu potrebnim prehrambenim tvarima Slično tome ustanovljeno je da šestotjednonadopunjene prehrane vitaminom E u količini od 100 IU dnevno znatno povećava status vitamina E u plazmi odraslih pasa Taj se učinak održao nekoliko tjedana nakon što je nadopunjavanje vitaminom E prestalo (Harper and Alblas 1999)

Tjelovježba i oksidacijski stres Učinci tjelovježbe na plazmine TBARS (reaktivne supstance na tiobarbituratnu kiselinu) koji su dobro potvrđen marker peroksidacije lipida in vivo vrednovane su kod zdravih odraslih pasa (Obra et al 1999) Nakon 20-minutnog perioda intenzivne tjelovježbe izmjereno je znatno povećanje u plazminim TBARS-ima (22) što sugerira da je povećana peroksidacija lipida direktan ishod oksidacijskog stresa prouzročenog vježbanjem Dokazi o oksidacijskom stresu također su uočeni kod obučenih trkaćih hrtova nakon kratke (500 m) sprint utrke (Hill et al 1999)

Ovi podaci naznačuju mogući utjecaj prehrambenih antioksidanata lipidne faze na zdravlje odraslih pasa redovito izloženih intenzivnom vježbanju

Bibliografija Arking R (1991) In Biology of ageing observations and principles New Jersey Prentice Hall

Banks MA Porter DW Martin WG Castranova V (1992) Taurine protects against oxidant injury to rat alveolar pneumocytes In Taurine Eds JB Lombardini et al Plenum Press New York

Barja G (1994) Vitamin C decreases endogenous protein oxidative damage malondialdehyde and lipid peroxidation and maintains fatty acid unsaturation in the guinea pig liver Free Radical Biology and Medicine 17 105-115

Borhee D and Neve P (1993) Effect of dietary doses of vitamin E on the cell size of T and B lymphocyte subsets in young and old mice Mechanisms of Ageing and Development 85 147-159

Charlton CJ Wattam SL Skinner ND (1999a) Validation and normal ranges of plasma ceruloplasmin concentration in cats and dogs (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 419

Charlton CJ Wattam SL Skinner ND Harper EJ (1999b) Validation and normal ranges of plasma ceruloplasmin concentration in cats and dogs FASEB Congress Abstracts 45118 A 578

Chen LH (1986) Manganese In Nutritional aspects of ageing p 266

Davies KJA (1995) Oxidative stress the paradox of aerobic life In Biochemistry Society Symposium 61 London Portland Press pp 1-31

Dyke GW (1994) Effect of vitamin C supplementation on gastric mucosal DNA damage Carcinogensis 52 291-295

Emrit I and Chance B (1992) In Free radicals and ageing Birkhauser Belfast

Foster HD and Zhang L (1995) Longevity and selenium deficiency evidence from the Peoples Republic of China The Science of Total Environment 170 133-139

Grandjean D (1996) Biological consequences of hypoxic stress on working dogs Expedition Licancalour chiens des cimes Chile

Gordon RE Shaked AA Solano DF (1986) Taurine protects hamster bronchioles from acute NO2-induced alterations American Journal of Pathology 125 585-600

Halliwell B (1994) Free radicals and antioxidants a personal view Nutrition Reviews 52(8) 253-265

Harman (1954) Ageing A theory based on Free Radical and Radiation Chemistry Journal of Gerontology pp 298-300

Harper EJ Charlton CJ Skinner ND (1999) Total plasma antioxidant and superoxide dismutase status in dogs are normal ranges influenced by breed FASEB Congress Abstracts 44617 A565

Harper EJ Alblas J (1999) Supplementation of dietary tocopherol increases canine plasma values outside the normal ranges FASEB Congress Abstracts 44615 A564

Hill RC Armstrong D Browne RW Lewis DD Scott KC Sundstrom D Harper EJ (1999) Some evidence for possible oxidative stress in trained greyhounds after a short sprint race FASEB Congress Abstracts LB49

Ingram DK (1990) Dietary restriction and ageing the initiation of a primate study Journal of Gerontology 45 B148-B163

Langseth L (1995) In Oxidants Antioxidants and Disease Prevention International Life Sciences Institute ILSI Press Washington DC USA

Lippman RD (1981) The prolongation of life A comparison of antioxidants and geroprotectors versus superoxide in human mitochondria Journal of Gerontology 56 550-557

Machlin LJ (1994) Antioxidant Vitamins Petfood Industry

Meydani SN and Tengerdey RP (1991) Vitamin E and the immune response In Vitamin E biochemical and clinical applications Marcel Delcleer Inc New York

Obra R Harper EJ Lunec J (1999) Exercise in healthy adult dogs increases plasma TBARS - an indicator of oxidative stress FASEB Congress Abstracts 44618 A565

Olin CL (1995) Extracellular superoxide dismutase activity is affected by dietary zinc intake in nonhuman primate and rodent models American Journal of Clinical Nutrition 61 1263-1267

Papas A (1991) Antioxidants Which ones are best for your petfood products Petfood Industry

Passwater RA (1995) In The Antioxidants Connecticut Keats Publishing Incorporated

Read WO and Welty JD (1963) Studies on some cardiac effects of taurine Journal of Pharmacologia Experimenta and Theoretica 139 283

Shigenaga MK Hagen TM and Ames BN (1994) Oxidative damage and mitochondrial decay in ageing Proceedings of the National Academy of Sciences 91 10771-10778

Sies H and Stahl W (1995) Vitamins E and C b-Carotene and other carotenoids as antioxidants American Journal of Clinical Nutrition 62 1315S-1321S

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 429

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL Harper EJ (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum FASEB Congress Abstracts 21715 A246

Sohal RS and Weindruch R (1996) Oxidative stress caloric restriction and ageing Science 273 59-63

Taylor A Jacques PF Epstein EM (1995) Relations among ageing antioxidant status and cataract American Journal of Clinical Nutrition 62 1439S-1447S

Taylor CG Bettger WJ Bray TM (1998) Effect of dietary zinc or copper deficiency on the primary free radical defence system in rats American Institute of Nutrition pp 613-621

Tower DB (1968) Ouabain and the distribution of calcium and magnesium in cerebral tissue in vitro Experimental Brain Research 6 275-283

Wright CE Tallan HH Lin YY (1986) Taurine biological update Annual Reviews of Biochemistry 55 427-453

Zdravlje usne šupljine Sadržaj

1 Periodontalna bolest

2 Preventivne mjere

3 WALTHAM-ova istraživanja

4 Bibliografija

5 WALTHAM-ova bibliografija

Zdravlje i higijena usne šupljine su važni za zdravlje i dobrobit bilo koje životinje te predstavljaju vitalan mehanizam podrške za prirodnu otpornost životinje na bolest Periodontalna bolest je među najučestalijim bolestima pasa i mačaka a pretpostavlja se da od nje boluje između 60 i 80 svih životinja ovisno o njihovoj dobi i starosti Naziv lsquoperiodontalna bolestrsquo označava čitav niz upalnih reakcija uzrokovanih zubnim naslagama a povezanih s bolom u usnoj šupljini halitozom (zadahom iz usta) gubitkom zubi i potencijalno bolestima u udaljenim organima tijela Oralni streptokoki su identificirani kao najčešći upalni agenti uključeni u subakutni bakterijski endokarditis Dokazano je da kod ljudi pacijenti s periodontalnom bolesti imaju 15 ndash 20 puta veći rizik oboljenja od fatalnih kardiovaskularnih bolesti od ostalih (American Academy of Periodontology 1998) Zato je periodontalno zdravlje važan čimbenik u održavanju sustavnog zdravlja životinje

Periodontalna bolest

Periodontalna bolest može biti podijeljena na dvije faze gingivitis i periodontozu Gingivitis ili upala zubnog mesa uzrokovana je akumulacijom naslaga na gingivalnoj granici zubiju Upala koju vidimo je posljedica interakcije između bakterija u zubnim naslagama i imune reakcije domaćina Nakon nekog vremena zubne naslage se pretvore u kamenac putem procesa kalcifikacije Iako je kamenac sam po sebi neaktivan on služi kao hrapava površina na koju se zubne naslage i dalje akumuliraju U ovoj fazi učinci periodontalne bolesti se mogu poništiti ukoliko su akumulirane zubne naslage i kamenac uklonjeni

Ukoliko akumulacija zubnih naslaga i kamenca nije smanjena ili spriječena bolest može napredovati do nepopravljive faze periodontoze Tijekom ove faze procesa bolesti dolazi do uništavanja potpornog tkiva i mogućeg gubitka zubi

Bakterije

Zubne naslage

Anti-mikrobijska tijela

Per

idon

taln

a bo

lest

Periodontoza

Kamenac

Aktivni površinski agenti Mehanička abrazija

Nakupine Ca

koji su dobivali prehrambeno uravnoteženu i kompletnu gotovu hranu nadopunjenu potrebnim prehrambenim tvarima Slično tome ustanovljeno je da šestotjednonadopunjene prehrane vitaminom E u količini od 100 IU dnevno znatno povećava status vitamina E u plazmi odraslih pasa Taj se učinak održao nekoliko tjedana nakon što je nadopunjavanje vitaminom E prestalo (Harper and Alblas 1999)

Tjelovježba i oksidacijski stres Učinci tjelovježbe na plazmine TBARS (reaktivne supstance na tiobarbituratnu kiselinu) koji su dobro potvrđen marker peroksidacije lipida in vivo vrednovane su kod zdravih odraslih pasa (Obra et al 1999) Nakon 20-minutnog perioda intenzivne tjelovježbe izmjereno je znatno povećanje u plazminim TBARS-ima (22) što sugerira da je povećana peroksidacija lipida direktan ishod oksidacijskog stresa prouzročenog vježbanjem Dokazi o oksidacijskom stresu također su uočeni kod obučenih trkaćih hrtova nakon kratke (500 m) sprint utrke (Hill et al 1999)

Ovi podaci naznačuju mogući utjecaj prehrambenih antioksidanata lipidne faze na zdravlje odraslih pasa redovito izloženih intenzivnom vježbanju

Bibliografija Arking R (1991) In Biology of ageing observations and principles New Jersey Prentice Hall

Banks MA Porter DW Martin WG Castranova V (1992) Taurine protects against oxidant injury to rat alveolar pneumocytes In Taurine Eds JB Lombardini et al Plenum Press New York

Barja G (1994) Vitamin C decreases endogenous protein oxidative damage malondialdehyde and lipid peroxidation and maintains fatty acid unsaturation in the guinea pig liver Free Radical Biology and Medicine 17 105-115

Borhee D and Neve P (1993) Effect of dietary doses of vitamin E on the cell size of T and B lymphocyte subsets in young and old mice Mechanisms of Ageing and Development 85 147-159

Charlton CJ Wattam SL Skinner ND (1999a) Validation and normal ranges of plasma ceruloplasmin concentration in cats and dogs (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 419

Charlton CJ Wattam SL Skinner ND Harper EJ (1999b) Validation and normal ranges of plasma ceruloplasmin concentration in cats and dogs FASEB Congress Abstracts 45118 A 578

Chen LH (1986) Manganese In Nutritional aspects of ageing p 266

Davies KJA (1995) Oxidative stress the paradox of aerobic life In Biochemistry Society Symposium 61 London Portland Press pp 1-31

Dyke GW (1994) Effect of vitamin C supplementation on gastric mucosal DNA damage Carcinogensis 52 291-295

Emrit I and Chance B (1992) In Free radicals and ageing Birkhauser Belfast

Foster HD and Zhang L (1995) Longevity and selenium deficiency evidence from the Peoples Republic of China The Science of Total Environment 170 133-139

Grandjean D (1996) Biological consequences of hypoxic stress on working dogs Expedition Licancalour chiens des cimes Chile

Gordon RE Shaked AA Solano DF (1986) Taurine protects hamster bronchioles from acute NO2-induced alterations American Journal of Pathology 125 585-600

Halliwell B (1994) Free radicals and antioxidants a personal view Nutrition Reviews 52(8) 253-265

Harman (1954) Ageing A theory based on Free Radical and Radiation Chemistry Journal of Gerontology pp 298-300

Harper EJ Charlton CJ Skinner ND (1999) Total plasma antioxidant and superoxide dismutase status in dogs are normal ranges influenced by breed FASEB Congress Abstracts 44617 A565

Harper EJ Alblas J (1999) Supplementation of dietary tocopherol increases canine plasma values outside the normal ranges FASEB Congress Abstracts 44615 A564

Hill RC Armstrong D Browne RW Lewis DD Scott KC Sundstrom D Harper EJ (1999) Some evidence for possible oxidative stress in trained greyhounds after a short sprint race FASEB Congress Abstracts LB49

Ingram DK (1990) Dietary restriction and ageing the initiation of a primate study Journal of Gerontology 45 B148-B163

Langseth L (1995) In Oxidants Antioxidants and Disease Prevention International Life Sciences Institute ILSI Press Washington DC USA

Lippman RD (1981) The prolongation of life A comparison of antioxidants and geroprotectors versus superoxide in human mitochondria Journal of Gerontology 56 550-557

Machlin LJ (1994) Antioxidant Vitamins Petfood Industry

Meydani SN and Tengerdey RP (1991) Vitamin E and the immune response In Vitamin E biochemical and clinical applications Marcel Delcleer Inc New York

Obra R Harper EJ Lunec J (1999) Exercise in healthy adult dogs increases plasma TBARS - an indicator of oxidative stress FASEB Congress Abstracts 44618 A565

Olin CL (1995) Extracellular superoxide dismutase activity is affected by dietary zinc intake in nonhuman primate and rodent models American Journal of Clinical Nutrition 61 1263-1267

Papas A (1991) Antioxidants Which ones are best for your petfood products Petfood Industry

Passwater RA (1995) In The Antioxidants Connecticut Keats Publishing Incorporated

Read WO and Welty JD (1963) Studies on some cardiac effects of taurine Journal of Pharmacologia Experimenta and Theoretica 139 283

Shigenaga MK Hagen TM and Ames BN (1994) Oxidative damage and mitochondrial decay in ageing Proceedings of the National Academy of Sciences 91 10771-10778

Sies H and Stahl W (1995) Vitamins E and C b-Carotene and other carotenoids as antioxidants American Journal of Clinical Nutrition 62 1315S-1321S

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 429

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL Harper EJ (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum FASEB Congress Abstracts 21715 A246

Sohal RS and Weindruch R (1996) Oxidative stress caloric restriction and ageing Science 273 59-63

Taylor A Jacques PF Epstein EM (1995) Relations among ageing antioxidant status and cataract American Journal of Clinical Nutrition 62 1439S-1447S

Taylor CG Bettger WJ Bray TM (1998) Effect of dietary zinc or copper deficiency on the primary free radical defence system in rats American Institute of Nutrition pp 613-621

Tower DB (1968) Ouabain and the distribution of calcium and magnesium in cerebral tissue in vitro Experimental Brain Research 6 275-283

Wright CE Tallan HH Lin YY (1986) Taurine biological update Annual Reviews of Biochemistry 55 427-453

Zdravlje usne šupljine Sadržaj

1 Periodontalna bolest

2 Preventivne mjere

3 WALTHAM-ova istraživanja

4 Bibliografija

5 WALTHAM-ova bibliografija

Zdravlje i higijena usne šupljine su važni za zdravlje i dobrobit bilo koje životinje te predstavljaju vitalan mehanizam podrške za prirodnu otpornost životinje na bolest Periodontalna bolest je među najučestalijim bolestima pasa i mačaka a pretpostavlja se da od nje boluje između 60 i 80 svih životinja ovisno o njihovoj dobi i starosti Naziv lsquoperiodontalna bolestrsquo označava čitav niz upalnih reakcija uzrokovanih zubnim naslagama a povezanih s bolom u usnoj šupljini halitozom (zadahom iz usta) gubitkom zubi i potencijalno bolestima u udaljenim organima tijela Oralni streptokoki su identificirani kao najčešći upalni agenti uključeni u subakutni bakterijski endokarditis Dokazano je da kod ljudi pacijenti s periodontalnom bolesti imaju 15 ndash 20 puta veći rizik oboljenja od fatalnih kardiovaskularnih bolesti od ostalih (American Academy of Periodontology 1998) Zato je periodontalno zdravlje važan čimbenik u održavanju sustavnog zdravlja životinje

Periodontalna bolest

Periodontalna bolest može biti podijeljena na dvije faze gingivitis i periodontozu Gingivitis ili upala zubnog mesa uzrokovana je akumulacijom naslaga na gingivalnoj granici zubiju Upala koju vidimo je posljedica interakcije između bakterija u zubnim naslagama i imune reakcije domaćina Nakon nekog vremena zubne naslage se pretvore u kamenac putem procesa kalcifikacije Iako je kamenac sam po sebi neaktivan on služi kao hrapava površina na koju se zubne naslage i dalje akumuliraju U ovoj fazi učinci periodontalne bolesti se mogu poništiti ukoliko su akumulirane zubne naslage i kamenac uklonjeni

Ukoliko akumulacija zubnih naslaga i kamenca nije smanjena ili spriječena bolest može napredovati do nepopravljive faze periodontoze Tijekom ove faze procesa bolesti dolazi do uništavanja potpornog tkiva i mogućeg gubitka zubi

Bakterije

Zubne naslage

Anti-mikrobijska tijela

Per

idon

taln

a bo

lest

Periodontoza

Kamenac

Aktivni površinski agenti Mehanička abrazija

Nakupine Ca

Harman (1954) Ageing A theory based on Free Radical and Radiation Chemistry Journal of Gerontology pp 298-300

Harper EJ Charlton CJ Skinner ND (1999) Total plasma antioxidant and superoxide dismutase status in dogs are normal ranges influenced by breed FASEB Congress Abstracts 44617 A565

Harper EJ Alblas J (1999) Supplementation of dietary tocopherol increases canine plasma values outside the normal ranges FASEB Congress Abstracts 44615 A564

Hill RC Armstrong D Browne RW Lewis DD Scott KC Sundstrom D Harper EJ (1999) Some evidence for possible oxidative stress in trained greyhounds after a short sprint race FASEB Congress Abstracts LB49

Ingram DK (1990) Dietary restriction and ageing the initiation of a primate study Journal of Gerontology 45 B148-B163

Langseth L (1995) In Oxidants Antioxidants and Disease Prevention International Life Sciences Institute ILSI Press Washington DC USA

Lippman RD (1981) The prolongation of life A comparison of antioxidants and geroprotectors versus superoxide in human mitochondria Journal of Gerontology 56 550-557

Machlin LJ (1994) Antioxidant Vitamins Petfood Industry

Meydani SN and Tengerdey RP (1991) Vitamin E and the immune response In Vitamin E biochemical and clinical applications Marcel Delcleer Inc New York

Obra R Harper EJ Lunec J (1999) Exercise in healthy adult dogs increases plasma TBARS - an indicator of oxidative stress FASEB Congress Abstracts 44618 A565

Olin CL (1995) Extracellular superoxide dismutase activity is affected by dietary zinc intake in nonhuman primate and rodent models American Journal of Clinical Nutrition 61 1263-1267

Papas A (1991) Antioxidants Which ones are best for your petfood products Petfood Industry

Passwater RA (1995) In The Antioxidants Connecticut Keats Publishing Incorporated

Read WO and Welty JD (1963) Studies on some cardiac effects of taurine Journal of Pharmacologia Experimenta and Theoretica 139 283

Shigenaga MK Hagen TM and Ames BN (1994) Oxidative damage and mitochondrial decay in ageing Proceedings of the National Academy of Sciences 91 10771-10778

Sies H and Stahl W (1995) Vitamins E and C b-Carotene and other carotenoids as antioxidants American Journal of Clinical Nutrition 62 1315S-1321S

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum (Abstract) 10th International Symposium on Trace Elements in Man and Animal p 429

Skinner ND Charlton OJ Ebbrell SL Harper EJ (1999) Canine ferritin Assay validation and normal range for serum FASEB Congress Abstracts 21715 A246

Sohal RS and Weindruch R (1996) Oxidative stress caloric restriction and ageing Science 273 59-63

Taylor A Jacques PF Epstein EM (1995) Relations among ageing antioxidant status and cataract American Journal of Clinical Nutrition 62 1439S-1447S

Taylor CG Bettger WJ Bray TM (1998) Effect of dietary zinc or copper deficiency on the primary free radical defence system in rats American Institute of Nutrition pp 613-621

Tower DB (1968) Ouabain and the distribution of calcium and magnesium in cerebral tissue in vitro Experimental Brain Research 6 275-283

Wright CE Tallan HH Lin YY (1986) Taurine biological update Annual Reviews of Biochemistry 55 427-453

Zdravlje usne šupljine Sadržaj

1 Periodontalna bolest

2 Preventivne mjere

3 WALTHAM-ova istraživanja

4 Bibliografija

5 WALTHAM-ova bibliografija

Zdravlje i higijena usne šupljine su važni za zdravlje i dobrobit bilo koje životinje te predstavljaju vitalan mehanizam podrške za prirodnu otpornost životinje na bolest Periodontalna bolest je među najučestalijim bolestima pasa i mačaka a pretpostavlja se da od nje boluje između 60 i 80 svih životinja ovisno o njihovoj dobi i starosti Naziv lsquoperiodontalna bolestrsquo označava čitav niz upalnih reakcija uzrokovanih zubnim naslagama a povezanih s bolom u usnoj šupljini halitozom (zadahom iz usta) gubitkom zubi i potencijalno bolestima u udaljenim organima tijela Oralni streptokoki su identificirani kao najčešći upalni agenti uključeni u subakutni bakterijski endokarditis Dokazano je da kod ljudi pacijenti s periodontalnom bolesti imaju 15 ndash 20 puta veći rizik oboljenja od fatalnih kardiovaskularnih bolesti od ostalih (American Academy of Periodontology 1998) Zato je periodontalno zdravlje važan čimbenik u održavanju sustavnog zdravlja životinje

Periodontalna bolest

Periodontalna bolest može biti podijeljena na dvije faze gingivitis i periodontozu Gingivitis ili upala zubnog mesa uzrokovana je akumulacijom naslaga na gingivalnoj granici zubiju Upala koju vidimo je posljedica interakcije između bakterija u zubnim naslagama i imune reakcije domaćina Nakon nekog vremena zubne naslage se pretvore u kamenac putem procesa kalcifikacije Iako je kamenac sam po sebi neaktivan on služi kao hrapava površina na koju se zubne naslage i dalje akumuliraju U ovoj fazi učinci periodontalne bolesti se mogu poništiti ukoliko su akumulirane zubne naslage i kamenac uklonjeni

Ukoliko akumulacija zubnih naslaga i kamenca nije smanjena ili spriječena bolest može napredovati do nepopravljive faze periodontoze Tijekom ove faze procesa bolesti dolazi do uništavanja potpornog tkiva i mogućeg gubitka zubi

Bakterije

Zubne naslage

Anti-mikrobijska tijela

Per

idon

taln

a bo

lest

Periodontoza

Kamenac

Aktivni površinski agenti Mehanička abrazija

Nakupine Ca

Zdravlje usne šupljine Sadržaj

1 Periodontalna bolest

2 Preventivne mjere

3 WALTHAM-ova istraživanja

4 Bibliografija

5 WALTHAM-ova bibliografija

Zdravlje i higijena usne šupljine su važni za zdravlje i dobrobit bilo koje životinje te predstavljaju vitalan mehanizam podrške za prirodnu otpornost životinje na bolest Periodontalna bolest je među najučestalijim bolestima pasa i mačaka a pretpostavlja se da od nje boluje između 60 i 80 svih životinja ovisno o njihovoj dobi i starosti Naziv lsquoperiodontalna bolestrsquo označava čitav niz upalnih reakcija uzrokovanih zubnim naslagama a povezanih s bolom u usnoj šupljini halitozom (zadahom iz usta) gubitkom zubi i potencijalno bolestima u udaljenim organima tijela Oralni streptokoki su identificirani kao najčešći upalni agenti uključeni u subakutni bakterijski endokarditis Dokazano je da kod ljudi pacijenti s periodontalnom bolesti imaju 15 ndash 20 puta veći rizik oboljenja od fatalnih kardiovaskularnih bolesti od ostalih (American Academy of Periodontology 1998) Zato je periodontalno zdravlje važan čimbenik u održavanju sustavnog zdravlja životinje

Periodontalna bolest

Periodontalna bolest može biti podijeljena na dvije faze gingivitis i periodontozu Gingivitis ili upala zubnog mesa uzrokovana je akumulacijom naslaga na gingivalnoj granici zubiju Upala koju vidimo je posljedica interakcije između bakterija u zubnim naslagama i imune reakcije domaćina Nakon nekog vremena zubne naslage se pretvore u kamenac putem procesa kalcifikacije Iako je kamenac sam po sebi neaktivan on služi kao hrapava površina na koju se zubne naslage i dalje akumuliraju U ovoj fazi učinci periodontalne bolesti se mogu poništiti ukoliko su akumulirane zubne naslage i kamenac uklonjeni

Ukoliko akumulacija zubnih naslaga i kamenca nije smanjena ili spriječena bolest može napredovati do nepopravljive faze periodontoze Tijekom ove faze procesa bolesti dolazi do uništavanja potpornog tkiva i mogućeg gubitka zubi

Bakterije

Zubne naslage

Anti-mikrobijska tijela

Per

idon

taln

a bo

lest

Periodontoza

Kamenac

Aktivni površinski agenti Mehanička abrazija

Nakupine Ca

Preventivne mjere Svakodnevno pranje zubi četkicom (nakon kojeg po potrebi slijedi periodontalna terapija) je najučinkovitiji način uklanjanja zubnih naslaga te tako i sprečavanja periodontalne bolesti No kad dnevno pranje zubi četkicom nije moguće nekoliko alternativnih strategija može pomoći pri održavanju zdravlja usne šupljine kućnih ljubimaca

Tekstura hrane je čimbenik koji može utjecati na količinu akumulacije zubnih naslaga te je danas opće priznato da je žvakanje abrazivne prehrane korisno za periodonatalno zdravlje Mehanička svojstva takve prehrane mogu uglavnom pomoći uklanjanju bakterija i zubnih naslaga s usnih površina poticanjem žvakanja što stimulira količinu sline Dodatni način omogućavanja učinkovite kućne njege je opskrbljivanje životinje igračkama za žvakanje uz bilo koji oblik prehrane

WALTHAM-ova istraživanja Istraživanja zdravlja usne šupljine ispitivala su učinke pranja zubi četkicom i vrste prehrane na zdravlje usne šupljine te su se naročito usmjerila na uklanjanje zubnih naslaga koristeći mehaničku abraziju

ldquoŽvakalicerdquo za higijenu usne šupljine Proučavanja zdravlja usne šupljine pasa dovela su do razvoja tvrde teksturizirane žvakalice za higijenu usne šupljine koja je specifično dizajnirana tako da promovira čitav raspon žvakanja koji uključuje sve zube u ustima Niz provedenih istraživanja pokazao je vrijednost koju žvakalica ima u održavanju zdravlja pseće usne šupljine

Kad je žvakalica svakodnevno dodavana glavnom obroku suhe hrane njena je uporaba rezultirala značajnim smanjenjem nakupljanja zubnih naslaga i kamenca te smanjenjem gingivitisa i zadaha iz ustiju kod pasa koji su je koristili u usporedbi s psima koji su konzumirali samo suhu hranu (Gorrel and Rawlings 1996a Gorrel and Bierer 1997) Pozitivni učinci žvakalice trajali su punih dvanaest mjeseci koliko je trajalo istraživanje Dodavanje klorheksidina anti-mikrobnog sredstva širokog spektra u žvakalicu nije imalo značajan dodatni pozitivan učinak bilo na nakupljanje kamenca ili razvoj gingivitisa (Rawlings et al 1998)

Druga istraživanja su pokazala da kad se zubi nisu prali svakodnevno dodatak žvakalice za higijenu usne šupljine režimu prehrane može pojačati korisne učinke pranja zubi četkicom (Gorrel and Rawlings 1996b) Pri usporedbi učinkovitosti žvakalice (kao dodatka glavnom obroku suhe hrane) s učinkovitošću specijalizirane suhe hrane formulirane namjenski za održavanje usne šupljine ustanovljeno je da je razlika među njima mala (Rawlings et al 1997) Ipak dok su psi hranjeni žvakalicom održali su istu tjelesnu težinu a akumulacija mrlja na zubima bila je manja

Nedavno je razvijen alternativni tip žvakalice za higijenu usne šupljine za pomoć održavanju periodontalnog zdravlja pasa Ova žvakalica ima značajno drugačiju teksturu te je fleksibilne gumenaste građe koja se ne drobi pri žvakanju Psi su je skloni temeljito žvakati premještajući je s jedne strane usta na drugu na način koji podsjeća na ljude koji žvaću žvakaću gumu Proučavanja su pokazala da kad je psi dobivaju svakodnevno uz svoj glavni obrok suhe hrane ova nova žvakalica također značajno smanjuje akumulaciju zubnih naslaga i kamenca na površinama zubi gingivitis i zadah iz usta za razliku od pasa hranjenjih samo suhom hranom (Gorrel et al 1999)

Proučavanje zadaha iz usta Zadah iz usta (halitoza) je čest problem kod kućnih ljubimaca koje ne samo da negativno utječe na vezu između životinje i vlasnika već također može biti i prvi klinički znak periodontalne bolesti kojeg vlasnik primjećuje Istraživanja kod ljudi ustanovila su da halitoza nastaje iz mikrobialnog metabolizma proteinskih supstrata u usnoj šupljini To vodi do nastajanja nestabilnih spojeva uključujući i nestabilne spojeve sumpora (VSC) poput

vodikovog sulfida i metilnog merkaptana koji su izvor neugodnog mirisa i odgovorni su (zajedno s bakterijama odgovornim za njihov nastanak) za patogenezu periodontalne bolesti

WALTHAM je inicirao niz istraživanja kako bi se ispitali uzroci i posljedice zadaha iz usta kod pasa (Rawlings and Culham 1998) Ta su istraživanja pronašla da je uz neka ograničenja ljudsko opažanje zadaha iz usta povezano s koncentracijom VSC spojeva Također je očigledno da profesionalna periodontalna terapija te druge procedure za higijenu usne šupljine poput pranja zubi četkicom mogu značajno smanjiti koncentraciju VSC spojeva i zadah iz usta Konzumiranje hrane također smanjuje zadah iz usta kroz mehaničku aktivnost žvakanja prolazak hrane i stimulaciju proizvodnje sline

Dizajniranje kroketa suhe hraneBolje razumijevanje mehanizama koji su osnova pozitivnih učinaka žvakalice na higijenu usne šupljine iskorišteno je zajedno s preporukama za dizajniranje kroketa suhe hrane za mačke u izradi kroketa suhe hrane za glavni obrok pasa koji promoviraju zdravlje usne šupljine Vjerojatnije je da će kroketi koji zahtijevaju više žvakanja smanjiti akumulaciju zubnih naslaga i kamenca kao i stupanj gingivitisa Zbog toga su pseći kroketi formulirani s ciljem povećanja njihove lsquožvakavostirsquo te su dizajnirani specifično da pomognu promoviranju zdravlja usne šupljine

Bibliografija Committee on Research Science and Therapy American Academy of Periodontology (1998) Periodontal disease as a potential risk fctor for systemic diseases J Periodontology 69 841-850

Gorrel C and Rawlings JM (1996a) The role of a lsquoDental Hygiene Chewrsquo in maintaining periodontal health in dogs Journal of Veterinary Dentistry 13(1) 31-34

Gorrel C and Rawlings JM (1996b) Role of tooth brushing and diet in the maintenance of periodontal health in dogs Journal of Veterinary Dentistry 13(4) 139-143

Gorrel C and Bierer TL (1997) Longer Term Benefits of a Dental Hygiene Chew on the Periodontal Health of Dogs World Veterinary Dental Congress 38-39

Gorrel C Warrwick J and Bierer T (1999) Effect of a new dental hygiene chew on periodontal health in dogs Journal of Veterinary Dentistry 16 77-81

Rawlings JM Gorrel C Markwell PJ (1997) Effect of two dietary regimens on gingivitis in the dog Journal of Small Animal Practice 38 147-151

Rawlings JM Gorrel C and Markwell PJ (1998) Effect on canine oral health of adding chlorhexidine to a dental hygiene chew Journal of Veterinary Dentistry 15 129-134

Rawlings JM and Culham N (1998) Studies of oral malodor in the dog Journal of Veterinary Dentistry 15(4) 169-172

WALTHAM-ova bibliografijaGorrel C and Rawlings JM (1996a) Uloga lsquoŽvakalice za higijenu usne šupljinersquo u održavanju periodontalnog zdravlja pasa Journal of Veterinary Dentistry 13(1) 31-34

Akumulacija taloženja na zubima (zubne naslage kamenac i mrlje) i razvoj gingivitisa proučavane su na dvjema skupinama klinički zdravih pasa koji su hranjeni ili samo suhom hranom koja je u potpunosti zadovoljavala sve njihove prehrambene potrebe ili tom istom hranom uz dodatak specijalno dizajnirane žvakalice za higijenu usne šupljine (Pedigree RASKDENTABONE) jednom na dan Psi su hranjeni svakom od tih kombinacija test-hrane u razdoblju od tri tjedna Tjedan dana prije početka svakog razdoblja testiranja psima su zubi očišćeni od kamenca i ispolirani a zatim svakodnevno prani četkicom za zube kako bi se dobile temeljne vrijednosti o gingivitisnim upalama Zubi su nakon toga ponovno očišćeni od kamenca i ispolirani kako bi se osiguralo da su površine zuba čiste prije no što su psi hranjeni test-hranom

Ovo je istraživanje pokazalo da je RASK kad je svakodnevno dodavan suhoj hrani smanjio i količinu taloženja na zubima i izraženost gingivitisa u usporedbi sa hranjenjem samo sa suhom hranom iako je to bilo znatno manje učinkovito u održavanju klinički zdravih desni od svakodnevnog pranje zubi četkicom Nakon tri tjedna psi koji su dobivali žvakalicu imali su znatno manje gingivitisa od kontrolne skupine Zubne naslage su bile znatno manje nako prvog tjedna no onda su se stabilizirale (u obje skupine) a akumulacija kamenca (koja nije bila velika ni u jednoj grupi) bila je znatno manja nakon tri tjedna svakodnevnog hranjenja pasa žvakalicom

Gorrel C and Rawlings JM (1996b) Uloge pranja zubi četkicom i prehrane u održavanju periodontalnog zdravlja pasa Journal of Veterinary Dentistry 13(4) 139-143

Iako je svakodnevno pranje zubi četkicom najučinkovitiji način uklanjanja zubnih naslaga i sprečavanja gingivitisa mnogi vlasnici kućnih ljubimaca nisu u mogućnosti ili ne žele izvoditi ovaj postupak tako često Ovim se istraživanjem ispitivalo može li pranje zubi svaki drugi dan održavati zubne desni klinički zdravima te mogu li se postignuti rezultati poboljšati svakodnevnim dodavanjem žvakalica specijalno dizajniranih za održavanje higijene usne šupljine (Pedigree RASKDENTABONE) režimu prehrane Tijekom svakog 3-tjednog perioda testiranja psima su svaki drugi dan zubi prani četkicoma a hranjeni su ili samo suhom hranom koja je u potpunosti zadovoljavala sve njihove prehrambene potrebe ili tom istom hranom uz dodatak RASK-a jednom dnevno Kako bi se osiguralo što je bolje moguće zdravstveno stanje desni prije svake faze testiranja tjedan dana prije početka testiranja zubi pasa su očišćeni od kamenca i ispolirani te su svakodnevno prani četkicom a dva puta dnevno dobivali su i oralne antibiotike Nakon toga su dobivene temeljne vrijednosti o gingivitisnim upalama a zubi su ponovno očišćeni od kamenca i ispolirani prije početka faze testiranja

Iako se gingivitis povećao u obje skupine vrijednosti gingivitisa za cijela usta nakon tri tjedna bile su znatno manje u grupi koja je dobivala žvakalicu a isto je bio slučaj i s akumulacijom zubnih naslaga i kamenca Te su razlike bile najuočljivije na desnoj strani usta iako nije jasno što je tome razlog Možda je to rezultat bihejviorističke sklonosti pasa u ovom istraživanju takvom načinu žvakanja ili je možda način na koji su zubi prani četkicom bio učinkovitiji na desnoj strani Međutim takav neuravnoteženi rezultat nije uočen prilikom pranja zubi četkicom bez hranjenja žvakalicom Naslaga mrlja bila je značajno manja (na objim stranama usta) kad su psi hranjeni žvakalicom

Ovo je istraživanje pokazalo da pranje zubi četkicom svaki drugi dan nije bilo dovoljno za održavanje klinički zdravih desni ovih pasa hranjenih gotovom suhom hranom Ipak svakodnevno dodavanje RASK-a režimu prehrane smanjilo je i ozbiljnost gingivitisa koji se razvio i akumulaciju zubnih taloga (zubnih naslaga kamenca i mrlja) Stoga se za održavanje zdravlja usne šupljine pasa preporuča svakodnevno pranjem četkicom kmbinirano s prehranom koja smanjuje zubno taloženje Kad je pranje zubi četkicom manje učestalo čini se da svakodnevno dodavanje žvakalica za zubnu higijenu hrani ima dodatne pozitivne učinke na zdravlje što vlasnicima kućnih ljubimaca daje korisan dodatak za kućnu njegu jer je dokazano da RASK uvećava pozitivne učinke pranja zubi četkicom bez drugih dodataka

Gorrel C and Bierer TL (1997) Dugoročni pozitivni učinci Žvakalice za higijenu usne šupljine na periodontalno zdravlje pasa World Veterinary Dental Congress 38-39

Upala desni predstavlja prvu promjenu kod periodontalne bolesti a trenutačni je pristup sprečavanju periodontoze da se spriječi povavljivanje gingivitisa u potpunosti Ranije je istraživanje pokazalo da dodavanje odgovarajuće dizajnirane žvakalice glavnom obroku gotove suhe hrane može smanjiti akumulaciju zubnih naslaga i kamenca na površini zubi te da je stupanj gingivitisa bio manji uz hranjenje žvakalicom u usporedbi s hranjenjem samo sa suhom gotovom hranom Nakon toga su ispitani dugoročni pozitivni učinci hranjenja žvakalicom na zdravlje usne šupljine

Pedeset i jedan pas mješanac srednje do velike veličine podijeljeni su slučajnim uzorkom u dvije skupine i hranjeni ili a) prehrambeno cjelovitom suhom gotovom hranom (24 psa) ili b) prehrambeno cjelovitom suhom gotovom hranom i žvakalicom za higijenu usne šupljine (27 pasa) Žvakalica im je davana šest puta tjedno a količina gotove hrane kojom su hranjeni smanjena je kako bi u obzir bio uzet energetski sadržaj žvakalice Temeljne vrijednosti za gingivitis i zadah iz usta izmjerene su i zabilježene na početku testiranja prije uklanjanja kamenca i poliranja zubi Tri mjeseca i šest mjeseci nakon početka testiranja pod potpunom anestezijom psi su ponovno pregledani te su zabilježene vrijednosti za gingivitis akumulaciju zubnih naslaga i zadaha iz usne šupljine koristeći uobičajenu metodologiju

Nakon tri mjeseca psi koji su hranjeni žvakalicom za higijenu usne šupljine imali su znatno manje kamenca gingivitisa i zadaha usne šupljine od onih koji nisu dobivali žvakalicu a te su se niže vrijednosti održale i nakon šest mjeseci Osim toga znatno niže vrijednosti gingivitisa zabilježene su nakon tri i šest mjeseci u skupini koja je dobivala žvakalicu a te su vrijednosti bile znatno niže od početne temeljne vrijednosti Ovi rezultati pokazuju da je na zdravlje i higijenu usne šupljine pozitivno utjecalo hranjenja pasa žvakalicama za higijenu usne šupljine kao dodatka suhoj gotovoj hrani te da su ti pozitivni učinci održani nakon šest mjeseci kao i da se ovaj način prehrane može preporučiti kao pomoć u prevenciji od periodontoze

Gorrel C Warrwick J and Bierer T (1999) Učinci nove žvakalice za higijenu usne šupljine na periodontalno zdravlje pasa Journal of Veterinary Dentistry 16 77-81

Ovo je istraživanje provedeno kako bi se ustanovio doprinos nove žvakalice za higijenu usne šupljine (Pedigree RANCHOWaltham Formula Tartar Chew) na održavanje zubne higijene i periodontalnog zdravlja pasa Ova žvakalica je gumaste fleksibilne građe koja se ne mrvi pri žvakanju Psi imaju tendenciju temeljito je žvakati premještajući je u ustima s jedne strane na drugu na način koji podsjeća na ljude koji žvaću žvakaću gumu

Akumulacija zubnih taloga (zubne naslage i kamenac) razvoj zadaha iz usta i razvoj gingivitisa ispitivani su u dvije skupine klinički zdravih pasa koji su hranjeni ili samo suhom hranom koja je u potpunosti zadovoljavala sve njihove prehrambene potrebe ili tom istom hranom kojoj je jednom dnevno dodana žvakalica za higijenu usne šupljine (dva komada) Psi su hranjeni svakom od tih kombinacija test-hrane u razdoblju od četiri tjedna nakon čega je slijedila trotjedna faza pre-testiranja tijekom koje su nakon periodontalne terapije zubi svakodnevno prani četkicom Na kraju svake faze pre-testiranja zubi su očišćeni od kamenca i polirani kako bi se osigurala čista površina zubi prije hranjenja test-hranom Tijekom faze testiranja zubi nisu prani četkicom Prije prelaska u drugi dio istraživanja psima je dan jedan tjedan faze ispiranja

Pokazalo se da je svakodnevno dodavanje žvakalice za higijenu usne šupljine suhoj gotovoj hrani značajno smanjilo akumulaciju zubnih naslaga i kamenca na površini zuba te je smanjilo izraženost zadaha iz ustiju u usporedbi sa skupinom hranjenom samo suhom gotovom hranom Iako svakodnevno dodavanje žvakalice nije uspjelo održati klinički zdrave desni postignute periodontalnom terapijom i svakodnevnim pranjem zubi četkicom tijekom faze pre-testiranja stupanj gingivitisa koji se razvio bio je znatno manji nego kad su psi hranjeni samo suhom gotovom hranom

Rawlings JM Gorrel C Markwell PJ (1997) Učinci dvaju režima prehrane na pse J Sm Anim Pract 38 147-151

Psi su hranjeni specijalno dizajniranom žvakalicom za higijenu usne šupljine pasa (Pedigree RASKDENTABONE) uz glavni obrok Vlasnici u mogućnosti ponuditi psima prehrambenu raznolikost uz održavanje RASK-ovih pozitivnih učinaka na higijenu usne šupljine Ovo je istraživanje provedeno kako bi se usporedila učinkovitost dvaju režima prehrane koji se značajno razlikuju u svom pristupu higijeni usne šupljine U svakom trotjednom periodu testiranja i jednotjednom periodu pre-testiranja psi su svakodnevno hranjeni ili uobičajenom prehrambeno potpunom suhom gotovom hranom i RASK-om ili

potpunom suhom hranom za glavni obrok formuliranom specifično za njegu usne šupljine Kao i prije faza pre-testiranja je osmišljena kako bi se osiguralo da su zubne desni zdrave a sastojala se od uklanjanja kamenca i poliranja zubi nakon čega je slijedilo svakodnevno pranje zubi četkicom te davanje oralnih antibiotika dva puta dnevno Tijekom faze testiranja zubi nisu prani četkicom

Nakon jednog i tri tjedna faze testiranja vrijednosti za gingivitis i akumulaciju zubnih naslaga i kamenca povećale su se do sličnih vrijednosti u oba režima prehrane Tijekom faze pre-testiranja kad su psima prani zubi četkicom i dobivali su antibiotike zabilježena su mala povećanja gingivitisa i zubnih taloženja no nije bilo znatne razlike između dvaju načina prehrane Ipak nakon trotjedne faze testiranja bilo je znatno manje zubnih mrlja u pasa koji su hranjeni RASK-om no to je prvenstvno važno za izgled i nema nikakvog utjecaja na zdravlje usne šupljine Osim toga tjelesna težina pasa hranjenih RASK-om uz standardnu suhu gotovu hranu ostala je ista dok su psi hranjeni specijaliziranim proizvodom za glavni obrok izgubili znatnu količinu tjelesne mase To je povezano s nedovoljnim unosom hrane bez obzira na to što je psima hrana bila dostupna

Iako nijedan režima prehrane sam po sebi nije bio tako učinkovit u održavanju higijene usne šupljine kao svakodnevno pranje zubi četkicom oni su ipak koristan dodatak pranju zubi četkicom kad je taj postupak neredovit Iako je bilo malo razlike između dvaju režima prehrane glede zdravlja usne šupljine kod hranjenja RASK-om je održana tjelesna težina te je akumulacija mrlja bila manja Odluka o uporabi bilo kojeg od ovih režima prehrane počiva na vlasnicima pasa a pertinentni čimbenici mogu biti praktičnost fleksibilnost ukusnost hrane i interakcija između vlasnika i psa

Rawlings JM Gorrel C and Markwell PJ (1998) Učinak dodavanja klorheksidina žvakalici za higijenu usne šupljine na zdravlje usne šupljine pasa Journal of Veterinary Dentistry 15 129-134

Ovo je istraživanje ispitivalo hoće li dodavanje klorheksidin diglukonata u žvakalicu za higijenu usne šupljine (Pedigree RASKDENTABONE) dodatno poboljšati učinkovitost žvakalice na održavanje periodontalnog zdravlja Prijašnja su istraživanja pokazala da je svakodnevno hranjenje žvakalicom kao dodatka glavnom obroku suhe gotove hrane učinkovito u smanjenju akumulacije zubnih naslaga i gingivitisa pasa

Jedanaest zdravih pasa malih pasmina (u dobi od 15 ndash 8 godina) hranjeno je s prehrambeno potpunom hranom iz konzerve ili istom hranom u kombinaciji sa žvakalicom za higijenu usne šupljine sa ili bez dodavanja 02 klorheksidina jednom dnevno Psi su hranjeni svakom vrstom hrane kroz trotjedni period nakon čega je slijedila jednotjedna faza pre-testiranja kroz koju su dobivali samo kontrolnu vrstu hrane Zubi su očišćeni od kamenca i polirani na početku i kraju svake faze pre-testiranja a usta su pregledana i vrednovana s obzirom na gingivitis mrlje i zubno taloženje u nultom prvom i trećem tjednu svake faze testiranja Tijekom faze testiranja zubi nisu prani četkicom

Rezultati su potvrdili prijašnje nalaze da je svakodnevno dodavanje standardne žvakalice RASK suhoj gotovoj hrani rezultiralo sa znatno manje gingivitisa i kamenca nakon tri tjedna u usporedbi s hranjenjem samo suhom gotovom hranom Iako je dodavanje od 02 klorheksidina žvakalici rezultiralo značajno smanjenom akumulacijom zubnih naslaga nakon tri tjedna čini se da to nije imalo nekog značajnijeg klinički pozitivnog učinka bilo glede akumulacije kamenca ili razvoja gingivitisa

Zbog toga je vjerojatno da je glavni doprinos žvakalice za higijenu usne šupljine održavanju zdravlja usne šupljine pasa s blagim gingivitisom rezultat njene abrazivnosti a ne antibakterijskog učinka klorheksidina Sam fizički čin žvakanja vjerojatno također ima ulogu u sprečavanju periodontalne bolesti zbog toga što potiče lučenje sline koja može utjecati na populaciju bakterija iili na domaćinovu reakciju na upalu

Rawlings JM and Culham N (1998) Istaživanja zadaha usne šupljine kod pasa Journal of Veterinary Dentistry 15(4) 169-172

Ovo je istraživanje usporedilo dvije metode mjerenja zadaha iz usta pasa i ispitalo neke od čimbenika koji na njega utječu uključujući i periodontalnu terapiju Istraživanje je provedeno na 11 pasa s različitim stupnjevima zadaha iz ustiju koji su hranjeni jednom ujutro (u 10 sati) s prehrambenom potpunom gotovom hranom iz konzerve Trima psima (patuljasti šnauceri) zubi su svakodnevno prani četkicom za zube od šestog mjeseca starosti uključujući i cijelo razdoblje ovog istraživanja a korištena je komercijalno dostupna zubna pasta za kućne ljubimce bez antibakterijskih sastojaka

Mjerenje nestabilnih sumpornih spojeva VSC izvedeno je koristeći prijenosni sulfidni monitor koji je provjeren za uporabu na psima Skupina od pet sudaca ranije obučena u oscjenjivanju aroma i okusa ocijenila je zadah iz usta organoleptički (pomoću direktnog njušenja nosom) Razine zadaha zabilježene su na vizualnoj analognoj skali od 0 (bez zadaha) do 100 (veoma jak neugodan zadah) Suci su također ocjenjivali i druge pse od onih u proučavanoj grupi a oni su im dovedeni u redosljedu izabranom metodom slučajnog uzorka

Tri su istraživanja izvedena u periodu od šest mjeseci

Istraživanje 1 Povezanost između zadaha usne šupljine i VSC mjerenja

Za svih 11 pasa ocjenjivanje zadaha usne šupljine od strane organoleptičkih sudaca uspoređeno je s mjerenjima VSC-a koristeći prijenosni sulfidni monitor Jedan pas za kojeg su ponovljena VSC mjerenja bila relativno jednaka kroz dvanaestotjedni period upotrebljen je kao kontrolni pas za organoleptičko ocjenjivenje i suci su ga uvijek ocijenili prvog Rezultati dobiveni od tog psa su izostavljeni iz završne analize Organoleptička ocijenjivanja provedena su jedan sat nakon jutarnjeg hranjenja (u 11 sati) te su prehodila mjerenju VSC koncentracija Ovaj je postupak ponovljen u dvije zasebne prigode vremenski razdvojene jedan tjedan

Istraživanje 2 Dnevne razlike u zadahu usne šupljine

Za svih 11 pasa VSC mjerenja su izmjerena ujutro prije hranjenja (u 8 sati) jedan sat nakon hranjenja (u 11 sati) te pet sati nakon hranjenja (u 15 sati) To je ponovljeno u pet različitih prigoda u periodu od 6 tjedana

Istraživanje 3 Učinak periodontalne terapije na zadah usne šupljine

Identificirali smo pet pasa (prosječne dobi od 13 plusmn 17 godina) iz originalne skupine kao one kojima bi vjerojatno koristila rutinska periodontalna terapija Potrebna terapija izvedena je pod općom anestezijom te su nakon nje kako bi se minimalizirali potencijalni učinci bakterija psi dobivali jednotjednu kuru antibiotičke terapije Nikakve druge mjere higijene usne šupljine nisu poduzete I VSC i organoleptička mjerenja dobivena su prije periodontalne terapije kako bi se dobila osnovna procjena zadaha usne šupljine Nakon tretmana oba su mjerenja rađena jednom ili dva puta tjedno za svakog psa u periodu od 12 tjedana Kontrolni pas koji nije prošao kroz periodontalni tretman rabljen je kako bi se organoleptičkim sucima omogućilo da ujednačeno ocjenjuju tretirane pse

Rezultati

bull Postojala je znatna (plt0001) pozitivna korelacija između koncentracije VSC-a u dahu i ljudskog opažanja zadaha

bull Ipak činilo se da postoji gornja i donja granica korelacije koja je pokazala da nakon određene koncentracije VSC-a ljudi nisu u mogućnosti razlikovati između stupnjeva neugodnih mirisa

bull Psi s povišenim razinama nastajanja VSC-a pokazali su najveću dnevnu razliku u zadahu gdje su najveće koncentracije VSC-a izmjerene u uzorcima ranojutarnjeg daha prije hranjenja i dnevnih aktivnosti To je u skladu sa smanjenjem lučenja sline preko noći te s povećanom količinom mikroba u ustajaloj slini

bull Za razliku od toga tri psa kojima su svakodnevno od rane dobi zubi prani četkicom redovno su imali niske ujednačene razine zadaha iz ustiju koje se nisu značajno razlikovala kroz dan Zubi su prani četkicom nakon posljednjeg mjerenja svakog dana te stoga nije imalo utjecaj na mjerenja toga dana

bull Kod starijih je životinja periodontalna terapija rezultirala znatnim smanjenjem zadaha iz ustiju koji je ostao znatno manji od vrijednosti prije tretmana kroz dvaneaestotjedni period nakon istraživanja

Ovi rezultati potvrđuja da unutar ograničenog raspona postoji korelacija između ljudskog opažanja zadaha i koncentracije VSC-a Također je uočljivo da profesionalna perodontalna terapija i drugi postupci higijene usne šupljine poput pranja zubi četkicom mogu značajno smanjiti koncentracije VSC-a i zadah iz usne šupljine Poboljšanje zadaha je možda povezano sa smanjenjem količine mikroba Konzumiranje hrane također može smanjiti zadah usne šupljine kroz mehaničku aktivnost žvakanja prolaz hrane i stimulaciju lučenja sline

Zdravlje probavnog sustava Sadržaj

1 Dijetalna vlakna i zdravlje debelog crijeva

2 Nespecifična prehrambena osjetljivost

3 Njemački ovčari

4 WALTHAM-ova istraživanja

5 Bibliografija

Sluznica probavnog sustava predstavlja fizičku prepreku između progutane tvari i domaćina te služi i kao fizički i kao imunološki oblik obrane protiv bolesti Stoga je održavanje zdravog probavnog sustava važan čimbenik u održavanju općeg zdravlja domaćina kao i u održavanju zdrave defekacije Prehrana može znatno utjecati na kvalitetu stolice i zdravlje probavnog sustava no to je samo jedan od niza čimbenika koji su uključeni Individualne razlike u normalnoj probavnoj fiziologiji pogotovo značajno utječu na građu stolice

Dijetalna vlakna i zdravlje debelog crijevaU zdravom debelom crijevu od mnogih se fizioloških procesa traži da djeluju skladno uključujući bakterijsku aktivnost iskorištavanje vode i elektrolita kao i urođeni imunitet Neke vrste dijetalnih vlakana mogu pomoći optimalnom djelovanju tih procesa djelomično kroz njihova vlastita sastavna svojstva a djelomično kroz njihov učinak na bakterijsku fermentaciju u debelom crijevu

Dijetalna vlakna je općeniti naziv za čitavu grupu raznolikih neprobavljivih ugljikohidrata koji imaju različite fizičke i fiziološke učinke Taj se naziv odnosi na široku skupinu oligomera ili polimera biljnih ugljikohidrata koji su otporni na hidrolizu probavnih enzima sisavaca i utječu na probavni trakt i njegove funkcije (Cummings 1997 Roberfroid 1993)

Poznato je da raznolike strukturne kombinacije dijetalnih vlakana imaju specifična svojstva poput sposobnosti topljenja i fermentiranja Različiti izvori dijetalnih vlakana veoma se razlikuju u proporcijama topljivih i netopljivih dijetalnih vlakana koje sadrže Omjer netopljivihtopljivih vlakana u pulpi (mesu) šećerne repice (SBP) na primjer je oko 7030 Dijetalna vlakna se također razlikuju po tome koliko ih bakterije debelog crijeva mogu

fermentirati a u tom pogledu topljiva vlakna imaju jače izraženo svojstvo fermentacije od netopljivih vlakana

Optimalna funkcija crijevaUmjereno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice (SBP) ili inulina kontroliraju kretanje substrata kroz crijeva te na taj način optimalno poboljšavaju iskoristivost vode i funkciju debelog crijeva (Read 1980) Uz svoju prirodnu sklonost bubrenju vlakna djeluju poput spužve kako bi omogućila prolaz ugodne dobro oblikovane stolice (Cummings 1978)

Zdrava mikroflora debelog crijeva U zdravom debelom crijevu nastanjena je velika i raznolika populacija anaerobnih bakterija koje održavaju svoj rast fermentacijom dostupnih substrata Ti substrati uključuju neprobavljene ostatke hrane kao i niz substrata koji potiču od domaćina poput staničnih ostataka iz tankog crijevaStimulacija aktivnosti bakterija proizvodima koji pospješuju fermentaciju korisnu za zdravlje može poboljšati zdravlje domaćina za razliku od proizvoda koji mogu u pretjeranim količinama biti štetni za zdravlje (Pitcher 1996)

Obrana od patogena Kolonizacija sluznice debelog crijeva urođenom mikroflorom koja je uglavnom korisna stvara prirodnu obranu protiv oportunističkog vezivanja patogenih bakterija To se postiže kroz

bull nadmetanje za substrate

bull okupaciju koloniziranih lokacija

bull nastajanje acidičnih završnih proizvoda uključujući i kratko-lančane masne kiseline (SCFA) koji smanjuju ph vrijednost sluznice debelog crijeva i sprečavaju rast mnogih potencijalno štetnih bakterija (Kunemura et al 1992)

Osim toga promjene u crijevnoj mikroflori poput onih uzrokovanih dijetalnim vlaknima mogu utjecati na lokalne i sustavne imuno-funkcije modificirajući proizvodnju imunoglobulina i citokina te populaciju T-stanica (Lim et al 1997)

Korisno

Štetno

Plin

Dijetalna vlakna Substrati nastali u domaćinu

Organske kiseline Laktat Sukinat

Epitelno hranjenje Prirodno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice pospješuju zdravlje debelog crijeva Mikroflora debelog crijeva metabolizira ta vlakna kako bi proizvela SCFA primarne acetate propionate i buirate Energija dobivena iz SCFA naročito iz butirata koristi se za održavanje epitelne sposobnosti za život (Roediger 1980) Butirat je također jedinstven po svojoj sposobnosti da regulira istisnuće gena i zustavlja rast tumornih stanica kod ljudi (Sataka 1987) Osim toga SCFA stimulira apsorpciju soli i vode iz debelog crijeva utječe na luminalne pH vrijednosti i djeluje kao supstrat za rast bakterija koje povećavaju količinu mikroba

Reduciranje štetnih krajnjih proizvoda Opskrba fermentirajućim vlaknima uvelike reducira opseg fermencatije u debelom crijevu a tako i kasnije ispuštanje štetnih krajnjih proizvoda poput amonijaka amina fenola i vodikovog sulfida Ti su spojevi navodno kancerogeni i posrednici bolesti koji mogu djelovati lokalno ili sistematski (McMichael and Potter 1985) Amonijak može stvarati citipatske učinke na epitelne stanice debelog crijeva te tako utjecati na sintezu DNK i povećati brzinu izmjene tvari (Macfarlane and Macfarlane 1995)

Stimulacijom rasta mikroba može se dodatno smanjiti negativni utjecaj proizvoda dušične fermentacije što učinkovito preusmjeruje veći dio dušika iz debelog crijeva u bakterijske bjelančevine Osim toga acidifikacija debelo-crijevne sredine pogoduje nastajanju ioniziranog amonijaka zbog čega se smanjuje njegova mogućnost apsorpcije od strane lumena Nastajanje SCFA u niskim količinama do kojeg dolazi u nedostaku fermentirajućih vlakana može dovesti do povećanja pH vrijednosti debelog crijeva a koje kasnije može utjecati na patogenezu raka debelog crijeva kod muškaraca (Thornton 1981)

Nespecifična prehrambena osjetljivost Prehrambena osjetljivost ili negativna reakcija na hranu može se manifestirati različitim kliničnim znakovima poput povraćanja proljeva kožne bolesti problema s disanjem i problema s centralnim živčanim sustavom Negativne reakcije na hranu mogu se klasificirati ili kao alergije na hranu (hipersenzibilnost) ili netoleriranje hrane (toksičnost osebujnost farmakološka reakcija metabolična reakcija) (Anderson amp Sogu 1984) Prave hipersenzibilne reakcije uključuju i imuni sustav i to preko ili reakcije anti-tjela ili kroz reagiranje preko stanica dok netoleriranje hrane ima ne-imunološku osnovu

Nespecifična prehrambena osjetljivost je stanje koju često razvija podgrupa pseće populacije koja nema neku uočljivu bolest probavnog sustava no često ima stolicu relativno loše kvalitete klasificiranu u rasponu različitih tipova stolice Bez obzira na mekanu stolicu ti su psi prilikom veterinarskog pregleda klinički normalni Taj fenomen koji ne pogađa mačke i za kojeg se ne misli da je povezan s primarnim hipersenzibilitetom na hranu ne može se objasniti niti jednim mjerivim fiziološkim ili prehrambenim čimbenikom

Zbog vjerojatnosti da će vlasnici sami provesti promjene u vrsti ishrane pasa prije no što će zatražiti savjet veterinara teško je odrediti raširenost nespecifične prehrambene osjetljivosti Ipak iako su službeni izvještaji o raširenosti rijetki anegdotalni iskazi vlasnika sugeriraju da postoji mala no važna grupa pasa koja pati od ove komplikacije

WALTHAM radi na tome da ustanovi zašto su neki psi osjetljivi na neke vrste prehrane te je s tim ciljem formirana skupina lsquoosjetljivihrsquo pasa Ti su psi identificirani kao oni koji redovito imaju stolicu loše kvalitete u usporedbi s prosječnom psećom populacijom Ova grupa osjetljivih pasa korištena je za provjeru u razvoju prehrane za osjetljive pse te za istraživanje fizioloških mehanizama koji uzrokuju nespecifičnu prehrambenu osjetljivost

Njemački ovčariSmetnje probavnog sustava su učestale kod njemačkih ovčara (GSD) a povezane su s lošom kvalitetom stolice mršavim tjelom i lošom kvalitetom krzna To odražava predispoziciju ove pasmine ka razvoju dvaju stanja egzokrine manjkavosti gušterače (EPI)

te nedostatka imunoglobulina A (IgA) koja u konačnici rezultiraju oslabljenom probavom bjelančevina masnoća vitamina i minerala (Williams 1996 Batt et al 1991)

Asinarna atrofija gušterače (pancreatic acinar atrophy) je najčešći uzrok EPI-ja a iz dijagnostičkih anketa se procjenjuje da su između 40 i 66 pasa koji boluju od EPI-ja njemački ovčari Prevelik razvoj bakterija u tankom crijevu (SIBO) je također čest kod ove pasmine iako nije jasno je li to povezano sa sub-kliničkim stupnjem EPI-ja ili s nedostakom IgA Jedna od osnovnih IgA je stvaranje lokalnog imuniteta sluznice (Batt et al 1991 Williams 1996)

Iako su EPI i nedostatak IgA relativno česti uzroci proljeva kod njemačkih ovčara niz prehrambenih i neprehrambenih čimbenika mogu također utjecati na probavne funkcije rezultirajući povremenim ili kroničnim proljevom Iako veterinari liječe velik broj najteže pogođenih životinja vjerojatno postoji značajan broj sub-klinički pogođenih životinja kojima bi koristila promjena prehrane kako bi se poboljšala prehrambena vrijednost kalorija iz bjelančevina i poboljšao unos esencijalnih masnih kiselina vitamina i minerala

Kod svih životinja s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava kontrola prehrane bi trebala pokušati minimalizirati naprezanje probavnog trakta istovremeno osiguravajući dovoljno energije za zadovljavanje individualnih potreba životinje U praksi to znači da hranjive tvari (osobito masnoće ugljikohidrati i bjelančevine) moraju biti ponuđene u obliku hrane koja je visoko probavljiva i koju je organizmu lako absorbirati

Od svih hranjivih tvari koje sadrže energiju probavljanje i apsorpcija masnoće je najsloženija te je stoga i najpogođenija kad je funkcija probavnog sustava niža od optimalne Zbog toga reduciranje prehrambene masnoće smanjuje naprezanje ionako oslabljenog probavnog trakta te može biti korisno za pse s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava Naprezanje probavnog sustava može biti dodatno smanjeno zamjenom dugolančanih triglicerida (LCT) s trigliceridima koji imaju lance srednje dužine (MCT) Obje su skupine masnoća dobar izvor energije no od te dvije skupine probava i absorpcija MCT-a je puno manje složena jer ti procesi ne ovise o enzimima gušterače (Guilford 1996) Iako sveukupno smanjenje prehrambene masnoće može biti korisno ipak je važno osigurati dovoljan unos esencijalnih višestruko nezasićenih masnih kiselina (linoleička kiselina) koje imaju mnoge funkcije no naročito su važne za održavanje dobrog stanja kože i krzna

Psima koji imaju probavne smetnje poglavito lošu probavu ili lošu absorpciju mogu koristiti povećane razine vitamina topljivih u masnoći vitamina A D i E u prehrani (Guilford 1996) Na sličan način dodavanje vitamina B-grupe cinka i bakra pomoći će u nadoknadi oštećene apsorpcije tih hranjivih tvari Također ograničavanje broja izvora bjelančevina može biti korisno zato što to smanjuje rizik hranjenja bjelančevinom na koju je životinja

Rast epitelnih stanica

Ras

t sta

nica

osjetljiva (Guilford 1996) Trebalo bi smanjiti razinu topivih dijetalnih vlakana koja mogu ometati aktivnosti enzima gušterače u crijevima

WALTHAM-ova istraživanja WALTHAM-ova istraživanja ispitivala su potencijalno pozitivne učinke dijetalnih vlakana na kvalitetu stolice i zdravlje debelog crijeva

In Vitro fermentacija U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca razvijen je sistem in vitro fermentacije koji koristi stolicu kao cijepvo te je korišten u proučavanju potencijalnih fizioloških učinaka dijetalnih vlakana in vivo Fermentacijski profil pulpe (mesa) šećerne repice (SBP) ustanovljen je koristeći mačju stolicu kao izvor bakterijskog cijepiva

bull SBP je znatno povećao (plt005) ukupnu količinu kratko-lančanih masnih kiselina (SCFA) iznad one proizvedene u kontrolnoj grupi SBP je znatno povisio (plt005) proizvodnju propionata iznad kontrolnih razina

bull SBP je znatno smanjio proizvodnju amonijaka u usporedbi s kontrolnom skupinom

Dakle in vitro fermentacijski profil SBP-a pokazao je povećanje u korisnim završnim učincima fermentacije (SCFA) i smanjenje negativnih mogućih uzročnika bolesti (amonijak) Stoga je vjerojatno da bi in vivo fermentacija SBP-a u debelom crijevu stvarala okolinu koja bi koristila zdravlju

Utjecaj pulpe (mesa) šećerne repice na parametre stolice i debelog crijeva

Uključivanje pulpe (mesa) šećerne repice u prehrambeno potpunu gotovu pseću hranu značajno je smanjilo pH vrijednosti stolice u usporedbi s grupom hranjenom kontrolnom hranom te je tako u debelom crijevu stvorena zdrava okolina u kojoj je rast patogenih bakterija destimuliran

Učinak pulpe (mesa) šećerne repice In Vitro Fermentacija

Amonijak Kontrolna grupa S dodanom kašom šećerne repice

Utjecaj kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) na rast epitelnih stanica

Dodavanje butirične kiseline inkubacijskoj sredini crijevnih epitelnih stanica stimuliralo je njihov rast (što je izmjereno brojem stanica i sadržajem staničnih bjelančevina) u usporedbi s dodavanjem soli kontrolnoj otopini To dokazuje važnost butirične kiseline kratkolančane masne kiseline u održavanju prirodnih obrambenih funkcija epitelne barijere

BibliografijaAnderson JA and Sogu DD (Eds) (1984) Adverse Reactions to Foods National Institute for Health Publication Number 84-2442

Batt RM Barnes A Rutgers HC Carter SD (1991) Relative IgA deficiency and small intestinal overgrowth in German shepherd dogs Research in Veterinary Science 50 106-111

Cummings JH (1977) The Large Intestine in Nutrition and Disease Danone International Publication

Cummings JH Southgate DAT Branch W et al (1978) The colonic response to dietary fibre from carrot cabbage apple bran and guar gum Lancet i 5-9

Guilford GW (1996) Nutritional management of gastrointestinal disease In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 889-910

Kumemura M Hashimoto F Fijii C et al (1992) Effects of administration of 4G-szlig-D-galactosylsucrose on faecal microflora putrefactive products short chain fatty acids weight moisture and pH and subjective sensation of defaecation in the elderly with constipation Journal of Clinical Biochemical Nutrition 13 199-210

Ultraljubičasto zračenje

Kemijski agenti

Bakterije i virusi

Lim BO Yamada K Nonaka M Hung P Sugano M (1997) Dietary fibres that modulate indices of intestinal immune function in rats Journal of Nutrition 127 663-667

Macfarlane S and Macfarlane GT (1995) Proteolysis and amino acid fermentation In GR Gibson GT MacFarlane (eds) Human Colonic Bacteria Role in nutrition physiology and pathology CRC Press Boca Raton pp 715-100

McMichael and Potter (1985) Host factors in carcinogenesis Certain bile acid metabolic profiles that selectively increase the risk of proximal colon cancer Journal of National Cancer Institute 75 185

Pitcher MCL and Cummings JH (1996) Hydrogen sulphide a bacterial toxin in ulcerative colitis Gut 39 1-4

Read NW Miles CA Fisher D et al (1980) Transit of a meal through the stomach small intestine and colon in normal subjects and its role in the pathogenesis of diarrhoea Gastroenterology 79 1276-1282

Roberfroid M (1993) Dietary fibre inulin and oligofructose a review comparing their physiological effects Critical Reviews in Food Science and Nutrition 33 103-148

Williams DA (1996) The pancreas In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 381-410

Koža i krznoSadržaj

1 Pomanjkanje hranjivih tvari

2 WALTHAM-ova istraživanja

Stanje kože i krzna je vrlo važno vlasnicima kućnih ljubimaca i to ne samo stoga što utječe na svukupan izgled životinje već i stoga što se to općenito smatra vidljivim pokazateljem općeg zdravlja životinje i odrazom nutritivne dostatnosti ili superiornosti njene prehrane

Zbog toga što je koža velik metabolički aktivan organ s visokim fiziološkim potrebama za bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima naročito je osjetiljiva čak i na male promjene u količini hranjivih tvari koje dobiva Zbog toga prehrambeni čimbenici imaju veliku ulogu u održavanju zdrave kože i krzna Kožne bolesti mogu biti posljedica dugotrajnih nedostataka ili neuravnoteženosti pojedinih prehrambenih tvari ili pak negativnih reakcija na određene prehrambene sastojke S druge strane dodavanje određenih hranjivih tvari prehrani pokazalo se korisnim u kontroliranju niza dermatoza uzrokovanih reakcijama na prehrambene tvari

Pomanjkanje hranjivih tvariIdentificiran je određen broj dugotrajnih pomanjkanja hranjivih tvari koja uzrokuju pogoršanje stanja kože i krzna Iako se takvi nedostaci danas smatraju rijetkošću kod kućnih ljubimaca mogu se povremeno pojaviti kad je smanjena konzumacija hrane od strane životinje kad je prehrana loše sastavljena ili uskladištena ili kad životinja ne može probaviti apsorbirati ili iskoristiti hranjive tvari kao rezultat bolesti ili genetskih čimbenika Međusoban prehrambeni utjecaj pojedinih vrsta hrane koji umanjuje dostupnost hranjivih tvari može biti rezultat pogrešno sastavljene prehrane dugotrajnog uskladištenja ili pretjerane količine dodataka inače uravnoteženoj gotovoj hrani Tamo gdje su ustanovljene prehrambene pogreške jednostavnije je hraniti životinju uravnoteženom komercijalnom gotovom hranom nego pokušati ispraviti nedostatak jedne tvari u loše sastavljenoj prehrani

Mnoga pomanjkanja hranjivih tvari mogu biti povezana s kožnim poremećajima no većina ih proizvodi sličan raspon kliničkih znakova koji uglavnom odražavaju fundamentalna oštećenja procesa koji su uključeni u keratinizaciju rad žlijezda lojnica i rast dlake Tipični znaci su isti kao i u seboreje a uključuju pretjerano ljuštenje erithemu alopeciju ili slab rast dlake masnu kožu ili suho krzno bez sjaja Ti su znakovi često popraćeni sekundarnim bakterijskim upalama i pruritusom (svrbežom) Opće je prihvaćeno da ovi znakovi postanu vidljivi tek nakon hranjenja nedostatnom prehranom tijekom nekoliko mjeseci

Za sljedeće se hranjive tvari zna da imaju veoma važnu ulogu u normalnoj biologiji i fiziologiji kože i krzna

vodikovog sulfida i metilnog merkaptana koji su izvor neugodnog mirisa i odgovorni su (zajedno s bakterijama odgovornim za njihov nastanak) za patogenezu periodontalne bolesti

WALTHAM je inicirao niz istraživanja kako bi se ispitali uzroci i posljedice zadaha iz usta kod pasa (Rawlings and Culham 1998) Ta su istraživanja pronašla da je uz neka ograničenja ljudsko opažanje zadaha iz usta povezano s koncentracijom VSC spojeva Također je očigledno da profesionalna periodontalna terapija te druge procedure za higijenu usne šupljine poput pranja zubi četkicom mogu značajno smanjiti koncentraciju VSC spojeva i zadah iz usta Konzumiranje hrane također smanjuje zadah iz usta kroz mehaničku aktivnost žvakanja prolazak hrane i stimulaciju proizvodnje sline

Dizajniranje kroketa suhe hraneBolje razumijevanje mehanizama koji su osnova pozitivnih učinaka žvakalice na higijenu usne šupljine iskorišteno je zajedno s preporukama za dizajniranje kroketa suhe hrane za mačke u izradi kroketa suhe hrane za glavni obrok pasa koji promoviraju zdravlje usne šupljine Vjerojatnije je da će kroketi koji zahtijevaju više žvakanja smanjiti akumulaciju zubnih naslaga i kamenca kao i stupanj gingivitisa Zbog toga su pseći kroketi formulirani s ciljem povećanja njihove lsquožvakavostirsquo te su dizajnirani specifično da pomognu promoviranju zdravlja usne šupljine

Bibliografija Committee on Research Science and Therapy American Academy of Periodontology (1998) Periodontal disease as a potential risk fctor for systemic diseases J Periodontology 69 841-850

Gorrel C and Rawlings JM (1996a) The role of a lsquoDental Hygiene Chewrsquo in maintaining periodontal health in dogs Journal of Veterinary Dentistry 13(1) 31-34

Gorrel C and Rawlings JM (1996b) Role of tooth brushing and diet in the maintenance of periodontal health in dogs Journal of Veterinary Dentistry 13(4) 139-143

Gorrel C and Bierer TL (1997) Longer Term Benefits of a Dental Hygiene Chew on the Periodontal Health of Dogs World Veterinary Dental Congress 38-39

Gorrel C Warrwick J and Bierer T (1999) Effect of a new dental hygiene chew on periodontal health in dogs Journal of Veterinary Dentistry 16 77-81

Rawlings JM Gorrel C Markwell PJ (1997) Effect of two dietary regimens on gingivitis in the dog Journal of Small Animal Practice 38 147-151

Rawlings JM Gorrel C and Markwell PJ (1998) Effect on canine oral health of adding chlorhexidine to a dental hygiene chew Journal of Veterinary Dentistry 15 129-134

Rawlings JM and Culham N (1998) Studies of oral malodor in the dog Journal of Veterinary Dentistry 15(4) 169-172

WALTHAM-ova bibliografijaGorrel C and Rawlings JM (1996a) Uloga lsquoŽvakalice za higijenu usne šupljinersquo u održavanju periodontalnog zdravlja pasa Journal of Veterinary Dentistry 13(1) 31-34

Akumulacija taloženja na zubima (zubne naslage kamenac i mrlje) i razvoj gingivitisa proučavane su na dvjema skupinama klinički zdravih pasa koji su hranjeni ili samo suhom hranom koja je u potpunosti zadovoljavala sve njihove prehrambene potrebe ili tom istom hranom uz dodatak specijalno dizajnirane žvakalice za higijenu usne šupljine (Pedigree RASKDENTABONE) jednom na dan Psi su hranjeni svakom od tih kombinacija test-hrane u razdoblju od tri tjedna Tjedan dana prije početka svakog razdoblja testiranja psima su zubi očišćeni od kamenca i ispolirani a zatim svakodnevno prani četkicom za zube kako bi se dobile temeljne vrijednosti o gingivitisnim upalama Zubi su nakon toga ponovno očišćeni od kamenca i ispolirani kako bi se osiguralo da su površine zuba čiste prije no što su psi hranjeni test-hranom

Ovo je istraživanje pokazalo da je RASK kad je svakodnevno dodavan suhoj hrani smanjio i količinu taloženja na zubima i izraženost gingivitisa u usporedbi sa hranjenjem samo sa suhom hranom iako je to bilo znatno manje učinkovito u održavanju klinički zdravih desni od svakodnevnog pranje zubi četkicom Nakon tri tjedna psi koji su dobivali žvakalicu imali su znatno manje gingivitisa od kontrolne skupine Zubne naslage su bile znatno manje nako prvog tjedna no onda su se stabilizirale (u obje skupine) a akumulacija kamenca (koja nije bila velika ni u jednoj grupi) bila je znatno manja nakon tri tjedna svakodnevnog hranjenja pasa žvakalicom

Gorrel C and Rawlings JM (1996b) Uloge pranja zubi četkicom i prehrane u održavanju periodontalnog zdravlja pasa Journal of Veterinary Dentistry 13(4) 139-143

Iako je svakodnevno pranje zubi četkicom najučinkovitiji način uklanjanja zubnih naslaga i sprečavanja gingivitisa mnogi vlasnici kućnih ljubimaca nisu u mogućnosti ili ne žele izvoditi ovaj postupak tako često Ovim se istraživanjem ispitivalo može li pranje zubi svaki drugi dan održavati zubne desni klinički zdravima te mogu li se postignuti rezultati poboljšati svakodnevnim dodavanjem žvakalica specijalno dizajniranih za održavanje higijene usne šupljine (Pedigree RASKDENTABONE) režimu prehrane Tijekom svakog 3-tjednog perioda testiranja psima su svaki drugi dan zubi prani četkicoma a hranjeni su ili samo suhom hranom koja je u potpunosti zadovoljavala sve njihove prehrambene potrebe ili tom istom hranom uz dodatak RASK-a jednom dnevno Kako bi se osiguralo što je bolje moguće zdravstveno stanje desni prije svake faze testiranja tjedan dana prije početka testiranja zubi pasa su očišćeni od kamenca i ispolirani te su svakodnevno prani četkicom a dva puta dnevno dobivali su i oralne antibiotike Nakon toga su dobivene temeljne vrijednosti o gingivitisnim upalama a zubi su ponovno očišćeni od kamenca i ispolirani prije početka faze testiranja

Iako se gingivitis povećao u obje skupine vrijednosti gingivitisa za cijela usta nakon tri tjedna bile su znatno manje u grupi koja je dobivala žvakalicu a isto je bio slučaj i s akumulacijom zubnih naslaga i kamenca Te su razlike bile najuočljivije na desnoj strani usta iako nije jasno što je tome razlog Možda je to rezultat bihejviorističke sklonosti pasa u ovom istraživanju takvom načinu žvakanja ili je možda način na koji su zubi prani četkicom bio učinkovitiji na desnoj strani Međutim takav neuravnoteženi rezultat nije uočen prilikom pranja zubi četkicom bez hranjenja žvakalicom Naslaga mrlja bila je značajno manja (na objim stranama usta) kad su psi hranjeni žvakalicom

Ovo je istraživanje pokazalo da pranje zubi četkicom svaki drugi dan nije bilo dovoljno za održavanje klinički zdravih desni ovih pasa hranjenih gotovom suhom hranom Ipak svakodnevno dodavanje RASK-a režimu prehrane smanjilo je i ozbiljnost gingivitisa koji se razvio i akumulaciju zubnih taloga (zubnih naslaga kamenca i mrlja) Stoga se za održavanje zdravlja usne šupljine pasa preporuča svakodnevno pranjem četkicom kmbinirano s prehranom koja smanjuje zubno taloženje Kad je pranje zubi četkicom manje učestalo čini se da svakodnevno dodavanje žvakalica za zubnu higijenu hrani ima dodatne pozitivne učinke na zdravlje što vlasnicima kućnih ljubimaca daje korisan dodatak za kućnu njegu jer je dokazano da RASK uvećava pozitivne učinke pranja zubi četkicom bez drugih dodataka

Gorrel C and Bierer TL (1997) Dugoročni pozitivni učinci Žvakalice za higijenu usne šupljine na periodontalno zdravlje pasa World Veterinary Dental Congress 38-39

Upala desni predstavlja prvu promjenu kod periodontalne bolesti a trenutačni je pristup sprečavanju periodontoze da se spriječi povavljivanje gingivitisa u potpunosti Ranije je istraživanje pokazalo da dodavanje odgovarajuće dizajnirane žvakalice glavnom obroku gotove suhe hrane može smanjiti akumulaciju zubnih naslaga i kamenca na površini zubi te da je stupanj gingivitisa bio manji uz hranjenje žvakalicom u usporedbi s hranjenjem samo sa suhom gotovom hranom Nakon toga su ispitani dugoročni pozitivni učinci hranjenja žvakalicom na zdravlje usne šupljine

Pedeset i jedan pas mješanac srednje do velike veličine podijeljeni su slučajnim uzorkom u dvije skupine i hranjeni ili a) prehrambeno cjelovitom suhom gotovom hranom (24 psa) ili b) prehrambeno cjelovitom suhom gotovom hranom i žvakalicom za higijenu usne šupljine (27 pasa) Žvakalica im je davana šest puta tjedno a količina gotove hrane kojom su hranjeni smanjena je kako bi u obzir bio uzet energetski sadržaj žvakalice Temeljne vrijednosti za gingivitis i zadah iz usta izmjerene su i zabilježene na početku testiranja prije uklanjanja kamenca i poliranja zubi Tri mjeseca i šest mjeseci nakon početka testiranja pod potpunom anestezijom psi su ponovno pregledani te su zabilježene vrijednosti za gingivitis akumulaciju zubnih naslaga i zadaha iz usne šupljine koristeći uobičajenu metodologiju

Nakon tri mjeseca psi koji su hranjeni žvakalicom za higijenu usne šupljine imali su znatno manje kamenca gingivitisa i zadaha usne šupljine od onih koji nisu dobivali žvakalicu a te su se niže vrijednosti održale i nakon šest mjeseci Osim toga znatno niže vrijednosti gingivitisa zabilježene su nakon tri i šest mjeseci u skupini koja je dobivala žvakalicu a te su vrijednosti bile znatno niže od početne temeljne vrijednosti Ovi rezultati pokazuju da je na zdravlje i higijenu usne šupljine pozitivno utjecalo hranjenja pasa žvakalicama za higijenu usne šupljine kao dodatka suhoj gotovoj hrani te da su ti pozitivni učinci održani nakon šest mjeseci kao i da se ovaj način prehrane može preporučiti kao pomoć u prevenciji od periodontoze

Gorrel C Warrwick J and Bierer T (1999) Učinci nove žvakalice za higijenu usne šupljine na periodontalno zdravlje pasa Journal of Veterinary Dentistry 16 77-81

Ovo je istraživanje provedeno kako bi se ustanovio doprinos nove žvakalice za higijenu usne šupljine (Pedigree RANCHOWaltham Formula Tartar Chew) na održavanje zubne higijene i periodontalnog zdravlja pasa Ova žvakalica je gumaste fleksibilne građe koja se ne mrvi pri žvakanju Psi imaju tendenciju temeljito je žvakati premještajući je u ustima s jedne strane na drugu na način koji podsjeća na ljude koji žvaću žvakaću gumu

Akumulacija zubnih taloga (zubne naslage i kamenac) razvoj zadaha iz usta i razvoj gingivitisa ispitivani su u dvije skupine klinički zdravih pasa koji su hranjeni ili samo suhom hranom koja je u potpunosti zadovoljavala sve njihove prehrambene potrebe ili tom istom hranom kojoj je jednom dnevno dodana žvakalica za higijenu usne šupljine (dva komada) Psi su hranjeni svakom od tih kombinacija test-hrane u razdoblju od četiri tjedna nakon čega je slijedila trotjedna faza pre-testiranja tijekom koje su nakon periodontalne terapije zubi svakodnevno prani četkicom Na kraju svake faze pre-testiranja zubi su očišćeni od kamenca i polirani kako bi se osigurala čista površina zubi prije hranjenja test-hranom Tijekom faze testiranja zubi nisu prani četkicom Prije prelaska u drugi dio istraživanja psima je dan jedan tjedan faze ispiranja

Pokazalo se da je svakodnevno dodavanje žvakalice za higijenu usne šupljine suhoj gotovoj hrani značajno smanjilo akumulaciju zubnih naslaga i kamenca na površini zuba te je smanjilo izraženost zadaha iz ustiju u usporedbi sa skupinom hranjenom samo suhom gotovom hranom Iako svakodnevno dodavanje žvakalice nije uspjelo održati klinički zdrave desni postignute periodontalnom terapijom i svakodnevnim pranjem zubi četkicom tijekom faze pre-testiranja stupanj gingivitisa koji se razvio bio je znatno manji nego kad su psi hranjeni samo suhom gotovom hranom

Rawlings JM Gorrel C Markwell PJ (1997) Učinci dvaju režima prehrane na pse J Sm Anim Pract 38 147-151

Psi su hranjeni specijalno dizajniranom žvakalicom za higijenu usne šupljine pasa (Pedigree RASKDENTABONE) uz glavni obrok Vlasnici u mogućnosti ponuditi psima prehrambenu raznolikost uz održavanje RASK-ovih pozitivnih učinaka na higijenu usne šupljine Ovo je istraživanje provedeno kako bi se usporedila učinkovitost dvaju režima prehrane koji se značajno razlikuju u svom pristupu higijeni usne šupljine U svakom trotjednom periodu testiranja i jednotjednom periodu pre-testiranja psi su svakodnevno hranjeni ili uobičajenom prehrambeno potpunom suhom gotovom hranom i RASK-om ili

potpunom suhom hranom za glavni obrok formuliranom specifično za njegu usne šupljine Kao i prije faza pre-testiranja je osmišljena kako bi se osiguralo da su zubne desni zdrave a sastojala se od uklanjanja kamenca i poliranja zubi nakon čega je slijedilo svakodnevno pranje zubi četkicom te davanje oralnih antibiotika dva puta dnevno Tijekom faze testiranja zubi nisu prani četkicom

Nakon jednog i tri tjedna faze testiranja vrijednosti za gingivitis i akumulaciju zubnih naslaga i kamenca povećale su se do sličnih vrijednosti u oba režima prehrane Tijekom faze pre-testiranja kad su psima prani zubi četkicom i dobivali su antibiotike zabilježena su mala povećanja gingivitisa i zubnih taloženja no nije bilo znatne razlike između dvaju načina prehrane Ipak nakon trotjedne faze testiranja bilo je znatno manje zubnih mrlja u pasa koji su hranjeni RASK-om no to je prvenstvno važno za izgled i nema nikakvog utjecaja na zdravlje usne šupljine Osim toga tjelesna težina pasa hranjenih RASK-om uz standardnu suhu gotovu hranu ostala je ista dok su psi hranjeni specijaliziranim proizvodom za glavni obrok izgubili znatnu količinu tjelesne mase To je povezano s nedovoljnim unosom hrane bez obzira na to što je psima hrana bila dostupna

Iako nijedan režima prehrane sam po sebi nije bio tako učinkovit u održavanju higijene usne šupljine kao svakodnevno pranje zubi četkicom oni su ipak koristan dodatak pranju zubi četkicom kad je taj postupak neredovit Iako je bilo malo razlike između dvaju režima prehrane glede zdravlja usne šupljine kod hranjenja RASK-om je održana tjelesna težina te je akumulacija mrlja bila manja Odluka o uporabi bilo kojeg od ovih režima prehrane počiva na vlasnicima pasa a pertinentni čimbenici mogu biti praktičnost fleksibilnost ukusnost hrane i interakcija između vlasnika i psa

Rawlings JM Gorrel C and Markwell PJ (1998) Učinak dodavanja klorheksidina žvakalici za higijenu usne šupljine na zdravlje usne šupljine pasa Journal of Veterinary Dentistry 15 129-134

Ovo je istraživanje ispitivalo hoće li dodavanje klorheksidin diglukonata u žvakalicu za higijenu usne šupljine (Pedigree RASKDENTABONE) dodatno poboljšati učinkovitost žvakalice na održavanje periodontalnog zdravlja Prijašnja su istraživanja pokazala da je svakodnevno hranjenje žvakalicom kao dodatka glavnom obroku suhe gotove hrane učinkovito u smanjenju akumulacije zubnih naslaga i gingivitisa pasa

Jedanaest zdravih pasa malih pasmina (u dobi od 15 ndash 8 godina) hranjeno je s prehrambeno potpunom hranom iz konzerve ili istom hranom u kombinaciji sa žvakalicom za higijenu usne šupljine sa ili bez dodavanja 02 klorheksidina jednom dnevno Psi su hranjeni svakom vrstom hrane kroz trotjedni period nakon čega je slijedila jednotjedna faza pre-testiranja kroz koju su dobivali samo kontrolnu vrstu hrane Zubi su očišćeni od kamenca i polirani na početku i kraju svake faze pre-testiranja a usta su pregledana i vrednovana s obzirom na gingivitis mrlje i zubno taloženje u nultom prvom i trećem tjednu svake faze testiranja Tijekom faze testiranja zubi nisu prani četkicom

Rezultati su potvrdili prijašnje nalaze da je svakodnevno dodavanje standardne žvakalice RASK suhoj gotovoj hrani rezultiralo sa znatno manje gingivitisa i kamenca nakon tri tjedna u usporedbi s hranjenjem samo suhom gotovom hranom Iako je dodavanje od 02 klorheksidina žvakalici rezultiralo značajno smanjenom akumulacijom zubnih naslaga nakon tri tjedna čini se da to nije imalo nekog značajnijeg klinički pozitivnog učinka bilo glede akumulacije kamenca ili razvoja gingivitisa

Zbog toga je vjerojatno da je glavni doprinos žvakalice za higijenu usne šupljine održavanju zdravlja usne šupljine pasa s blagim gingivitisom rezultat njene abrazivnosti a ne antibakterijskog učinka klorheksidina Sam fizički čin žvakanja vjerojatno također ima ulogu u sprečavanju periodontalne bolesti zbog toga što potiče lučenje sline koja može utjecati na populaciju bakterija iili na domaćinovu reakciju na upalu

Rawlings JM and Culham N (1998) Istaživanja zadaha usne šupljine kod pasa Journal of Veterinary Dentistry 15(4) 169-172

Ovo je istraživanje usporedilo dvije metode mjerenja zadaha iz usta pasa i ispitalo neke od čimbenika koji na njega utječu uključujući i periodontalnu terapiju Istraživanje je provedeno na 11 pasa s različitim stupnjevima zadaha iz ustiju koji su hranjeni jednom ujutro (u 10 sati) s prehrambenom potpunom gotovom hranom iz konzerve Trima psima (patuljasti šnauceri) zubi su svakodnevno prani četkicom za zube od šestog mjeseca starosti uključujući i cijelo razdoblje ovog istraživanja a korištena je komercijalno dostupna zubna pasta za kućne ljubimce bez antibakterijskih sastojaka

Mjerenje nestabilnih sumpornih spojeva VSC izvedeno je koristeći prijenosni sulfidni monitor koji je provjeren za uporabu na psima Skupina od pet sudaca ranije obučena u oscjenjivanju aroma i okusa ocijenila je zadah iz usta organoleptički (pomoću direktnog njušenja nosom) Razine zadaha zabilježene su na vizualnoj analognoj skali od 0 (bez zadaha) do 100 (veoma jak neugodan zadah) Suci su također ocjenjivali i druge pse od onih u proučavanoj grupi a oni su im dovedeni u redosljedu izabranom metodom slučajnog uzorka

Tri su istraživanja izvedena u periodu od šest mjeseci

Istraživanje 1 Povezanost između zadaha usne šupljine i VSC mjerenja

Za svih 11 pasa ocjenjivanje zadaha usne šupljine od strane organoleptičkih sudaca uspoređeno je s mjerenjima VSC-a koristeći prijenosni sulfidni monitor Jedan pas za kojeg su ponovljena VSC mjerenja bila relativno jednaka kroz dvanaestotjedni period upotrebljen je kao kontrolni pas za organoleptičko ocjenjivenje i suci su ga uvijek ocijenili prvog Rezultati dobiveni od tog psa su izostavljeni iz završne analize Organoleptička ocijenjivanja provedena su jedan sat nakon jutarnjeg hranjenja (u 11 sati) te su prehodila mjerenju VSC koncentracija Ovaj je postupak ponovljen u dvije zasebne prigode vremenski razdvojene jedan tjedan

Istraživanje 2 Dnevne razlike u zadahu usne šupljine

Za svih 11 pasa VSC mjerenja su izmjerena ujutro prije hranjenja (u 8 sati) jedan sat nakon hranjenja (u 11 sati) te pet sati nakon hranjenja (u 15 sati) To je ponovljeno u pet različitih prigoda u periodu od 6 tjedana

Istraživanje 3 Učinak periodontalne terapije na zadah usne šupljine

Identificirali smo pet pasa (prosječne dobi od 13 plusmn 17 godina) iz originalne skupine kao one kojima bi vjerojatno koristila rutinska periodontalna terapija Potrebna terapija izvedena je pod općom anestezijom te su nakon nje kako bi se minimalizirali potencijalni učinci bakterija psi dobivali jednotjednu kuru antibiotičke terapije Nikakve druge mjere higijene usne šupljine nisu poduzete I VSC i organoleptička mjerenja dobivena su prije periodontalne terapije kako bi se dobila osnovna procjena zadaha usne šupljine Nakon tretmana oba su mjerenja rađena jednom ili dva puta tjedno za svakog psa u periodu od 12 tjedana Kontrolni pas koji nije prošao kroz periodontalni tretman rabljen je kako bi se organoleptičkim sucima omogućilo da ujednačeno ocjenjuju tretirane pse

Rezultati

bull Postojala je znatna (plt0001) pozitivna korelacija između koncentracije VSC-a u dahu i ljudskog opažanja zadaha

bull Ipak činilo se da postoji gornja i donja granica korelacije koja je pokazala da nakon određene koncentracije VSC-a ljudi nisu u mogućnosti razlikovati između stupnjeva neugodnih mirisa

bull Psi s povišenim razinama nastajanja VSC-a pokazali su najveću dnevnu razliku u zadahu gdje su najveće koncentracije VSC-a izmjerene u uzorcima ranojutarnjeg daha prije hranjenja i dnevnih aktivnosti To je u skladu sa smanjenjem lučenja sline preko noći te s povećanom količinom mikroba u ustajaloj slini

bull Za razliku od toga tri psa kojima su svakodnevno od rane dobi zubi prani četkicom redovno su imali niske ujednačene razine zadaha iz ustiju koje se nisu značajno razlikovala kroz dan Zubi su prani četkicom nakon posljednjeg mjerenja svakog dana te stoga nije imalo utjecaj na mjerenja toga dana

bull Kod starijih je životinja periodontalna terapija rezultirala znatnim smanjenjem zadaha iz ustiju koji je ostao znatno manji od vrijednosti prije tretmana kroz dvaneaestotjedni period nakon istraživanja

Ovi rezultati potvrđuja da unutar ograničenog raspona postoji korelacija između ljudskog opažanja zadaha i koncentracije VSC-a Također je uočljivo da profesionalna perodontalna terapija i drugi postupci higijene usne šupljine poput pranja zubi četkicom mogu značajno smanjiti koncentracije VSC-a i zadah iz usne šupljine Poboljšanje zadaha je možda povezano sa smanjenjem količine mikroba Konzumiranje hrane također može smanjiti zadah usne šupljine kroz mehaničku aktivnost žvakanja prolaz hrane i stimulaciju lučenja sline

Zdravlje probavnog sustava Sadržaj

1 Dijetalna vlakna i zdravlje debelog crijeva

2 Nespecifična prehrambena osjetljivost

3 Njemački ovčari

4 WALTHAM-ova istraživanja

5 Bibliografija

Sluznica probavnog sustava predstavlja fizičku prepreku između progutane tvari i domaćina te služi i kao fizički i kao imunološki oblik obrane protiv bolesti Stoga je održavanje zdravog probavnog sustava važan čimbenik u održavanju općeg zdravlja domaćina kao i u održavanju zdrave defekacije Prehrana može znatno utjecati na kvalitetu stolice i zdravlje probavnog sustava no to je samo jedan od niza čimbenika koji su uključeni Individualne razlike u normalnoj probavnoj fiziologiji pogotovo značajno utječu na građu stolice

Dijetalna vlakna i zdravlje debelog crijevaU zdravom debelom crijevu od mnogih se fizioloških procesa traži da djeluju skladno uključujući bakterijsku aktivnost iskorištavanje vode i elektrolita kao i urođeni imunitet Neke vrste dijetalnih vlakana mogu pomoći optimalnom djelovanju tih procesa djelomično kroz njihova vlastita sastavna svojstva a djelomično kroz njihov učinak na bakterijsku fermentaciju u debelom crijevu

Dijetalna vlakna je općeniti naziv za čitavu grupu raznolikih neprobavljivih ugljikohidrata koji imaju različite fizičke i fiziološke učinke Taj se naziv odnosi na široku skupinu oligomera ili polimera biljnih ugljikohidrata koji su otporni na hidrolizu probavnih enzima sisavaca i utječu na probavni trakt i njegove funkcije (Cummings 1997 Roberfroid 1993)

Poznato je da raznolike strukturne kombinacije dijetalnih vlakana imaju specifična svojstva poput sposobnosti topljenja i fermentiranja Različiti izvori dijetalnih vlakana veoma se razlikuju u proporcijama topljivih i netopljivih dijetalnih vlakana koje sadrže Omjer netopljivihtopljivih vlakana u pulpi (mesu) šećerne repice (SBP) na primjer je oko 7030 Dijetalna vlakna se također razlikuju po tome koliko ih bakterije debelog crijeva mogu

fermentirati a u tom pogledu topljiva vlakna imaju jače izraženo svojstvo fermentacije od netopljivih vlakana

Optimalna funkcija crijevaUmjereno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice (SBP) ili inulina kontroliraju kretanje substrata kroz crijeva te na taj način optimalno poboljšavaju iskoristivost vode i funkciju debelog crijeva (Read 1980) Uz svoju prirodnu sklonost bubrenju vlakna djeluju poput spužve kako bi omogućila prolaz ugodne dobro oblikovane stolice (Cummings 1978)

Zdrava mikroflora debelog crijeva U zdravom debelom crijevu nastanjena je velika i raznolika populacija anaerobnih bakterija koje održavaju svoj rast fermentacijom dostupnih substrata Ti substrati uključuju neprobavljene ostatke hrane kao i niz substrata koji potiču od domaćina poput staničnih ostataka iz tankog crijevaStimulacija aktivnosti bakterija proizvodima koji pospješuju fermentaciju korisnu za zdravlje može poboljšati zdravlje domaćina za razliku od proizvoda koji mogu u pretjeranim količinama biti štetni za zdravlje (Pitcher 1996)

Obrana od patogena Kolonizacija sluznice debelog crijeva urođenom mikroflorom koja je uglavnom korisna stvara prirodnu obranu protiv oportunističkog vezivanja patogenih bakterija To se postiže kroz

bull nadmetanje za substrate

bull okupaciju koloniziranih lokacija

bull nastajanje acidičnih završnih proizvoda uključujući i kratko-lančane masne kiseline (SCFA) koji smanjuju ph vrijednost sluznice debelog crijeva i sprečavaju rast mnogih potencijalno štetnih bakterija (Kunemura et al 1992)

Osim toga promjene u crijevnoj mikroflori poput onih uzrokovanih dijetalnim vlaknima mogu utjecati na lokalne i sustavne imuno-funkcije modificirajući proizvodnju imunoglobulina i citokina te populaciju T-stanica (Lim et al 1997)

Korisno

Štetno

Plin

Dijetalna vlakna Substrati nastali u domaćinu

Organske kiseline Laktat Sukinat

Epitelno hranjenje Prirodno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice pospješuju zdravlje debelog crijeva Mikroflora debelog crijeva metabolizira ta vlakna kako bi proizvela SCFA primarne acetate propionate i buirate Energija dobivena iz SCFA naročito iz butirata koristi se za održavanje epitelne sposobnosti za život (Roediger 1980) Butirat je također jedinstven po svojoj sposobnosti da regulira istisnuće gena i zustavlja rast tumornih stanica kod ljudi (Sataka 1987) Osim toga SCFA stimulira apsorpciju soli i vode iz debelog crijeva utječe na luminalne pH vrijednosti i djeluje kao supstrat za rast bakterija koje povećavaju količinu mikroba

Reduciranje štetnih krajnjih proizvoda Opskrba fermentirajućim vlaknima uvelike reducira opseg fermencatije u debelom crijevu a tako i kasnije ispuštanje štetnih krajnjih proizvoda poput amonijaka amina fenola i vodikovog sulfida Ti su spojevi navodno kancerogeni i posrednici bolesti koji mogu djelovati lokalno ili sistematski (McMichael and Potter 1985) Amonijak može stvarati citipatske učinke na epitelne stanice debelog crijeva te tako utjecati na sintezu DNK i povećati brzinu izmjene tvari (Macfarlane and Macfarlane 1995)

Stimulacijom rasta mikroba može se dodatno smanjiti negativni utjecaj proizvoda dušične fermentacije što učinkovito preusmjeruje veći dio dušika iz debelog crijeva u bakterijske bjelančevine Osim toga acidifikacija debelo-crijevne sredine pogoduje nastajanju ioniziranog amonijaka zbog čega se smanjuje njegova mogućnost apsorpcije od strane lumena Nastajanje SCFA u niskim količinama do kojeg dolazi u nedostaku fermentirajućih vlakana može dovesti do povećanja pH vrijednosti debelog crijeva a koje kasnije može utjecati na patogenezu raka debelog crijeva kod muškaraca (Thornton 1981)

Nespecifična prehrambena osjetljivost Prehrambena osjetljivost ili negativna reakcija na hranu može se manifestirati različitim kliničnim znakovima poput povraćanja proljeva kožne bolesti problema s disanjem i problema s centralnim živčanim sustavom Negativne reakcije na hranu mogu se klasificirati ili kao alergije na hranu (hipersenzibilnost) ili netoleriranje hrane (toksičnost osebujnost farmakološka reakcija metabolična reakcija) (Anderson amp Sogu 1984) Prave hipersenzibilne reakcije uključuju i imuni sustav i to preko ili reakcije anti-tjela ili kroz reagiranje preko stanica dok netoleriranje hrane ima ne-imunološku osnovu

Nespecifična prehrambena osjetljivost je stanje koju često razvija podgrupa pseće populacije koja nema neku uočljivu bolest probavnog sustava no često ima stolicu relativno loše kvalitete klasificiranu u rasponu različitih tipova stolice Bez obzira na mekanu stolicu ti su psi prilikom veterinarskog pregleda klinički normalni Taj fenomen koji ne pogađa mačke i za kojeg se ne misli da je povezan s primarnim hipersenzibilitetom na hranu ne može se objasniti niti jednim mjerivim fiziološkim ili prehrambenim čimbenikom

Zbog vjerojatnosti da će vlasnici sami provesti promjene u vrsti ishrane pasa prije no što će zatražiti savjet veterinara teško je odrediti raširenost nespecifične prehrambene osjetljivosti Ipak iako su službeni izvještaji o raširenosti rijetki anegdotalni iskazi vlasnika sugeriraju da postoji mala no važna grupa pasa koja pati od ove komplikacije

WALTHAM radi na tome da ustanovi zašto su neki psi osjetljivi na neke vrste prehrane te je s tim ciljem formirana skupina lsquoosjetljivihrsquo pasa Ti su psi identificirani kao oni koji redovito imaju stolicu loše kvalitete u usporedbi s prosječnom psećom populacijom Ova grupa osjetljivih pasa korištena je za provjeru u razvoju prehrane za osjetljive pse te za istraživanje fizioloških mehanizama koji uzrokuju nespecifičnu prehrambenu osjetljivost

Njemački ovčariSmetnje probavnog sustava su učestale kod njemačkih ovčara (GSD) a povezane su s lošom kvalitetom stolice mršavim tjelom i lošom kvalitetom krzna To odražava predispoziciju ove pasmine ka razvoju dvaju stanja egzokrine manjkavosti gušterače (EPI)

te nedostatka imunoglobulina A (IgA) koja u konačnici rezultiraju oslabljenom probavom bjelančevina masnoća vitamina i minerala (Williams 1996 Batt et al 1991)

Asinarna atrofija gušterače (pancreatic acinar atrophy) je najčešći uzrok EPI-ja a iz dijagnostičkih anketa se procjenjuje da su između 40 i 66 pasa koji boluju od EPI-ja njemački ovčari Prevelik razvoj bakterija u tankom crijevu (SIBO) je također čest kod ove pasmine iako nije jasno je li to povezano sa sub-kliničkim stupnjem EPI-ja ili s nedostakom IgA Jedna od osnovnih IgA je stvaranje lokalnog imuniteta sluznice (Batt et al 1991 Williams 1996)

Iako su EPI i nedostatak IgA relativno česti uzroci proljeva kod njemačkih ovčara niz prehrambenih i neprehrambenih čimbenika mogu također utjecati na probavne funkcije rezultirajući povremenim ili kroničnim proljevom Iako veterinari liječe velik broj najteže pogođenih životinja vjerojatno postoji značajan broj sub-klinički pogođenih životinja kojima bi koristila promjena prehrane kako bi se poboljšala prehrambena vrijednost kalorija iz bjelančevina i poboljšao unos esencijalnih masnih kiselina vitamina i minerala

Kod svih životinja s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava kontrola prehrane bi trebala pokušati minimalizirati naprezanje probavnog trakta istovremeno osiguravajući dovoljno energije za zadovljavanje individualnih potreba životinje U praksi to znači da hranjive tvari (osobito masnoće ugljikohidrati i bjelančevine) moraju biti ponuđene u obliku hrane koja je visoko probavljiva i koju je organizmu lako absorbirati

Od svih hranjivih tvari koje sadrže energiju probavljanje i apsorpcija masnoće je najsloženija te je stoga i najpogođenija kad je funkcija probavnog sustava niža od optimalne Zbog toga reduciranje prehrambene masnoće smanjuje naprezanje ionako oslabljenog probavnog trakta te može biti korisno za pse s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava Naprezanje probavnog sustava može biti dodatno smanjeno zamjenom dugolančanih triglicerida (LCT) s trigliceridima koji imaju lance srednje dužine (MCT) Obje su skupine masnoća dobar izvor energije no od te dvije skupine probava i absorpcija MCT-a je puno manje složena jer ti procesi ne ovise o enzimima gušterače (Guilford 1996) Iako sveukupno smanjenje prehrambene masnoće može biti korisno ipak je važno osigurati dovoljan unos esencijalnih višestruko nezasićenih masnih kiselina (linoleička kiselina) koje imaju mnoge funkcije no naročito su važne za održavanje dobrog stanja kože i krzna

Psima koji imaju probavne smetnje poglavito lošu probavu ili lošu absorpciju mogu koristiti povećane razine vitamina topljivih u masnoći vitamina A D i E u prehrani (Guilford 1996) Na sličan način dodavanje vitamina B-grupe cinka i bakra pomoći će u nadoknadi oštećene apsorpcije tih hranjivih tvari Također ograničavanje broja izvora bjelančevina može biti korisno zato što to smanjuje rizik hranjenja bjelančevinom na koju je životinja

Rast epitelnih stanica

Ras

t sta

nica

osjetljiva (Guilford 1996) Trebalo bi smanjiti razinu topivih dijetalnih vlakana koja mogu ometati aktivnosti enzima gušterače u crijevima

WALTHAM-ova istraživanja WALTHAM-ova istraživanja ispitivala su potencijalno pozitivne učinke dijetalnih vlakana na kvalitetu stolice i zdravlje debelog crijeva

In Vitro fermentacija U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca razvijen je sistem in vitro fermentacije koji koristi stolicu kao cijepvo te je korišten u proučavanju potencijalnih fizioloških učinaka dijetalnih vlakana in vivo Fermentacijski profil pulpe (mesa) šećerne repice (SBP) ustanovljen je koristeći mačju stolicu kao izvor bakterijskog cijepiva

bull SBP je znatno povećao (plt005) ukupnu količinu kratko-lančanih masnih kiselina (SCFA) iznad one proizvedene u kontrolnoj grupi SBP je znatno povisio (plt005) proizvodnju propionata iznad kontrolnih razina

bull SBP je znatno smanjio proizvodnju amonijaka u usporedbi s kontrolnom skupinom

Dakle in vitro fermentacijski profil SBP-a pokazao je povećanje u korisnim završnim učincima fermentacije (SCFA) i smanjenje negativnih mogućih uzročnika bolesti (amonijak) Stoga je vjerojatno da bi in vivo fermentacija SBP-a u debelom crijevu stvarala okolinu koja bi koristila zdravlju

Utjecaj pulpe (mesa) šećerne repice na parametre stolice i debelog crijeva

Uključivanje pulpe (mesa) šećerne repice u prehrambeno potpunu gotovu pseću hranu značajno je smanjilo pH vrijednosti stolice u usporedbi s grupom hranjenom kontrolnom hranom te je tako u debelom crijevu stvorena zdrava okolina u kojoj je rast patogenih bakterija destimuliran

Učinak pulpe (mesa) šećerne repice In Vitro Fermentacija

Amonijak Kontrolna grupa S dodanom kašom šećerne repice

Utjecaj kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) na rast epitelnih stanica

Dodavanje butirične kiseline inkubacijskoj sredini crijevnih epitelnih stanica stimuliralo je njihov rast (što je izmjereno brojem stanica i sadržajem staničnih bjelančevina) u usporedbi s dodavanjem soli kontrolnoj otopini To dokazuje važnost butirične kiseline kratkolančane masne kiseline u održavanju prirodnih obrambenih funkcija epitelne barijere

BibliografijaAnderson JA and Sogu DD (Eds) (1984) Adverse Reactions to Foods National Institute for Health Publication Number 84-2442

Batt RM Barnes A Rutgers HC Carter SD (1991) Relative IgA deficiency and small intestinal overgrowth in German shepherd dogs Research in Veterinary Science 50 106-111

Cummings JH (1977) The Large Intestine in Nutrition and Disease Danone International Publication

Cummings JH Southgate DAT Branch W et al (1978) The colonic response to dietary fibre from carrot cabbage apple bran and guar gum Lancet i 5-9

Guilford GW (1996) Nutritional management of gastrointestinal disease In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 889-910

Kumemura M Hashimoto F Fijii C et al (1992) Effects of administration of 4G-szlig-D-galactosylsucrose on faecal microflora putrefactive products short chain fatty acids weight moisture and pH and subjective sensation of defaecation in the elderly with constipation Journal of Clinical Biochemical Nutrition 13 199-210

Ultraljubičasto zračenje

Kemijski agenti

Bakterije i virusi

Lim BO Yamada K Nonaka M Hung P Sugano M (1997) Dietary fibres that modulate indices of intestinal immune function in rats Journal of Nutrition 127 663-667

Macfarlane S and Macfarlane GT (1995) Proteolysis and amino acid fermentation In GR Gibson GT MacFarlane (eds) Human Colonic Bacteria Role in nutrition physiology and pathology CRC Press Boca Raton pp 715-100

McMichael and Potter (1985) Host factors in carcinogenesis Certain bile acid metabolic profiles that selectively increase the risk of proximal colon cancer Journal of National Cancer Institute 75 185

Pitcher MCL and Cummings JH (1996) Hydrogen sulphide a bacterial toxin in ulcerative colitis Gut 39 1-4

Read NW Miles CA Fisher D et al (1980) Transit of a meal through the stomach small intestine and colon in normal subjects and its role in the pathogenesis of diarrhoea Gastroenterology 79 1276-1282

Roberfroid M (1993) Dietary fibre inulin and oligofructose a review comparing their physiological effects Critical Reviews in Food Science and Nutrition 33 103-148

Williams DA (1996) The pancreas In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 381-410

Koža i krznoSadržaj

1 Pomanjkanje hranjivih tvari

2 WALTHAM-ova istraživanja

Stanje kože i krzna je vrlo važno vlasnicima kućnih ljubimaca i to ne samo stoga što utječe na svukupan izgled životinje već i stoga što se to općenito smatra vidljivim pokazateljem općeg zdravlja životinje i odrazom nutritivne dostatnosti ili superiornosti njene prehrane

Zbog toga što je koža velik metabolički aktivan organ s visokim fiziološkim potrebama za bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima naročito je osjetiljiva čak i na male promjene u količini hranjivih tvari koje dobiva Zbog toga prehrambeni čimbenici imaju veliku ulogu u održavanju zdrave kože i krzna Kožne bolesti mogu biti posljedica dugotrajnih nedostataka ili neuravnoteženosti pojedinih prehrambenih tvari ili pak negativnih reakcija na određene prehrambene sastojke S druge strane dodavanje određenih hranjivih tvari prehrani pokazalo se korisnim u kontroliranju niza dermatoza uzrokovanih reakcijama na prehrambene tvari

Pomanjkanje hranjivih tvariIdentificiran je određen broj dugotrajnih pomanjkanja hranjivih tvari koja uzrokuju pogoršanje stanja kože i krzna Iako se takvi nedostaci danas smatraju rijetkošću kod kućnih ljubimaca mogu se povremeno pojaviti kad je smanjena konzumacija hrane od strane životinje kad je prehrana loše sastavljena ili uskladištena ili kad životinja ne može probaviti apsorbirati ili iskoristiti hranjive tvari kao rezultat bolesti ili genetskih čimbenika Međusoban prehrambeni utjecaj pojedinih vrsta hrane koji umanjuje dostupnost hranjivih tvari može biti rezultat pogrešno sastavljene prehrane dugotrajnog uskladištenja ili pretjerane količine dodataka inače uravnoteženoj gotovoj hrani Tamo gdje su ustanovljene prehrambene pogreške jednostavnije je hraniti životinju uravnoteženom komercijalnom gotovom hranom nego pokušati ispraviti nedostatak jedne tvari u loše sastavljenoj prehrani

Mnoga pomanjkanja hranjivih tvari mogu biti povezana s kožnim poremećajima no većina ih proizvodi sličan raspon kliničkih znakova koji uglavnom odražavaju fundamentalna oštećenja procesa koji su uključeni u keratinizaciju rad žlijezda lojnica i rast dlake Tipični znaci su isti kao i u seboreje a uključuju pretjerano ljuštenje erithemu alopeciju ili slab rast dlake masnu kožu ili suho krzno bez sjaja Ti su znakovi često popraćeni sekundarnim bakterijskim upalama i pruritusom (svrbežom) Opće je prihvaćeno da ovi znakovi postanu vidljivi tek nakon hranjenja nedostatnom prehranom tijekom nekoliko mjeseci

Za sljedeće se hranjive tvari zna da imaju veoma važnu ulogu u normalnoj biologiji i fiziologiji kože i krzna

Ovo je istraživanje pokazalo da je RASK kad je svakodnevno dodavan suhoj hrani smanjio i količinu taloženja na zubima i izraženost gingivitisa u usporedbi sa hranjenjem samo sa suhom hranom iako je to bilo znatno manje učinkovito u održavanju klinički zdravih desni od svakodnevnog pranje zubi četkicom Nakon tri tjedna psi koji su dobivali žvakalicu imali su znatno manje gingivitisa od kontrolne skupine Zubne naslage su bile znatno manje nako prvog tjedna no onda su se stabilizirale (u obje skupine) a akumulacija kamenca (koja nije bila velika ni u jednoj grupi) bila je znatno manja nakon tri tjedna svakodnevnog hranjenja pasa žvakalicom

Gorrel C and Rawlings JM (1996b) Uloge pranja zubi četkicom i prehrane u održavanju periodontalnog zdravlja pasa Journal of Veterinary Dentistry 13(4) 139-143

Iako je svakodnevno pranje zubi četkicom najučinkovitiji način uklanjanja zubnih naslaga i sprečavanja gingivitisa mnogi vlasnici kućnih ljubimaca nisu u mogućnosti ili ne žele izvoditi ovaj postupak tako često Ovim se istraživanjem ispitivalo može li pranje zubi svaki drugi dan održavati zubne desni klinički zdravima te mogu li se postignuti rezultati poboljšati svakodnevnim dodavanjem žvakalica specijalno dizajniranih za održavanje higijene usne šupljine (Pedigree RASKDENTABONE) režimu prehrane Tijekom svakog 3-tjednog perioda testiranja psima su svaki drugi dan zubi prani četkicoma a hranjeni su ili samo suhom hranom koja je u potpunosti zadovoljavala sve njihove prehrambene potrebe ili tom istom hranom uz dodatak RASK-a jednom dnevno Kako bi se osiguralo što je bolje moguće zdravstveno stanje desni prije svake faze testiranja tjedan dana prije početka testiranja zubi pasa su očišćeni od kamenca i ispolirani te su svakodnevno prani četkicom a dva puta dnevno dobivali su i oralne antibiotike Nakon toga su dobivene temeljne vrijednosti o gingivitisnim upalama a zubi su ponovno očišćeni od kamenca i ispolirani prije početka faze testiranja

Iako se gingivitis povećao u obje skupine vrijednosti gingivitisa za cijela usta nakon tri tjedna bile su znatno manje u grupi koja je dobivala žvakalicu a isto je bio slučaj i s akumulacijom zubnih naslaga i kamenca Te su razlike bile najuočljivije na desnoj strani usta iako nije jasno što je tome razlog Možda je to rezultat bihejviorističke sklonosti pasa u ovom istraživanju takvom načinu žvakanja ili je možda način na koji su zubi prani četkicom bio učinkovitiji na desnoj strani Međutim takav neuravnoteženi rezultat nije uočen prilikom pranja zubi četkicom bez hranjenja žvakalicom Naslaga mrlja bila je značajno manja (na objim stranama usta) kad su psi hranjeni žvakalicom

Ovo je istraživanje pokazalo da pranje zubi četkicom svaki drugi dan nije bilo dovoljno za održavanje klinički zdravih desni ovih pasa hranjenih gotovom suhom hranom Ipak svakodnevno dodavanje RASK-a režimu prehrane smanjilo je i ozbiljnost gingivitisa koji se razvio i akumulaciju zubnih taloga (zubnih naslaga kamenca i mrlja) Stoga se za održavanje zdravlja usne šupljine pasa preporuča svakodnevno pranjem četkicom kmbinirano s prehranom koja smanjuje zubno taloženje Kad je pranje zubi četkicom manje učestalo čini se da svakodnevno dodavanje žvakalica za zubnu higijenu hrani ima dodatne pozitivne učinke na zdravlje što vlasnicima kućnih ljubimaca daje korisan dodatak za kućnu njegu jer je dokazano da RASK uvećava pozitivne učinke pranja zubi četkicom bez drugih dodataka

Gorrel C and Bierer TL (1997) Dugoročni pozitivni učinci Žvakalice za higijenu usne šupljine na periodontalno zdravlje pasa World Veterinary Dental Congress 38-39

Upala desni predstavlja prvu promjenu kod periodontalne bolesti a trenutačni je pristup sprečavanju periodontoze da se spriječi povavljivanje gingivitisa u potpunosti Ranije je istraživanje pokazalo da dodavanje odgovarajuće dizajnirane žvakalice glavnom obroku gotove suhe hrane može smanjiti akumulaciju zubnih naslaga i kamenca na površini zubi te da je stupanj gingivitisa bio manji uz hranjenje žvakalicom u usporedbi s hranjenjem samo sa suhom gotovom hranom Nakon toga su ispitani dugoročni pozitivni učinci hranjenja žvakalicom na zdravlje usne šupljine

Pedeset i jedan pas mješanac srednje do velike veličine podijeljeni su slučajnim uzorkom u dvije skupine i hranjeni ili a) prehrambeno cjelovitom suhom gotovom hranom (24 psa) ili b) prehrambeno cjelovitom suhom gotovom hranom i žvakalicom za higijenu usne šupljine (27 pasa) Žvakalica im je davana šest puta tjedno a količina gotove hrane kojom su hranjeni smanjena je kako bi u obzir bio uzet energetski sadržaj žvakalice Temeljne vrijednosti za gingivitis i zadah iz usta izmjerene su i zabilježene na početku testiranja prije uklanjanja kamenca i poliranja zubi Tri mjeseca i šest mjeseci nakon početka testiranja pod potpunom anestezijom psi su ponovno pregledani te su zabilježene vrijednosti za gingivitis akumulaciju zubnih naslaga i zadaha iz usne šupljine koristeći uobičajenu metodologiju

Nakon tri mjeseca psi koji su hranjeni žvakalicom za higijenu usne šupljine imali su znatno manje kamenca gingivitisa i zadaha usne šupljine od onih koji nisu dobivali žvakalicu a te su se niže vrijednosti održale i nakon šest mjeseci Osim toga znatno niže vrijednosti gingivitisa zabilježene su nakon tri i šest mjeseci u skupini koja je dobivala žvakalicu a te su vrijednosti bile znatno niže od početne temeljne vrijednosti Ovi rezultati pokazuju da je na zdravlje i higijenu usne šupljine pozitivno utjecalo hranjenja pasa žvakalicama za higijenu usne šupljine kao dodatka suhoj gotovoj hrani te da su ti pozitivni učinci održani nakon šest mjeseci kao i da se ovaj način prehrane može preporučiti kao pomoć u prevenciji od periodontoze

Gorrel C Warrwick J and Bierer T (1999) Učinci nove žvakalice za higijenu usne šupljine na periodontalno zdravlje pasa Journal of Veterinary Dentistry 16 77-81

Ovo je istraživanje provedeno kako bi se ustanovio doprinos nove žvakalice za higijenu usne šupljine (Pedigree RANCHOWaltham Formula Tartar Chew) na održavanje zubne higijene i periodontalnog zdravlja pasa Ova žvakalica je gumaste fleksibilne građe koja se ne mrvi pri žvakanju Psi imaju tendenciju temeljito je žvakati premještajući je u ustima s jedne strane na drugu na način koji podsjeća na ljude koji žvaću žvakaću gumu

Akumulacija zubnih taloga (zubne naslage i kamenac) razvoj zadaha iz usta i razvoj gingivitisa ispitivani su u dvije skupine klinički zdravih pasa koji su hranjeni ili samo suhom hranom koja je u potpunosti zadovoljavala sve njihove prehrambene potrebe ili tom istom hranom kojoj je jednom dnevno dodana žvakalica za higijenu usne šupljine (dva komada) Psi su hranjeni svakom od tih kombinacija test-hrane u razdoblju od četiri tjedna nakon čega je slijedila trotjedna faza pre-testiranja tijekom koje su nakon periodontalne terapije zubi svakodnevno prani četkicom Na kraju svake faze pre-testiranja zubi su očišćeni od kamenca i polirani kako bi se osigurala čista površina zubi prije hranjenja test-hranom Tijekom faze testiranja zubi nisu prani četkicom Prije prelaska u drugi dio istraživanja psima je dan jedan tjedan faze ispiranja

Pokazalo se da je svakodnevno dodavanje žvakalice za higijenu usne šupljine suhoj gotovoj hrani značajno smanjilo akumulaciju zubnih naslaga i kamenca na površini zuba te je smanjilo izraženost zadaha iz ustiju u usporedbi sa skupinom hranjenom samo suhom gotovom hranom Iako svakodnevno dodavanje žvakalice nije uspjelo održati klinički zdrave desni postignute periodontalnom terapijom i svakodnevnim pranjem zubi četkicom tijekom faze pre-testiranja stupanj gingivitisa koji se razvio bio je znatno manji nego kad su psi hranjeni samo suhom gotovom hranom

Rawlings JM Gorrel C Markwell PJ (1997) Učinci dvaju režima prehrane na pse J Sm Anim Pract 38 147-151

Psi su hranjeni specijalno dizajniranom žvakalicom za higijenu usne šupljine pasa (Pedigree RASKDENTABONE) uz glavni obrok Vlasnici u mogućnosti ponuditi psima prehrambenu raznolikost uz održavanje RASK-ovih pozitivnih učinaka na higijenu usne šupljine Ovo je istraživanje provedeno kako bi se usporedila učinkovitost dvaju režima prehrane koji se značajno razlikuju u svom pristupu higijeni usne šupljine U svakom trotjednom periodu testiranja i jednotjednom periodu pre-testiranja psi su svakodnevno hranjeni ili uobičajenom prehrambeno potpunom suhom gotovom hranom i RASK-om ili

potpunom suhom hranom za glavni obrok formuliranom specifično za njegu usne šupljine Kao i prije faza pre-testiranja je osmišljena kako bi se osiguralo da su zubne desni zdrave a sastojala se od uklanjanja kamenca i poliranja zubi nakon čega je slijedilo svakodnevno pranje zubi četkicom te davanje oralnih antibiotika dva puta dnevno Tijekom faze testiranja zubi nisu prani četkicom

Nakon jednog i tri tjedna faze testiranja vrijednosti za gingivitis i akumulaciju zubnih naslaga i kamenca povećale su se do sličnih vrijednosti u oba režima prehrane Tijekom faze pre-testiranja kad su psima prani zubi četkicom i dobivali su antibiotike zabilježena su mala povećanja gingivitisa i zubnih taloženja no nije bilo znatne razlike između dvaju načina prehrane Ipak nakon trotjedne faze testiranja bilo je znatno manje zubnih mrlja u pasa koji su hranjeni RASK-om no to je prvenstvno važno za izgled i nema nikakvog utjecaja na zdravlje usne šupljine Osim toga tjelesna težina pasa hranjenih RASK-om uz standardnu suhu gotovu hranu ostala je ista dok su psi hranjeni specijaliziranim proizvodom za glavni obrok izgubili znatnu količinu tjelesne mase To je povezano s nedovoljnim unosom hrane bez obzira na to što je psima hrana bila dostupna

Iako nijedan režima prehrane sam po sebi nije bio tako učinkovit u održavanju higijene usne šupljine kao svakodnevno pranje zubi četkicom oni su ipak koristan dodatak pranju zubi četkicom kad je taj postupak neredovit Iako je bilo malo razlike između dvaju režima prehrane glede zdravlja usne šupljine kod hranjenja RASK-om je održana tjelesna težina te je akumulacija mrlja bila manja Odluka o uporabi bilo kojeg od ovih režima prehrane počiva na vlasnicima pasa a pertinentni čimbenici mogu biti praktičnost fleksibilnost ukusnost hrane i interakcija između vlasnika i psa

Rawlings JM Gorrel C and Markwell PJ (1998) Učinak dodavanja klorheksidina žvakalici za higijenu usne šupljine na zdravlje usne šupljine pasa Journal of Veterinary Dentistry 15 129-134

Ovo je istraživanje ispitivalo hoće li dodavanje klorheksidin diglukonata u žvakalicu za higijenu usne šupljine (Pedigree RASKDENTABONE) dodatno poboljšati učinkovitost žvakalice na održavanje periodontalnog zdravlja Prijašnja su istraživanja pokazala da je svakodnevno hranjenje žvakalicom kao dodatka glavnom obroku suhe gotove hrane učinkovito u smanjenju akumulacije zubnih naslaga i gingivitisa pasa

Jedanaest zdravih pasa malih pasmina (u dobi od 15 ndash 8 godina) hranjeno je s prehrambeno potpunom hranom iz konzerve ili istom hranom u kombinaciji sa žvakalicom za higijenu usne šupljine sa ili bez dodavanja 02 klorheksidina jednom dnevno Psi su hranjeni svakom vrstom hrane kroz trotjedni period nakon čega je slijedila jednotjedna faza pre-testiranja kroz koju su dobivali samo kontrolnu vrstu hrane Zubi su očišćeni od kamenca i polirani na početku i kraju svake faze pre-testiranja a usta su pregledana i vrednovana s obzirom na gingivitis mrlje i zubno taloženje u nultom prvom i trećem tjednu svake faze testiranja Tijekom faze testiranja zubi nisu prani četkicom

Rezultati su potvrdili prijašnje nalaze da je svakodnevno dodavanje standardne žvakalice RASK suhoj gotovoj hrani rezultiralo sa znatno manje gingivitisa i kamenca nakon tri tjedna u usporedbi s hranjenjem samo suhom gotovom hranom Iako je dodavanje od 02 klorheksidina žvakalici rezultiralo značajno smanjenom akumulacijom zubnih naslaga nakon tri tjedna čini se da to nije imalo nekog značajnijeg klinički pozitivnog učinka bilo glede akumulacije kamenca ili razvoja gingivitisa

Zbog toga je vjerojatno da je glavni doprinos žvakalice za higijenu usne šupljine održavanju zdravlja usne šupljine pasa s blagim gingivitisom rezultat njene abrazivnosti a ne antibakterijskog učinka klorheksidina Sam fizički čin žvakanja vjerojatno također ima ulogu u sprečavanju periodontalne bolesti zbog toga što potiče lučenje sline koja može utjecati na populaciju bakterija iili na domaćinovu reakciju na upalu

Rawlings JM and Culham N (1998) Istaživanja zadaha usne šupljine kod pasa Journal of Veterinary Dentistry 15(4) 169-172

Ovo je istraživanje usporedilo dvije metode mjerenja zadaha iz usta pasa i ispitalo neke od čimbenika koji na njega utječu uključujući i periodontalnu terapiju Istraživanje je provedeno na 11 pasa s različitim stupnjevima zadaha iz ustiju koji su hranjeni jednom ujutro (u 10 sati) s prehrambenom potpunom gotovom hranom iz konzerve Trima psima (patuljasti šnauceri) zubi su svakodnevno prani četkicom za zube od šestog mjeseca starosti uključujući i cijelo razdoblje ovog istraživanja a korištena je komercijalno dostupna zubna pasta za kućne ljubimce bez antibakterijskih sastojaka

Mjerenje nestabilnih sumpornih spojeva VSC izvedeno je koristeći prijenosni sulfidni monitor koji je provjeren za uporabu na psima Skupina od pet sudaca ranije obučena u oscjenjivanju aroma i okusa ocijenila je zadah iz usta organoleptički (pomoću direktnog njušenja nosom) Razine zadaha zabilježene su na vizualnoj analognoj skali od 0 (bez zadaha) do 100 (veoma jak neugodan zadah) Suci su također ocjenjivali i druge pse od onih u proučavanoj grupi a oni su im dovedeni u redosljedu izabranom metodom slučajnog uzorka

Tri su istraživanja izvedena u periodu od šest mjeseci

Istraživanje 1 Povezanost između zadaha usne šupljine i VSC mjerenja

Za svih 11 pasa ocjenjivanje zadaha usne šupljine od strane organoleptičkih sudaca uspoređeno je s mjerenjima VSC-a koristeći prijenosni sulfidni monitor Jedan pas za kojeg su ponovljena VSC mjerenja bila relativno jednaka kroz dvanaestotjedni period upotrebljen je kao kontrolni pas za organoleptičko ocjenjivenje i suci su ga uvijek ocijenili prvog Rezultati dobiveni od tog psa su izostavljeni iz završne analize Organoleptička ocijenjivanja provedena su jedan sat nakon jutarnjeg hranjenja (u 11 sati) te su prehodila mjerenju VSC koncentracija Ovaj je postupak ponovljen u dvije zasebne prigode vremenski razdvojene jedan tjedan

Istraživanje 2 Dnevne razlike u zadahu usne šupljine

Za svih 11 pasa VSC mjerenja su izmjerena ujutro prije hranjenja (u 8 sati) jedan sat nakon hranjenja (u 11 sati) te pet sati nakon hranjenja (u 15 sati) To je ponovljeno u pet različitih prigoda u periodu od 6 tjedana

Istraživanje 3 Učinak periodontalne terapije na zadah usne šupljine

Identificirali smo pet pasa (prosječne dobi od 13 plusmn 17 godina) iz originalne skupine kao one kojima bi vjerojatno koristila rutinska periodontalna terapija Potrebna terapija izvedena je pod općom anestezijom te su nakon nje kako bi se minimalizirali potencijalni učinci bakterija psi dobivali jednotjednu kuru antibiotičke terapije Nikakve druge mjere higijene usne šupljine nisu poduzete I VSC i organoleptička mjerenja dobivena su prije periodontalne terapije kako bi se dobila osnovna procjena zadaha usne šupljine Nakon tretmana oba su mjerenja rađena jednom ili dva puta tjedno za svakog psa u periodu od 12 tjedana Kontrolni pas koji nije prošao kroz periodontalni tretman rabljen je kako bi se organoleptičkim sucima omogućilo da ujednačeno ocjenjuju tretirane pse

Rezultati

bull Postojala je znatna (plt0001) pozitivna korelacija između koncentracije VSC-a u dahu i ljudskog opažanja zadaha

bull Ipak činilo se da postoji gornja i donja granica korelacije koja je pokazala da nakon određene koncentracije VSC-a ljudi nisu u mogućnosti razlikovati između stupnjeva neugodnih mirisa

bull Psi s povišenim razinama nastajanja VSC-a pokazali su najveću dnevnu razliku u zadahu gdje su najveće koncentracije VSC-a izmjerene u uzorcima ranojutarnjeg daha prije hranjenja i dnevnih aktivnosti To je u skladu sa smanjenjem lučenja sline preko noći te s povećanom količinom mikroba u ustajaloj slini

bull Za razliku od toga tri psa kojima su svakodnevno od rane dobi zubi prani četkicom redovno su imali niske ujednačene razine zadaha iz ustiju koje se nisu značajno razlikovala kroz dan Zubi su prani četkicom nakon posljednjeg mjerenja svakog dana te stoga nije imalo utjecaj na mjerenja toga dana

bull Kod starijih je životinja periodontalna terapija rezultirala znatnim smanjenjem zadaha iz ustiju koji je ostao znatno manji od vrijednosti prije tretmana kroz dvaneaestotjedni period nakon istraživanja

Ovi rezultati potvrđuja da unutar ograničenog raspona postoji korelacija između ljudskog opažanja zadaha i koncentracije VSC-a Također je uočljivo da profesionalna perodontalna terapija i drugi postupci higijene usne šupljine poput pranja zubi četkicom mogu značajno smanjiti koncentracije VSC-a i zadah iz usne šupljine Poboljšanje zadaha je možda povezano sa smanjenjem količine mikroba Konzumiranje hrane također može smanjiti zadah usne šupljine kroz mehaničku aktivnost žvakanja prolaz hrane i stimulaciju lučenja sline

Zdravlje probavnog sustava Sadržaj

1 Dijetalna vlakna i zdravlje debelog crijeva

2 Nespecifična prehrambena osjetljivost

3 Njemački ovčari

4 WALTHAM-ova istraživanja

5 Bibliografija

Sluznica probavnog sustava predstavlja fizičku prepreku između progutane tvari i domaćina te služi i kao fizički i kao imunološki oblik obrane protiv bolesti Stoga je održavanje zdravog probavnog sustava važan čimbenik u održavanju općeg zdravlja domaćina kao i u održavanju zdrave defekacije Prehrana može znatno utjecati na kvalitetu stolice i zdravlje probavnog sustava no to je samo jedan od niza čimbenika koji su uključeni Individualne razlike u normalnoj probavnoj fiziologiji pogotovo značajno utječu na građu stolice

Dijetalna vlakna i zdravlje debelog crijevaU zdravom debelom crijevu od mnogih se fizioloških procesa traži da djeluju skladno uključujući bakterijsku aktivnost iskorištavanje vode i elektrolita kao i urođeni imunitet Neke vrste dijetalnih vlakana mogu pomoći optimalnom djelovanju tih procesa djelomično kroz njihova vlastita sastavna svojstva a djelomično kroz njihov učinak na bakterijsku fermentaciju u debelom crijevu

Dijetalna vlakna je općeniti naziv za čitavu grupu raznolikih neprobavljivih ugljikohidrata koji imaju različite fizičke i fiziološke učinke Taj se naziv odnosi na široku skupinu oligomera ili polimera biljnih ugljikohidrata koji su otporni na hidrolizu probavnih enzima sisavaca i utječu na probavni trakt i njegove funkcije (Cummings 1997 Roberfroid 1993)

Poznato je da raznolike strukturne kombinacije dijetalnih vlakana imaju specifična svojstva poput sposobnosti topljenja i fermentiranja Različiti izvori dijetalnih vlakana veoma se razlikuju u proporcijama topljivih i netopljivih dijetalnih vlakana koje sadrže Omjer netopljivihtopljivih vlakana u pulpi (mesu) šećerne repice (SBP) na primjer je oko 7030 Dijetalna vlakna se također razlikuju po tome koliko ih bakterije debelog crijeva mogu

fermentirati a u tom pogledu topljiva vlakna imaju jače izraženo svojstvo fermentacije od netopljivih vlakana

Optimalna funkcija crijevaUmjereno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice (SBP) ili inulina kontroliraju kretanje substrata kroz crijeva te na taj način optimalno poboljšavaju iskoristivost vode i funkciju debelog crijeva (Read 1980) Uz svoju prirodnu sklonost bubrenju vlakna djeluju poput spužve kako bi omogućila prolaz ugodne dobro oblikovane stolice (Cummings 1978)

Zdrava mikroflora debelog crijeva U zdravom debelom crijevu nastanjena je velika i raznolika populacija anaerobnih bakterija koje održavaju svoj rast fermentacijom dostupnih substrata Ti substrati uključuju neprobavljene ostatke hrane kao i niz substrata koji potiču od domaćina poput staničnih ostataka iz tankog crijevaStimulacija aktivnosti bakterija proizvodima koji pospješuju fermentaciju korisnu za zdravlje može poboljšati zdravlje domaćina za razliku od proizvoda koji mogu u pretjeranim količinama biti štetni za zdravlje (Pitcher 1996)

Obrana od patogena Kolonizacija sluznice debelog crijeva urođenom mikroflorom koja je uglavnom korisna stvara prirodnu obranu protiv oportunističkog vezivanja patogenih bakterija To se postiže kroz

bull nadmetanje za substrate

bull okupaciju koloniziranih lokacija

bull nastajanje acidičnih završnih proizvoda uključujući i kratko-lančane masne kiseline (SCFA) koji smanjuju ph vrijednost sluznice debelog crijeva i sprečavaju rast mnogih potencijalno štetnih bakterija (Kunemura et al 1992)

Osim toga promjene u crijevnoj mikroflori poput onih uzrokovanih dijetalnim vlaknima mogu utjecati na lokalne i sustavne imuno-funkcije modificirajući proizvodnju imunoglobulina i citokina te populaciju T-stanica (Lim et al 1997)

Korisno

Štetno

Plin

Dijetalna vlakna Substrati nastali u domaćinu

Organske kiseline Laktat Sukinat

Epitelno hranjenje Prirodno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice pospješuju zdravlje debelog crijeva Mikroflora debelog crijeva metabolizira ta vlakna kako bi proizvela SCFA primarne acetate propionate i buirate Energija dobivena iz SCFA naročito iz butirata koristi se za održavanje epitelne sposobnosti za život (Roediger 1980) Butirat je također jedinstven po svojoj sposobnosti da regulira istisnuće gena i zustavlja rast tumornih stanica kod ljudi (Sataka 1987) Osim toga SCFA stimulira apsorpciju soli i vode iz debelog crijeva utječe na luminalne pH vrijednosti i djeluje kao supstrat za rast bakterija koje povećavaju količinu mikroba

Reduciranje štetnih krajnjih proizvoda Opskrba fermentirajućim vlaknima uvelike reducira opseg fermencatije u debelom crijevu a tako i kasnije ispuštanje štetnih krajnjih proizvoda poput amonijaka amina fenola i vodikovog sulfida Ti su spojevi navodno kancerogeni i posrednici bolesti koji mogu djelovati lokalno ili sistematski (McMichael and Potter 1985) Amonijak može stvarati citipatske učinke na epitelne stanice debelog crijeva te tako utjecati na sintezu DNK i povećati brzinu izmjene tvari (Macfarlane and Macfarlane 1995)

Stimulacijom rasta mikroba može se dodatno smanjiti negativni utjecaj proizvoda dušične fermentacije što učinkovito preusmjeruje veći dio dušika iz debelog crijeva u bakterijske bjelančevine Osim toga acidifikacija debelo-crijevne sredine pogoduje nastajanju ioniziranog amonijaka zbog čega se smanjuje njegova mogućnost apsorpcije od strane lumena Nastajanje SCFA u niskim količinama do kojeg dolazi u nedostaku fermentirajućih vlakana može dovesti do povećanja pH vrijednosti debelog crijeva a koje kasnije može utjecati na patogenezu raka debelog crijeva kod muškaraca (Thornton 1981)

Nespecifična prehrambena osjetljivost Prehrambena osjetljivost ili negativna reakcija na hranu može se manifestirati različitim kliničnim znakovima poput povraćanja proljeva kožne bolesti problema s disanjem i problema s centralnim živčanim sustavom Negativne reakcije na hranu mogu se klasificirati ili kao alergije na hranu (hipersenzibilnost) ili netoleriranje hrane (toksičnost osebujnost farmakološka reakcija metabolična reakcija) (Anderson amp Sogu 1984) Prave hipersenzibilne reakcije uključuju i imuni sustav i to preko ili reakcije anti-tjela ili kroz reagiranje preko stanica dok netoleriranje hrane ima ne-imunološku osnovu

Nespecifična prehrambena osjetljivost je stanje koju često razvija podgrupa pseće populacije koja nema neku uočljivu bolest probavnog sustava no često ima stolicu relativno loše kvalitete klasificiranu u rasponu različitih tipova stolice Bez obzira na mekanu stolicu ti su psi prilikom veterinarskog pregleda klinički normalni Taj fenomen koji ne pogađa mačke i za kojeg se ne misli da je povezan s primarnim hipersenzibilitetom na hranu ne može se objasniti niti jednim mjerivim fiziološkim ili prehrambenim čimbenikom

Zbog vjerojatnosti da će vlasnici sami provesti promjene u vrsti ishrane pasa prije no što će zatražiti savjet veterinara teško je odrediti raširenost nespecifične prehrambene osjetljivosti Ipak iako su službeni izvještaji o raširenosti rijetki anegdotalni iskazi vlasnika sugeriraju da postoji mala no važna grupa pasa koja pati od ove komplikacije

WALTHAM radi na tome da ustanovi zašto su neki psi osjetljivi na neke vrste prehrane te je s tim ciljem formirana skupina lsquoosjetljivihrsquo pasa Ti su psi identificirani kao oni koji redovito imaju stolicu loše kvalitete u usporedbi s prosječnom psećom populacijom Ova grupa osjetljivih pasa korištena je za provjeru u razvoju prehrane za osjetljive pse te za istraživanje fizioloških mehanizama koji uzrokuju nespecifičnu prehrambenu osjetljivost

Njemački ovčariSmetnje probavnog sustava su učestale kod njemačkih ovčara (GSD) a povezane su s lošom kvalitetom stolice mršavim tjelom i lošom kvalitetom krzna To odražava predispoziciju ove pasmine ka razvoju dvaju stanja egzokrine manjkavosti gušterače (EPI)

te nedostatka imunoglobulina A (IgA) koja u konačnici rezultiraju oslabljenom probavom bjelančevina masnoća vitamina i minerala (Williams 1996 Batt et al 1991)

Asinarna atrofija gušterače (pancreatic acinar atrophy) je najčešći uzrok EPI-ja a iz dijagnostičkih anketa se procjenjuje da su između 40 i 66 pasa koji boluju od EPI-ja njemački ovčari Prevelik razvoj bakterija u tankom crijevu (SIBO) je također čest kod ove pasmine iako nije jasno je li to povezano sa sub-kliničkim stupnjem EPI-ja ili s nedostakom IgA Jedna od osnovnih IgA je stvaranje lokalnog imuniteta sluznice (Batt et al 1991 Williams 1996)

Iako su EPI i nedostatak IgA relativno česti uzroci proljeva kod njemačkih ovčara niz prehrambenih i neprehrambenih čimbenika mogu također utjecati na probavne funkcije rezultirajući povremenim ili kroničnim proljevom Iako veterinari liječe velik broj najteže pogođenih životinja vjerojatno postoji značajan broj sub-klinički pogođenih životinja kojima bi koristila promjena prehrane kako bi se poboljšala prehrambena vrijednost kalorija iz bjelančevina i poboljšao unos esencijalnih masnih kiselina vitamina i minerala

Kod svih životinja s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava kontrola prehrane bi trebala pokušati minimalizirati naprezanje probavnog trakta istovremeno osiguravajući dovoljno energije za zadovljavanje individualnih potreba životinje U praksi to znači da hranjive tvari (osobito masnoće ugljikohidrati i bjelančevine) moraju biti ponuđene u obliku hrane koja je visoko probavljiva i koju je organizmu lako absorbirati

Od svih hranjivih tvari koje sadrže energiju probavljanje i apsorpcija masnoće je najsloženija te je stoga i najpogođenija kad je funkcija probavnog sustava niža od optimalne Zbog toga reduciranje prehrambene masnoće smanjuje naprezanje ionako oslabljenog probavnog trakta te može biti korisno za pse s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava Naprezanje probavnog sustava može biti dodatno smanjeno zamjenom dugolančanih triglicerida (LCT) s trigliceridima koji imaju lance srednje dužine (MCT) Obje su skupine masnoća dobar izvor energije no od te dvije skupine probava i absorpcija MCT-a je puno manje složena jer ti procesi ne ovise o enzimima gušterače (Guilford 1996) Iako sveukupno smanjenje prehrambene masnoće može biti korisno ipak je važno osigurati dovoljan unos esencijalnih višestruko nezasićenih masnih kiselina (linoleička kiselina) koje imaju mnoge funkcije no naročito su važne za održavanje dobrog stanja kože i krzna

Psima koji imaju probavne smetnje poglavito lošu probavu ili lošu absorpciju mogu koristiti povećane razine vitamina topljivih u masnoći vitamina A D i E u prehrani (Guilford 1996) Na sličan način dodavanje vitamina B-grupe cinka i bakra pomoći će u nadoknadi oštećene apsorpcije tih hranjivih tvari Također ograničavanje broja izvora bjelančevina može biti korisno zato što to smanjuje rizik hranjenja bjelančevinom na koju je životinja

Rast epitelnih stanica

Ras

t sta

nica

osjetljiva (Guilford 1996) Trebalo bi smanjiti razinu topivih dijetalnih vlakana koja mogu ometati aktivnosti enzima gušterače u crijevima

WALTHAM-ova istraživanja WALTHAM-ova istraživanja ispitivala su potencijalno pozitivne učinke dijetalnih vlakana na kvalitetu stolice i zdravlje debelog crijeva

In Vitro fermentacija U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca razvijen je sistem in vitro fermentacije koji koristi stolicu kao cijepvo te je korišten u proučavanju potencijalnih fizioloških učinaka dijetalnih vlakana in vivo Fermentacijski profil pulpe (mesa) šećerne repice (SBP) ustanovljen je koristeći mačju stolicu kao izvor bakterijskog cijepiva

bull SBP je znatno povećao (plt005) ukupnu količinu kratko-lančanih masnih kiselina (SCFA) iznad one proizvedene u kontrolnoj grupi SBP je znatno povisio (plt005) proizvodnju propionata iznad kontrolnih razina

bull SBP je znatno smanjio proizvodnju amonijaka u usporedbi s kontrolnom skupinom

Dakle in vitro fermentacijski profil SBP-a pokazao je povećanje u korisnim završnim učincima fermentacije (SCFA) i smanjenje negativnih mogućih uzročnika bolesti (amonijak) Stoga je vjerojatno da bi in vivo fermentacija SBP-a u debelom crijevu stvarala okolinu koja bi koristila zdravlju

Utjecaj pulpe (mesa) šećerne repice na parametre stolice i debelog crijeva

Uključivanje pulpe (mesa) šećerne repice u prehrambeno potpunu gotovu pseću hranu značajno je smanjilo pH vrijednosti stolice u usporedbi s grupom hranjenom kontrolnom hranom te je tako u debelom crijevu stvorena zdrava okolina u kojoj je rast patogenih bakterija destimuliran

Učinak pulpe (mesa) šećerne repice In Vitro Fermentacija

Amonijak Kontrolna grupa S dodanom kašom šećerne repice

Utjecaj kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) na rast epitelnih stanica

Dodavanje butirične kiseline inkubacijskoj sredini crijevnih epitelnih stanica stimuliralo je njihov rast (što je izmjereno brojem stanica i sadržajem staničnih bjelančevina) u usporedbi s dodavanjem soli kontrolnoj otopini To dokazuje važnost butirične kiseline kratkolančane masne kiseline u održavanju prirodnih obrambenih funkcija epitelne barijere

BibliografijaAnderson JA and Sogu DD (Eds) (1984) Adverse Reactions to Foods National Institute for Health Publication Number 84-2442

Batt RM Barnes A Rutgers HC Carter SD (1991) Relative IgA deficiency and small intestinal overgrowth in German shepherd dogs Research in Veterinary Science 50 106-111

Cummings JH (1977) The Large Intestine in Nutrition and Disease Danone International Publication

Cummings JH Southgate DAT Branch W et al (1978) The colonic response to dietary fibre from carrot cabbage apple bran and guar gum Lancet i 5-9

Guilford GW (1996) Nutritional management of gastrointestinal disease In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 889-910

Kumemura M Hashimoto F Fijii C et al (1992) Effects of administration of 4G-szlig-D-galactosylsucrose on faecal microflora putrefactive products short chain fatty acids weight moisture and pH and subjective sensation of defaecation in the elderly with constipation Journal of Clinical Biochemical Nutrition 13 199-210

Ultraljubičasto zračenje

Kemijski agenti

Bakterije i virusi

Lim BO Yamada K Nonaka M Hung P Sugano M (1997) Dietary fibres that modulate indices of intestinal immune function in rats Journal of Nutrition 127 663-667

Macfarlane S and Macfarlane GT (1995) Proteolysis and amino acid fermentation In GR Gibson GT MacFarlane (eds) Human Colonic Bacteria Role in nutrition physiology and pathology CRC Press Boca Raton pp 715-100

McMichael and Potter (1985) Host factors in carcinogenesis Certain bile acid metabolic profiles that selectively increase the risk of proximal colon cancer Journal of National Cancer Institute 75 185

Pitcher MCL and Cummings JH (1996) Hydrogen sulphide a bacterial toxin in ulcerative colitis Gut 39 1-4

Read NW Miles CA Fisher D et al (1980) Transit of a meal through the stomach small intestine and colon in normal subjects and its role in the pathogenesis of diarrhoea Gastroenterology 79 1276-1282

Roberfroid M (1993) Dietary fibre inulin and oligofructose a review comparing their physiological effects Critical Reviews in Food Science and Nutrition 33 103-148

Williams DA (1996) The pancreas In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 381-410

Koža i krznoSadržaj

1 Pomanjkanje hranjivih tvari

2 WALTHAM-ova istraživanja

Stanje kože i krzna je vrlo važno vlasnicima kućnih ljubimaca i to ne samo stoga što utječe na svukupan izgled životinje već i stoga što se to općenito smatra vidljivim pokazateljem općeg zdravlja životinje i odrazom nutritivne dostatnosti ili superiornosti njene prehrane

Zbog toga što je koža velik metabolički aktivan organ s visokim fiziološkim potrebama za bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima naročito je osjetiljiva čak i na male promjene u količini hranjivih tvari koje dobiva Zbog toga prehrambeni čimbenici imaju veliku ulogu u održavanju zdrave kože i krzna Kožne bolesti mogu biti posljedica dugotrajnih nedostataka ili neuravnoteženosti pojedinih prehrambenih tvari ili pak negativnih reakcija na određene prehrambene sastojke S druge strane dodavanje određenih hranjivih tvari prehrani pokazalo se korisnim u kontroliranju niza dermatoza uzrokovanih reakcijama na prehrambene tvari

Pomanjkanje hranjivih tvariIdentificiran je određen broj dugotrajnih pomanjkanja hranjivih tvari koja uzrokuju pogoršanje stanja kože i krzna Iako se takvi nedostaci danas smatraju rijetkošću kod kućnih ljubimaca mogu se povremeno pojaviti kad je smanjena konzumacija hrane od strane životinje kad je prehrana loše sastavljena ili uskladištena ili kad životinja ne može probaviti apsorbirati ili iskoristiti hranjive tvari kao rezultat bolesti ili genetskih čimbenika Međusoban prehrambeni utjecaj pojedinih vrsta hrane koji umanjuje dostupnost hranjivih tvari može biti rezultat pogrešno sastavljene prehrane dugotrajnog uskladištenja ili pretjerane količine dodataka inače uravnoteženoj gotovoj hrani Tamo gdje su ustanovljene prehrambene pogreške jednostavnije je hraniti životinju uravnoteženom komercijalnom gotovom hranom nego pokušati ispraviti nedostatak jedne tvari u loše sastavljenoj prehrani

Mnoga pomanjkanja hranjivih tvari mogu biti povezana s kožnim poremećajima no većina ih proizvodi sličan raspon kliničkih znakova koji uglavnom odražavaju fundamentalna oštećenja procesa koji su uključeni u keratinizaciju rad žlijezda lojnica i rast dlake Tipični znaci su isti kao i u seboreje a uključuju pretjerano ljuštenje erithemu alopeciju ili slab rast dlake masnu kožu ili suho krzno bez sjaja Ti su znakovi često popraćeni sekundarnim bakterijskim upalama i pruritusom (svrbežom) Opće je prihvaćeno da ovi znakovi postanu vidljivi tek nakon hranjenja nedostatnom prehranom tijekom nekoliko mjeseci

Za sljedeće se hranjive tvari zna da imaju veoma važnu ulogu u normalnoj biologiji i fiziologiji kože i krzna

Pedeset i jedan pas mješanac srednje do velike veličine podijeljeni su slučajnim uzorkom u dvije skupine i hranjeni ili a) prehrambeno cjelovitom suhom gotovom hranom (24 psa) ili b) prehrambeno cjelovitom suhom gotovom hranom i žvakalicom za higijenu usne šupljine (27 pasa) Žvakalica im je davana šest puta tjedno a količina gotove hrane kojom su hranjeni smanjena je kako bi u obzir bio uzet energetski sadržaj žvakalice Temeljne vrijednosti za gingivitis i zadah iz usta izmjerene su i zabilježene na početku testiranja prije uklanjanja kamenca i poliranja zubi Tri mjeseca i šest mjeseci nakon početka testiranja pod potpunom anestezijom psi su ponovno pregledani te su zabilježene vrijednosti za gingivitis akumulaciju zubnih naslaga i zadaha iz usne šupljine koristeći uobičajenu metodologiju

Nakon tri mjeseca psi koji su hranjeni žvakalicom za higijenu usne šupljine imali su znatno manje kamenca gingivitisa i zadaha usne šupljine od onih koji nisu dobivali žvakalicu a te su se niže vrijednosti održale i nakon šest mjeseci Osim toga znatno niže vrijednosti gingivitisa zabilježene su nakon tri i šest mjeseci u skupini koja je dobivala žvakalicu a te su vrijednosti bile znatno niže od početne temeljne vrijednosti Ovi rezultati pokazuju da je na zdravlje i higijenu usne šupljine pozitivno utjecalo hranjenja pasa žvakalicama za higijenu usne šupljine kao dodatka suhoj gotovoj hrani te da su ti pozitivni učinci održani nakon šest mjeseci kao i da se ovaj način prehrane može preporučiti kao pomoć u prevenciji od periodontoze

Gorrel C Warrwick J and Bierer T (1999) Učinci nove žvakalice za higijenu usne šupljine na periodontalno zdravlje pasa Journal of Veterinary Dentistry 16 77-81

Ovo je istraživanje provedeno kako bi se ustanovio doprinos nove žvakalice za higijenu usne šupljine (Pedigree RANCHOWaltham Formula Tartar Chew) na održavanje zubne higijene i periodontalnog zdravlja pasa Ova žvakalica je gumaste fleksibilne građe koja se ne mrvi pri žvakanju Psi imaju tendenciju temeljito je žvakati premještajući je u ustima s jedne strane na drugu na način koji podsjeća na ljude koji žvaću žvakaću gumu

Akumulacija zubnih taloga (zubne naslage i kamenac) razvoj zadaha iz usta i razvoj gingivitisa ispitivani su u dvije skupine klinički zdravih pasa koji su hranjeni ili samo suhom hranom koja je u potpunosti zadovoljavala sve njihove prehrambene potrebe ili tom istom hranom kojoj je jednom dnevno dodana žvakalica za higijenu usne šupljine (dva komada) Psi su hranjeni svakom od tih kombinacija test-hrane u razdoblju od četiri tjedna nakon čega je slijedila trotjedna faza pre-testiranja tijekom koje su nakon periodontalne terapije zubi svakodnevno prani četkicom Na kraju svake faze pre-testiranja zubi su očišćeni od kamenca i polirani kako bi se osigurala čista površina zubi prije hranjenja test-hranom Tijekom faze testiranja zubi nisu prani četkicom Prije prelaska u drugi dio istraživanja psima je dan jedan tjedan faze ispiranja

Pokazalo se da je svakodnevno dodavanje žvakalice za higijenu usne šupljine suhoj gotovoj hrani značajno smanjilo akumulaciju zubnih naslaga i kamenca na površini zuba te je smanjilo izraženost zadaha iz ustiju u usporedbi sa skupinom hranjenom samo suhom gotovom hranom Iako svakodnevno dodavanje žvakalice nije uspjelo održati klinički zdrave desni postignute periodontalnom terapijom i svakodnevnim pranjem zubi četkicom tijekom faze pre-testiranja stupanj gingivitisa koji se razvio bio je znatno manji nego kad su psi hranjeni samo suhom gotovom hranom

Rawlings JM Gorrel C Markwell PJ (1997) Učinci dvaju režima prehrane na pse J Sm Anim Pract 38 147-151

Psi su hranjeni specijalno dizajniranom žvakalicom za higijenu usne šupljine pasa (Pedigree RASKDENTABONE) uz glavni obrok Vlasnici u mogućnosti ponuditi psima prehrambenu raznolikost uz održavanje RASK-ovih pozitivnih učinaka na higijenu usne šupljine Ovo je istraživanje provedeno kako bi se usporedila učinkovitost dvaju režima prehrane koji se značajno razlikuju u svom pristupu higijeni usne šupljine U svakom trotjednom periodu testiranja i jednotjednom periodu pre-testiranja psi su svakodnevno hranjeni ili uobičajenom prehrambeno potpunom suhom gotovom hranom i RASK-om ili

potpunom suhom hranom za glavni obrok formuliranom specifično za njegu usne šupljine Kao i prije faza pre-testiranja je osmišljena kako bi se osiguralo da su zubne desni zdrave a sastojala se od uklanjanja kamenca i poliranja zubi nakon čega je slijedilo svakodnevno pranje zubi četkicom te davanje oralnih antibiotika dva puta dnevno Tijekom faze testiranja zubi nisu prani četkicom

Nakon jednog i tri tjedna faze testiranja vrijednosti za gingivitis i akumulaciju zubnih naslaga i kamenca povećale su se do sličnih vrijednosti u oba režima prehrane Tijekom faze pre-testiranja kad su psima prani zubi četkicom i dobivali su antibiotike zabilježena su mala povećanja gingivitisa i zubnih taloženja no nije bilo znatne razlike između dvaju načina prehrane Ipak nakon trotjedne faze testiranja bilo je znatno manje zubnih mrlja u pasa koji su hranjeni RASK-om no to je prvenstvno važno za izgled i nema nikakvog utjecaja na zdravlje usne šupljine Osim toga tjelesna težina pasa hranjenih RASK-om uz standardnu suhu gotovu hranu ostala je ista dok su psi hranjeni specijaliziranim proizvodom za glavni obrok izgubili znatnu količinu tjelesne mase To je povezano s nedovoljnim unosom hrane bez obzira na to što je psima hrana bila dostupna

Iako nijedan režima prehrane sam po sebi nije bio tako učinkovit u održavanju higijene usne šupljine kao svakodnevno pranje zubi četkicom oni su ipak koristan dodatak pranju zubi četkicom kad je taj postupak neredovit Iako je bilo malo razlike između dvaju režima prehrane glede zdravlja usne šupljine kod hranjenja RASK-om je održana tjelesna težina te je akumulacija mrlja bila manja Odluka o uporabi bilo kojeg od ovih režima prehrane počiva na vlasnicima pasa a pertinentni čimbenici mogu biti praktičnost fleksibilnost ukusnost hrane i interakcija između vlasnika i psa

Rawlings JM Gorrel C and Markwell PJ (1998) Učinak dodavanja klorheksidina žvakalici za higijenu usne šupljine na zdravlje usne šupljine pasa Journal of Veterinary Dentistry 15 129-134

Ovo je istraživanje ispitivalo hoće li dodavanje klorheksidin diglukonata u žvakalicu za higijenu usne šupljine (Pedigree RASKDENTABONE) dodatno poboljšati učinkovitost žvakalice na održavanje periodontalnog zdravlja Prijašnja su istraživanja pokazala da je svakodnevno hranjenje žvakalicom kao dodatka glavnom obroku suhe gotove hrane učinkovito u smanjenju akumulacije zubnih naslaga i gingivitisa pasa

Jedanaest zdravih pasa malih pasmina (u dobi od 15 ndash 8 godina) hranjeno je s prehrambeno potpunom hranom iz konzerve ili istom hranom u kombinaciji sa žvakalicom za higijenu usne šupljine sa ili bez dodavanja 02 klorheksidina jednom dnevno Psi su hranjeni svakom vrstom hrane kroz trotjedni period nakon čega je slijedila jednotjedna faza pre-testiranja kroz koju su dobivali samo kontrolnu vrstu hrane Zubi su očišćeni od kamenca i polirani na početku i kraju svake faze pre-testiranja a usta su pregledana i vrednovana s obzirom na gingivitis mrlje i zubno taloženje u nultom prvom i trećem tjednu svake faze testiranja Tijekom faze testiranja zubi nisu prani četkicom

Rezultati su potvrdili prijašnje nalaze da je svakodnevno dodavanje standardne žvakalice RASK suhoj gotovoj hrani rezultiralo sa znatno manje gingivitisa i kamenca nakon tri tjedna u usporedbi s hranjenjem samo suhom gotovom hranom Iako je dodavanje od 02 klorheksidina žvakalici rezultiralo značajno smanjenom akumulacijom zubnih naslaga nakon tri tjedna čini se da to nije imalo nekog značajnijeg klinički pozitivnog učinka bilo glede akumulacije kamenca ili razvoja gingivitisa

Zbog toga je vjerojatno da je glavni doprinos žvakalice za higijenu usne šupljine održavanju zdravlja usne šupljine pasa s blagim gingivitisom rezultat njene abrazivnosti a ne antibakterijskog učinka klorheksidina Sam fizički čin žvakanja vjerojatno također ima ulogu u sprečavanju periodontalne bolesti zbog toga što potiče lučenje sline koja može utjecati na populaciju bakterija iili na domaćinovu reakciju na upalu

Rawlings JM and Culham N (1998) Istaživanja zadaha usne šupljine kod pasa Journal of Veterinary Dentistry 15(4) 169-172

Ovo je istraživanje usporedilo dvije metode mjerenja zadaha iz usta pasa i ispitalo neke od čimbenika koji na njega utječu uključujući i periodontalnu terapiju Istraživanje je provedeno na 11 pasa s različitim stupnjevima zadaha iz ustiju koji su hranjeni jednom ujutro (u 10 sati) s prehrambenom potpunom gotovom hranom iz konzerve Trima psima (patuljasti šnauceri) zubi su svakodnevno prani četkicom za zube od šestog mjeseca starosti uključujući i cijelo razdoblje ovog istraživanja a korištena je komercijalno dostupna zubna pasta za kućne ljubimce bez antibakterijskih sastojaka

Mjerenje nestabilnih sumpornih spojeva VSC izvedeno je koristeći prijenosni sulfidni monitor koji je provjeren za uporabu na psima Skupina od pet sudaca ranije obučena u oscjenjivanju aroma i okusa ocijenila je zadah iz usta organoleptički (pomoću direktnog njušenja nosom) Razine zadaha zabilježene su na vizualnoj analognoj skali od 0 (bez zadaha) do 100 (veoma jak neugodan zadah) Suci su također ocjenjivali i druge pse od onih u proučavanoj grupi a oni su im dovedeni u redosljedu izabranom metodom slučajnog uzorka

Tri su istraživanja izvedena u periodu od šest mjeseci

Istraživanje 1 Povezanost između zadaha usne šupljine i VSC mjerenja

Za svih 11 pasa ocjenjivanje zadaha usne šupljine od strane organoleptičkih sudaca uspoređeno je s mjerenjima VSC-a koristeći prijenosni sulfidni monitor Jedan pas za kojeg su ponovljena VSC mjerenja bila relativno jednaka kroz dvanaestotjedni period upotrebljen je kao kontrolni pas za organoleptičko ocjenjivenje i suci su ga uvijek ocijenili prvog Rezultati dobiveni od tog psa su izostavljeni iz završne analize Organoleptička ocijenjivanja provedena su jedan sat nakon jutarnjeg hranjenja (u 11 sati) te su prehodila mjerenju VSC koncentracija Ovaj je postupak ponovljen u dvije zasebne prigode vremenski razdvojene jedan tjedan

Istraživanje 2 Dnevne razlike u zadahu usne šupljine

Za svih 11 pasa VSC mjerenja su izmjerena ujutro prije hranjenja (u 8 sati) jedan sat nakon hranjenja (u 11 sati) te pet sati nakon hranjenja (u 15 sati) To je ponovljeno u pet različitih prigoda u periodu od 6 tjedana

Istraživanje 3 Učinak periodontalne terapije na zadah usne šupljine

Identificirali smo pet pasa (prosječne dobi od 13 plusmn 17 godina) iz originalne skupine kao one kojima bi vjerojatno koristila rutinska periodontalna terapija Potrebna terapija izvedena je pod općom anestezijom te su nakon nje kako bi se minimalizirali potencijalni učinci bakterija psi dobivali jednotjednu kuru antibiotičke terapije Nikakve druge mjere higijene usne šupljine nisu poduzete I VSC i organoleptička mjerenja dobivena su prije periodontalne terapije kako bi se dobila osnovna procjena zadaha usne šupljine Nakon tretmana oba su mjerenja rađena jednom ili dva puta tjedno za svakog psa u periodu od 12 tjedana Kontrolni pas koji nije prošao kroz periodontalni tretman rabljen je kako bi se organoleptičkim sucima omogućilo da ujednačeno ocjenjuju tretirane pse

Rezultati

bull Postojala je znatna (plt0001) pozitivna korelacija između koncentracije VSC-a u dahu i ljudskog opažanja zadaha

bull Ipak činilo se da postoji gornja i donja granica korelacije koja je pokazala da nakon određene koncentracije VSC-a ljudi nisu u mogućnosti razlikovati između stupnjeva neugodnih mirisa

bull Psi s povišenim razinama nastajanja VSC-a pokazali su najveću dnevnu razliku u zadahu gdje su najveće koncentracije VSC-a izmjerene u uzorcima ranojutarnjeg daha prije hranjenja i dnevnih aktivnosti To je u skladu sa smanjenjem lučenja sline preko noći te s povećanom količinom mikroba u ustajaloj slini

bull Za razliku od toga tri psa kojima su svakodnevno od rane dobi zubi prani četkicom redovno su imali niske ujednačene razine zadaha iz ustiju koje se nisu značajno razlikovala kroz dan Zubi su prani četkicom nakon posljednjeg mjerenja svakog dana te stoga nije imalo utjecaj na mjerenja toga dana

bull Kod starijih je životinja periodontalna terapija rezultirala znatnim smanjenjem zadaha iz ustiju koji je ostao znatno manji od vrijednosti prije tretmana kroz dvaneaestotjedni period nakon istraživanja

Ovi rezultati potvrđuja da unutar ograničenog raspona postoji korelacija između ljudskog opažanja zadaha i koncentracije VSC-a Također je uočljivo da profesionalna perodontalna terapija i drugi postupci higijene usne šupljine poput pranja zubi četkicom mogu značajno smanjiti koncentracije VSC-a i zadah iz usne šupljine Poboljšanje zadaha je možda povezano sa smanjenjem količine mikroba Konzumiranje hrane također može smanjiti zadah usne šupljine kroz mehaničku aktivnost žvakanja prolaz hrane i stimulaciju lučenja sline

Zdravlje probavnog sustava Sadržaj

1 Dijetalna vlakna i zdravlje debelog crijeva

2 Nespecifična prehrambena osjetljivost

3 Njemački ovčari

4 WALTHAM-ova istraživanja

5 Bibliografija

Sluznica probavnog sustava predstavlja fizičku prepreku između progutane tvari i domaćina te služi i kao fizički i kao imunološki oblik obrane protiv bolesti Stoga je održavanje zdravog probavnog sustava važan čimbenik u održavanju općeg zdravlja domaćina kao i u održavanju zdrave defekacije Prehrana može znatno utjecati na kvalitetu stolice i zdravlje probavnog sustava no to je samo jedan od niza čimbenika koji su uključeni Individualne razlike u normalnoj probavnoj fiziologiji pogotovo značajno utječu na građu stolice

Dijetalna vlakna i zdravlje debelog crijevaU zdravom debelom crijevu od mnogih se fizioloških procesa traži da djeluju skladno uključujući bakterijsku aktivnost iskorištavanje vode i elektrolita kao i urođeni imunitet Neke vrste dijetalnih vlakana mogu pomoći optimalnom djelovanju tih procesa djelomično kroz njihova vlastita sastavna svojstva a djelomično kroz njihov učinak na bakterijsku fermentaciju u debelom crijevu

Dijetalna vlakna je općeniti naziv za čitavu grupu raznolikih neprobavljivih ugljikohidrata koji imaju različite fizičke i fiziološke učinke Taj se naziv odnosi na široku skupinu oligomera ili polimera biljnih ugljikohidrata koji su otporni na hidrolizu probavnih enzima sisavaca i utječu na probavni trakt i njegove funkcije (Cummings 1997 Roberfroid 1993)

Poznato je da raznolike strukturne kombinacije dijetalnih vlakana imaju specifična svojstva poput sposobnosti topljenja i fermentiranja Različiti izvori dijetalnih vlakana veoma se razlikuju u proporcijama topljivih i netopljivih dijetalnih vlakana koje sadrže Omjer netopljivihtopljivih vlakana u pulpi (mesu) šećerne repice (SBP) na primjer je oko 7030 Dijetalna vlakna se također razlikuju po tome koliko ih bakterije debelog crijeva mogu

fermentirati a u tom pogledu topljiva vlakna imaju jače izraženo svojstvo fermentacije od netopljivih vlakana

Optimalna funkcija crijevaUmjereno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice (SBP) ili inulina kontroliraju kretanje substrata kroz crijeva te na taj način optimalno poboljšavaju iskoristivost vode i funkciju debelog crijeva (Read 1980) Uz svoju prirodnu sklonost bubrenju vlakna djeluju poput spužve kako bi omogućila prolaz ugodne dobro oblikovane stolice (Cummings 1978)

Zdrava mikroflora debelog crijeva U zdravom debelom crijevu nastanjena je velika i raznolika populacija anaerobnih bakterija koje održavaju svoj rast fermentacijom dostupnih substrata Ti substrati uključuju neprobavljene ostatke hrane kao i niz substrata koji potiču od domaćina poput staničnih ostataka iz tankog crijevaStimulacija aktivnosti bakterija proizvodima koji pospješuju fermentaciju korisnu za zdravlje može poboljšati zdravlje domaćina za razliku od proizvoda koji mogu u pretjeranim količinama biti štetni za zdravlje (Pitcher 1996)

Obrana od patogena Kolonizacija sluznice debelog crijeva urođenom mikroflorom koja je uglavnom korisna stvara prirodnu obranu protiv oportunističkog vezivanja patogenih bakterija To se postiže kroz

bull nadmetanje za substrate

bull okupaciju koloniziranih lokacija

bull nastajanje acidičnih završnih proizvoda uključujući i kratko-lančane masne kiseline (SCFA) koji smanjuju ph vrijednost sluznice debelog crijeva i sprečavaju rast mnogih potencijalno štetnih bakterija (Kunemura et al 1992)

Osim toga promjene u crijevnoj mikroflori poput onih uzrokovanih dijetalnim vlaknima mogu utjecati na lokalne i sustavne imuno-funkcije modificirajući proizvodnju imunoglobulina i citokina te populaciju T-stanica (Lim et al 1997)

Korisno

Štetno

Plin

Dijetalna vlakna Substrati nastali u domaćinu

Organske kiseline Laktat Sukinat

Epitelno hranjenje Prirodno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice pospješuju zdravlje debelog crijeva Mikroflora debelog crijeva metabolizira ta vlakna kako bi proizvela SCFA primarne acetate propionate i buirate Energija dobivena iz SCFA naročito iz butirata koristi se za održavanje epitelne sposobnosti za život (Roediger 1980) Butirat je također jedinstven po svojoj sposobnosti da regulira istisnuće gena i zustavlja rast tumornih stanica kod ljudi (Sataka 1987) Osim toga SCFA stimulira apsorpciju soli i vode iz debelog crijeva utječe na luminalne pH vrijednosti i djeluje kao supstrat za rast bakterija koje povećavaju količinu mikroba

Reduciranje štetnih krajnjih proizvoda Opskrba fermentirajućim vlaknima uvelike reducira opseg fermencatije u debelom crijevu a tako i kasnije ispuštanje štetnih krajnjih proizvoda poput amonijaka amina fenola i vodikovog sulfida Ti su spojevi navodno kancerogeni i posrednici bolesti koji mogu djelovati lokalno ili sistematski (McMichael and Potter 1985) Amonijak može stvarati citipatske učinke na epitelne stanice debelog crijeva te tako utjecati na sintezu DNK i povećati brzinu izmjene tvari (Macfarlane and Macfarlane 1995)

Stimulacijom rasta mikroba može se dodatno smanjiti negativni utjecaj proizvoda dušične fermentacije što učinkovito preusmjeruje veći dio dušika iz debelog crijeva u bakterijske bjelančevine Osim toga acidifikacija debelo-crijevne sredine pogoduje nastajanju ioniziranog amonijaka zbog čega se smanjuje njegova mogućnost apsorpcije od strane lumena Nastajanje SCFA u niskim količinama do kojeg dolazi u nedostaku fermentirajućih vlakana može dovesti do povećanja pH vrijednosti debelog crijeva a koje kasnije može utjecati na patogenezu raka debelog crijeva kod muškaraca (Thornton 1981)

Nespecifična prehrambena osjetljivost Prehrambena osjetljivost ili negativna reakcija na hranu može se manifestirati različitim kliničnim znakovima poput povraćanja proljeva kožne bolesti problema s disanjem i problema s centralnim živčanim sustavom Negativne reakcije na hranu mogu se klasificirati ili kao alergije na hranu (hipersenzibilnost) ili netoleriranje hrane (toksičnost osebujnost farmakološka reakcija metabolična reakcija) (Anderson amp Sogu 1984) Prave hipersenzibilne reakcije uključuju i imuni sustav i to preko ili reakcije anti-tjela ili kroz reagiranje preko stanica dok netoleriranje hrane ima ne-imunološku osnovu

Nespecifična prehrambena osjetljivost je stanje koju često razvija podgrupa pseće populacije koja nema neku uočljivu bolest probavnog sustava no često ima stolicu relativno loše kvalitete klasificiranu u rasponu različitih tipova stolice Bez obzira na mekanu stolicu ti su psi prilikom veterinarskog pregleda klinički normalni Taj fenomen koji ne pogađa mačke i za kojeg se ne misli da je povezan s primarnim hipersenzibilitetom na hranu ne može se objasniti niti jednim mjerivim fiziološkim ili prehrambenim čimbenikom

Zbog vjerojatnosti da će vlasnici sami provesti promjene u vrsti ishrane pasa prije no što će zatražiti savjet veterinara teško je odrediti raširenost nespecifične prehrambene osjetljivosti Ipak iako su službeni izvještaji o raširenosti rijetki anegdotalni iskazi vlasnika sugeriraju da postoji mala no važna grupa pasa koja pati od ove komplikacije

WALTHAM radi na tome da ustanovi zašto su neki psi osjetljivi na neke vrste prehrane te je s tim ciljem formirana skupina lsquoosjetljivihrsquo pasa Ti su psi identificirani kao oni koji redovito imaju stolicu loše kvalitete u usporedbi s prosječnom psećom populacijom Ova grupa osjetljivih pasa korištena je za provjeru u razvoju prehrane za osjetljive pse te za istraživanje fizioloških mehanizama koji uzrokuju nespecifičnu prehrambenu osjetljivost

Njemački ovčariSmetnje probavnog sustava su učestale kod njemačkih ovčara (GSD) a povezane su s lošom kvalitetom stolice mršavim tjelom i lošom kvalitetom krzna To odražava predispoziciju ove pasmine ka razvoju dvaju stanja egzokrine manjkavosti gušterače (EPI)

te nedostatka imunoglobulina A (IgA) koja u konačnici rezultiraju oslabljenom probavom bjelančevina masnoća vitamina i minerala (Williams 1996 Batt et al 1991)

Asinarna atrofija gušterače (pancreatic acinar atrophy) je najčešći uzrok EPI-ja a iz dijagnostičkih anketa se procjenjuje da su između 40 i 66 pasa koji boluju od EPI-ja njemački ovčari Prevelik razvoj bakterija u tankom crijevu (SIBO) je također čest kod ove pasmine iako nije jasno je li to povezano sa sub-kliničkim stupnjem EPI-ja ili s nedostakom IgA Jedna od osnovnih IgA je stvaranje lokalnog imuniteta sluznice (Batt et al 1991 Williams 1996)

Iako su EPI i nedostatak IgA relativno česti uzroci proljeva kod njemačkih ovčara niz prehrambenih i neprehrambenih čimbenika mogu također utjecati na probavne funkcije rezultirajući povremenim ili kroničnim proljevom Iako veterinari liječe velik broj najteže pogođenih životinja vjerojatno postoji značajan broj sub-klinički pogođenih životinja kojima bi koristila promjena prehrane kako bi se poboljšala prehrambena vrijednost kalorija iz bjelančevina i poboljšao unos esencijalnih masnih kiselina vitamina i minerala

Kod svih životinja s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava kontrola prehrane bi trebala pokušati minimalizirati naprezanje probavnog trakta istovremeno osiguravajući dovoljno energije za zadovljavanje individualnih potreba životinje U praksi to znači da hranjive tvari (osobito masnoće ugljikohidrati i bjelančevine) moraju biti ponuđene u obliku hrane koja je visoko probavljiva i koju je organizmu lako absorbirati

Od svih hranjivih tvari koje sadrže energiju probavljanje i apsorpcija masnoće je najsloženija te je stoga i najpogođenija kad je funkcija probavnog sustava niža od optimalne Zbog toga reduciranje prehrambene masnoće smanjuje naprezanje ionako oslabljenog probavnog trakta te može biti korisno za pse s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava Naprezanje probavnog sustava može biti dodatno smanjeno zamjenom dugolančanih triglicerida (LCT) s trigliceridima koji imaju lance srednje dužine (MCT) Obje su skupine masnoća dobar izvor energije no od te dvije skupine probava i absorpcija MCT-a je puno manje složena jer ti procesi ne ovise o enzimima gušterače (Guilford 1996) Iako sveukupno smanjenje prehrambene masnoće može biti korisno ipak je važno osigurati dovoljan unos esencijalnih višestruko nezasićenih masnih kiselina (linoleička kiselina) koje imaju mnoge funkcije no naročito su važne za održavanje dobrog stanja kože i krzna

Psima koji imaju probavne smetnje poglavito lošu probavu ili lošu absorpciju mogu koristiti povećane razine vitamina topljivih u masnoći vitamina A D i E u prehrani (Guilford 1996) Na sličan način dodavanje vitamina B-grupe cinka i bakra pomoći će u nadoknadi oštećene apsorpcije tih hranjivih tvari Također ograničavanje broja izvora bjelančevina može biti korisno zato što to smanjuje rizik hranjenja bjelančevinom na koju je životinja

Rast epitelnih stanica

Ras

t sta

nica

osjetljiva (Guilford 1996) Trebalo bi smanjiti razinu topivih dijetalnih vlakana koja mogu ometati aktivnosti enzima gušterače u crijevima

WALTHAM-ova istraživanja WALTHAM-ova istraživanja ispitivala su potencijalno pozitivne učinke dijetalnih vlakana na kvalitetu stolice i zdravlje debelog crijeva

In Vitro fermentacija U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca razvijen je sistem in vitro fermentacije koji koristi stolicu kao cijepvo te je korišten u proučavanju potencijalnih fizioloških učinaka dijetalnih vlakana in vivo Fermentacijski profil pulpe (mesa) šećerne repice (SBP) ustanovljen je koristeći mačju stolicu kao izvor bakterijskog cijepiva

bull SBP je znatno povećao (plt005) ukupnu količinu kratko-lančanih masnih kiselina (SCFA) iznad one proizvedene u kontrolnoj grupi SBP je znatno povisio (plt005) proizvodnju propionata iznad kontrolnih razina

bull SBP je znatno smanjio proizvodnju amonijaka u usporedbi s kontrolnom skupinom

Dakle in vitro fermentacijski profil SBP-a pokazao je povećanje u korisnim završnim učincima fermentacije (SCFA) i smanjenje negativnih mogućih uzročnika bolesti (amonijak) Stoga je vjerojatno da bi in vivo fermentacija SBP-a u debelom crijevu stvarala okolinu koja bi koristila zdravlju

Utjecaj pulpe (mesa) šećerne repice na parametre stolice i debelog crijeva

Uključivanje pulpe (mesa) šećerne repice u prehrambeno potpunu gotovu pseću hranu značajno je smanjilo pH vrijednosti stolice u usporedbi s grupom hranjenom kontrolnom hranom te je tako u debelom crijevu stvorena zdrava okolina u kojoj je rast patogenih bakterija destimuliran

Učinak pulpe (mesa) šećerne repice In Vitro Fermentacija

Amonijak Kontrolna grupa S dodanom kašom šećerne repice

Utjecaj kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) na rast epitelnih stanica

Dodavanje butirične kiseline inkubacijskoj sredini crijevnih epitelnih stanica stimuliralo je njihov rast (što je izmjereno brojem stanica i sadržajem staničnih bjelančevina) u usporedbi s dodavanjem soli kontrolnoj otopini To dokazuje važnost butirične kiseline kratkolančane masne kiseline u održavanju prirodnih obrambenih funkcija epitelne barijere

BibliografijaAnderson JA and Sogu DD (Eds) (1984) Adverse Reactions to Foods National Institute for Health Publication Number 84-2442

Batt RM Barnes A Rutgers HC Carter SD (1991) Relative IgA deficiency and small intestinal overgrowth in German shepherd dogs Research in Veterinary Science 50 106-111

Cummings JH (1977) The Large Intestine in Nutrition and Disease Danone International Publication

Cummings JH Southgate DAT Branch W et al (1978) The colonic response to dietary fibre from carrot cabbage apple bran and guar gum Lancet i 5-9

Guilford GW (1996) Nutritional management of gastrointestinal disease In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 889-910

Kumemura M Hashimoto F Fijii C et al (1992) Effects of administration of 4G-szlig-D-galactosylsucrose on faecal microflora putrefactive products short chain fatty acids weight moisture and pH and subjective sensation of defaecation in the elderly with constipation Journal of Clinical Biochemical Nutrition 13 199-210

Ultraljubičasto zračenje

Kemijski agenti

Bakterije i virusi

Lim BO Yamada K Nonaka M Hung P Sugano M (1997) Dietary fibres that modulate indices of intestinal immune function in rats Journal of Nutrition 127 663-667

Macfarlane S and Macfarlane GT (1995) Proteolysis and amino acid fermentation In GR Gibson GT MacFarlane (eds) Human Colonic Bacteria Role in nutrition physiology and pathology CRC Press Boca Raton pp 715-100

McMichael and Potter (1985) Host factors in carcinogenesis Certain bile acid metabolic profiles that selectively increase the risk of proximal colon cancer Journal of National Cancer Institute 75 185

Pitcher MCL and Cummings JH (1996) Hydrogen sulphide a bacterial toxin in ulcerative colitis Gut 39 1-4

Read NW Miles CA Fisher D et al (1980) Transit of a meal through the stomach small intestine and colon in normal subjects and its role in the pathogenesis of diarrhoea Gastroenterology 79 1276-1282

Roberfroid M (1993) Dietary fibre inulin and oligofructose a review comparing their physiological effects Critical Reviews in Food Science and Nutrition 33 103-148

Williams DA (1996) The pancreas In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 381-410

Koža i krznoSadržaj

1 Pomanjkanje hranjivih tvari

2 WALTHAM-ova istraživanja

Stanje kože i krzna je vrlo važno vlasnicima kućnih ljubimaca i to ne samo stoga što utječe na svukupan izgled životinje već i stoga što se to općenito smatra vidljivim pokazateljem općeg zdravlja životinje i odrazom nutritivne dostatnosti ili superiornosti njene prehrane

Zbog toga što je koža velik metabolički aktivan organ s visokim fiziološkim potrebama za bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima naročito je osjetiljiva čak i na male promjene u količini hranjivih tvari koje dobiva Zbog toga prehrambeni čimbenici imaju veliku ulogu u održavanju zdrave kože i krzna Kožne bolesti mogu biti posljedica dugotrajnih nedostataka ili neuravnoteženosti pojedinih prehrambenih tvari ili pak negativnih reakcija na određene prehrambene sastojke S druge strane dodavanje određenih hranjivih tvari prehrani pokazalo se korisnim u kontroliranju niza dermatoza uzrokovanih reakcijama na prehrambene tvari

Pomanjkanje hranjivih tvariIdentificiran je određen broj dugotrajnih pomanjkanja hranjivih tvari koja uzrokuju pogoršanje stanja kože i krzna Iako se takvi nedostaci danas smatraju rijetkošću kod kućnih ljubimaca mogu se povremeno pojaviti kad je smanjena konzumacija hrane od strane životinje kad je prehrana loše sastavljena ili uskladištena ili kad životinja ne može probaviti apsorbirati ili iskoristiti hranjive tvari kao rezultat bolesti ili genetskih čimbenika Međusoban prehrambeni utjecaj pojedinih vrsta hrane koji umanjuje dostupnost hranjivih tvari može biti rezultat pogrešno sastavljene prehrane dugotrajnog uskladištenja ili pretjerane količine dodataka inače uravnoteženoj gotovoj hrani Tamo gdje su ustanovljene prehrambene pogreške jednostavnije je hraniti životinju uravnoteženom komercijalnom gotovom hranom nego pokušati ispraviti nedostatak jedne tvari u loše sastavljenoj prehrani

Mnoga pomanjkanja hranjivih tvari mogu biti povezana s kožnim poremećajima no većina ih proizvodi sličan raspon kliničkih znakova koji uglavnom odražavaju fundamentalna oštećenja procesa koji su uključeni u keratinizaciju rad žlijezda lojnica i rast dlake Tipični znaci su isti kao i u seboreje a uključuju pretjerano ljuštenje erithemu alopeciju ili slab rast dlake masnu kožu ili suho krzno bez sjaja Ti su znakovi često popraćeni sekundarnim bakterijskim upalama i pruritusom (svrbežom) Opće je prihvaćeno da ovi znakovi postanu vidljivi tek nakon hranjenja nedostatnom prehranom tijekom nekoliko mjeseci

Za sljedeće se hranjive tvari zna da imaju veoma važnu ulogu u normalnoj biologiji i fiziologiji kože i krzna

potpunom suhom hranom za glavni obrok formuliranom specifično za njegu usne šupljine Kao i prije faza pre-testiranja je osmišljena kako bi se osiguralo da su zubne desni zdrave a sastojala se od uklanjanja kamenca i poliranja zubi nakon čega je slijedilo svakodnevno pranje zubi četkicom te davanje oralnih antibiotika dva puta dnevno Tijekom faze testiranja zubi nisu prani četkicom

Nakon jednog i tri tjedna faze testiranja vrijednosti za gingivitis i akumulaciju zubnih naslaga i kamenca povećale su se do sličnih vrijednosti u oba režima prehrane Tijekom faze pre-testiranja kad su psima prani zubi četkicom i dobivali su antibiotike zabilježena su mala povećanja gingivitisa i zubnih taloženja no nije bilo znatne razlike između dvaju načina prehrane Ipak nakon trotjedne faze testiranja bilo je znatno manje zubnih mrlja u pasa koji su hranjeni RASK-om no to je prvenstvno važno za izgled i nema nikakvog utjecaja na zdravlje usne šupljine Osim toga tjelesna težina pasa hranjenih RASK-om uz standardnu suhu gotovu hranu ostala je ista dok su psi hranjeni specijaliziranim proizvodom za glavni obrok izgubili znatnu količinu tjelesne mase To je povezano s nedovoljnim unosom hrane bez obzira na to što je psima hrana bila dostupna

Iako nijedan režima prehrane sam po sebi nije bio tako učinkovit u održavanju higijene usne šupljine kao svakodnevno pranje zubi četkicom oni su ipak koristan dodatak pranju zubi četkicom kad je taj postupak neredovit Iako je bilo malo razlike između dvaju režima prehrane glede zdravlja usne šupljine kod hranjenja RASK-om je održana tjelesna težina te je akumulacija mrlja bila manja Odluka o uporabi bilo kojeg od ovih režima prehrane počiva na vlasnicima pasa a pertinentni čimbenici mogu biti praktičnost fleksibilnost ukusnost hrane i interakcija između vlasnika i psa

Rawlings JM Gorrel C and Markwell PJ (1998) Učinak dodavanja klorheksidina žvakalici za higijenu usne šupljine na zdravlje usne šupljine pasa Journal of Veterinary Dentistry 15 129-134

Ovo je istraživanje ispitivalo hoće li dodavanje klorheksidin diglukonata u žvakalicu za higijenu usne šupljine (Pedigree RASKDENTABONE) dodatno poboljšati učinkovitost žvakalice na održavanje periodontalnog zdravlja Prijašnja su istraživanja pokazala da je svakodnevno hranjenje žvakalicom kao dodatka glavnom obroku suhe gotove hrane učinkovito u smanjenju akumulacije zubnih naslaga i gingivitisa pasa

Jedanaest zdravih pasa malih pasmina (u dobi od 15 ndash 8 godina) hranjeno je s prehrambeno potpunom hranom iz konzerve ili istom hranom u kombinaciji sa žvakalicom za higijenu usne šupljine sa ili bez dodavanja 02 klorheksidina jednom dnevno Psi su hranjeni svakom vrstom hrane kroz trotjedni period nakon čega je slijedila jednotjedna faza pre-testiranja kroz koju su dobivali samo kontrolnu vrstu hrane Zubi su očišćeni od kamenca i polirani na početku i kraju svake faze pre-testiranja a usta su pregledana i vrednovana s obzirom na gingivitis mrlje i zubno taloženje u nultom prvom i trećem tjednu svake faze testiranja Tijekom faze testiranja zubi nisu prani četkicom

Rezultati su potvrdili prijašnje nalaze da je svakodnevno dodavanje standardne žvakalice RASK suhoj gotovoj hrani rezultiralo sa znatno manje gingivitisa i kamenca nakon tri tjedna u usporedbi s hranjenjem samo suhom gotovom hranom Iako je dodavanje od 02 klorheksidina žvakalici rezultiralo značajno smanjenom akumulacijom zubnih naslaga nakon tri tjedna čini se da to nije imalo nekog značajnijeg klinički pozitivnog učinka bilo glede akumulacije kamenca ili razvoja gingivitisa

Zbog toga je vjerojatno da je glavni doprinos žvakalice za higijenu usne šupljine održavanju zdravlja usne šupljine pasa s blagim gingivitisom rezultat njene abrazivnosti a ne antibakterijskog učinka klorheksidina Sam fizički čin žvakanja vjerojatno također ima ulogu u sprečavanju periodontalne bolesti zbog toga što potiče lučenje sline koja može utjecati na populaciju bakterija iili na domaćinovu reakciju na upalu

Rawlings JM and Culham N (1998) Istaživanja zadaha usne šupljine kod pasa Journal of Veterinary Dentistry 15(4) 169-172

Ovo je istraživanje usporedilo dvije metode mjerenja zadaha iz usta pasa i ispitalo neke od čimbenika koji na njega utječu uključujući i periodontalnu terapiju Istraživanje je provedeno na 11 pasa s različitim stupnjevima zadaha iz ustiju koji su hranjeni jednom ujutro (u 10 sati) s prehrambenom potpunom gotovom hranom iz konzerve Trima psima (patuljasti šnauceri) zubi su svakodnevno prani četkicom za zube od šestog mjeseca starosti uključujući i cijelo razdoblje ovog istraživanja a korištena je komercijalno dostupna zubna pasta za kućne ljubimce bez antibakterijskih sastojaka

Mjerenje nestabilnih sumpornih spojeva VSC izvedeno je koristeći prijenosni sulfidni monitor koji je provjeren za uporabu na psima Skupina od pet sudaca ranije obučena u oscjenjivanju aroma i okusa ocijenila je zadah iz usta organoleptički (pomoću direktnog njušenja nosom) Razine zadaha zabilježene su na vizualnoj analognoj skali od 0 (bez zadaha) do 100 (veoma jak neugodan zadah) Suci su također ocjenjivali i druge pse od onih u proučavanoj grupi a oni su im dovedeni u redosljedu izabranom metodom slučajnog uzorka

Tri su istraživanja izvedena u periodu od šest mjeseci

Istraživanje 1 Povezanost između zadaha usne šupljine i VSC mjerenja

Za svih 11 pasa ocjenjivanje zadaha usne šupljine od strane organoleptičkih sudaca uspoređeno je s mjerenjima VSC-a koristeći prijenosni sulfidni monitor Jedan pas za kojeg su ponovljena VSC mjerenja bila relativno jednaka kroz dvanaestotjedni period upotrebljen je kao kontrolni pas za organoleptičko ocjenjivenje i suci su ga uvijek ocijenili prvog Rezultati dobiveni od tog psa su izostavljeni iz završne analize Organoleptička ocijenjivanja provedena su jedan sat nakon jutarnjeg hranjenja (u 11 sati) te su prehodila mjerenju VSC koncentracija Ovaj je postupak ponovljen u dvije zasebne prigode vremenski razdvojene jedan tjedan

Istraživanje 2 Dnevne razlike u zadahu usne šupljine

Za svih 11 pasa VSC mjerenja su izmjerena ujutro prije hranjenja (u 8 sati) jedan sat nakon hranjenja (u 11 sati) te pet sati nakon hranjenja (u 15 sati) To je ponovljeno u pet različitih prigoda u periodu od 6 tjedana

Istraživanje 3 Učinak periodontalne terapije na zadah usne šupljine

Identificirali smo pet pasa (prosječne dobi od 13 plusmn 17 godina) iz originalne skupine kao one kojima bi vjerojatno koristila rutinska periodontalna terapija Potrebna terapija izvedena je pod općom anestezijom te su nakon nje kako bi se minimalizirali potencijalni učinci bakterija psi dobivali jednotjednu kuru antibiotičke terapije Nikakve druge mjere higijene usne šupljine nisu poduzete I VSC i organoleptička mjerenja dobivena su prije periodontalne terapije kako bi se dobila osnovna procjena zadaha usne šupljine Nakon tretmana oba su mjerenja rađena jednom ili dva puta tjedno za svakog psa u periodu od 12 tjedana Kontrolni pas koji nije prošao kroz periodontalni tretman rabljen je kako bi se organoleptičkim sucima omogućilo da ujednačeno ocjenjuju tretirane pse

Rezultati

bull Postojala je znatna (plt0001) pozitivna korelacija između koncentracije VSC-a u dahu i ljudskog opažanja zadaha

bull Ipak činilo se da postoji gornja i donja granica korelacije koja je pokazala da nakon određene koncentracije VSC-a ljudi nisu u mogućnosti razlikovati između stupnjeva neugodnih mirisa

bull Psi s povišenim razinama nastajanja VSC-a pokazali su najveću dnevnu razliku u zadahu gdje su najveće koncentracije VSC-a izmjerene u uzorcima ranojutarnjeg daha prije hranjenja i dnevnih aktivnosti To je u skladu sa smanjenjem lučenja sline preko noći te s povećanom količinom mikroba u ustajaloj slini

bull Za razliku od toga tri psa kojima su svakodnevno od rane dobi zubi prani četkicom redovno su imali niske ujednačene razine zadaha iz ustiju koje se nisu značajno razlikovala kroz dan Zubi su prani četkicom nakon posljednjeg mjerenja svakog dana te stoga nije imalo utjecaj na mjerenja toga dana

bull Kod starijih je životinja periodontalna terapija rezultirala znatnim smanjenjem zadaha iz ustiju koji je ostao znatno manji od vrijednosti prije tretmana kroz dvaneaestotjedni period nakon istraživanja

Ovi rezultati potvrđuja da unutar ograničenog raspona postoji korelacija između ljudskog opažanja zadaha i koncentracije VSC-a Također je uočljivo da profesionalna perodontalna terapija i drugi postupci higijene usne šupljine poput pranja zubi četkicom mogu značajno smanjiti koncentracije VSC-a i zadah iz usne šupljine Poboljšanje zadaha je možda povezano sa smanjenjem količine mikroba Konzumiranje hrane također može smanjiti zadah usne šupljine kroz mehaničku aktivnost žvakanja prolaz hrane i stimulaciju lučenja sline

Zdravlje probavnog sustava Sadržaj

1 Dijetalna vlakna i zdravlje debelog crijeva

2 Nespecifična prehrambena osjetljivost

3 Njemački ovčari

4 WALTHAM-ova istraživanja

5 Bibliografija

Sluznica probavnog sustava predstavlja fizičku prepreku između progutane tvari i domaćina te služi i kao fizički i kao imunološki oblik obrane protiv bolesti Stoga je održavanje zdravog probavnog sustava važan čimbenik u održavanju općeg zdravlja domaćina kao i u održavanju zdrave defekacije Prehrana može znatno utjecati na kvalitetu stolice i zdravlje probavnog sustava no to je samo jedan od niza čimbenika koji su uključeni Individualne razlike u normalnoj probavnoj fiziologiji pogotovo značajno utječu na građu stolice

Dijetalna vlakna i zdravlje debelog crijevaU zdravom debelom crijevu od mnogih se fizioloških procesa traži da djeluju skladno uključujući bakterijsku aktivnost iskorištavanje vode i elektrolita kao i urođeni imunitet Neke vrste dijetalnih vlakana mogu pomoći optimalnom djelovanju tih procesa djelomično kroz njihova vlastita sastavna svojstva a djelomično kroz njihov učinak na bakterijsku fermentaciju u debelom crijevu

Dijetalna vlakna je općeniti naziv za čitavu grupu raznolikih neprobavljivih ugljikohidrata koji imaju različite fizičke i fiziološke učinke Taj se naziv odnosi na široku skupinu oligomera ili polimera biljnih ugljikohidrata koji su otporni na hidrolizu probavnih enzima sisavaca i utječu na probavni trakt i njegove funkcije (Cummings 1997 Roberfroid 1993)

Poznato je da raznolike strukturne kombinacije dijetalnih vlakana imaju specifična svojstva poput sposobnosti topljenja i fermentiranja Različiti izvori dijetalnih vlakana veoma se razlikuju u proporcijama topljivih i netopljivih dijetalnih vlakana koje sadrže Omjer netopljivihtopljivih vlakana u pulpi (mesu) šećerne repice (SBP) na primjer je oko 7030 Dijetalna vlakna se također razlikuju po tome koliko ih bakterije debelog crijeva mogu

fermentirati a u tom pogledu topljiva vlakna imaju jače izraženo svojstvo fermentacije od netopljivih vlakana

Optimalna funkcija crijevaUmjereno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice (SBP) ili inulina kontroliraju kretanje substrata kroz crijeva te na taj način optimalno poboljšavaju iskoristivost vode i funkciju debelog crijeva (Read 1980) Uz svoju prirodnu sklonost bubrenju vlakna djeluju poput spužve kako bi omogućila prolaz ugodne dobro oblikovane stolice (Cummings 1978)

Zdrava mikroflora debelog crijeva U zdravom debelom crijevu nastanjena je velika i raznolika populacija anaerobnih bakterija koje održavaju svoj rast fermentacijom dostupnih substrata Ti substrati uključuju neprobavljene ostatke hrane kao i niz substrata koji potiču od domaćina poput staničnih ostataka iz tankog crijevaStimulacija aktivnosti bakterija proizvodima koji pospješuju fermentaciju korisnu za zdravlje može poboljšati zdravlje domaćina za razliku od proizvoda koji mogu u pretjeranim količinama biti štetni za zdravlje (Pitcher 1996)

Obrana od patogena Kolonizacija sluznice debelog crijeva urođenom mikroflorom koja je uglavnom korisna stvara prirodnu obranu protiv oportunističkog vezivanja patogenih bakterija To se postiže kroz

bull nadmetanje za substrate

bull okupaciju koloniziranih lokacija

bull nastajanje acidičnih završnih proizvoda uključujući i kratko-lančane masne kiseline (SCFA) koji smanjuju ph vrijednost sluznice debelog crijeva i sprečavaju rast mnogih potencijalno štetnih bakterija (Kunemura et al 1992)

Osim toga promjene u crijevnoj mikroflori poput onih uzrokovanih dijetalnim vlaknima mogu utjecati na lokalne i sustavne imuno-funkcije modificirajući proizvodnju imunoglobulina i citokina te populaciju T-stanica (Lim et al 1997)

Korisno

Štetno

Plin

Dijetalna vlakna Substrati nastali u domaćinu

Organske kiseline Laktat Sukinat

Epitelno hranjenje Prirodno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice pospješuju zdravlje debelog crijeva Mikroflora debelog crijeva metabolizira ta vlakna kako bi proizvela SCFA primarne acetate propionate i buirate Energija dobivena iz SCFA naročito iz butirata koristi se za održavanje epitelne sposobnosti za život (Roediger 1980) Butirat je također jedinstven po svojoj sposobnosti da regulira istisnuće gena i zustavlja rast tumornih stanica kod ljudi (Sataka 1987) Osim toga SCFA stimulira apsorpciju soli i vode iz debelog crijeva utječe na luminalne pH vrijednosti i djeluje kao supstrat za rast bakterija koje povećavaju količinu mikroba

Reduciranje štetnih krajnjih proizvoda Opskrba fermentirajućim vlaknima uvelike reducira opseg fermencatije u debelom crijevu a tako i kasnije ispuštanje štetnih krajnjih proizvoda poput amonijaka amina fenola i vodikovog sulfida Ti su spojevi navodno kancerogeni i posrednici bolesti koji mogu djelovati lokalno ili sistematski (McMichael and Potter 1985) Amonijak može stvarati citipatske učinke na epitelne stanice debelog crijeva te tako utjecati na sintezu DNK i povećati brzinu izmjene tvari (Macfarlane and Macfarlane 1995)

Stimulacijom rasta mikroba može se dodatno smanjiti negativni utjecaj proizvoda dušične fermentacije što učinkovito preusmjeruje veći dio dušika iz debelog crijeva u bakterijske bjelančevine Osim toga acidifikacija debelo-crijevne sredine pogoduje nastajanju ioniziranog amonijaka zbog čega se smanjuje njegova mogućnost apsorpcije od strane lumena Nastajanje SCFA u niskim količinama do kojeg dolazi u nedostaku fermentirajućih vlakana može dovesti do povećanja pH vrijednosti debelog crijeva a koje kasnije može utjecati na patogenezu raka debelog crijeva kod muškaraca (Thornton 1981)

Nespecifična prehrambena osjetljivost Prehrambena osjetljivost ili negativna reakcija na hranu može se manifestirati različitim kliničnim znakovima poput povraćanja proljeva kožne bolesti problema s disanjem i problema s centralnim živčanim sustavom Negativne reakcije na hranu mogu se klasificirati ili kao alergije na hranu (hipersenzibilnost) ili netoleriranje hrane (toksičnost osebujnost farmakološka reakcija metabolična reakcija) (Anderson amp Sogu 1984) Prave hipersenzibilne reakcije uključuju i imuni sustav i to preko ili reakcije anti-tjela ili kroz reagiranje preko stanica dok netoleriranje hrane ima ne-imunološku osnovu

Nespecifična prehrambena osjetljivost je stanje koju često razvija podgrupa pseće populacije koja nema neku uočljivu bolest probavnog sustava no često ima stolicu relativno loše kvalitete klasificiranu u rasponu različitih tipova stolice Bez obzira na mekanu stolicu ti su psi prilikom veterinarskog pregleda klinički normalni Taj fenomen koji ne pogađa mačke i za kojeg se ne misli da je povezan s primarnim hipersenzibilitetom na hranu ne može se objasniti niti jednim mjerivim fiziološkim ili prehrambenim čimbenikom

Zbog vjerojatnosti da će vlasnici sami provesti promjene u vrsti ishrane pasa prije no što će zatražiti savjet veterinara teško je odrediti raširenost nespecifične prehrambene osjetljivosti Ipak iako su službeni izvještaji o raširenosti rijetki anegdotalni iskazi vlasnika sugeriraju da postoji mala no važna grupa pasa koja pati od ove komplikacije

WALTHAM radi na tome da ustanovi zašto su neki psi osjetljivi na neke vrste prehrane te je s tim ciljem formirana skupina lsquoosjetljivihrsquo pasa Ti su psi identificirani kao oni koji redovito imaju stolicu loše kvalitete u usporedbi s prosječnom psećom populacijom Ova grupa osjetljivih pasa korištena je za provjeru u razvoju prehrane za osjetljive pse te za istraživanje fizioloških mehanizama koji uzrokuju nespecifičnu prehrambenu osjetljivost

Njemački ovčariSmetnje probavnog sustava su učestale kod njemačkih ovčara (GSD) a povezane su s lošom kvalitetom stolice mršavim tjelom i lošom kvalitetom krzna To odražava predispoziciju ove pasmine ka razvoju dvaju stanja egzokrine manjkavosti gušterače (EPI)

te nedostatka imunoglobulina A (IgA) koja u konačnici rezultiraju oslabljenom probavom bjelančevina masnoća vitamina i minerala (Williams 1996 Batt et al 1991)

Asinarna atrofija gušterače (pancreatic acinar atrophy) je najčešći uzrok EPI-ja a iz dijagnostičkih anketa se procjenjuje da su između 40 i 66 pasa koji boluju od EPI-ja njemački ovčari Prevelik razvoj bakterija u tankom crijevu (SIBO) je također čest kod ove pasmine iako nije jasno je li to povezano sa sub-kliničkim stupnjem EPI-ja ili s nedostakom IgA Jedna od osnovnih IgA je stvaranje lokalnog imuniteta sluznice (Batt et al 1991 Williams 1996)

Iako su EPI i nedostatak IgA relativno česti uzroci proljeva kod njemačkih ovčara niz prehrambenih i neprehrambenih čimbenika mogu također utjecati na probavne funkcije rezultirajući povremenim ili kroničnim proljevom Iako veterinari liječe velik broj najteže pogođenih životinja vjerojatno postoji značajan broj sub-klinički pogođenih životinja kojima bi koristila promjena prehrane kako bi se poboljšala prehrambena vrijednost kalorija iz bjelančevina i poboljšao unos esencijalnih masnih kiselina vitamina i minerala

Kod svih životinja s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava kontrola prehrane bi trebala pokušati minimalizirati naprezanje probavnog trakta istovremeno osiguravajući dovoljno energije za zadovljavanje individualnih potreba životinje U praksi to znači da hranjive tvari (osobito masnoće ugljikohidrati i bjelančevine) moraju biti ponuđene u obliku hrane koja je visoko probavljiva i koju je organizmu lako absorbirati

Od svih hranjivih tvari koje sadrže energiju probavljanje i apsorpcija masnoće je najsloženija te je stoga i najpogođenija kad je funkcija probavnog sustava niža od optimalne Zbog toga reduciranje prehrambene masnoće smanjuje naprezanje ionako oslabljenog probavnog trakta te može biti korisno za pse s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava Naprezanje probavnog sustava može biti dodatno smanjeno zamjenom dugolančanih triglicerida (LCT) s trigliceridima koji imaju lance srednje dužine (MCT) Obje su skupine masnoća dobar izvor energije no od te dvije skupine probava i absorpcija MCT-a je puno manje složena jer ti procesi ne ovise o enzimima gušterače (Guilford 1996) Iako sveukupno smanjenje prehrambene masnoće može biti korisno ipak je važno osigurati dovoljan unos esencijalnih višestruko nezasićenih masnih kiselina (linoleička kiselina) koje imaju mnoge funkcije no naročito su važne za održavanje dobrog stanja kože i krzna

Psima koji imaju probavne smetnje poglavito lošu probavu ili lošu absorpciju mogu koristiti povećane razine vitamina topljivih u masnoći vitamina A D i E u prehrani (Guilford 1996) Na sličan način dodavanje vitamina B-grupe cinka i bakra pomoći će u nadoknadi oštećene apsorpcije tih hranjivih tvari Također ograničavanje broja izvora bjelančevina može biti korisno zato što to smanjuje rizik hranjenja bjelančevinom na koju je životinja

Rast epitelnih stanica

Ras

t sta

nica

osjetljiva (Guilford 1996) Trebalo bi smanjiti razinu topivih dijetalnih vlakana koja mogu ometati aktivnosti enzima gušterače u crijevima

WALTHAM-ova istraživanja WALTHAM-ova istraživanja ispitivala su potencijalno pozitivne učinke dijetalnih vlakana na kvalitetu stolice i zdravlje debelog crijeva

In Vitro fermentacija U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca razvijen je sistem in vitro fermentacije koji koristi stolicu kao cijepvo te je korišten u proučavanju potencijalnih fizioloških učinaka dijetalnih vlakana in vivo Fermentacijski profil pulpe (mesa) šećerne repice (SBP) ustanovljen je koristeći mačju stolicu kao izvor bakterijskog cijepiva

bull SBP je znatno povećao (plt005) ukupnu količinu kratko-lančanih masnih kiselina (SCFA) iznad one proizvedene u kontrolnoj grupi SBP je znatno povisio (plt005) proizvodnju propionata iznad kontrolnih razina

bull SBP je znatno smanjio proizvodnju amonijaka u usporedbi s kontrolnom skupinom

Dakle in vitro fermentacijski profil SBP-a pokazao je povećanje u korisnim završnim učincima fermentacije (SCFA) i smanjenje negativnih mogućih uzročnika bolesti (amonijak) Stoga je vjerojatno da bi in vivo fermentacija SBP-a u debelom crijevu stvarala okolinu koja bi koristila zdravlju

Utjecaj pulpe (mesa) šećerne repice na parametre stolice i debelog crijeva

Uključivanje pulpe (mesa) šećerne repice u prehrambeno potpunu gotovu pseću hranu značajno je smanjilo pH vrijednosti stolice u usporedbi s grupom hranjenom kontrolnom hranom te je tako u debelom crijevu stvorena zdrava okolina u kojoj je rast patogenih bakterija destimuliran

Učinak pulpe (mesa) šećerne repice In Vitro Fermentacija

Amonijak Kontrolna grupa S dodanom kašom šećerne repice

Utjecaj kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) na rast epitelnih stanica

Dodavanje butirične kiseline inkubacijskoj sredini crijevnih epitelnih stanica stimuliralo je njihov rast (što je izmjereno brojem stanica i sadržajem staničnih bjelančevina) u usporedbi s dodavanjem soli kontrolnoj otopini To dokazuje važnost butirične kiseline kratkolančane masne kiseline u održavanju prirodnih obrambenih funkcija epitelne barijere

BibliografijaAnderson JA and Sogu DD (Eds) (1984) Adverse Reactions to Foods National Institute for Health Publication Number 84-2442

Batt RM Barnes A Rutgers HC Carter SD (1991) Relative IgA deficiency and small intestinal overgrowth in German shepherd dogs Research in Veterinary Science 50 106-111

Cummings JH (1977) The Large Intestine in Nutrition and Disease Danone International Publication

Cummings JH Southgate DAT Branch W et al (1978) The colonic response to dietary fibre from carrot cabbage apple bran and guar gum Lancet i 5-9

Guilford GW (1996) Nutritional management of gastrointestinal disease In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 889-910

Kumemura M Hashimoto F Fijii C et al (1992) Effects of administration of 4G-szlig-D-galactosylsucrose on faecal microflora putrefactive products short chain fatty acids weight moisture and pH and subjective sensation of defaecation in the elderly with constipation Journal of Clinical Biochemical Nutrition 13 199-210

Ultraljubičasto zračenje

Kemijski agenti

Bakterije i virusi

Lim BO Yamada K Nonaka M Hung P Sugano M (1997) Dietary fibres that modulate indices of intestinal immune function in rats Journal of Nutrition 127 663-667

Macfarlane S and Macfarlane GT (1995) Proteolysis and amino acid fermentation In GR Gibson GT MacFarlane (eds) Human Colonic Bacteria Role in nutrition physiology and pathology CRC Press Boca Raton pp 715-100

McMichael and Potter (1985) Host factors in carcinogenesis Certain bile acid metabolic profiles that selectively increase the risk of proximal colon cancer Journal of National Cancer Institute 75 185

Pitcher MCL and Cummings JH (1996) Hydrogen sulphide a bacterial toxin in ulcerative colitis Gut 39 1-4

Read NW Miles CA Fisher D et al (1980) Transit of a meal through the stomach small intestine and colon in normal subjects and its role in the pathogenesis of diarrhoea Gastroenterology 79 1276-1282

Roberfroid M (1993) Dietary fibre inulin and oligofructose a review comparing their physiological effects Critical Reviews in Food Science and Nutrition 33 103-148

Williams DA (1996) The pancreas In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 381-410

Koža i krznoSadržaj

1 Pomanjkanje hranjivih tvari

2 WALTHAM-ova istraživanja

Stanje kože i krzna je vrlo važno vlasnicima kućnih ljubimaca i to ne samo stoga što utječe na svukupan izgled životinje već i stoga što se to općenito smatra vidljivim pokazateljem općeg zdravlja životinje i odrazom nutritivne dostatnosti ili superiornosti njene prehrane

Zbog toga što je koža velik metabolički aktivan organ s visokim fiziološkim potrebama za bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima naročito je osjetiljiva čak i na male promjene u količini hranjivih tvari koje dobiva Zbog toga prehrambeni čimbenici imaju veliku ulogu u održavanju zdrave kože i krzna Kožne bolesti mogu biti posljedica dugotrajnih nedostataka ili neuravnoteženosti pojedinih prehrambenih tvari ili pak negativnih reakcija na određene prehrambene sastojke S druge strane dodavanje određenih hranjivih tvari prehrani pokazalo se korisnim u kontroliranju niza dermatoza uzrokovanih reakcijama na prehrambene tvari

Pomanjkanje hranjivih tvariIdentificiran je određen broj dugotrajnih pomanjkanja hranjivih tvari koja uzrokuju pogoršanje stanja kože i krzna Iako se takvi nedostaci danas smatraju rijetkošću kod kućnih ljubimaca mogu se povremeno pojaviti kad je smanjena konzumacija hrane od strane životinje kad je prehrana loše sastavljena ili uskladištena ili kad životinja ne može probaviti apsorbirati ili iskoristiti hranjive tvari kao rezultat bolesti ili genetskih čimbenika Međusoban prehrambeni utjecaj pojedinih vrsta hrane koji umanjuje dostupnost hranjivih tvari može biti rezultat pogrešno sastavljene prehrane dugotrajnog uskladištenja ili pretjerane količine dodataka inače uravnoteženoj gotovoj hrani Tamo gdje su ustanovljene prehrambene pogreške jednostavnije je hraniti životinju uravnoteženom komercijalnom gotovom hranom nego pokušati ispraviti nedostatak jedne tvari u loše sastavljenoj prehrani

Mnoga pomanjkanja hranjivih tvari mogu biti povezana s kožnim poremećajima no većina ih proizvodi sličan raspon kliničkih znakova koji uglavnom odražavaju fundamentalna oštećenja procesa koji su uključeni u keratinizaciju rad žlijezda lojnica i rast dlake Tipični znaci su isti kao i u seboreje a uključuju pretjerano ljuštenje erithemu alopeciju ili slab rast dlake masnu kožu ili suho krzno bez sjaja Ti su znakovi često popraćeni sekundarnim bakterijskim upalama i pruritusom (svrbežom) Opće je prihvaćeno da ovi znakovi postanu vidljivi tek nakon hranjenja nedostatnom prehranom tijekom nekoliko mjeseci

Za sljedeće se hranjive tvari zna da imaju veoma važnu ulogu u normalnoj biologiji i fiziologiji kože i krzna

Ovo je istraživanje usporedilo dvije metode mjerenja zadaha iz usta pasa i ispitalo neke od čimbenika koji na njega utječu uključujući i periodontalnu terapiju Istraživanje je provedeno na 11 pasa s različitim stupnjevima zadaha iz ustiju koji su hranjeni jednom ujutro (u 10 sati) s prehrambenom potpunom gotovom hranom iz konzerve Trima psima (patuljasti šnauceri) zubi su svakodnevno prani četkicom za zube od šestog mjeseca starosti uključujući i cijelo razdoblje ovog istraživanja a korištena je komercijalno dostupna zubna pasta za kućne ljubimce bez antibakterijskih sastojaka

Mjerenje nestabilnih sumpornih spojeva VSC izvedeno je koristeći prijenosni sulfidni monitor koji je provjeren za uporabu na psima Skupina od pet sudaca ranije obučena u oscjenjivanju aroma i okusa ocijenila je zadah iz usta organoleptički (pomoću direktnog njušenja nosom) Razine zadaha zabilježene su na vizualnoj analognoj skali od 0 (bez zadaha) do 100 (veoma jak neugodan zadah) Suci su također ocjenjivali i druge pse od onih u proučavanoj grupi a oni su im dovedeni u redosljedu izabranom metodom slučajnog uzorka

Tri su istraživanja izvedena u periodu od šest mjeseci

Istraživanje 1 Povezanost između zadaha usne šupljine i VSC mjerenja

Za svih 11 pasa ocjenjivanje zadaha usne šupljine od strane organoleptičkih sudaca uspoređeno je s mjerenjima VSC-a koristeći prijenosni sulfidni monitor Jedan pas za kojeg su ponovljena VSC mjerenja bila relativno jednaka kroz dvanaestotjedni period upotrebljen je kao kontrolni pas za organoleptičko ocjenjivenje i suci su ga uvijek ocijenili prvog Rezultati dobiveni od tog psa su izostavljeni iz završne analize Organoleptička ocijenjivanja provedena su jedan sat nakon jutarnjeg hranjenja (u 11 sati) te su prehodila mjerenju VSC koncentracija Ovaj je postupak ponovljen u dvije zasebne prigode vremenski razdvojene jedan tjedan

Istraživanje 2 Dnevne razlike u zadahu usne šupljine

Za svih 11 pasa VSC mjerenja su izmjerena ujutro prije hranjenja (u 8 sati) jedan sat nakon hranjenja (u 11 sati) te pet sati nakon hranjenja (u 15 sati) To je ponovljeno u pet različitih prigoda u periodu od 6 tjedana

Istraživanje 3 Učinak periodontalne terapije na zadah usne šupljine

Identificirali smo pet pasa (prosječne dobi od 13 plusmn 17 godina) iz originalne skupine kao one kojima bi vjerojatno koristila rutinska periodontalna terapija Potrebna terapija izvedena je pod općom anestezijom te su nakon nje kako bi se minimalizirali potencijalni učinci bakterija psi dobivali jednotjednu kuru antibiotičke terapije Nikakve druge mjere higijene usne šupljine nisu poduzete I VSC i organoleptička mjerenja dobivena su prije periodontalne terapije kako bi se dobila osnovna procjena zadaha usne šupljine Nakon tretmana oba su mjerenja rađena jednom ili dva puta tjedno za svakog psa u periodu od 12 tjedana Kontrolni pas koji nije prošao kroz periodontalni tretman rabljen je kako bi se organoleptičkim sucima omogućilo da ujednačeno ocjenjuju tretirane pse

Rezultati

bull Postojala je znatna (plt0001) pozitivna korelacija između koncentracije VSC-a u dahu i ljudskog opažanja zadaha

bull Ipak činilo se da postoji gornja i donja granica korelacije koja je pokazala da nakon određene koncentracije VSC-a ljudi nisu u mogućnosti razlikovati između stupnjeva neugodnih mirisa

bull Psi s povišenim razinama nastajanja VSC-a pokazali su najveću dnevnu razliku u zadahu gdje su najveće koncentracije VSC-a izmjerene u uzorcima ranojutarnjeg daha prije hranjenja i dnevnih aktivnosti To je u skladu sa smanjenjem lučenja sline preko noći te s povećanom količinom mikroba u ustajaloj slini

bull Za razliku od toga tri psa kojima su svakodnevno od rane dobi zubi prani četkicom redovno su imali niske ujednačene razine zadaha iz ustiju koje se nisu značajno razlikovala kroz dan Zubi su prani četkicom nakon posljednjeg mjerenja svakog dana te stoga nije imalo utjecaj na mjerenja toga dana

bull Kod starijih je životinja periodontalna terapija rezultirala znatnim smanjenjem zadaha iz ustiju koji je ostao znatno manji od vrijednosti prije tretmana kroz dvaneaestotjedni period nakon istraživanja

Ovi rezultati potvrđuja da unutar ograničenog raspona postoji korelacija između ljudskog opažanja zadaha i koncentracije VSC-a Također je uočljivo da profesionalna perodontalna terapija i drugi postupci higijene usne šupljine poput pranja zubi četkicom mogu značajno smanjiti koncentracije VSC-a i zadah iz usne šupljine Poboljšanje zadaha je možda povezano sa smanjenjem količine mikroba Konzumiranje hrane također može smanjiti zadah usne šupljine kroz mehaničku aktivnost žvakanja prolaz hrane i stimulaciju lučenja sline

Zdravlje probavnog sustava Sadržaj

1 Dijetalna vlakna i zdravlje debelog crijeva

2 Nespecifična prehrambena osjetljivost

3 Njemački ovčari

4 WALTHAM-ova istraživanja

5 Bibliografija

Sluznica probavnog sustava predstavlja fizičku prepreku između progutane tvari i domaćina te služi i kao fizički i kao imunološki oblik obrane protiv bolesti Stoga je održavanje zdravog probavnog sustava važan čimbenik u održavanju općeg zdravlja domaćina kao i u održavanju zdrave defekacije Prehrana može znatno utjecati na kvalitetu stolice i zdravlje probavnog sustava no to je samo jedan od niza čimbenika koji su uključeni Individualne razlike u normalnoj probavnoj fiziologiji pogotovo značajno utječu na građu stolice

Dijetalna vlakna i zdravlje debelog crijevaU zdravom debelom crijevu od mnogih se fizioloških procesa traži da djeluju skladno uključujući bakterijsku aktivnost iskorištavanje vode i elektrolita kao i urođeni imunitet Neke vrste dijetalnih vlakana mogu pomoći optimalnom djelovanju tih procesa djelomično kroz njihova vlastita sastavna svojstva a djelomično kroz njihov učinak na bakterijsku fermentaciju u debelom crijevu

Dijetalna vlakna je općeniti naziv za čitavu grupu raznolikih neprobavljivih ugljikohidrata koji imaju različite fizičke i fiziološke učinke Taj se naziv odnosi na široku skupinu oligomera ili polimera biljnih ugljikohidrata koji su otporni na hidrolizu probavnih enzima sisavaca i utječu na probavni trakt i njegove funkcije (Cummings 1997 Roberfroid 1993)

Poznato je da raznolike strukturne kombinacije dijetalnih vlakana imaju specifična svojstva poput sposobnosti topljenja i fermentiranja Različiti izvori dijetalnih vlakana veoma se razlikuju u proporcijama topljivih i netopljivih dijetalnih vlakana koje sadrže Omjer netopljivihtopljivih vlakana u pulpi (mesu) šećerne repice (SBP) na primjer je oko 7030 Dijetalna vlakna se također razlikuju po tome koliko ih bakterije debelog crijeva mogu

fermentirati a u tom pogledu topljiva vlakna imaju jače izraženo svojstvo fermentacije od netopljivih vlakana

Optimalna funkcija crijevaUmjereno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice (SBP) ili inulina kontroliraju kretanje substrata kroz crijeva te na taj način optimalno poboljšavaju iskoristivost vode i funkciju debelog crijeva (Read 1980) Uz svoju prirodnu sklonost bubrenju vlakna djeluju poput spužve kako bi omogućila prolaz ugodne dobro oblikovane stolice (Cummings 1978)

Zdrava mikroflora debelog crijeva U zdravom debelom crijevu nastanjena je velika i raznolika populacija anaerobnih bakterija koje održavaju svoj rast fermentacijom dostupnih substrata Ti substrati uključuju neprobavljene ostatke hrane kao i niz substrata koji potiču od domaćina poput staničnih ostataka iz tankog crijevaStimulacija aktivnosti bakterija proizvodima koji pospješuju fermentaciju korisnu za zdravlje može poboljšati zdravlje domaćina za razliku od proizvoda koji mogu u pretjeranim količinama biti štetni za zdravlje (Pitcher 1996)

Obrana od patogena Kolonizacija sluznice debelog crijeva urođenom mikroflorom koja je uglavnom korisna stvara prirodnu obranu protiv oportunističkog vezivanja patogenih bakterija To se postiže kroz

bull nadmetanje za substrate

bull okupaciju koloniziranih lokacija

bull nastajanje acidičnih završnih proizvoda uključujući i kratko-lančane masne kiseline (SCFA) koji smanjuju ph vrijednost sluznice debelog crijeva i sprečavaju rast mnogih potencijalno štetnih bakterija (Kunemura et al 1992)

Osim toga promjene u crijevnoj mikroflori poput onih uzrokovanih dijetalnim vlaknima mogu utjecati na lokalne i sustavne imuno-funkcije modificirajući proizvodnju imunoglobulina i citokina te populaciju T-stanica (Lim et al 1997)

Korisno

Štetno

Plin

Dijetalna vlakna Substrati nastali u domaćinu

Organske kiseline Laktat Sukinat

Epitelno hranjenje Prirodno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice pospješuju zdravlje debelog crijeva Mikroflora debelog crijeva metabolizira ta vlakna kako bi proizvela SCFA primarne acetate propionate i buirate Energija dobivena iz SCFA naročito iz butirata koristi se za održavanje epitelne sposobnosti za život (Roediger 1980) Butirat je također jedinstven po svojoj sposobnosti da regulira istisnuće gena i zustavlja rast tumornih stanica kod ljudi (Sataka 1987) Osim toga SCFA stimulira apsorpciju soli i vode iz debelog crijeva utječe na luminalne pH vrijednosti i djeluje kao supstrat za rast bakterija koje povećavaju količinu mikroba

Reduciranje štetnih krajnjih proizvoda Opskrba fermentirajućim vlaknima uvelike reducira opseg fermencatije u debelom crijevu a tako i kasnije ispuštanje štetnih krajnjih proizvoda poput amonijaka amina fenola i vodikovog sulfida Ti su spojevi navodno kancerogeni i posrednici bolesti koji mogu djelovati lokalno ili sistematski (McMichael and Potter 1985) Amonijak može stvarati citipatske učinke na epitelne stanice debelog crijeva te tako utjecati na sintezu DNK i povećati brzinu izmjene tvari (Macfarlane and Macfarlane 1995)

Stimulacijom rasta mikroba može se dodatno smanjiti negativni utjecaj proizvoda dušične fermentacije što učinkovito preusmjeruje veći dio dušika iz debelog crijeva u bakterijske bjelančevine Osim toga acidifikacija debelo-crijevne sredine pogoduje nastajanju ioniziranog amonijaka zbog čega se smanjuje njegova mogućnost apsorpcije od strane lumena Nastajanje SCFA u niskim količinama do kojeg dolazi u nedostaku fermentirajućih vlakana može dovesti do povećanja pH vrijednosti debelog crijeva a koje kasnije može utjecati na patogenezu raka debelog crijeva kod muškaraca (Thornton 1981)

Nespecifična prehrambena osjetljivost Prehrambena osjetljivost ili negativna reakcija na hranu može se manifestirati različitim kliničnim znakovima poput povraćanja proljeva kožne bolesti problema s disanjem i problema s centralnim živčanim sustavom Negativne reakcije na hranu mogu se klasificirati ili kao alergije na hranu (hipersenzibilnost) ili netoleriranje hrane (toksičnost osebujnost farmakološka reakcija metabolična reakcija) (Anderson amp Sogu 1984) Prave hipersenzibilne reakcije uključuju i imuni sustav i to preko ili reakcije anti-tjela ili kroz reagiranje preko stanica dok netoleriranje hrane ima ne-imunološku osnovu

Nespecifična prehrambena osjetljivost je stanje koju često razvija podgrupa pseće populacije koja nema neku uočljivu bolest probavnog sustava no često ima stolicu relativno loše kvalitete klasificiranu u rasponu različitih tipova stolice Bez obzira na mekanu stolicu ti su psi prilikom veterinarskog pregleda klinički normalni Taj fenomen koji ne pogađa mačke i za kojeg se ne misli da je povezan s primarnim hipersenzibilitetom na hranu ne može se objasniti niti jednim mjerivim fiziološkim ili prehrambenim čimbenikom

Zbog vjerojatnosti da će vlasnici sami provesti promjene u vrsti ishrane pasa prije no što će zatražiti savjet veterinara teško je odrediti raširenost nespecifične prehrambene osjetljivosti Ipak iako su službeni izvještaji o raširenosti rijetki anegdotalni iskazi vlasnika sugeriraju da postoji mala no važna grupa pasa koja pati od ove komplikacije

WALTHAM radi na tome da ustanovi zašto su neki psi osjetljivi na neke vrste prehrane te je s tim ciljem formirana skupina lsquoosjetljivihrsquo pasa Ti su psi identificirani kao oni koji redovito imaju stolicu loše kvalitete u usporedbi s prosječnom psećom populacijom Ova grupa osjetljivih pasa korištena je za provjeru u razvoju prehrane za osjetljive pse te za istraživanje fizioloških mehanizama koji uzrokuju nespecifičnu prehrambenu osjetljivost

Njemački ovčariSmetnje probavnog sustava su učestale kod njemačkih ovčara (GSD) a povezane su s lošom kvalitetom stolice mršavim tjelom i lošom kvalitetom krzna To odražava predispoziciju ove pasmine ka razvoju dvaju stanja egzokrine manjkavosti gušterače (EPI)

te nedostatka imunoglobulina A (IgA) koja u konačnici rezultiraju oslabljenom probavom bjelančevina masnoća vitamina i minerala (Williams 1996 Batt et al 1991)

Asinarna atrofija gušterače (pancreatic acinar atrophy) je najčešći uzrok EPI-ja a iz dijagnostičkih anketa se procjenjuje da su između 40 i 66 pasa koji boluju od EPI-ja njemački ovčari Prevelik razvoj bakterija u tankom crijevu (SIBO) je također čest kod ove pasmine iako nije jasno je li to povezano sa sub-kliničkim stupnjem EPI-ja ili s nedostakom IgA Jedna od osnovnih IgA je stvaranje lokalnog imuniteta sluznice (Batt et al 1991 Williams 1996)

Iako su EPI i nedostatak IgA relativno česti uzroci proljeva kod njemačkih ovčara niz prehrambenih i neprehrambenih čimbenika mogu također utjecati na probavne funkcije rezultirajući povremenim ili kroničnim proljevom Iako veterinari liječe velik broj najteže pogođenih životinja vjerojatno postoji značajan broj sub-klinički pogođenih životinja kojima bi koristila promjena prehrane kako bi se poboljšala prehrambena vrijednost kalorija iz bjelančevina i poboljšao unos esencijalnih masnih kiselina vitamina i minerala

Kod svih životinja s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava kontrola prehrane bi trebala pokušati minimalizirati naprezanje probavnog trakta istovremeno osiguravajući dovoljno energije za zadovljavanje individualnih potreba životinje U praksi to znači da hranjive tvari (osobito masnoće ugljikohidrati i bjelančevine) moraju biti ponuđene u obliku hrane koja je visoko probavljiva i koju je organizmu lako absorbirati

Od svih hranjivih tvari koje sadrže energiju probavljanje i apsorpcija masnoće je najsloženija te je stoga i najpogođenija kad je funkcija probavnog sustava niža od optimalne Zbog toga reduciranje prehrambene masnoće smanjuje naprezanje ionako oslabljenog probavnog trakta te može biti korisno za pse s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava Naprezanje probavnog sustava može biti dodatno smanjeno zamjenom dugolančanih triglicerida (LCT) s trigliceridima koji imaju lance srednje dužine (MCT) Obje su skupine masnoća dobar izvor energije no od te dvije skupine probava i absorpcija MCT-a je puno manje složena jer ti procesi ne ovise o enzimima gušterače (Guilford 1996) Iako sveukupno smanjenje prehrambene masnoće može biti korisno ipak je važno osigurati dovoljan unos esencijalnih višestruko nezasićenih masnih kiselina (linoleička kiselina) koje imaju mnoge funkcije no naročito su važne za održavanje dobrog stanja kože i krzna

Psima koji imaju probavne smetnje poglavito lošu probavu ili lošu absorpciju mogu koristiti povećane razine vitamina topljivih u masnoći vitamina A D i E u prehrani (Guilford 1996) Na sličan način dodavanje vitamina B-grupe cinka i bakra pomoći će u nadoknadi oštećene apsorpcije tih hranjivih tvari Također ograničavanje broja izvora bjelančevina može biti korisno zato što to smanjuje rizik hranjenja bjelančevinom na koju je životinja

Rast epitelnih stanica

Ras

t sta

nica

osjetljiva (Guilford 1996) Trebalo bi smanjiti razinu topivih dijetalnih vlakana koja mogu ometati aktivnosti enzima gušterače u crijevima

WALTHAM-ova istraživanja WALTHAM-ova istraživanja ispitivala su potencijalno pozitivne učinke dijetalnih vlakana na kvalitetu stolice i zdravlje debelog crijeva

In Vitro fermentacija U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca razvijen je sistem in vitro fermentacije koji koristi stolicu kao cijepvo te je korišten u proučavanju potencijalnih fizioloških učinaka dijetalnih vlakana in vivo Fermentacijski profil pulpe (mesa) šećerne repice (SBP) ustanovljen je koristeći mačju stolicu kao izvor bakterijskog cijepiva

bull SBP je znatno povećao (plt005) ukupnu količinu kratko-lančanih masnih kiselina (SCFA) iznad one proizvedene u kontrolnoj grupi SBP je znatno povisio (plt005) proizvodnju propionata iznad kontrolnih razina

bull SBP je znatno smanjio proizvodnju amonijaka u usporedbi s kontrolnom skupinom

Dakle in vitro fermentacijski profil SBP-a pokazao je povećanje u korisnim završnim učincima fermentacije (SCFA) i smanjenje negativnih mogućih uzročnika bolesti (amonijak) Stoga je vjerojatno da bi in vivo fermentacija SBP-a u debelom crijevu stvarala okolinu koja bi koristila zdravlju

Utjecaj pulpe (mesa) šećerne repice na parametre stolice i debelog crijeva

Uključivanje pulpe (mesa) šećerne repice u prehrambeno potpunu gotovu pseću hranu značajno je smanjilo pH vrijednosti stolice u usporedbi s grupom hranjenom kontrolnom hranom te je tako u debelom crijevu stvorena zdrava okolina u kojoj je rast patogenih bakterija destimuliran

Učinak pulpe (mesa) šećerne repice In Vitro Fermentacija

Amonijak Kontrolna grupa S dodanom kašom šećerne repice

Utjecaj kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) na rast epitelnih stanica

Dodavanje butirične kiseline inkubacijskoj sredini crijevnih epitelnih stanica stimuliralo je njihov rast (što je izmjereno brojem stanica i sadržajem staničnih bjelančevina) u usporedbi s dodavanjem soli kontrolnoj otopini To dokazuje važnost butirične kiseline kratkolančane masne kiseline u održavanju prirodnih obrambenih funkcija epitelne barijere

BibliografijaAnderson JA and Sogu DD (Eds) (1984) Adverse Reactions to Foods National Institute for Health Publication Number 84-2442

Batt RM Barnes A Rutgers HC Carter SD (1991) Relative IgA deficiency and small intestinal overgrowth in German shepherd dogs Research in Veterinary Science 50 106-111

Cummings JH (1977) The Large Intestine in Nutrition and Disease Danone International Publication

Cummings JH Southgate DAT Branch W et al (1978) The colonic response to dietary fibre from carrot cabbage apple bran and guar gum Lancet i 5-9

Guilford GW (1996) Nutritional management of gastrointestinal disease In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 889-910

Kumemura M Hashimoto F Fijii C et al (1992) Effects of administration of 4G-szlig-D-galactosylsucrose on faecal microflora putrefactive products short chain fatty acids weight moisture and pH and subjective sensation of defaecation in the elderly with constipation Journal of Clinical Biochemical Nutrition 13 199-210

Ultraljubičasto zračenje

Kemijski agenti

Bakterije i virusi

Lim BO Yamada K Nonaka M Hung P Sugano M (1997) Dietary fibres that modulate indices of intestinal immune function in rats Journal of Nutrition 127 663-667

Macfarlane S and Macfarlane GT (1995) Proteolysis and amino acid fermentation In GR Gibson GT MacFarlane (eds) Human Colonic Bacteria Role in nutrition physiology and pathology CRC Press Boca Raton pp 715-100

McMichael and Potter (1985) Host factors in carcinogenesis Certain bile acid metabolic profiles that selectively increase the risk of proximal colon cancer Journal of National Cancer Institute 75 185

Pitcher MCL and Cummings JH (1996) Hydrogen sulphide a bacterial toxin in ulcerative colitis Gut 39 1-4

Read NW Miles CA Fisher D et al (1980) Transit of a meal through the stomach small intestine and colon in normal subjects and its role in the pathogenesis of diarrhoea Gastroenterology 79 1276-1282

Roberfroid M (1993) Dietary fibre inulin and oligofructose a review comparing their physiological effects Critical Reviews in Food Science and Nutrition 33 103-148

Williams DA (1996) The pancreas In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 381-410

Koža i krznoSadržaj

1 Pomanjkanje hranjivih tvari

2 WALTHAM-ova istraživanja

Stanje kože i krzna je vrlo važno vlasnicima kućnih ljubimaca i to ne samo stoga što utječe na svukupan izgled životinje već i stoga što se to općenito smatra vidljivim pokazateljem općeg zdravlja životinje i odrazom nutritivne dostatnosti ili superiornosti njene prehrane

Zbog toga što je koža velik metabolički aktivan organ s visokim fiziološkim potrebama za bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima naročito je osjetiljiva čak i na male promjene u količini hranjivih tvari koje dobiva Zbog toga prehrambeni čimbenici imaju veliku ulogu u održavanju zdrave kože i krzna Kožne bolesti mogu biti posljedica dugotrajnih nedostataka ili neuravnoteženosti pojedinih prehrambenih tvari ili pak negativnih reakcija na određene prehrambene sastojke S druge strane dodavanje određenih hranjivih tvari prehrani pokazalo se korisnim u kontroliranju niza dermatoza uzrokovanih reakcijama na prehrambene tvari

Pomanjkanje hranjivih tvariIdentificiran je određen broj dugotrajnih pomanjkanja hranjivih tvari koja uzrokuju pogoršanje stanja kože i krzna Iako se takvi nedostaci danas smatraju rijetkošću kod kućnih ljubimaca mogu se povremeno pojaviti kad je smanjena konzumacija hrane od strane životinje kad je prehrana loše sastavljena ili uskladištena ili kad životinja ne može probaviti apsorbirati ili iskoristiti hranjive tvari kao rezultat bolesti ili genetskih čimbenika Međusoban prehrambeni utjecaj pojedinih vrsta hrane koji umanjuje dostupnost hranjivih tvari može biti rezultat pogrešno sastavljene prehrane dugotrajnog uskladištenja ili pretjerane količine dodataka inače uravnoteženoj gotovoj hrani Tamo gdje su ustanovljene prehrambene pogreške jednostavnije je hraniti životinju uravnoteženom komercijalnom gotovom hranom nego pokušati ispraviti nedostatak jedne tvari u loše sastavljenoj prehrani

Mnoga pomanjkanja hranjivih tvari mogu biti povezana s kožnim poremećajima no većina ih proizvodi sličan raspon kliničkih znakova koji uglavnom odražavaju fundamentalna oštećenja procesa koji su uključeni u keratinizaciju rad žlijezda lojnica i rast dlake Tipični znaci su isti kao i u seboreje a uključuju pretjerano ljuštenje erithemu alopeciju ili slab rast dlake masnu kožu ili suho krzno bez sjaja Ti su znakovi često popraćeni sekundarnim bakterijskim upalama i pruritusom (svrbežom) Opće je prihvaćeno da ovi znakovi postanu vidljivi tek nakon hranjenja nedostatnom prehranom tijekom nekoliko mjeseci

Za sljedeće se hranjive tvari zna da imaju veoma važnu ulogu u normalnoj biologiji i fiziologiji kože i krzna

bull Za razliku od toga tri psa kojima su svakodnevno od rane dobi zubi prani četkicom redovno su imali niske ujednačene razine zadaha iz ustiju koje se nisu značajno razlikovala kroz dan Zubi su prani četkicom nakon posljednjeg mjerenja svakog dana te stoga nije imalo utjecaj na mjerenja toga dana

bull Kod starijih je životinja periodontalna terapija rezultirala znatnim smanjenjem zadaha iz ustiju koji je ostao znatno manji od vrijednosti prije tretmana kroz dvaneaestotjedni period nakon istraživanja

Ovi rezultati potvrđuja da unutar ograničenog raspona postoji korelacija između ljudskog opažanja zadaha i koncentracije VSC-a Također je uočljivo da profesionalna perodontalna terapija i drugi postupci higijene usne šupljine poput pranja zubi četkicom mogu značajno smanjiti koncentracije VSC-a i zadah iz usne šupljine Poboljšanje zadaha je možda povezano sa smanjenjem količine mikroba Konzumiranje hrane također može smanjiti zadah usne šupljine kroz mehaničku aktivnost žvakanja prolaz hrane i stimulaciju lučenja sline

Zdravlje probavnog sustava Sadržaj

1 Dijetalna vlakna i zdravlje debelog crijeva

2 Nespecifična prehrambena osjetljivost

3 Njemački ovčari

4 WALTHAM-ova istraživanja

5 Bibliografija

Sluznica probavnog sustava predstavlja fizičku prepreku između progutane tvari i domaćina te služi i kao fizički i kao imunološki oblik obrane protiv bolesti Stoga je održavanje zdravog probavnog sustava važan čimbenik u održavanju općeg zdravlja domaćina kao i u održavanju zdrave defekacije Prehrana može znatno utjecati na kvalitetu stolice i zdravlje probavnog sustava no to je samo jedan od niza čimbenika koji su uključeni Individualne razlike u normalnoj probavnoj fiziologiji pogotovo značajno utječu na građu stolice

Dijetalna vlakna i zdravlje debelog crijevaU zdravom debelom crijevu od mnogih se fizioloških procesa traži da djeluju skladno uključujući bakterijsku aktivnost iskorištavanje vode i elektrolita kao i urođeni imunitet Neke vrste dijetalnih vlakana mogu pomoći optimalnom djelovanju tih procesa djelomično kroz njihova vlastita sastavna svojstva a djelomično kroz njihov učinak na bakterijsku fermentaciju u debelom crijevu

Dijetalna vlakna je općeniti naziv za čitavu grupu raznolikih neprobavljivih ugljikohidrata koji imaju različite fizičke i fiziološke učinke Taj se naziv odnosi na široku skupinu oligomera ili polimera biljnih ugljikohidrata koji su otporni na hidrolizu probavnih enzima sisavaca i utječu na probavni trakt i njegove funkcije (Cummings 1997 Roberfroid 1993)

Poznato je da raznolike strukturne kombinacije dijetalnih vlakana imaju specifična svojstva poput sposobnosti topljenja i fermentiranja Različiti izvori dijetalnih vlakana veoma se razlikuju u proporcijama topljivih i netopljivih dijetalnih vlakana koje sadrže Omjer netopljivihtopljivih vlakana u pulpi (mesu) šećerne repice (SBP) na primjer je oko 7030 Dijetalna vlakna se također razlikuju po tome koliko ih bakterije debelog crijeva mogu

fermentirati a u tom pogledu topljiva vlakna imaju jače izraženo svojstvo fermentacije od netopljivih vlakana

Optimalna funkcija crijevaUmjereno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice (SBP) ili inulina kontroliraju kretanje substrata kroz crijeva te na taj način optimalno poboljšavaju iskoristivost vode i funkciju debelog crijeva (Read 1980) Uz svoju prirodnu sklonost bubrenju vlakna djeluju poput spužve kako bi omogućila prolaz ugodne dobro oblikovane stolice (Cummings 1978)

Zdrava mikroflora debelog crijeva U zdravom debelom crijevu nastanjena je velika i raznolika populacija anaerobnih bakterija koje održavaju svoj rast fermentacijom dostupnih substrata Ti substrati uključuju neprobavljene ostatke hrane kao i niz substrata koji potiču od domaćina poput staničnih ostataka iz tankog crijevaStimulacija aktivnosti bakterija proizvodima koji pospješuju fermentaciju korisnu za zdravlje može poboljšati zdravlje domaćina za razliku od proizvoda koji mogu u pretjeranim količinama biti štetni za zdravlje (Pitcher 1996)

Obrana od patogena Kolonizacija sluznice debelog crijeva urođenom mikroflorom koja je uglavnom korisna stvara prirodnu obranu protiv oportunističkog vezivanja patogenih bakterija To se postiže kroz

bull nadmetanje za substrate

bull okupaciju koloniziranih lokacija

bull nastajanje acidičnih završnih proizvoda uključujući i kratko-lančane masne kiseline (SCFA) koji smanjuju ph vrijednost sluznice debelog crijeva i sprečavaju rast mnogih potencijalno štetnih bakterija (Kunemura et al 1992)

Osim toga promjene u crijevnoj mikroflori poput onih uzrokovanih dijetalnim vlaknima mogu utjecati na lokalne i sustavne imuno-funkcije modificirajući proizvodnju imunoglobulina i citokina te populaciju T-stanica (Lim et al 1997)

Korisno

Štetno

Plin

Dijetalna vlakna Substrati nastali u domaćinu

Organske kiseline Laktat Sukinat

Epitelno hranjenje Prirodno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice pospješuju zdravlje debelog crijeva Mikroflora debelog crijeva metabolizira ta vlakna kako bi proizvela SCFA primarne acetate propionate i buirate Energija dobivena iz SCFA naročito iz butirata koristi se za održavanje epitelne sposobnosti za život (Roediger 1980) Butirat je također jedinstven po svojoj sposobnosti da regulira istisnuće gena i zustavlja rast tumornih stanica kod ljudi (Sataka 1987) Osim toga SCFA stimulira apsorpciju soli i vode iz debelog crijeva utječe na luminalne pH vrijednosti i djeluje kao supstrat za rast bakterija koje povećavaju količinu mikroba

Reduciranje štetnih krajnjih proizvoda Opskrba fermentirajućim vlaknima uvelike reducira opseg fermencatije u debelom crijevu a tako i kasnije ispuštanje štetnih krajnjih proizvoda poput amonijaka amina fenola i vodikovog sulfida Ti su spojevi navodno kancerogeni i posrednici bolesti koji mogu djelovati lokalno ili sistematski (McMichael and Potter 1985) Amonijak može stvarati citipatske učinke na epitelne stanice debelog crijeva te tako utjecati na sintezu DNK i povećati brzinu izmjene tvari (Macfarlane and Macfarlane 1995)

Stimulacijom rasta mikroba može se dodatno smanjiti negativni utjecaj proizvoda dušične fermentacije što učinkovito preusmjeruje veći dio dušika iz debelog crijeva u bakterijske bjelančevine Osim toga acidifikacija debelo-crijevne sredine pogoduje nastajanju ioniziranog amonijaka zbog čega se smanjuje njegova mogućnost apsorpcije od strane lumena Nastajanje SCFA u niskim količinama do kojeg dolazi u nedostaku fermentirajućih vlakana može dovesti do povećanja pH vrijednosti debelog crijeva a koje kasnije može utjecati na patogenezu raka debelog crijeva kod muškaraca (Thornton 1981)

Nespecifična prehrambena osjetljivost Prehrambena osjetljivost ili negativna reakcija na hranu može se manifestirati različitim kliničnim znakovima poput povraćanja proljeva kožne bolesti problema s disanjem i problema s centralnim živčanim sustavom Negativne reakcije na hranu mogu se klasificirati ili kao alergije na hranu (hipersenzibilnost) ili netoleriranje hrane (toksičnost osebujnost farmakološka reakcija metabolična reakcija) (Anderson amp Sogu 1984) Prave hipersenzibilne reakcije uključuju i imuni sustav i to preko ili reakcije anti-tjela ili kroz reagiranje preko stanica dok netoleriranje hrane ima ne-imunološku osnovu

Nespecifična prehrambena osjetljivost je stanje koju često razvija podgrupa pseće populacije koja nema neku uočljivu bolest probavnog sustava no često ima stolicu relativno loše kvalitete klasificiranu u rasponu različitih tipova stolice Bez obzira na mekanu stolicu ti su psi prilikom veterinarskog pregleda klinički normalni Taj fenomen koji ne pogađa mačke i za kojeg se ne misli da je povezan s primarnim hipersenzibilitetom na hranu ne može se objasniti niti jednim mjerivim fiziološkim ili prehrambenim čimbenikom

Zbog vjerojatnosti da će vlasnici sami provesti promjene u vrsti ishrane pasa prije no što će zatražiti savjet veterinara teško je odrediti raširenost nespecifične prehrambene osjetljivosti Ipak iako su službeni izvještaji o raširenosti rijetki anegdotalni iskazi vlasnika sugeriraju da postoji mala no važna grupa pasa koja pati od ove komplikacije

WALTHAM radi na tome da ustanovi zašto su neki psi osjetljivi na neke vrste prehrane te je s tim ciljem formirana skupina lsquoosjetljivihrsquo pasa Ti su psi identificirani kao oni koji redovito imaju stolicu loše kvalitete u usporedbi s prosječnom psećom populacijom Ova grupa osjetljivih pasa korištena je za provjeru u razvoju prehrane za osjetljive pse te za istraživanje fizioloških mehanizama koji uzrokuju nespecifičnu prehrambenu osjetljivost

Njemački ovčariSmetnje probavnog sustava su učestale kod njemačkih ovčara (GSD) a povezane su s lošom kvalitetom stolice mršavim tjelom i lošom kvalitetom krzna To odražava predispoziciju ove pasmine ka razvoju dvaju stanja egzokrine manjkavosti gušterače (EPI)

te nedostatka imunoglobulina A (IgA) koja u konačnici rezultiraju oslabljenom probavom bjelančevina masnoća vitamina i minerala (Williams 1996 Batt et al 1991)

Asinarna atrofija gušterače (pancreatic acinar atrophy) je najčešći uzrok EPI-ja a iz dijagnostičkih anketa se procjenjuje da su između 40 i 66 pasa koji boluju od EPI-ja njemački ovčari Prevelik razvoj bakterija u tankom crijevu (SIBO) je također čest kod ove pasmine iako nije jasno je li to povezano sa sub-kliničkim stupnjem EPI-ja ili s nedostakom IgA Jedna od osnovnih IgA je stvaranje lokalnog imuniteta sluznice (Batt et al 1991 Williams 1996)

Iako su EPI i nedostatak IgA relativno česti uzroci proljeva kod njemačkih ovčara niz prehrambenih i neprehrambenih čimbenika mogu također utjecati na probavne funkcije rezultirajući povremenim ili kroničnim proljevom Iako veterinari liječe velik broj najteže pogođenih životinja vjerojatno postoji značajan broj sub-klinički pogođenih životinja kojima bi koristila promjena prehrane kako bi se poboljšala prehrambena vrijednost kalorija iz bjelančevina i poboljšao unos esencijalnih masnih kiselina vitamina i minerala

Kod svih životinja s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava kontrola prehrane bi trebala pokušati minimalizirati naprezanje probavnog trakta istovremeno osiguravajući dovoljno energije za zadovljavanje individualnih potreba životinje U praksi to znači da hranjive tvari (osobito masnoće ugljikohidrati i bjelančevine) moraju biti ponuđene u obliku hrane koja je visoko probavljiva i koju je organizmu lako absorbirati

Od svih hranjivih tvari koje sadrže energiju probavljanje i apsorpcija masnoće je najsloženija te je stoga i najpogođenija kad je funkcija probavnog sustava niža od optimalne Zbog toga reduciranje prehrambene masnoće smanjuje naprezanje ionako oslabljenog probavnog trakta te može biti korisno za pse s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava Naprezanje probavnog sustava može biti dodatno smanjeno zamjenom dugolančanih triglicerida (LCT) s trigliceridima koji imaju lance srednje dužine (MCT) Obje su skupine masnoća dobar izvor energije no od te dvije skupine probava i absorpcija MCT-a je puno manje složena jer ti procesi ne ovise o enzimima gušterače (Guilford 1996) Iako sveukupno smanjenje prehrambene masnoće može biti korisno ipak je važno osigurati dovoljan unos esencijalnih višestruko nezasićenih masnih kiselina (linoleička kiselina) koje imaju mnoge funkcije no naročito su važne za održavanje dobrog stanja kože i krzna

Psima koji imaju probavne smetnje poglavito lošu probavu ili lošu absorpciju mogu koristiti povećane razine vitamina topljivih u masnoći vitamina A D i E u prehrani (Guilford 1996) Na sličan način dodavanje vitamina B-grupe cinka i bakra pomoći će u nadoknadi oštećene apsorpcije tih hranjivih tvari Također ograničavanje broja izvora bjelančevina može biti korisno zato što to smanjuje rizik hranjenja bjelančevinom na koju je životinja

Rast epitelnih stanica

Ras

t sta

nica

osjetljiva (Guilford 1996) Trebalo bi smanjiti razinu topivih dijetalnih vlakana koja mogu ometati aktivnosti enzima gušterače u crijevima

WALTHAM-ova istraživanja WALTHAM-ova istraživanja ispitivala su potencijalno pozitivne učinke dijetalnih vlakana na kvalitetu stolice i zdravlje debelog crijeva

In Vitro fermentacija U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca razvijen je sistem in vitro fermentacije koji koristi stolicu kao cijepvo te je korišten u proučavanju potencijalnih fizioloških učinaka dijetalnih vlakana in vivo Fermentacijski profil pulpe (mesa) šećerne repice (SBP) ustanovljen je koristeći mačju stolicu kao izvor bakterijskog cijepiva

bull SBP je znatno povećao (plt005) ukupnu količinu kratko-lančanih masnih kiselina (SCFA) iznad one proizvedene u kontrolnoj grupi SBP je znatno povisio (plt005) proizvodnju propionata iznad kontrolnih razina

bull SBP je znatno smanjio proizvodnju amonijaka u usporedbi s kontrolnom skupinom

Dakle in vitro fermentacijski profil SBP-a pokazao je povećanje u korisnim završnim učincima fermentacije (SCFA) i smanjenje negativnih mogućih uzročnika bolesti (amonijak) Stoga je vjerojatno da bi in vivo fermentacija SBP-a u debelom crijevu stvarala okolinu koja bi koristila zdravlju

Utjecaj pulpe (mesa) šećerne repice na parametre stolice i debelog crijeva

Uključivanje pulpe (mesa) šećerne repice u prehrambeno potpunu gotovu pseću hranu značajno je smanjilo pH vrijednosti stolice u usporedbi s grupom hranjenom kontrolnom hranom te je tako u debelom crijevu stvorena zdrava okolina u kojoj je rast patogenih bakterija destimuliran

Učinak pulpe (mesa) šećerne repice In Vitro Fermentacija

Amonijak Kontrolna grupa S dodanom kašom šećerne repice

Utjecaj kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) na rast epitelnih stanica

Dodavanje butirične kiseline inkubacijskoj sredini crijevnih epitelnih stanica stimuliralo je njihov rast (što je izmjereno brojem stanica i sadržajem staničnih bjelančevina) u usporedbi s dodavanjem soli kontrolnoj otopini To dokazuje važnost butirične kiseline kratkolančane masne kiseline u održavanju prirodnih obrambenih funkcija epitelne barijere

BibliografijaAnderson JA and Sogu DD (Eds) (1984) Adverse Reactions to Foods National Institute for Health Publication Number 84-2442

Batt RM Barnes A Rutgers HC Carter SD (1991) Relative IgA deficiency and small intestinal overgrowth in German shepherd dogs Research in Veterinary Science 50 106-111

Cummings JH (1977) The Large Intestine in Nutrition and Disease Danone International Publication

Cummings JH Southgate DAT Branch W et al (1978) The colonic response to dietary fibre from carrot cabbage apple bran and guar gum Lancet i 5-9

Guilford GW (1996) Nutritional management of gastrointestinal disease In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 889-910

Kumemura M Hashimoto F Fijii C et al (1992) Effects of administration of 4G-szlig-D-galactosylsucrose on faecal microflora putrefactive products short chain fatty acids weight moisture and pH and subjective sensation of defaecation in the elderly with constipation Journal of Clinical Biochemical Nutrition 13 199-210

Ultraljubičasto zračenje

Kemijski agenti

Bakterije i virusi

Lim BO Yamada K Nonaka M Hung P Sugano M (1997) Dietary fibres that modulate indices of intestinal immune function in rats Journal of Nutrition 127 663-667

Macfarlane S and Macfarlane GT (1995) Proteolysis and amino acid fermentation In GR Gibson GT MacFarlane (eds) Human Colonic Bacteria Role in nutrition physiology and pathology CRC Press Boca Raton pp 715-100

McMichael and Potter (1985) Host factors in carcinogenesis Certain bile acid metabolic profiles that selectively increase the risk of proximal colon cancer Journal of National Cancer Institute 75 185

Pitcher MCL and Cummings JH (1996) Hydrogen sulphide a bacterial toxin in ulcerative colitis Gut 39 1-4

Read NW Miles CA Fisher D et al (1980) Transit of a meal through the stomach small intestine and colon in normal subjects and its role in the pathogenesis of diarrhoea Gastroenterology 79 1276-1282

Roberfroid M (1993) Dietary fibre inulin and oligofructose a review comparing their physiological effects Critical Reviews in Food Science and Nutrition 33 103-148

Williams DA (1996) The pancreas In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 381-410

Koža i krznoSadržaj

1 Pomanjkanje hranjivih tvari

2 WALTHAM-ova istraživanja

Stanje kože i krzna je vrlo važno vlasnicima kućnih ljubimaca i to ne samo stoga što utječe na svukupan izgled životinje već i stoga što se to općenito smatra vidljivim pokazateljem općeg zdravlja životinje i odrazom nutritivne dostatnosti ili superiornosti njene prehrane

Zbog toga što je koža velik metabolički aktivan organ s visokim fiziološkim potrebama za bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima naročito je osjetiljiva čak i na male promjene u količini hranjivih tvari koje dobiva Zbog toga prehrambeni čimbenici imaju veliku ulogu u održavanju zdrave kože i krzna Kožne bolesti mogu biti posljedica dugotrajnih nedostataka ili neuravnoteženosti pojedinih prehrambenih tvari ili pak negativnih reakcija na određene prehrambene sastojke S druge strane dodavanje određenih hranjivih tvari prehrani pokazalo se korisnim u kontroliranju niza dermatoza uzrokovanih reakcijama na prehrambene tvari

Pomanjkanje hranjivih tvariIdentificiran je određen broj dugotrajnih pomanjkanja hranjivih tvari koja uzrokuju pogoršanje stanja kože i krzna Iako se takvi nedostaci danas smatraju rijetkošću kod kućnih ljubimaca mogu se povremeno pojaviti kad je smanjena konzumacija hrane od strane životinje kad je prehrana loše sastavljena ili uskladištena ili kad životinja ne može probaviti apsorbirati ili iskoristiti hranjive tvari kao rezultat bolesti ili genetskih čimbenika Međusoban prehrambeni utjecaj pojedinih vrsta hrane koji umanjuje dostupnost hranjivih tvari može biti rezultat pogrešno sastavljene prehrane dugotrajnog uskladištenja ili pretjerane količine dodataka inače uravnoteženoj gotovoj hrani Tamo gdje su ustanovljene prehrambene pogreške jednostavnije je hraniti životinju uravnoteženom komercijalnom gotovom hranom nego pokušati ispraviti nedostatak jedne tvari u loše sastavljenoj prehrani

Mnoga pomanjkanja hranjivih tvari mogu biti povezana s kožnim poremećajima no većina ih proizvodi sličan raspon kliničkih znakova koji uglavnom odražavaju fundamentalna oštećenja procesa koji su uključeni u keratinizaciju rad žlijezda lojnica i rast dlake Tipični znaci su isti kao i u seboreje a uključuju pretjerano ljuštenje erithemu alopeciju ili slab rast dlake masnu kožu ili suho krzno bez sjaja Ti su znakovi često popraćeni sekundarnim bakterijskim upalama i pruritusom (svrbežom) Opće je prihvaćeno da ovi znakovi postanu vidljivi tek nakon hranjenja nedostatnom prehranom tijekom nekoliko mjeseci

Za sljedeće se hranjive tvari zna da imaju veoma važnu ulogu u normalnoj biologiji i fiziologiji kože i krzna

fermentirati a u tom pogledu topljiva vlakna imaju jače izraženo svojstvo fermentacije od netopljivih vlakana

Optimalna funkcija crijevaUmjereno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice (SBP) ili inulina kontroliraju kretanje substrata kroz crijeva te na taj način optimalno poboljšavaju iskoristivost vode i funkciju debelog crijeva (Read 1980) Uz svoju prirodnu sklonost bubrenju vlakna djeluju poput spužve kako bi omogućila prolaz ugodne dobro oblikovane stolice (Cummings 1978)

Zdrava mikroflora debelog crijeva U zdravom debelom crijevu nastanjena je velika i raznolika populacija anaerobnih bakterija koje održavaju svoj rast fermentacijom dostupnih substrata Ti substrati uključuju neprobavljene ostatke hrane kao i niz substrata koji potiču od domaćina poput staničnih ostataka iz tankog crijevaStimulacija aktivnosti bakterija proizvodima koji pospješuju fermentaciju korisnu za zdravlje može poboljšati zdravlje domaćina za razliku od proizvoda koji mogu u pretjeranim količinama biti štetni za zdravlje (Pitcher 1996)

Obrana od patogena Kolonizacija sluznice debelog crijeva urođenom mikroflorom koja je uglavnom korisna stvara prirodnu obranu protiv oportunističkog vezivanja patogenih bakterija To se postiže kroz

bull nadmetanje za substrate

bull okupaciju koloniziranih lokacija

bull nastajanje acidičnih završnih proizvoda uključujući i kratko-lančane masne kiseline (SCFA) koji smanjuju ph vrijednost sluznice debelog crijeva i sprečavaju rast mnogih potencijalno štetnih bakterija (Kunemura et al 1992)

Osim toga promjene u crijevnoj mikroflori poput onih uzrokovanih dijetalnim vlaknima mogu utjecati na lokalne i sustavne imuno-funkcije modificirajući proizvodnju imunoglobulina i citokina te populaciju T-stanica (Lim et al 1997)

Korisno

Štetno

Plin

Dijetalna vlakna Substrati nastali u domaćinu

Organske kiseline Laktat Sukinat

Epitelno hranjenje Prirodno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice pospješuju zdravlje debelog crijeva Mikroflora debelog crijeva metabolizira ta vlakna kako bi proizvela SCFA primarne acetate propionate i buirate Energija dobivena iz SCFA naročito iz butirata koristi se za održavanje epitelne sposobnosti za život (Roediger 1980) Butirat je također jedinstven po svojoj sposobnosti da regulira istisnuće gena i zustavlja rast tumornih stanica kod ljudi (Sataka 1987) Osim toga SCFA stimulira apsorpciju soli i vode iz debelog crijeva utječe na luminalne pH vrijednosti i djeluje kao supstrat za rast bakterija koje povećavaju količinu mikroba

Reduciranje štetnih krajnjih proizvoda Opskrba fermentirajućim vlaknima uvelike reducira opseg fermencatije u debelom crijevu a tako i kasnije ispuštanje štetnih krajnjih proizvoda poput amonijaka amina fenola i vodikovog sulfida Ti su spojevi navodno kancerogeni i posrednici bolesti koji mogu djelovati lokalno ili sistematski (McMichael and Potter 1985) Amonijak može stvarati citipatske učinke na epitelne stanice debelog crijeva te tako utjecati na sintezu DNK i povećati brzinu izmjene tvari (Macfarlane and Macfarlane 1995)

Stimulacijom rasta mikroba može se dodatno smanjiti negativni utjecaj proizvoda dušične fermentacije što učinkovito preusmjeruje veći dio dušika iz debelog crijeva u bakterijske bjelančevine Osim toga acidifikacija debelo-crijevne sredine pogoduje nastajanju ioniziranog amonijaka zbog čega se smanjuje njegova mogućnost apsorpcije od strane lumena Nastajanje SCFA u niskim količinama do kojeg dolazi u nedostaku fermentirajućih vlakana može dovesti do povećanja pH vrijednosti debelog crijeva a koje kasnije može utjecati na patogenezu raka debelog crijeva kod muškaraca (Thornton 1981)

Nespecifična prehrambena osjetljivost Prehrambena osjetljivost ili negativna reakcija na hranu može se manifestirati različitim kliničnim znakovima poput povraćanja proljeva kožne bolesti problema s disanjem i problema s centralnim živčanim sustavom Negativne reakcije na hranu mogu se klasificirati ili kao alergije na hranu (hipersenzibilnost) ili netoleriranje hrane (toksičnost osebujnost farmakološka reakcija metabolična reakcija) (Anderson amp Sogu 1984) Prave hipersenzibilne reakcije uključuju i imuni sustav i to preko ili reakcije anti-tjela ili kroz reagiranje preko stanica dok netoleriranje hrane ima ne-imunološku osnovu

Nespecifična prehrambena osjetljivost je stanje koju često razvija podgrupa pseće populacije koja nema neku uočljivu bolest probavnog sustava no često ima stolicu relativno loše kvalitete klasificiranu u rasponu različitih tipova stolice Bez obzira na mekanu stolicu ti su psi prilikom veterinarskog pregleda klinički normalni Taj fenomen koji ne pogađa mačke i za kojeg se ne misli da je povezan s primarnim hipersenzibilitetom na hranu ne može se objasniti niti jednim mjerivim fiziološkim ili prehrambenim čimbenikom

Zbog vjerojatnosti da će vlasnici sami provesti promjene u vrsti ishrane pasa prije no što će zatražiti savjet veterinara teško je odrediti raširenost nespecifične prehrambene osjetljivosti Ipak iako su službeni izvještaji o raširenosti rijetki anegdotalni iskazi vlasnika sugeriraju da postoji mala no važna grupa pasa koja pati od ove komplikacije

WALTHAM radi na tome da ustanovi zašto su neki psi osjetljivi na neke vrste prehrane te je s tim ciljem formirana skupina lsquoosjetljivihrsquo pasa Ti su psi identificirani kao oni koji redovito imaju stolicu loše kvalitete u usporedbi s prosječnom psećom populacijom Ova grupa osjetljivih pasa korištena je za provjeru u razvoju prehrane za osjetljive pse te za istraživanje fizioloških mehanizama koji uzrokuju nespecifičnu prehrambenu osjetljivost

Njemački ovčariSmetnje probavnog sustava su učestale kod njemačkih ovčara (GSD) a povezane su s lošom kvalitetom stolice mršavim tjelom i lošom kvalitetom krzna To odražava predispoziciju ove pasmine ka razvoju dvaju stanja egzokrine manjkavosti gušterače (EPI)

te nedostatka imunoglobulina A (IgA) koja u konačnici rezultiraju oslabljenom probavom bjelančevina masnoća vitamina i minerala (Williams 1996 Batt et al 1991)

Asinarna atrofija gušterače (pancreatic acinar atrophy) je najčešći uzrok EPI-ja a iz dijagnostičkih anketa se procjenjuje da su između 40 i 66 pasa koji boluju od EPI-ja njemački ovčari Prevelik razvoj bakterija u tankom crijevu (SIBO) je također čest kod ove pasmine iako nije jasno je li to povezano sa sub-kliničkim stupnjem EPI-ja ili s nedostakom IgA Jedna od osnovnih IgA je stvaranje lokalnog imuniteta sluznice (Batt et al 1991 Williams 1996)

Iako su EPI i nedostatak IgA relativno česti uzroci proljeva kod njemačkih ovčara niz prehrambenih i neprehrambenih čimbenika mogu također utjecati na probavne funkcije rezultirajući povremenim ili kroničnim proljevom Iako veterinari liječe velik broj najteže pogođenih životinja vjerojatno postoji značajan broj sub-klinički pogođenih životinja kojima bi koristila promjena prehrane kako bi se poboljšala prehrambena vrijednost kalorija iz bjelančevina i poboljšao unos esencijalnih masnih kiselina vitamina i minerala

Kod svih životinja s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava kontrola prehrane bi trebala pokušati minimalizirati naprezanje probavnog trakta istovremeno osiguravajući dovoljno energije za zadovljavanje individualnih potreba životinje U praksi to znači da hranjive tvari (osobito masnoće ugljikohidrati i bjelančevine) moraju biti ponuđene u obliku hrane koja je visoko probavljiva i koju je organizmu lako absorbirati

Od svih hranjivih tvari koje sadrže energiju probavljanje i apsorpcija masnoće je najsloženija te je stoga i najpogođenija kad je funkcija probavnog sustava niža od optimalne Zbog toga reduciranje prehrambene masnoće smanjuje naprezanje ionako oslabljenog probavnog trakta te može biti korisno za pse s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava Naprezanje probavnog sustava može biti dodatno smanjeno zamjenom dugolančanih triglicerida (LCT) s trigliceridima koji imaju lance srednje dužine (MCT) Obje su skupine masnoća dobar izvor energije no od te dvije skupine probava i absorpcija MCT-a je puno manje složena jer ti procesi ne ovise o enzimima gušterače (Guilford 1996) Iako sveukupno smanjenje prehrambene masnoće može biti korisno ipak je važno osigurati dovoljan unos esencijalnih višestruko nezasićenih masnih kiselina (linoleička kiselina) koje imaju mnoge funkcije no naročito su važne za održavanje dobrog stanja kože i krzna

Psima koji imaju probavne smetnje poglavito lošu probavu ili lošu absorpciju mogu koristiti povećane razine vitamina topljivih u masnoći vitamina A D i E u prehrani (Guilford 1996) Na sličan način dodavanje vitamina B-grupe cinka i bakra pomoći će u nadoknadi oštećene apsorpcije tih hranjivih tvari Također ograničavanje broja izvora bjelančevina može biti korisno zato što to smanjuje rizik hranjenja bjelančevinom na koju je životinja

Rast epitelnih stanica

Ras

t sta

nica

osjetljiva (Guilford 1996) Trebalo bi smanjiti razinu topivih dijetalnih vlakana koja mogu ometati aktivnosti enzima gušterače u crijevima

WALTHAM-ova istraživanja WALTHAM-ova istraživanja ispitivala su potencijalno pozitivne učinke dijetalnih vlakana na kvalitetu stolice i zdravlje debelog crijeva

In Vitro fermentacija U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca razvijen je sistem in vitro fermentacije koji koristi stolicu kao cijepvo te je korišten u proučavanju potencijalnih fizioloških učinaka dijetalnih vlakana in vivo Fermentacijski profil pulpe (mesa) šećerne repice (SBP) ustanovljen je koristeći mačju stolicu kao izvor bakterijskog cijepiva

bull SBP je znatno povećao (plt005) ukupnu količinu kratko-lančanih masnih kiselina (SCFA) iznad one proizvedene u kontrolnoj grupi SBP je znatno povisio (plt005) proizvodnju propionata iznad kontrolnih razina

bull SBP je znatno smanjio proizvodnju amonijaka u usporedbi s kontrolnom skupinom

Dakle in vitro fermentacijski profil SBP-a pokazao je povećanje u korisnim završnim učincima fermentacije (SCFA) i smanjenje negativnih mogućih uzročnika bolesti (amonijak) Stoga je vjerojatno da bi in vivo fermentacija SBP-a u debelom crijevu stvarala okolinu koja bi koristila zdravlju

Utjecaj pulpe (mesa) šećerne repice na parametre stolice i debelog crijeva

Uključivanje pulpe (mesa) šećerne repice u prehrambeno potpunu gotovu pseću hranu značajno je smanjilo pH vrijednosti stolice u usporedbi s grupom hranjenom kontrolnom hranom te je tako u debelom crijevu stvorena zdrava okolina u kojoj je rast patogenih bakterija destimuliran

Učinak pulpe (mesa) šećerne repice In Vitro Fermentacija

Amonijak Kontrolna grupa S dodanom kašom šećerne repice

Utjecaj kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) na rast epitelnih stanica

Dodavanje butirične kiseline inkubacijskoj sredini crijevnih epitelnih stanica stimuliralo je njihov rast (što je izmjereno brojem stanica i sadržajem staničnih bjelančevina) u usporedbi s dodavanjem soli kontrolnoj otopini To dokazuje važnost butirične kiseline kratkolančane masne kiseline u održavanju prirodnih obrambenih funkcija epitelne barijere

BibliografijaAnderson JA and Sogu DD (Eds) (1984) Adverse Reactions to Foods National Institute for Health Publication Number 84-2442

Batt RM Barnes A Rutgers HC Carter SD (1991) Relative IgA deficiency and small intestinal overgrowth in German shepherd dogs Research in Veterinary Science 50 106-111

Cummings JH (1977) The Large Intestine in Nutrition and Disease Danone International Publication

Cummings JH Southgate DAT Branch W et al (1978) The colonic response to dietary fibre from carrot cabbage apple bran and guar gum Lancet i 5-9

Guilford GW (1996) Nutritional management of gastrointestinal disease In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 889-910

Kumemura M Hashimoto F Fijii C et al (1992) Effects of administration of 4G-szlig-D-galactosylsucrose on faecal microflora putrefactive products short chain fatty acids weight moisture and pH and subjective sensation of defaecation in the elderly with constipation Journal of Clinical Biochemical Nutrition 13 199-210

Ultraljubičasto zračenje

Kemijski agenti

Bakterije i virusi

Lim BO Yamada K Nonaka M Hung P Sugano M (1997) Dietary fibres that modulate indices of intestinal immune function in rats Journal of Nutrition 127 663-667

Macfarlane S and Macfarlane GT (1995) Proteolysis and amino acid fermentation In GR Gibson GT MacFarlane (eds) Human Colonic Bacteria Role in nutrition physiology and pathology CRC Press Boca Raton pp 715-100

McMichael and Potter (1985) Host factors in carcinogenesis Certain bile acid metabolic profiles that selectively increase the risk of proximal colon cancer Journal of National Cancer Institute 75 185

Pitcher MCL and Cummings JH (1996) Hydrogen sulphide a bacterial toxin in ulcerative colitis Gut 39 1-4

Read NW Miles CA Fisher D et al (1980) Transit of a meal through the stomach small intestine and colon in normal subjects and its role in the pathogenesis of diarrhoea Gastroenterology 79 1276-1282

Roberfroid M (1993) Dietary fibre inulin and oligofructose a review comparing their physiological effects Critical Reviews in Food Science and Nutrition 33 103-148

Williams DA (1996) The pancreas In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 381-410

Koža i krznoSadržaj

1 Pomanjkanje hranjivih tvari

2 WALTHAM-ova istraživanja

Stanje kože i krzna je vrlo važno vlasnicima kućnih ljubimaca i to ne samo stoga što utječe na svukupan izgled životinje već i stoga što se to općenito smatra vidljivim pokazateljem općeg zdravlja životinje i odrazom nutritivne dostatnosti ili superiornosti njene prehrane

Zbog toga što je koža velik metabolički aktivan organ s visokim fiziološkim potrebama za bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima naročito je osjetiljiva čak i na male promjene u količini hranjivih tvari koje dobiva Zbog toga prehrambeni čimbenici imaju veliku ulogu u održavanju zdrave kože i krzna Kožne bolesti mogu biti posljedica dugotrajnih nedostataka ili neuravnoteženosti pojedinih prehrambenih tvari ili pak negativnih reakcija na određene prehrambene sastojke S druge strane dodavanje određenih hranjivih tvari prehrani pokazalo se korisnim u kontroliranju niza dermatoza uzrokovanih reakcijama na prehrambene tvari

Pomanjkanje hranjivih tvariIdentificiran je određen broj dugotrajnih pomanjkanja hranjivih tvari koja uzrokuju pogoršanje stanja kože i krzna Iako se takvi nedostaci danas smatraju rijetkošću kod kućnih ljubimaca mogu se povremeno pojaviti kad je smanjena konzumacija hrane od strane životinje kad je prehrana loše sastavljena ili uskladištena ili kad životinja ne može probaviti apsorbirati ili iskoristiti hranjive tvari kao rezultat bolesti ili genetskih čimbenika Međusoban prehrambeni utjecaj pojedinih vrsta hrane koji umanjuje dostupnost hranjivih tvari može biti rezultat pogrešno sastavljene prehrane dugotrajnog uskladištenja ili pretjerane količine dodataka inače uravnoteženoj gotovoj hrani Tamo gdje su ustanovljene prehrambene pogreške jednostavnije je hraniti životinju uravnoteženom komercijalnom gotovom hranom nego pokušati ispraviti nedostatak jedne tvari u loše sastavljenoj prehrani

Mnoga pomanjkanja hranjivih tvari mogu biti povezana s kožnim poremećajima no većina ih proizvodi sličan raspon kliničkih znakova koji uglavnom odražavaju fundamentalna oštećenja procesa koji su uključeni u keratinizaciju rad žlijezda lojnica i rast dlake Tipični znaci su isti kao i u seboreje a uključuju pretjerano ljuštenje erithemu alopeciju ili slab rast dlake masnu kožu ili suho krzno bez sjaja Ti su znakovi često popraćeni sekundarnim bakterijskim upalama i pruritusom (svrbežom) Opće je prihvaćeno da ovi znakovi postanu vidljivi tek nakon hranjenja nedostatnom prehranom tijekom nekoliko mjeseci

Za sljedeće se hranjive tvari zna da imaju veoma važnu ulogu u normalnoj biologiji i fiziologiji kože i krzna

Epitelno hranjenje Prirodno fermentirajuća vlakna poput pulpe šećerne repice pospješuju zdravlje debelog crijeva Mikroflora debelog crijeva metabolizira ta vlakna kako bi proizvela SCFA primarne acetate propionate i buirate Energija dobivena iz SCFA naročito iz butirata koristi se za održavanje epitelne sposobnosti za život (Roediger 1980) Butirat je također jedinstven po svojoj sposobnosti da regulira istisnuće gena i zustavlja rast tumornih stanica kod ljudi (Sataka 1987) Osim toga SCFA stimulira apsorpciju soli i vode iz debelog crijeva utječe na luminalne pH vrijednosti i djeluje kao supstrat za rast bakterija koje povećavaju količinu mikroba

Reduciranje štetnih krajnjih proizvoda Opskrba fermentirajućim vlaknima uvelike reducira opseg fermencatije u debelom crijevu a tako i kasnije ispuštanje štetnih krajnjih proizvoda poput amonijaka amina fenola i vodikovog sulfida Ti su spojevi navodno kancerogeni i posrednici bolesti koji mogu djelovati lokalno ili sistematski (McMichael and Potter 1985) Amonijak može stvarati citipatske učinke na epitelne stanice debelog crijeva te tako utjecati na sintezu DNK i povećati brzinu izmjene tvari (Macfarlane and Macfarlane 1995)

Stimulacijom rasta mikroba može se dodatno smanjiti negativni utjecaj proizvoda dušične fermentacije što učinkovito preusmjeruje veći dio dušika iz debelog crijeva u bakterijske bjelančevine Osim toga acidifikacija debelo-crijevne sredine pogoduje nastajanju ioniziranog amonijaka zbog čega se smanjuje njegova mogućnost apsorpcije od strane lumena Nastajanje SCFA u niskim količinama do kojeg dolazi u nedostaku fermentirajućih vlakana može dovesti do povećanja pH vrijednosti debelog crijeva a koje kasnije može utjecati na patogenezu raka debelog crijeva kod muškaraca (Thornton 1981)

Nespecifična prehrambena osjetljivost Prehrambena osjetljivost ili negativna reakcija na hranu može se manifestirati različitim kliničnim znakovima poput povraćanja proljeva kožne bolesti problema s disanjem i problema s centralnim živčanim sustavom Negativne reakcije na hranu mogu se klasificirati ili kao alergije na hranu (hipersenzibilnost) ili netoleriranje hrane (toksičnost osebujnost farmakološka reakcija metabolična reakcija) (Anderson amp Sogu 1984) Prave hipersenzibilne reakcije uključuju i imuni sustav i to preko ili reakcije anti-tjela ili kroz reagiranje preko stanica dok netoleriranje hrane ima ne-imunološku osnovu

Nespecifična prehrambena osjetljivost je stanje koju često razvija podgrupa pseće populacije koja nema neku uočljivu bolest probavnog sustava no često ima stolicu relativno loše kvalitete klasificiranu u rasponu različitih tipova stolice Bez obzira na mekanu stolicu ti su psi prilikom veterinarskog pregleda klinički normalni Taj fenomen koji ne pogađa mačke i za kojeg se ne misli da je povezan s primarnim hipersenzibilitetom na hranu ne može se objasniti niti jednim mjerivim fiziološkim ili prehrambenim čimbenikom

Zbog vjerojatnosti da će vlasnici sami provesti promjene u vrsti ishrane pasa prije no što će zatražiti savjet veterinara teško je odrediti raširenost nespecifične prehrambene osjetljivosti Ipak iako su službeni izvještaji o raširenosti rijetki anegdotalni iskazi vlasnika sugeriraju da postoji mala no važna grupa pasa koja pati od ove komplikacije

WALTHAM radi na tome da ustanovi zašto su neki psi osjetljivi na neke vrste prehrane te je s tim ciljem formirana skupina lsquoosjetljivihrsquo pasa Ti su psi identificirani kao oni koji redovito imaju stolicu loše kvalitete u usporedbi s prosječnom psećom populacijom Ova grupa osjetljivih pasa korištena je za provjeru u razvoju prehrane za osjetljive pse te za istraživanje fizioloških mehanizama koji uzrokuju nespecifičnu prehrambenu osjetljivost

Njemački ovčariSmetnje probavnog sustava su učestale kod njemačkih ovčara (GSD) a povezane su s lošom kvalitetom stolice mršavim tjelom i lošom kvalitetom krzna To odražava predispoziciju ove pasmine ka razvoju dvaju stanja egzokrine manjkavosti gušterače (EPI)

te nedostatka imunoglobulina A (IgA) koja u konačnici rezultiraju oslabljenom probavom bjelančevina masnoća vitamina i minerala (Williams 1996 Batt et al 1991)

Asinarna atrofija gušterače (pancreatic acinar atrophy) je najčešći uzrok EPI-ja a iz dijagnostičkih anketa se procjenjuje da su između 40 i 66 pasa koji boluju od EPI-ja njemački ovčari Prevelik razvoj bakterija u tankom crijevu (SIBO) je također čest kod ove pasmine iako nije jasno je li to povezano sa sub-kliničkim stupnjem EPI-ja ili s nedostakom IgA Jedna od osnovnih IgA je stvaranje lokalnog imuniteta sluznice (Batt et al 1991 Williams 1996)

Iako su EPI i nedostatak IgA relativno česti uzroci proljeva kod njemačkih ovčara niz prehrambenih i neprehrambenih čimbenika mogu također utjecati na probavne funkcije rezultirajući povremenim ili kroničnim proljevom Iako veterinari liječe velik broj najteže pogođenih životinja vjerojatno postoji značajan broj sub-klinički pogođenih životinja kojima bi koristila promjena prehrane kako bi se poboljšala prehrambena vrijednost kalorija iz bjelančevina i poboljšao unos esencijalnih masnih kiselina vitamina i minerala

Kod svih životinja s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava kontrola prehrane bi trebala pokušati minimalizirati naprezanje probavnog trakta istovremeno osiguravajući dovoljno energije za zadovljavanje individualnih potreba životinje U praksi to znači da hranjive tvari (osobito masnoće ugljikohidrati i bjelančevine) moraju biti ponuđene u obliku hrane koja je visoko probavljiva i koju je organizmu lako absorbirati

Od svih hranjivih tvari koje sadrže energiju probavljanje i apsorpcija masnoće je najsloženija te je stoga i najpogođenija kad je funkcija probavnog sustava niža od optimalne Zbog toga reduciranje prehrambene masnoće smanjuje naprezanje ionako oslabljenog probavnog trakta te može biti korisno za pse s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava Naprezanje probavnog sustava može biti dodatno smanjeno zamjenom dugolančanih triglicerida (LCT) s trigliceridima koji imaju lance srednje dužine (MCT) Obje su skupine masnoća dobar izvor energije no od te dvije skupine probava i absorpcija MCT-a je puno manje složena jer ti procesi ne ovise o enzimima gušterače (Guilford 1996) Iako sveukupno smanjenje prehrambene masnoće može biti korisno ipak je važno osigurati dovoljan unos esencijalnih višestruko nezasićenih masnih kiselina (linoleička kiselina) koje imaju mnoge funkcije no naročito su važne za održavanje dobrog stanja kože i krzna

Psima koji imaju probavne smetnje poglavito lošu probavu ili lošu absorpciju mogu koristiti povećane razine vitamina topljivih u masnoći vitamina A D i E u prehrani (Guilford 1996) Na sličan način dodavanje vitamina B-grupe cinka i bakra pomoći će u nadoknadi oštećene apsorpcije tih hranjivih tvari Također ograničavanje broja izvora bjelančevina može biti korisno zato što to smanjuje rizik hranjenja bjelančevinom na koju je životinja

Rast epitelnih stanica

Ras

t sta

nica

osjetljiva (Guilford 1996) Trebalo bi smanjiti razinu topivih dijetalnih vlakana koja mogu ometati aktivnosti enzima gušterače u crijevima

WALTHAM-ova istraživanja WALTHAM-ova istraživanja ispitivala su potencijalno pozitivne učinke dijetalnih vlakana na kvalitetu stolice i zdravlje debelog crijeva

In Vitro fermentacija U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca razvijen je sistem in vitro fermentacije koji koristi stolicu kao cijepvo te je korišten u proučavanju potencijalnih fizioloških učinaka dijetalnih vlakana in vivo Fermentacijski profil pulpe (mesa) šećerne repice (SBP) ustanovljen je koristeći mačju stolicu kao izvor bakterijskog cijepiva

bull SBP je znatno povećao (plt005) ukupnu količinu kratko-lančanih masnih kiselina (SCFA) iznad one proizvedene u kontrolnoj grupi SBP je znatno povisio (plt005) proizvodnju propionata iznad kontrolnih razina

bull SBP je znatno smanjio proizvodnju amonijaka u usporedbi s kontrolnom skupinom

Dakle in vitro fermentacijski profil SBP-a pokazao je povećanje u korisnim završnim učincima fermentacije (SCFA) i smanjenje negativnih mogućih uzročnika bolesti (amonijak) Stoga je vjerojatno da bi in vivo fermentacija SBP-a u debelom crijevu stvarala okolinu koja bi koristila zdravlju

Utjecaj pulpe (mesa) šećerne repice na parametre stolice i debelog crijeva

Uključivanje pulpe (mesa) šećerne repice u prehrambeno potpunu gotovu pseću hranu značajno je smanjilo pH vrijednosti stolice u usporedbi s grupom hranjenom kontrolnom hranom te je tako u debelom crijevu stvorena zdrava okolina u kojoj je rast patogenih bakterija destimuliran

Učinak pulpe (mesa) šećerne repice In Vitro Fermentacija

Amonijak Kontrolna grupa S dodanom kašom šećerne repice

Utjecaj kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) na rast epitelnih stanica

Dodavanje butirične kiseline inkubacijskoj sredini crijevnih epitelnih stanica stimuliralo je njihov rast (što je izmjereno brojem stanica i sadržajem staničnih bjelančevina) u usporedbi s dodavanjem soli kontrolnoj otopini To dokazuje važnost butirične kiseline kratkolančane masne kiseline u održavanju prirodnih obrambenih funkcija epitelne barijere

BibliografijaAnderson JA and Sogu DD (Eds) (1984) Adverse Reactions to Foods National Institute for Health Publication Number 84-2442

Batt RM Barnes A Rutgers HC Carter SD (1991) Relative IgA deficiency and small intestinal overgrowth in German shepherd dogs Research in Veterinary Science 50 106-111

Cummings JH (1977) The Large Intestine in Nutrition and Disease Danone International Publication

Cummings JH Southgate DAT Branch W et al (1978) The colonic response to dietary fibre from carrot cabbage apple bran and guar gum Lancet i 5-9

Guilford GW (1996) Nutritional management of gastrointestinal disease In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 889-910

Kumemura M Hashimoto F Fijii C et al (1992) Effects of administration of 4G-szlig-D-galactosylsucrose on faecal microflora putrefactive products short chain fatty acids weight moisture and pH and subjective sensation of defaecation in the elderly with constipation Journal of Clinical Biochemical Nutrition 13 199-210

Ultraljubičasto zračenje

Kemijski agenti

Bakterije i virusi

Lim BO Yamada K Nonaka M Hung P Sugano M (1997) Dietary fibres that modulate indices of intestinal immune function in rats Journal of Nutrition 127 663-667

Macfarlane S and Macfarlane GT (1995) Proteolysis and amino acid fermentation In GR Gibson GT MacFarlane (eds) Human Colonic Bacteria Role in nutrition physiology and pathology CRC Press Boca Raton pp 715-100

McMichael and Potter (1985) Host factors in carcinogenesis Certain bile acid metabolic profiles that selectively increase the risk of proximal colon cancer Journal of National Cancer Institute 75 185

Pitcher MCL and Cummings JH (1996) Hydrogen sulphide a bacterial toxin in ulcerative colitis Gut 39 1-4

Read NW Miles CA Fisher D et al (1980) Transit of a meal through the stomach small intestine and colon in normal subjects and its role in the pathogenesis of diarrhoea Gastroenterology 79 1276-1282

Roberfroid M (1993) Dietary fibre inulin and oligofructose a review comparing their physiological effects Critical Reviews in Food Science and Nutrition 33 103-148

Williams DA (1996) The pancreas In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 381-410

Koža i krznoSadržaj

1 Pomanjkanje hranjivih tvari

2 WALTHAM-ova istraživanja

Stanje kože i krzna je vrlo važno vlasnicima kućnih ljubimaca i to ne samo stoga što utječe na svukupan izgled životinje već i stoga što se to općenito smatra vidljivim pokazateljem općeg zdravlja životinje i odrazom nutritivne dostatnosti ili superiornosti njene prehrane

Zbog toga što je koža velik metabolički aktivan organ s visokim fiziološkim potrebama za bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima naročito je osjetiljiva čak i na male promjene u količini hranjivih tvari koje dobiva Zbog toga prehrambeni čimbenici imaju veliku ulogu u održavanju zdrave kože i krzna Kožne bolesti mogu biti posljedica dugotrajnih nedostataka ili neuravnoteženosti pojedinih prehrambenih tvari ili pak negativnih reakcija na određene prehrambene sastojke S druge strane dodavanje određenih hranjivih tvari prehrani pokazalo se korisnim u kontroliranju niza dermatoza uzrokovanih reakcijama na prehrambene tvari

Pomanjkanje hranjivih tvariIdentificiran je određen broj dugotrajnih pomanjkanja hranjivih tvari koja uzrokuju pogoršanje stanja kože i krzna Iako se takvi nedostaci danas smatraju rijetkošću kod kućnih ljubimaca mogu se povremeno pojaviti kad je smanjena konzumacija hrane od strane životinje kad je prehrana loše sastavljena ili uskladištena ili kad životinja ne može probaviti apsorbirati ili iskoristiti hranjive tvari kao rezultat bolesti ili genetskih čimbenika Međusoban prehrambeni utjecaj pojedinih vrsta hrane koji umanjuje dostupnost hranjivih tvari može biti rezultat pogrešno sastavljene prehrane dugotrajnog uskladištenja ili pretjerane količine dodataka inače uravnoteženoj gotovoj hrani Tamo gdje su ustanovljene prehrambene pogreške jednostavnije je hraniti životinju uravnoteženom komercijalnom gotovom hranom nego pokušati ispraviti nedostatak jedne tvari u loše sastavljenoj prehrani

Mnoga pomanjkanja hranjivih tvari mogu biti povezana s kožnim poremećajima no većina ih proizvodi sličan raspon kliničkih znakova koji uglavnom odražavaju fundamentalna oštećenja procesa koji su uključeni u keratinizaciju rad žlijezda lojnica i rast dlake Tipični znaci su isti kao i u seboreje a uključuju pretjerano ljuštenje erithemu alopeciju ili slab rast dlake masnu kožu ili suho krzno bez sjaja Ti su znakovi često popraćeni sekundarnim bakterijskim upalama i pruritusom (svrbežom) Opće je prihvaćeno da ovi znakovi postanu vidljivi tek nakon hranjenja nedostatnom prehranom tijekom nekoliko mjeseci

Za sljedeće se hranjive tvari zna da imaju veoma važnu ulogu u normalnoj biologiji i fiziologiji kože i krzna

te nedostatka imunoglobulina A (IgA) koja u konačnici rezultiraju oslabljenom probavom bjelančevina masnoća vitamina i minerala (Williams 1996 Batt et al 1991)

Asinarna atrofija gušterače (pancreatic acinar atrophy) je najčešći uzrok EPI-ja a iz dijagnostičkih anketa se procjenjuje da su između 40 i 66 pasa koji boluju od EPI-ja njemački ovčari Prevelik razvoj bakterija u tankom crijevu (SIBO) je također čest kod ove pasmine iako nije jasno je li to povezano sa sub-kliničkim stupnjem EPI-ja ili s nedostakom IgA Jedna od osnovnih IgA je stvaranje lokalnog imuniteta sluznice (Batt et al 1991 Williams 1996)

Iako su EPI i nedostatak IgA relativno česti uzroci proljeva kod njemačkih ovčara niz prehrambenih i neprehrambenih čimbenika mogu također utjecati na probavne funkcije rezultirajući povremenim ili kroničnim proljevom Iako veterinari liječe velik broj najteže pogođenih životinja vjerojatno postoji značajan broj sub-klinički pogođenih životinja kojima bi koristila promjena prehrane kako bi se poboljšala prehrambena vrijednost kalorija iz bjelančevina i poboljšao unos esencijalnih masnih kiselina vitamina i minerala

Kod svih životinja s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava kontrola prehrane bi trebala pokušati minimalizirati naprezanje probavnog trakta istovremeno osiguravajući dovoljno energije za zadovljavanje individualnih potreba životinje U praksi to znači da hranjive tvari (osobito masnoće ugljikohidrati i bjelančevine) moraju biti ponuđene u obliku hrane koja je visoko probavljiva i koju je organizmu lako absorbirati

Od svih hranjivih tvari koje sadrže energiju probavljanje i apsorpcija masnoće je najsloženija te je stoga i najpogođenija kad je funkcija probavnog sustava niža od optimalne Zbog toga reduciranje prehrambene masnoće smanjuje naprezanje ionako oslabljenog probavnog trakta te može biti korisno za pse s oslabljenim funkcioniranjem probavnog sustava Naprezanje probavnog sustava može biti dodatno smanjeno zamjenom dugolančanih triglicerida (LCT) s trigliceridima koji imaju lance srednje dužine (MCT) Obje su skupine masnoća dobar izvor energije no od te dvije skupine probava i absorpcija MCT-a je puno manje složena jer ti procesi ne ovise o enzimima gušterače (Guilford 1996) Iako sveukupno smanjenje prehrambene masnoće može biti korisno ipak je važno osigurati dovoljan unos esencijalnih višestruko nezasićenih masnih kiselina (linoleička kiselina) koje imaju mnoge funkcije no naročito su važne za održavanje dobrog stanja kože i krzna

Psima koji imaju probavne smetnje poglavito lošu probavu ili lošu absorpciju mogu koristiti povećane razine vitamina topljivih u masnoći vitamina A D i E u prehrani (Guilford 1996) Na sličan način dodavanje vitamina B-grupe cinka i bakra pomoći će u nadoknadi oštećene apsorpcije tih hranjivih tvari Također ograničavanje broja izvora bjelančevina može biti korisno zato što to smanjuje rizik hranjenja bjelančevinom na koju je životinja

Rast epitelnih stanica

Ras

t sta

nica

osjetljiva (Guilford 1996) Trebalo bi smanjiti razinu topivih dijetalnih vlakana koja mogu ometati aktivnosti enzima gušterače u crijevima

WALTHAM-ova istraživanja WALTHAM-ova istraživanja ispitivala su potencijalno pozitivne učinke dijetalnih vlakana na kvalitetu stolice i zdravlje debelog crijeva

In Vitro fermentacija U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca razvijen je sistem in vitro fermentacije koji koristi stolicu kao cijepvo te je korišten u proučavanju potencijalnih fizioloških učinaka dijetalnih vlakana in vivo Fermentacijski profil pulpe (mesa) šećerne repice (SBP) ustanovljen je koristeći mačju stolicu kao izvor bakterijskog cijepiva

bull SBP je znatno povećao (plt005) ukupnu količinu kratko-lančanih masnih kiselina (SCFA) iznad one proizvedene u kontrolnoj grupi SBP je znatno povisio (plt005) proizvodnju propionata iznad kontrolnih razina

bull SBP je znatno smanjio proizvodnju amonijaka u usporedbi s kontrolnom skupinom

Dakle in vitro fermentacijski profil SBP-a pokazao je povećanje u korisnim završnim učincima fermentacije (SCFA) i smanjenje negativnih mogućih uzročnika bolesti (amonijak) Stoga je vjerojatno da bi in vivo fermentacija SBP-a u debelom crijevu stvarala okolinu koja bi koristila zdravlju

Utjecaj pulpe (mesa) šećerne repice na parametre stolice i debelog crijeva

Uključivanje pulpe (mesa) šećerne repice u prehrambeno potpunu gotovu pseću hranu značajno je smanjilo pH vrijednosti stolice u usporedbi s grupom hranjenom kontrolnom hranom te je tako u debelom crijevu stvorena zdrava okolina u kojoj je rast patogenih bakterija destimuliran

Učinak pulpe (mesa) šećerne repice In Vitro Fermentacija

Amonijak Kontrolna grupa S dodanom kašom šećerne repice

Utjecaj kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) na rast epitelnih stanica

Dodavanje butirične kiseline inkubacijskoj sredini crijevnih epitelnih stanica stimuliralo je njihov rast (što je izmjereno brojem stanica i sadržajem staničnih bjelančevina) u usporedbi s dodavanjem soli kontrolnoj otopini To dokazuje važnost butirične kiseline kratkolančane masne kiseline u održavanju prirodnih obrambenih funkcija epitelne barijere

BibliografijaAnderson JA and Sogu DD (Eds) (1984) Adverse Reactions to Foods National Institute for Health Publication Number 84-2442

Batt RM Barnes A Rutgers HC Carter SD (1991) Relative IgA deficiency and small intestinal overgrowth in German shepherd dogs Research in Veterinary Science 50 106-111

Cummings JH (1977) The Large Intestine in Nutrition and Disease Danone International Publication

Cummings JH Southgate DAT Branch W et al (1978) The colonic response to dietary fibre from carrot cabbage apple bran and guar gum Lancet i 5-9

Guilford GW (1996) Nutritional management of gastrointestinal disease In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 889-910

Kumemura M Hashimoto F Fijii C et al (1992) Effects of administration of 4G-szlig-D-galactosylsucrose on faecal microflora putrefactive products short chain fatty acids weight moisture and pH and subjective sensation of defaecation in the elderly with constipation Journal of Clinical Biochemical Nutrition 13 199-210

Ultraljubičasto zračenje

Kemijski agenti

Bakterije i virusi

Lim BO Yamada K Nonaka M Hung P Sugano M (1997) Dietary fibres that modulate indices of intestinal immune function in rats Journal of Nutrition 127 663-667

Macfarlane S and Macfarlane GT (1995) Proteolysis and amino acid fermentation In GR Gibson GT MacFarlane (eds) Human Colonic Bacteria Role in nutrition physiology and pathology CRC Press Boca Raton pp 715-100

McMichael and Potter (1985) Host factors in carcinogenesis Certain bile acid metabolic profiles that selectively increase the risk of proximal colon cancer Journal of National Cancer Institute 75 185

Pitcher MCL and Cummings JH (1996) Hydrogen sulphide a bacterial toxin in ulcerative colitis Gut 39 1-4

Read NW Miles CA Fisher D et al (1980) Transit of a meal through the stomach small intestine and colon in normal subjects and its role in the pathogenesis of diarrhoea Gastroenterology 79 1276-1282

Roberfroid M (1993) Dietary fibre inulin and oligofructose a review comparing their physiological effects Critical Reviews in Food Science and Nutrition 33 103-148

Williams DA (1996) The pancreas In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 381-410

Koža i krznoSadržaj

1 Pomanjkanje hranjivih tvari

2 WALTHAM-ova istraživanja

Stanje kože i krzna je vrlo važno vlasnicima kućnih ljubimaca i to ne samo stoga što utječe na svukupan izgled životinje već i stoga što se to općenito smatra vidljivim pokazateljem općeg zdravlja životinje i odrazom nutritivne dostatnosti ili superiornosti njene prehrane

Zbog toga što je koža velik metabolički aktivan organ s visokim fiziološkim potrebama za bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima naročito je osjetiljiva čak i na male promjene u količini hranjivih tvari koje dobiva Zbog toga prehrambeni čimbenici imaju veliku ulogu u održavanju zdrave kože i krzna Kožne bolesti mogu biti posljedica dugotrajnih nedostataka ili neuravnoteženosti pojedinih prehrambenih tvari ili pak negativnih reakcija na određene prehrambene sastojke S druge strane dodavanje određenih hranjivih tvari prehrani pokazalo se korisnim u kontroliranju niza dermatoza uzrokovanih reakcijama na prehrambene tvari

Pomanjkanje hranjivih tvariIdentificiran je određen broj dugotrajnih pomanjkanja hranjivih tvari koja uzrokuju pogoršanje stanja kože i krzna Iako se takvi nedostaci danas smatraju rijetkošću kod kućnih ljubimaca mogu se povremeno pojaviti kad je smanjena konzumacija hrane od strane životinje kad je prehrana loše sastavljena ili uskladištena ili kad životinja ne može probaviti apsorbirati ili iskoristiti hranjive tvari kao rezultat bolesti ili genetskih čimbenika Međusoban prehrambeni utjecaj pojedinih vrsta hrane koji umanjuje dostupnost hranjivih tvari može biti rezultat pogrešno sastavljene prehrane dugotrajnog uskladištenja ili pretjerane količine dodataka inače uravnoteženoj gotovoj hrani Tamo gdje su ustanovljene prehrambene pogreške jednostavnije je hraniti životinju uravnoteženom komercijalnom gotovom hranom nego pokušati ispraviti nedostatak jedne tvari u loše sastavljenoj prehrani

Mnoga pomanjkanja hranjivih tvari mogu biti povezana s kožnim poremećajima no većina ih proizvodi sličan raspon kliničkih znakova koji uglavnom odražavaju fundamentalna oštećenja procesa koji su uključeni u keratinizaciju rad žlijezda lojnica i rast dlake Tipični znaci su isti kao i u seboreje a uključuju pretjerano ljuštenje erithemu alopeciju ili slab rast dlake masnu kožu ili suho krzno bez sjaja Ti su znakovi često popraćeni sekundarnim bakterijskim upalama i pruritusom (svrbežom) Opće je prihvaćeno da ovi znakovi postanu vidljivi tek nakon hranjenja nedostatnom prehranom tijekom nekoliko mjeseci

Za sljedeće se hranjive tvari zna da imaju veoma važnu ulogu u normalnoj biologiji i fiziologiji kože i krzna

osjetljiva (Guilford 1996) Trebalo bi smanjiti razinu topivih dijetalnih vlakana koja mogu ometati aktivnosti enzima gušterače u crijevima

WALTHAM-ova istraživanja WALTHAM-ova istraživanja ispitivala su potencijalno pozitivne učinke dijetalnih vlakana na kvalitetu stolice i zdravlje debelog crijeva

In Vitro fermentacija U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca razvijen je sistem in vitro fermentacije koji koristi stolicu kao cijepvo te je korišten u proučavanju potencijalnih fizioloških učinaka dijetalnih vlakana in vivo Fermentacijski profil pulpe (mesa) šećerne repice (SBP) ustanovljen je koristeći mačju stolicu kao izvor bakterijskog cijepiva

bull SBP je znatno povećao (plt005) ukupnu količinu kratko-lančanih masnih kiselina (SCFA) iznad one proizvedene u kontrolnoj grupi SBP je znatno povisio (plt005) proizvodnju propionata iznad kontrolnih razina

bull SBP je znatno smanjio proizvodnju amonijaka u usporedbi s kontrolnom skupinom

Dakle in vitro fermentacijski profil SBP-a pokazao je povećanje u korisnim završnim učincima fermentacije (SCFA) i smanjenje negativnih mogućih uzročnika bolesti (amonijak) Stoga je vjerojatno da bi in vivo fermentacija SBP-a u debelom crijevu stvarala okolinu koja bi koristila zdravlju

Utjecaj pulpe (mesa) šećerne repice na parametre stolice i debelog crijeva

Uključivanje pulpe (mesa) šećerne repice u prehrambeno potpunu gotovu pseću hranu značajno je smanjilo pH vrijednosti stolice u usporedbi s grupom hranjenom kontrolnom hranom te je tako u debelom crijevu stvorena zdrava okolina u kojoj je rast patogenih bakterija destimuliran

Učinak pulpe (mesa) šećerne repice In Vitro Fermentacija

Amonijak Kontrolna grupa S dodanom kašom šećerne repice

Utjecaj kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) na rast epitelnih stanica

Dodavanje butirične kiseline inkubacijskoj sredini crijevnih epitelnih stanica stimuliralo je njihov rast (što je izmjereno brojem stanica i sadržajem staničnih bjelančevina) u usporedbi s dodavanjem soli kontrolnoj otopini To dokazuje važnost butirične kiseline kratkolančane masne kiseline u održavanju prirodnih obrambenih funkcija epitelne barijere

BibliografijaAnderson JA and Sogu DD (Eds) (1984) Adverse Reactions to Foods National Institute for Health Publication Number 84-2442

Batt RM Barnes A Rutgers HC Carter SD (1991) Relative IgA deficiency and small intestinal overgrowth in German shepherd dogs Research in Veterinary Science 50 106-111

Cummings JH (1977) The Large Intestine in Nutrition and Disease Danone International Publication

Cummings JH Southgate DAT Branch W et al (1978) The colonic response to dietary fibre from carrot cabbage apple bran and guar gum Lancet i 5-9

Guilford GW (1996) Nutritional management of gastrointestinal disease In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 889-910

Kumemura M Hashimoto F Fijii C et al (1992) Effects of administration of 4G-szlig-D-galactosylsucrose on faecal microflora putrefactive products short chain fatty acids weight moisture and pH and subjective sensation of defaecation in the elderly with constipation Journal of Clinical Biochemical Nutrition 13 199-210

Ultraljubičasto zračenje

Kemijski agenti

Bakterije i virusi

Lim BO Yamada K Nonaka M Hung P Sugano M (1997) Dietary fibres that modulate indices of intestinal immune function in rats Journal of Nutrition 127 663-667

Macfarlane S and Macfarlane GT (1995) Proteolysis and amino acid fermentation In GR Gibson GT MacFarlane (eds) Human Colonic Bacteria Role in nutrition physiology and pathology CRC Press Boca Raton pp 715-100

McMichael and Potter (1985) Host factors in carcinogenesis Certain bile acid metabolic profiles that selectively increase the risk of proximal colon cancer Journal of National Cancer Institute 75 185

Pitcher MCL and Cummings JH (1996) Hydrogen sulphide a bacterial toxin in ulcerative colitis Gut 39 1-4

Read NW Miles CA Fisher D et al (1980) Transit of a meal through the stomach small intestine and colon in normal subjects and its role in the pathogenesis of diarrhoea Gastroenterology 79 1276-1282

Roberfroid M (1993) Dietary fibre inulin and oligofructose a review comparing their physiological effects Critical Reviews in Food Science and Nutrition 33 103-148

Williams DA (1996) The pancreas In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 381-410

Koža i krznoSadržaj

1 Pomanjkanje hranjivih tvari

2 WALTHAM-ova istraživanja

Stanje kože i krzna je vrlo važno vlasnicima kućnih ljubimaca i to ne samo stoga što utječe na svukupan izgled životinje već i stoga što se to općenito smatra vidljivim pokazateljem općeg zdravlja životinje i odrazom nutritivne dostatnosti ili superiornosti njene prehrane

Zbog toga što je koža velik metabolički aktivan organ s visokim fiziološkim potrebama za bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima naročito je osjetiljiva čak i na male promjene u količini hranjivih tvari koje dobiva Zbog toga prehrambeni čimbenici imaju veliku ulogu u održavanju zdrave kože i krzna Kožne bolesti mogu biti posljedica dugotrajnih nedostataka ili neuravnoteženosti pojedinih prehrambenih tvari ili pak negativnih reakcija na određene prehrambene sastojke S druge strane dodavanje određenih hranjivih tvari prehrani pokazalo se korisnim u kontroliranju niza dermatoza uzrokovanih reakcijama na prehrambene tvari

Pomanjkanje hranjivih tvariIdentificiran je određen broj dugotrajnih pomanjkanja hranjivih tvari koja uzrokuju pogoršanje stanja kože i krzna Iako se takvi nedostaci danas smatraju rijetkošću kod kućnih ljubimaca mogu se povremeno pojaviti kad je smanjena konzumacija hrane od strane životinje kad je prehrana loše sastavljena ili uskladištena ili kad životinja ne može probaviti apsorbirati ili iskoristiti hranjive tvari kao rezultat bolesti ili genetskih čimbenika Međusoban prehrambeni utjecaj pojedinih vrsta hrane koji umanjuje dostupnost hranjivih tvari može biti rezultat pogrešno sastavljene prehrane dugotrajnog uskladištenja ili pretjerane količine dodataka inače uravnoteženoj gotovoj hrani Tamo gdje su ustanovljene prehrambene pogreške jednostavnije je hraniti životinju uravnoteženom komercijalnom gotovom hranom nego pokušati ispraviti nedostatak jedne tvari u loše sastavljenoj prehrani

Mnoga pomanjkanja hranjivih tvari mogu biti povezana s kožnim poremećajima no većina ih proizvodi sličan raspon kliničkih znakova koji uglavnom odražavaju fundamentalna oštećenja procesa koji su uključeni u keratinizaciju rad žlijezda lojnica i rast dlake Tipični znaci su isti kao i u seboreje a uključuju pretjerano ljuštenje erithemu alopeciju ili slab rast dlake masnu kožu ili suho krzno bez sjaja Ti su znakovi često popraćeni sekundarnim bakterijskim upalama i pruritusom (svrbežom) Opće je prihvaćeno da ovi znakovi postanu vidljivi tek nakon hranjenja nedostatnom prehranom tijekom nekoliko mjeseci

Za sljedeće se hranjive tvari zna da imaju veoma važnu ulogu u normalnoj biologiji i fiziologiji kože i krzna

Utjecaj kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) na rast epitelnih stanica

Dodavanje butirične kiseline inkubacijskoj sredini crijevnih epitelnih stanica stimuliralo je njihov rast (što je izmjereno brojem stanica i sadržajem staničnih bjelančevina) u usporedbi s dodavanjem soli kontrolnoj otopini To dokazuje važnost butirične kiseline kratkolančane masne kiseline u održavanju prirodnih obrambenih funkcija epitelne barijere

BibliografijaAnderson JA and Sogu DD (Eds) (1984) Adverse Reactions to Foods National Institute for Health Publication Number 84-2442

Batt RM Barnes A Rutgers HC Carter SD (1991) Relative IgA deficiency and small intestinal overgrowth in German shepherd dogs Research in Veterinary Science 50 106-111

Cummings JH (1977) The Large Intestine in Nutrition and Disease Danone International Publication

Cummings JH Southgate DAT Branch W et al (1978) The colonic response to dietary fibre from carrot cabbage apple bran and guar gum Lancet i 5-9

Guilford GW (1996) Nutritional management of gastrointestinal disease In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 889-910

Kumemura M Hashimoto F Fijii C et al (1992) Effects of administration of 4G-szlig-D-galactosylsucrose on faecal microflora putrefactive products short chain fatty acids weight moisture and pH and subjective sensation of defaecation in the elderly with constipation Journal of Clinical Biochemical Nutrition 13 199-210

Ultraljubičasto zračenje

Kemijski agenti

Bakterije i virusi

Lim BO Yamada K Nonaka M Hung P Sugano M (1997) Dietary fibres that modulate indices of intestinal immune function in rats Journal of Nutrition 127 663-667

Macfarlane S and Macfarlane GT (1995) Proteolysis and amino acid fermentation In GR Gibson GT MacFarlane (eds) Human Colonic Bacteria Role in nutrition physiology and pathology CRC Press Boca Raton pp 715-100

McMichael and Potter (1985) Host factors in carcinogenesis Certain bile acid metabolic profiles that selectively increase the risk of proximal colon cancer Journal of National Cancer Institute 75 185

Pitcher MCL and Cummings JH (1996) Hydrogen sulphide a bacterial toxin in ulcerative colitis Gut 39 1-4

Read NW Miles CA Fisher D et al (1980) Transit of a meal through the stomach small intestine and colon in normal subjects and its role in the pathogenesis of diarrhoea Gastroenterology 79 1276-1282

Roberfroid M (1993) Dietary fibre inulin and oligofructose a review comparing their physiological effects Critical Reviews in Food Science and Nutrition 33 103-148

Williams DA (1996) The pancreas In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 381-410

Koža i krznoSadržaj

1 Pomanjkanje hranjivih tvari

2 WALTHAM-ova istraživanja

Stanje kože i krzna je vrlo važno vlasnicima kućnih ljubimaca i to ne samo stoga što utječe na svukupan izgled životinje već i stoga što se to općenito smatra vidljivim pokazateljem općeg zdravlja životinje i odrazom nutritivne dostatnosti ili superiornosti njene prehrane

Zbog toga što je koža velik metabolički aktivan organ s visokim fiziološkim potrebama za bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima naročito je osjetiljiva čak i na male promjene u količini hranjivih tvari koje dobiva Zbog toga prehrambeni čimbenici imaju veliku ulogu u održavanju zdrave kože i krzna Kožne bolesti mogu biti posljedica dugotrajnih nedostataka ili neuravnoteženosti pojedinih prehrambenih tvari ili pak negativnih reakcija na određene prehrambene sastojke S druge strane dodavanje određenih hranjivih tvari prehrani pokazalo se korisnim u kontroliranju niza dermatoza uzrokovanih reakcijama na prehrambene tvari

Pomanjkanje hranjivih tvariIdentificiran je određen broj dugotrajnih pomanjkanja hranjivih tvari koja uzrokuju pogoršanje stanja kože i krzna Iako se takvi nedostaci danas smatraju rijetkošću kod kućnih ljubimaca mogu se povremeno pojaviti kad je smanjena konzumacija hrane od strane životinje kad je prehrana loše sastavljena ili uskladištena ili kad životinja ne može probaviti apsorbirati ili iskoristiti hranjive tvari kao rezultat bolesti ili genetskih čimbenika Međusoban prehrambeni utjecaj pojedinih vrsta hrane koji umanjuje dostupnost hranjivih tvari može biti rezultat pogrešno sastavljene prehrane dugotrajnog uskladištenja ili pretjerane količine dodataka inače uravnoteženoj gotovoj hrani Tamo gdje su ustanovljene prehrambene pogreške jednostavnije je hraniti životinju uravnoteženom komercijalnom gotovom hranom nego pokušati ispraviti nedostatak jedne tvari u loše sastavljenoj prehrani

Mnoga pomanjkanja hranjivih tvari mogu biti povezana s kožnim poremećajima no većina ih proizvodi sličan raspon kliničkih znakova koji uglavnom odražavaju fundamentalna oštećenja procesa koji su uključeni u keratinizaciju rad žlijezda lojnica i rast dlake Tipični znaci su isti kao i u seboreje a uključuju pretjerano ljuštenje erithemu alopeciju ili slab rast dlake masnu kožu ili suho krzno bez sjaja Ti su znakovi često popraćeni sekundarnim bakterijskim upalama i pruritusom (svrbežom) Opće je prihvaćeno da ovi znakovi postanu vidljivi tek nakon hranjenja nedostatnom prehranom tijekom nekoliko mjeseci

Za sljedeće se hranjive tvari zna da imaju veoma važnu ulogu u normalnoj biologiji i fiziologiji kože i krzna

McMichael and Potter (1985) Host factors in carcinogenesis Certain bile acid metabolic profiles that selectively increase the risk of proximal colon cancer Journal of National Cancer Institute 75 185

Pitcher MCL and Cummings JH (1996) Hydrogen sulphide a bacterial toxin in ulcerative colitis Gut 39 1-4

Read NW Miles CA Fisher D et al (1980) Transit of a meal through the stomach small intestine and colon in normal subjects and its role in the pathogenesis of diarrhoea Gastroenterology 79 1276-1282

Roberfroid M (1993) Dietary fibre inulin and oligofructose a review comparing their physiological effects Critical Reviews in Food Science and Nutrition 33 103-148

Williams DA (1996) The pancreas In Guilford GW Center SA Strombeck DR Williams DA and Meyer DJ (eds) Strombeckrsquos Small Animal Gastroenterology 3rd Edition WB Saunders Philadelphia USA pp 381-410

Koža i krznoSadržaj

1 Pomanjkanje hranjivih tvari

2 WALTHAM-ova istraživanja

Stanje kože i krzna je vrlo važno vlasnicima kućnih ljubimaca i to ne samo stoga što utječe na svukupan izgled životinje već i stoga što se to općenito smatra vidljivim pokazateljem općeg zdravlja životinje i odrazom nutritivne dostatnosti ili superiornosti njene prehrane

Zbog toga što je koža velik metabolički aktivan organ s visokim fiziološkim potrebama za bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima naročito je osjetiljiva čak i na male promjene u količini hranjivih tvari koje dobiva Zbog toga prehrambeni čimbenici imaju veliku ulogu u održavanju zdrave kože i krzna Kožne bolesti mogu biti posljedica dugotrajnih nedostataka ili neuravnoteženosti pojedinih prehrambenih tvari ili pak negativnih reakcija na određene prehrambene sastojke S druge strane dodavanje određenih hranjivih tvari prehrani pokazalo se korisnim u kontroliranju niza dermatoza uzrokovanih reakcijama na prehrambene tvari

Pomanjkanje hranjivih tvariIdentificiran je određen broj dugotrajnih pomanjkanja hranjivih tvari koja uzrokuju pogoršanje stanja kože i krzna Iako se takvi nedostaci danas smatraju rijetkošću kod kućnih ljubimaca mogu se povremeno pojaviti kad je smanjena konzumacija hrane od strane životinje kad je prehrana loše sastavljena ili uskladištena ili kad životinja ne može probaviti apsorbirati ili iskoristiti hranjive tvari kao rezultat bolesti ili genetskih čimbenika Međusoban prehrambeni utjecaj pojedinih vrsta hrane koji umanjuje dostupnost hranjivih tvari može biti rezultat pogrešno sastavljene prehrane dugotrajnog uskladištenja ili pretjerane količine dodataka inače uravnoteženoj gotovoj hrani Tamo gdje su ustanovljene prehrambene pogreške jednostavnije je hraniti životinju uravnoteženom komercijalnom gotovom hranom nego pokušati ispraviti nedostatak jedne tvari u loše sastavljenoj prehrani

Mnoga pomanjkanja hranjivih tvari mogu biti povezana s kožnim poremećajima no većina ih proizvodi sličan raspon kliničkih znakova koji uglavnom odražavaju fundamentalna oštećenja procesa koji su uključeni u keratinizaciju rad žlijezda lojnica i rast dlake Tipični znaci su isti kao i u seboreje a uključuju pretjerano ljuštenje erithemu alopeciju ili slab rast dlake masnu kožu ili suho krzno bez sjaja Ti su znakovi često popraćeni sekundarnim bakterijskim upalama i pruritusom (svrbežom) Opće je prihvaćeno da ovi znakovi postanu vidljivi tek nakon hranjenja nedostatnom prehranom tijekom nekoliko mjeseci

Za sljedeće se hranjive tvari zna da imaju veoma važnu ulogu u normalnoj biologiji i fiziologiji kože i krzna

BjelančevineBjelančevine su potrebne za normalan rast kose keratinizaciju epiderme pigmentaciju i lučenje loja Kod psa to može značiti između 25-30 dnevnih potreba za bjelančevinama Postoji specifična potreba za amino kiselinama koje sadrže sumpor metioninom i cistinom koji su važni u proizvodnji keratina Ukoliko te potrebe nisu zadovoljene rezultirati će kožnim manifestacijama pothranjenosti bjelančevinama uključujući

bull krhku depigmentiranu dlaku koja lako otpada i sporo ponovno raste

bull pretjerano ljuštenje

bull tanku neelastičnu i hiperpigmentiranu kožu

U kliničkoj je praksi nedostatak bjelančevina rijetkost no povremeno je nalazimo nakon izgladnjivanja nedostatka apetita uzrokovanog bolešću ili nakon dugotrajnog hranjenja loše sastavljenom ili neadekvatnom prehranom U kratkoročnom razdoblju do nedostatka bjelančevina će vjerojatno doći kad su potrebe privremeno povećane kao kod mladih životinja koje rastu te kod skotnih ili laktirajućih ženki Alternativno neishranjenost uzrokovana nedostakom bjelančevina može biti povezana s pretjeranim gubitkom bjelančevina do kojeg može doći kod određenih kroničnih bolesti kao što je bolest gušterače nefropatija ili enteropatija s gubitkom bjelančevina Korigiranje prehrane uključuje nadopunjavanje gotove hrane visoko kvalitetnim izvorima bjelančevina poput mesa jaja i mlijeka no prognoza može biti složena zbog prisutnosti osnovne bolesti

Esencijalne masne kiselineMasne kiseline iz omega-6 i omega-3 niza imaju čitav niz uloga od kojih su mnoge vitalne za održavanje normalne strukture i funkcije kože Te kiseline

bull imaju strukturnu ulogu u staničnim membranama

bull su uključene u održavanje kožne barijere u propusnosti vode ()

bull djeluju kao preteče eicosanoida poput prostaglandina

bull reguliraju epidermalo obnavljanje

Psi ne mogu sintetizirati linoleičku kiselinu pa zbog toga trebaju prehrambeni izvor iz kojeg mogu dobiti omega-6 masne kiseline U nekim fiziološkim stanjima također može postojati neznatna prehrambena potreba za omega-3 masnim kiselinama Izvori omega-6 masnih kiselina su najčešće sjemenke bilja ili meso kopnenih životinja dok omega-3 masne kiseline nalazimo uglavnom u morskim ribama i sjemenkama nekih biljaka (lan sjemenke lana)

Prehrambeni nedostaci esencijalnih masnih kiselina nisu česti no do njih može doći ponekad kad su psi loše hranjeni suhom nemasnom hranom ili neadekvatno sastavljenom hranom pripremljenom kod kuće Razine višestruko nezasićenih masnih kiselina (PUFA) mogu također biti uništene u hrani koja je oštećena oksidacijom nakon produženog uskladištenja ili u kojoj su količine antioksidanata poput vitamina E nedovoljne U rijetkim slučajevima nedostatak masnih kiselina može biti povezan s lošom apsorpcijom masnoća zbog bolesti jetre gušterače ili probavnog trakta

Znakovi na koži mogu postati uočljivi u roku od dva ili tri mjeseca od početka hranjenja nedostatnom hranom U početku je površinska proizvodnja lipida smanjena i uzrokuje suho krzno bez sjaja uz lagano ljuštenje Produžena manjkavost hrane rezultira alopecijom masnom kožom naročito na ušima i između nožnih čaporaka te sekundarnom piodermom

Ukoliko nedostatak masnih kiselina nije složen zbog drugih čimbenika reakcija na dodatak masnih kiselina hrani može biti uočena u roku od tri do osam tjedana Ispravljanje tog nedostatka može se postići prebacivanjem na masniju gotovu hranu najbolje kvalitete dodavanjem prehrambenih ulja prehrani ili davanjem dodataka odgovarajuće masne kiseline Međutim povećanje prehrambenog sadržaja PUFA istovremeno povećava

potrebe za vitaminom E te također može povećati i potrebe za drugim vitaminima i mineralima uključenim u iskorištavanje masnih kiselina U većini je slučajeva bolje psa hraniti gotovom hranom bolje kvalitete ili ponuditi mu uravnotežen veterinarski dodatak koji sadrži esencijalne masne kiseline vitamin E i cink

CinkCink ima kritičnu ulogu u reguliranju mnogih aspekata staničnog metabolizma od kojih su mnogi uključeni u održavanje zdravog krzna i kože Cink je jedan od integralnih sastojaka velikog niza metalo-enzima te je njegova prisutnost kao ko-faktora u polimerizaciji RNK i DNK naročito važna kod stanica koje se rapidno dijele uključujući i stanice epiderme Cink je također neophodan za biosintezu masnih kiselina te sudjeluje i u upalnim i u imunološkim sustavima a uključen je i u metabolizam vitamina A

Kožni znakovi nedostatka cinka prepoznatljivi su po

bull žarišnim područjima eriteme alopecije ljuskavosi i krastavosti uz potkožno gnojenje koje se razvija simetrično naročito oko lica ekstremiteta graničnih sluzno-kožnih područja i točaka pritiska pressure points udova

bull hiperkeratotičkim naslagama na stopalima uz duboke ragade

bull grubom krznu bez sjaja

bull sekundarnoj piodermiji

Apsolutni prehrambeni nedostak cinka danas se smatra rijetkim kod pasa no do relativnog nedostatka može doći kad je prisutnost prehrambenog cinka smanjena zbog interakcije prehrambenih tvari ili u slučajevima kad je crijevna absorpcija cinka oštećena

Crijevna apsorpcija cinka može biti spriječena zbog

bull pretjerane količine prehrambenog kalcija željeza i bakra koji se natječu s cinkom za absorpcijske lokacije u crijevima

bull visoke količine prehrambenog fitata kojeg nalazimo u proizvodima od žitaricama a koji uništavaju cink

bull urođenih mana pri absorpciji cinka

bull produženog enteritisa ili drugih sindroma loše apsorpcije

Većina psećih dermatoza reaktivnih na cink povezane su s hranjenjem pasa suhom gotovom hranom loše kvalitete koja je bazirana na žitaricama ili soji a čiji učinci mogu biti pogoršani kod nekih životinjama predisponiranih na druge čimbnike

Iako se međusobno značajno preklapaju klinički su prepoznata dva dermatološka sindroma reaktivna na cink Sindrom I povezan je s manjkavom crijevnom absorpcijom cinka a do njeg dolazi uglavnom kod alaških malamuta i sibirskih haskija iako može pogoditi i druge pasmine Do pojave lezija često dolazi s početkom odrasle dobi ali i u periodima stresa a mogu biti povezane s višim metaboličkim potrebama tih životinja za cinkom Iako kod nekih životinja pogođenih ovim problemom prehrambene interakcije mogu ograničiti absorpciju cinka u mnogim slučajevima do njega dolazi čak i kad su psi hranjeni prehrambeno kompletnom i uravnoteženom gotovom hranom Oralno dodavanje cinka zajedno s korigiranjem prehrane u slučajevima gdje je to primjereno brzo rezultira nestajanjem vanjskih znakova u većini slučajeva no nakon toga je tu terapiju potrebno nastaviti tijekom čitavog života psa

Sindrom II se obično pojavljuje kod štenaca koji brzo rastu naročito štenaca divovskih pasmina a vjerojatno je rezultat visokih metaboličkih potreba za cinkom koje pogođene životinje imaju Do tog stanja dolazi kod prehrane s apsolutnim ili relativnim nedostatkom cinka a najčešće je u slučajevima kad je hrana bogata fitatima ili ima preveliki dodatak

kalcija Lezije nestaju u roku od dva do šest tjedana nakon korekcije prehrane no to vrijeme reakcije može biti ubrzano oralnim dodavanjem cinka U tim slučajevima nakon što su klinički znakovi u remisiji možemo prestati s dodavanjem cinka

Vitamin AVitamin A (retinol i njegovi derivati) ima mnogo fizioloških funkcija a uključen je i u reguliranje staničnog rasta i diferencijacije Neophodan je u održavanju integriteta epitelnih tkiva a naročito je važan u procesima keratinizacije I pomanjkanje i višak vitamina A uzrokuju kožne lezije hiperkeratinizacije ljuštenje alopeciju slab rast dlake i povećanu osjetljivost na mikrobne upale Hiperkeratinizacija lojnih žlijezda može uzrokovati začepljenje lojnih kanala i nastajanje čvrstog papularnog osipa

Kućni ljubimci rijetko pate od nedostatka vitamina A a puno je veća učestalost toksičnih stanja uz popratne promjene kostura Iako je rijetka u pasa hipervitaminozu A možemo povremeno uočiti kod životinja koje su hranjenje velikim količinama jetre ili nakon produženih perioda u kojima je prehrani dodavan vitamin A ili riblje ulje

Vitamin EVitamin E je prirodni antioksidant koji je zajedno sa selenom važan za održavanje stabilnosti staničnih membrana Kao čistač slobodnih radikala vitamin E štiti stanice od potencijalno štetnih utjecaja otrovnih radikala kisika koji uglavnom potječu iz metabolizma lipida Prehrambene potrebe za vitaminom E su stoga povezane s prehrambenim unosom PUFA te prehrana bogata masnoćama može dovesti do relativnog nedostatka vitamina E Razine vitamina E također mogu biti smanjene nakon oksidacije masnoća tijekom prerade ili produženog skladištenja hrane

Prirodni nedostatak vitamina E kod pasa je rijedak no umjetno uvjetovan nedostatak u istraživačke svrhe može dovesti do kožnih promjena uključujući nastajanje krasta eriteme sekundarnih upala i gubitka dlake

Vitamini B-kompleksa Vitamini B-kompleksa su uključeni kao zajednički čimbenici (co-factors) u mnogim metaboličkim funkcijama naročito u metabolizmu energije i sintetičkim procesima Budući su topivi u vodi nisu pohranjeni u organizmu no dnevne potrebe životinje mogu u normalnim okolnostima biti zadovoljene kombinacijom prehrambenih izvora i biosintezom crijevnih mikroba Ipak do pomanjkanja može doći nakon produženih doziranja oralnim antibioticima anoreksije ili kada je gubitak vode povećan uslijed poliuričnih stanja ili entritisa Povremeno može se pojaviti nedostatak pojedinih vitamina iz grupe B kao rezultat interakcije s ostalim prehrambenim sastojcima

Općenito kožne lezije povezane s nedostacima vitamina iz grupe B uključuju suhu perutavu seboreju i alopekiju Za normalno funkcioniranje kože naročito su važni biotin riboflavin niacin i piridoksin

Nedostatak biotina rezultira karakterističnom alopecijom oko lica i očiju uz pojavu krasta u težim slučajevima Do ovog stanja može doći nakon hranjenja velikim količinama sirovih bjelanaca koji sadrže avidin bjelančevinu uz koju se biotin veže što sprečava njegovu probavnu absorpciju Nedostatak riboflavina pored seboreje uzrokuje i keliozu no do njega neće doći ukoliko prehrana sadrži mesne ili mliječne proizvode Niacin se sintetizira iz triptofana a njegov je nedostatak moguć samo u prehrani siromašnoj životinjskim bjelančevinama i bogatoj kukuruzom ili drugim žitaricama koje su loš izvor triptofana Rezultat nedostatka niacina kod ljudi je bolest pelagra a kod pasa lsquocrni jezikrsquo gdje dolazi do osipanja sluznice čirevima proljeva i mršavljena te povremeno do dermatitisa uz svrbež na stražnjim nogama i trbušnom dijelu abdomena Nedostatak piridoksina može uzrokovati voskasto neuredno krzno bez sjaja s finim ljuštenjem i mjestimičnom alopekijom no izazvan je samo u eksperimentalim uvjetima

WALTHAM-ova istraživanjaZnakovi povezani s pojedinačnim prehrambenim nedostacima pokazuju da oni dobro reagiraju na prehrambene korekcije Osim toga dodatak određenih hranjivih tvari u suprafiziološkim količinama može biti koristan u kontroliranju određenih dermatoza koje su reakcija na prehranu (Watson 1998) U takvim slučajevima njihovu aktivnost možemo smatrati farmakološkom a ne korektivnom kod jednostavnih nedostataka Primjeri prehrambenih tvari korištenih za terapeutske učinke kod pasa uključuju esencijalne masne kiseline cink vitamin A vitamin E i biotin

Ipak učinci tih tvari na kvalitetu kože ili krzna životinja koje nisu bile bolesne ili patile od nedostatka nisu zabilježeni u slučajevima u kojima su im te iste prehrambene tvari davane u količinama iznad minimalnih potreba Nedavna istraživanja u WALTHAM-u istraživala su mogućnost manipuliranja prehranom za postizanje kvalitetnijeg stanja kože i krzna kod zdravih pasa koji su uzdržavani na potpunoj i uravnoteženoj gotovoj hrani

Iako je korekcije u prehrambenim nedostacima jednostavno mjeriti kroz olakšavanje ili nestanak kliničkih znakova s kojim su povezani promjene u stanju krzna zdravih životinja su male i zahtijevaju uporabu osjetljivijih i pouzdanijih metoda procjene

Osjetilno vrednovanje stanja krznaUobičajena metoda vrednovanja učinkovitosti nekog proizvoda u industriji za njegu ljudske kose je preko ocjena skupine sudaca za osjetilno vrednovanje (Marsh 1999a) To je skupina ljudi koji imaju jasno izraženu sposobnost diferencranja malih razlika u izgledu opipu mirisu ili okusu predmeta koje vrednuju

U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca izabrana je osjetilna skupina pod imenom Skupina za kvantitativno opisnu analizu (QDA) Oni su izabrani kako bi vrednovali stanje krzna životinja te obučeni da ga vrednuju prema sljedećim karakteristikama

Sjaj Odsjaj svjetla sa krznaMekoća Fleksibilnost i podatljivost dlakeNajbolji opip krzna Krzno bez masnog ili suhog osjećaja opipaLjuštenje Uočljivost prhuti na koži ili dlaki

Za svaku su životinju svi parametri ocijenjeni i na početku i na kraju test-perioda Promjene u ocjenama krzna kroz taj vremenski period tada su podvrgnute statističkoj analizi

Transepidermalni gubitak vode Mjerenje količine vode izgubljne putem hlapljenja kroz kožu ili transepidermalni gubitak vode (TEWL) se koristi za procjenu učinkovitosti kože kao barijere Povećanje TEWL-a označava deterioraciju integriteta kožne barijere te je često povezano sa smanjenjem hidratacije kože i povećanjem ljuskavosti

Voda

Prehrambeni utjecaji na zdravlje kože i krzna Koristeći ovu metodologiju WALTHAM-ovi su znanstvenici ustanovili da prehrambeni dodaci mogu poboljšati stanje krzna zdravih pasa koji nemaju povijest ili znakove prehrambenih nedostataka (Marsh 1999b) Dodavanje određenih prehrambenih tvari potpunoj i uravnoteženoj gotovoj psećoj hrani visoke kvalitete u razinama višim od onih koje su potrebne za sprečavanje nedostatka može imati značajan i bitan učinak nakon samo devet tjedana hranjenja modificiranom prehranom Dodavanje biotina i B-vitamina naročito je povezano sa značajnim poboljšanjima u mekoći i ljuštenju krzna Velika i značajna poboljšanja i u sjaju i u ljuštenju krzna su također postignuta hranjenjem kombinacije cinka i linoleičke kiseline

Druga su istraživanja također dokazala znatno i bitno smanjenje TEWL-a nakon dodavanja cinka hrani bilo samog ili u kombinaciji s linoleičkom kiselinom te nakon dodavanja biotina i B-vitamina

Cink i linoleička kiselina (LA) Promjene u sjaju krzna kroz 9 tjedana hranjenja

Kon Grupa LA Cink Cink + LA

Cink i linoleička kiselina Promjene u razvoju prhuti

Kon Grupa LA Cink Cink + LA

Cink i linoleička kiselina (LA) Promjene TEWL-a kroz 9 tjedana hranjenja

Kon grupa LA Cink Cink + LA

Biotin i B-vitamini Promjene prhuti kroz 9 tjedana hranjenja

Kontrolna grupa Biotin + B-Vitamini

Biotin i B-vitamini Promjene u mekoći dlake nakon 9 tjedana hranjenja

Kontrolna grupa Biotin + B-vitamini

potrebe za vitaminom E te također može povećati i potrebe za drugim vitaminima i mineralima uključenim u iskorištavanje masnih kiselina U većini je slučajeva bolje psa hraniti gotovom hranom bolje kvalitete ili ponuditi mu uravnotežen veterinarski dodatak koji sadrži esencijalne masne kiseline vitamin E i cink

CinkCink ima kritičnu ulogu u reguliranju mnogih aspekata staničnog metabolizma od kojih su mnogi uključeni u održavanje zdravog krzna i kože Cink je jedan od integralnih sastojaka velikog niza metalo-enzima te je njegova prisutnost kao ko-faktora u polimerizaciji RNK i DNK naročito važna kod stanica koje se rapidno dijele uključujući i stanice epiderme Cink je također neophodan za biosintezu masnih kiselina te sudjeluje i u upalnim i u imunološkim sustavima a uključen je i u metabolizam vitamina A

Kožni znakovi nedostatka cinka prepoznatljivi su po

bull žarišnim područjima eriteme alopecije ljuskavosi i krastavosti uz potkožno gnojenje koje se razvija simetrično naročito oko lica ekstremiteta graničnih sluzno-kožnih područja i točaka pritiska pressure points udova

bull hiperkeratotičkim naslagama na stopalima uz duboke ragade

bull grubom krznu bez sjaja

bull sekundarnoj piodermiji

Apsolutni prehrambeni nedostak cinka danas se smatra rijetkim kod pasa no do relativnog nedostatka može doći kad je prisutnost prehrambenog cinka smanjena zbog interakcije prehrambenih tvari ili u slučajevima kad je crijevna absorpcija cinka oštećena

Crijevna apsorpcija cinka može biti spriječena zbog

bull pretjerane količine prehrambenog kalcija željeza i bakra koji se natječu s cinkom za absorpcijske lokacije u crijevima

bull visoke količine prehrambenog fitata kojeg nalazimo u proizvodima od žitaricama a koji uništavaju cink

bull urođenih mana pri absorpciji cinka

bull produženog enteritisa ili drugih sindroma loše apsorpcije

Većina psećih dermatoza reaktivnih na cink povezane su s hranjenjem pasa suhom gotovom hranom loše kvalitete koja je bazirana na žitaricama ili soji a čiji učinci mogu biti pogoršani kod nekih životinjama predisponiranih na druge čimbnike

Iako se međusobno značajno preklapaju klinički su prepoznata dva dermatološka sindroma reaktivna na cink Sindrom I povezan je s manjkavom crijevnom absorpcijom cinka a do njeg dolazi uglavnom kod alaških malamuta i sibirskih haskija iako može pogoditi i druge pasmine Do pojave lezija često dolazi s početkom odrasle dobi ali i u periodima stresa a mogu biti povezane s višim metaboličkim potrebama tih životinja za cinkom Iako kod nekih životinja pogođenih ovim problemom prehrambene interakcije mogu ograničiti absorpciju cinka u mnogim slučajevima do njega dolazi čak i kad su psi hranjeni prehrambeno kompletnom i uravnoteženom gotovom hranom Oralno dodavanje cinka zajedno s korigiranjem prehrane u slučajevima gdje je to primjereno brzo rezultira nestajanjem vanjskih znakova u većini slučajeva no nakon toga je tu terapiju potrebno nastaviti tijekom čitavog života psa

Sindrom II se obično pojavljuje kod štenaca koji brzo rastu naročito štenaca divovskih pasmina a vjerojatno je rezultat visokih metaboličkih potreba za cinkom koje pogođene životinje imaju Do tog stanja dolazi kod prehrane s apsolutnim ili relativnim nedostatkom cinka a najčešće je u slučajevima kad je hrana bogata fitatima ili ima preveliki dodatak

kalcija Lezije nestaju u roku od dva do šest tjedana nakon korekcije prehrane no to vrijeme reakcije može biti ubrzano oralnim dodavanjem cinka U tim slučajevima nakon što su klinički znakovi u remisiji možemo prestati s dodavanjem cinka

Vitamin AVitamin A (retinol i njegovi derivati) ima mnogo fizioloških funkcija a uključen je i u reguliranje staničnog rasta i diferencijacije Neophodan je u održavanju integriteta epitelnih tkiva a naročito je važan u procesima keratinizacije I pomanjkanje i višak vitamina A uzrokuju kožne lezije hiperkeratinizacije ljuštenje alopeciju slab rast dlake i povećanu osjetljivost na mikrobne upale Hiperkeratinizacija lojnih žlijezda može uzrokovati začepljenje lojnih kanala i nastajanje čvrstog papularnog osipa

Kućni ljubimci rijetko pate od nedostatka vitamina A a puno je veća učestalost toksičnih stanja uz popratne promjene kostura Iako je rijetka u pasa hipervitaminozu A možemo povremeno uočiti kod životinja koje su hranjenje velikim količinama jetre ili nakon produženih perioda u kojima je prehrani dodavan vitamin A ili riblje ulje

Vitamin EVitamin E je prirodni antioksidant koji je zajedno sa selenom važan za održavanje stabilnosti staničnih membrana Kao čistač slobodnih radikala vitamin E štiti stanice od potencijalno štetnih utjecaja otrovnih radikala kisika koji uglavnom potječu iz metabolizma lipida Prehrambene potrebe za vitaminom E su stoga povezane s prehrambenim unosom PUFA te prehrana bogata masnoćama može dovesti do relativnog nedostatka vitamina E Razine vitamina E također mogu biti smanjene nakon oksidacije masnoća tijekom prerade ili produženog skladištenja hrane

Prirodni nedostatak vitamina E kod pasa je rijedak no umjetno uvjetovan nedostatak u istraživačke svrhe može dovesti do kožnih promjena uključujući nastajanje krasta eriteme sekundarnih upala i gubitka dlake

Vitamini B-kompleksa Vitamini B-kompleksa su uključeni kao zajednički čimbenici (co-factors) u mnogim metaboličkim funkcijama naročito u metabolizmu energije i sintetičkim procesima Budući su topivi u vodi nisu pohranjeni u organizmu no dnevne potrebe životinje mogu u normalnim okolnostima biti zadovoljene kombinacijom prehrambenih izvora i biosintezom crijevnih mikroba Ipak do pomanjkanja može doći nakon produženih doziranja oralnim antibioticima anoreksije ili kada je gubitak vode povećan uslijed poliuričnih stanja ili entritisa Povremeno može se pojaviti nedostatak pojedinih vitamina iz grupe B kao rezultat interakcije s ostalim prehrambenim sastojcima

Općenito kožne lezije povezane s nedostacima vitamina iz grupe B uključuju suhu perutavu seboreju i alopekiju Za normalno funkcioniranje kože naročito su važni biotin riboflavin niacin i piridoksin

Nedostatak biotina rezultira karakterističnom alopecijom oko lica i očiju uz pojavu krasta u težim slučajevima Do ovog stanja može doći nakon hranjenja velikim količinama sirovih bjelanaca koji sadrže avidin bjelančevinu uz koju se biotin veže što sprečava njegovu probavnu absorpciju Nedostatak riboflavina pored seboreje uzrokuje i keliozu no do njega neće doći ukoliko prehrana sadrži mesne ili mliječne proizvode Niacin se sintetizira iz triptofana a njegov je nedostatak moguć samo u prehrani siromašnoj životinjskim bjelančevinama i bogatoj kukuruzom ili drugim žitaricama koje su loš izvor triptofana Rezultat nedostatka niacina kod ljudi je bolest pelagra a kod pasa lsquocrni jezikrsquo gdje dolazi do osipanja sluznice čirevima proljeva i mršavljena te povremeno do dermatitisa uz svrbež na stražnjim nogama i trbušnom dijelu abdomena Nedostatak piridoksina može uzrokovati voskasto neuredno krzno bez sjaja s finim ljuštenjem i mjestimičnom alopekijom no izazvan je samo u eksperimentalim uvjetima

WALTHAM-ova istraživanjaZnakovi povezani s pojedinačnim prehrambenim nedostacima pokazuju da oni dobro reagiraju na prehrambene korekcije Osim toga dodatak određenih hranjivih tvari u suprafiziološkim količinama može biti koristan u kontroliranju određenih dermatoza koje su reakcija na prehranu (Watson 1998) U takvim slučajevima njihovu aktivnost možemo smatrati farmakološkom a ne korektivnom kod jednostavnih nedostataka Primjeri prehrambenih tvari korištenih za terapeutske učinke kod pasa uključuju esencijalne masne kiseline cink vitamin A vitamin E i biotin

Ipak učinci tih tvari na kvalitetu kože ili krzna životinja koje nisu bile bolesne ili patile od nedostatka nisu zabilježeni u slučajevima u kojima su im te iste prehrambene tvari davane u količinama iznad minimalnih potreba Nedavna istraživanja u WALTHAM-u istraživala su mogućnost manipuliranja prehranom za postizanje kvalitetnijeg stanja kože i krzna kod zdravih pasa koji su uzdržavani na potpunoj i uravnoteženoj gotovoj hrani

Iako je korekcije u prehrambenim nedostacima jednostavno mjeriti kroz olakšavanje ili nestanak kliničkih znakova s kojim su povezani promjene u stanju krzna zdravih životinja su male i zahtijevaju uporabu osjetljivijih i pouzdanijih metoda procjene

Osjetilno vrednovanje stanja krznaUobičajena metoda vrednovanja učinkovitosti nekog proizvoda u industriji za njegu ljudske kose je preko ocjena skupine sudaca za osjetilno vrednovanje (Marsh 1999a) To je skupina ljudi koji imaju jasno izraženu sposobnost diferencranja malih razlika u izgledu opipu mirisu ili okusu predmeta koje vrednuju

U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca izabrana je osjetilna skupina pod imenom Skupina za kvantitativno opisnu analizu (QDA) Oni su izabrani kako bi vrednovali stanje krzna životinja te obučeni da ga vrednuju prema sljedećim karakteristikama

Sjaj Odsjaj svjetla sa krznaMekoća Fleksibilnost i podatljivost dlakeNajbolji opip krzna Krzno bez masnog ili suhog osjećaja opipaLjuštenje Uočljivost prhuti na koži ili dlaki

Za svaku su životinju svi parametri ocijenjeni i na početku i na kraju test-perioda Promjene u ocjenama krzna kroz taj vremenski period tada su podvrgnute statističkoj analizi

Transepidermalni gubitak vode Mjerenje količine vode izgubljne putem hlapljenja kroz kožu ili transepidermalni gubitak vode (TEWL) se koristi za procjenu učinkovitosti kože kao barijere Povećanje TEWL-a označava deterioraciju integriteta kožne barijere te je često povezano sa smanjenjem hidratacije kože i povećanjem ljuskavosti

Voda

Prehrambeni utjecaji na zdravlje kože i krzna Koristeći ovu metodologiju WALTHAM-ovi su znanstvenici ustanovili da prehrambeni dodaci mogu poboljšati stanje krzna zdravih pasa koji nemaju povijest ili znakove prehrambenih nedostataka (Marsh 1999b) Dodavanje određenih prehrambenih tvari potpunoj i uravnoteženoj gotovoj psećoj hrani visoke kvalitete u razinama višim od onih koje su potrebne za sprečavanje nedostatka može imati značajan i bitan učinak nakon samo devet tjedana hranjenja modificiranom prehranom Dodavanje biotina i B-vitamina naročito je povezano sa značajnim poboljšanjima u mekoći i ljuštenju krzna Velika i značajna poboljšanja i u sjaju i u ljuštenju krzna su također postignuta hranjenjem kombinacije cinka i linoleičke kiseline

Druga su istraživanja također dokazala znatno i bitno smanjenje TEWL-a nakon dodavanja cinka hrani bilo samog ili u kombinaciji s linoleičkom kiselinom te nakon dodavanja biotina i B-vitamina

Cink i linoleička kiselina (LA) Promjene u sjaju krzna kroz 9 tjedana hranjenja

Kon Grupa LA Cink Cink + LA

Cink i linoleička kiselina Promjene u razvoju prhuti

Kon Grupa LA Cink Cink + LA

Cink i linoleička kiselina (LA) Promjene TEWL-a kroz 9 tjedana hranjenja

Kon grupa LA Cink Cink + LA

Biotin i B-vitamini Promjene prhuti kroz 9 tjedana hranjenja

Kontrolna grupa Biotin + B-Vitamini

Biotin i B-vitamini Promjene u mekoći dlake nakon 9 tjedana hranjenja

Kontrolna grupa Biotin + B-vitamini

kalcija Lezije nestaju u roku od dva do šest tjedana nakon korekcije prehrane no to vrijeme reakcije može biti ubrzano oralnim dodavanjem cinka U tim slučajevima nakon što su klinički znakovi u remisiji možemo prestati s dodavanjem cinka

Vitamin AVitamin A (retinol i njegovi derivati) ima mnogo fizioloških funkcija a uključen je i u reguliranje staničnog rasta i diferencijacije Neophodan je u održavanju integriteta epitelnih tkiva a naročito je važan u procesima keratinizacije I pomanjkanje i višak vitamina A uzrokuju kožne lezije hiperkeratinizacije ljuštenje alopeciju slab rast dlake i povećanu osjetljivost na mikrobne upale Hiperkeratinizacija lojnih žlijezda može uzrokovati začepljenje lojnih kanala i nastajanje čvrstog papularnog osipa

Kućni ljubimci rijetko pate od nedostatka vitamina A a puno je veća učestalost toksičnih stanja uz popratne promjene kostura Iako je rijetka u pasa hipervitaminozu A možemo povremeno uočiti kod životinja koje su hranjenje velikim količinama jetre ili nakon produženih perioda u kojima je prehrani dodavan vitamin A ili riblje ulje

Vitamin EVitamin E je prirodni antioksidant koji je zajedno sa selenom važan za održavanje stabilnosti staničnih membrana Kao čistač slobodnih radikala vitamin E štiti stanice od potencijalno štetnih utjecaja otrovnih radikala kisika koji uglavnom potječu iz metabolizma lipida Prehrambene potrebe za vitaminom E su stoga povezane s prehrambenim unosom PUFA te prehrana bogata masnoćama može dovesti do relativnog nedostatka vitamina E Razine vitamina E također mogu biti smanjene nakon oksidacije masnoća tijekom prerade ili produženog skladištenja hrane

Prirodni nedostatak vitamina E kod pasa je rijedak no umjetno uvjetovan nedostatak u istraživačke svrhe može dovesti do kožnih promjena uključujući nastajanje krasta eriteme sekundarnih upala i gubitka dlake

Vitamini B-kompleksa Vitamini B-kompleksa su uključeni kao zajednički čimbenici (co-factors) u mnogim metaboličkim funkcijama naročito u metabolizmu energije i sintetičkim procesima Budući su topivi u vodi nisu pohranjeni u organizmu no dnevne potrebe životinje mogu u normalnim okolnostima biti zadovoljene kombinacijom prehrambenih izvora i biosintezom crijevnih mikroba Ipak do pomanjkanja može doći nakon produženih doziranja oralnim antibioticima anoreksije ili kada je gubitak vode povećan uslijed poliuričnih stanja ili entritisa Povremeno može se pojaviti nedostatak pojedinih vitamina iz grupe B kao rezultat interakcije s ostalim prehrambenim sastojcima

Općenito kožne lezije povezane s nedostacima vitamina iz grupe B uključuju suhu perutavu seboreju i alopekiju Za normalno funkcioniranje kože naročito su važni biotin riboflavin niacin i piridoksin

Nedostatak biotina rezultira karakterističnom alopecijom oko lica i očiju uz pojavu krasta u težim slučajevima Do ovog stanja može doći nakon hranjenja velikim količinama sirovih bjelanaca koji sadrže avidin bjelančevinu uz koju se biotin veže što sprečava njegovu probavnu absorpciju Nedostatak riboflavina pored seboreje uzrokuje i keliozu no do njega neće doći ukoliko prehrana sadrži mesne ili mliječne proizvode Niacin se sintetizira iz triptofana a njegov je nedostatak moguć samo u prehrani siromašnoj životinjskim bjelančevinama i bogatoj kukuruzom ili drugim žitaricama koje su loš izvor triptofana Rezultat nedostatka niacina kod ljudi je bolest pelagra a kod pasa lsquocrni jezikrsquo gdje dolazi do osipanja sluznice čirevima proljeva i mršavljena te povremeno do dermatitisa uz svrbež na stražnjim nogama i trbušnom dijelu abdomena Nedostatak piridoksina može uzrokovati voskasto neuredno krzno bez sjaja s finim ljuštenjem i mjestimičnom alopekijom no izazvan je samo u eksperimentalim uvjetima

WALTHAM-ova istraživanjaZnakovi povezani s pojedinačnim prehrambenim nedostacima pokazuju da oni dobro reagiraju na prehrambene korekcije Osim toga dodatak određenih hranjivih tvari u suprafiziološkim količinama može biti koristan u kontroliranju određenih dermatoza koje su reakcija na prehranu (Watson 1998) U takvim slučajevima njihovu aktivnost možemo smatrati farmakološkom a ne korektivnom kod jednostavnih nedostataka Primjeri prehrambenih tvari korištenih za terapeutske učinke kod pasa uključuju esencijalne masne kiseline cink vitamin A vitamin E i biotin

Ipak učinci tih tvari na kvalitetu kože ili krzna životinja koje nisu bile bolesne ili patile od nedostatka nisu zabilježeni u slučajevima u kojima su im te iste prehrambene tvari davane u količinama iznad minimalnih potreba Nedavna istraživanja u WALTHAM-u istraživala su mogućnost manipuliranja prehranom za postizanje kvalitetnijeg stanja kože i krzna kod zdravih pasa koji su uzdržavani na potpunoj i uravnoteženoj gotovoj hrani

Iako je korekcije u prehrambenim nedostacima jednostavno mjeriti kroz olakšavanje ili nestanak kliničkih znakova s kojim su povezani promjene u stanju krzna zdravih životinja su male i zahtijevaju uporabu osjetljivijih i pouzdanijih metoda procjene

Osjetilno vrednovanje stanja krznaUobičajena metoda vrednovanja učinkovitosti nekog proizvoda u industriji za njegu ljudske kose je preko ocjena skupine sudaca za osjetilno vrednovanje (Marsh 1999a) To je skupina ljudi koji imaju jasno izraženu sposobnost diferencranja malih razlika u izgledu opipu mirisu ili okusu predmeta koje vrednuju

U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca izabrana je osjetilna skupina pod imenom Skupina za kvantitativno opisnu analizu (QDA) Oni su izabrani kako bi vrednovali stanje krzna životinja te obučeni da ga vrednuju prema sljedećim karakteristikama

Sjaj Odsjaj svjetla sa krznaMekoća Fleksibilnost i podatljivost dlakeNajbolji opip krzna Krzno bez masnog ili suhog osjećaja opipaLjuštenje Uočljivost prhuti na koži ili dlaki

Za svaku su životinju svi parametri ocijenjeni i na početku i na kraju test-perioda Promjene u ocjenama krzna kroz taj vremenski period tada su podvrgnute statističkoj analizi

Transepidermalni gubitak vode Mjerenje količine vode izgubljne putem hlapljenja kroz kožu ili transepidermalni gubitak vode (TEWL) se koristi za procjenu učinkovitosti kože kao barijere Povećanje TEWL-a označava deterioraciju integriteta kožne barijere te je često povezano sa smanjenjem hidratacije kože i povećanjem ljuskavosti

Voda

Prehrambeni utjecaji na zdravlje kože i krzna Koristeći ovu metodologiju WALTHAM-ovi su znanstvenici ustanovili da prehrambeni dodaci mogu poboljšati stanje krzna zdravih pasa koji nemaju povijest ili znakove prehrambenih nedostataka (Marsh 1999b) Dodavanje određenih prehrambenih tvari potpunoj i uravnoteženoj gotovoj psećoj hrani visoke kvalitete u razinama višim od onih koje su potrebne za sprečavanje nedostatka može imati značajan i bitan učinak nakon samo devet tjedana hranjenja modificiranom prehranom Dodavanje biotina i B-vitamina naročito je povezano sa značajnim poboljšanjima u mekoći i ljuštenju krzna Velika i značajna poboljšanja i u sjaju i u ljuštenju krzna su također postignuta hranjenjem kombinacije cinka i linoleičke kiseline

Druga su istraživanja također dokazala znatno i bitno smanjenje TEWL-a nakon dodavanja cinka hrani bilo samog ili u kombinaciji s linoleičkom kiselinom te nakon dodavanja biotina i B-vitamina

Cink i linoleička kiselina (LA) Promjene u sjaju krzna kroz 9 tjedana hranjenja

Kon Grupa LA Cink Cink + LA

Cink i linoleička kiselina Promjene u razvoju prhuti

Kon Grupa LA Cink Cink + LA

Cink i linoleička kiselina (LA) Promjene TEWL-a kroz 9 tjedana hranjenja

Kon grupa LA Cink Cink + LA

Biotin i B-vitamini Promjene prhuti kroz 9 tjedana hranjenja

Kontrolna grupa Biotin + B-Vitamini

Biotin i B-vitamini Promjene u mekoći dlake nakon 9 tjedana hranjenja

Kontrolna grupa Biotin + B-vitamini

WALTHAM-ova istraživanjaZnakovi povezani s pojedinačnim prehrambenim nedostacima pokazuju da oni dobro reagiraju na prehrambene korekcije Osim toga dodatak određenih hranjivih tvari u suprafiziološkim količinama može biti koristan u kontroliranju određenih dermatoza koje su reakcija na prehranu (Watson 1998) U takvim slučajevima njihovu aktivnost možemo smatrati farmakološkom a ne korektivnom kod jednostavnih nedostataka Primjeri prehrambenih tvari korištenih za terapeutske učinke kod pasa uključuju esencijalne masne kiseline cink vitamin A vitamin E i biotin

Ipak učinci tih tvari na kvalitetu kože ili krzna životinja koje nisu bile bolesne ili patile od nedostatka nisu zabilježeni u slučajevima u kojima su im te iste prehrambene tvari davane u količinama iznad minimalnih potreba Nedavna istraživanja u WALTHAM-u istraživala su mogućnost manipuliranja prehranom za postizanje kvalitetnijeg stanja kože i krzna kod zdravih pasa koji su uzdržavani na potpunoj i uravnoteženoj gotovoj hrani

Iako je korekcije u prehrambenim nedostacima jednostavno mjeriti kroz olakšavanje ili nestanak kliničkih znakova s kojim su povezani promjene u stanju krzna zdravih životinja su male i zahtijevaju uporabu osjetljivijih i pouzdanijih metoda procjene

Osjetilno vrednovanje stanja krznaUobičajena metoda vrednovanja učinkovitosti nekog proizvoda u industriji za njegu ljudske kose je preko ocjena skupine sudaca za osjetilno vrednovanje (Marsh 1999a) To je skupina ljudi koji imaju jasno izraženu sposobnost diferencranja malih razlika u izgledu opipu mirisu ili okusu predmeta koje vrednuju

U WALTHAM-ovom Centru za prehranu kućnih ljubimaca izabrana je osjetilna skupina pod imenom Skupina za kvantitativno opisnu analizu (QDA) Oni su izabrani kako bi vrednovali stanje krzna životinja te obučeni da ga vrednuju prema sljedećim karakteristikama

Sjaj Odsjaj svjetla sa krznaMekoća Fleksibilnost i podatljivost dlakeNajbolji opip krzna Krzno bez masnog ili suhog osjećaja opipaLjuštenje Uočljivost prhuti na koži ili dlaki

Za svaku su životinju svi parametri ocijenjeni i na početku i na kraju test-perioda Promjene u ocjenama krzna kroz taj vremenski period tada su podvrgnute statističkoj analizi

Transepidermalni gubitak vode Mjerenje količine vode izgubljne putem hlapljenja kroz kožu ili transepidermalni gubitak vode (TEWL) se koristi za procjenu učinkovitosti kože kao barijere Povećanje TEWL-a označava deterioraciju integriteta kožne barijere te je često povezano sa smanjenjem hidratacije kože i povećanjem ljuskavosti

Voda

Prehrambeni utjecaji na zdravlje kože i krzna Koristeći ovu metodologiju WALTHAM-ovi su znanstvenici ustanovili da prehrambeni dodaci mogu poboljšati stanje krzna zdravih pasa koji nemaju povijest ili znakove prehrambenih nedostataka (Marsh 1999b) Dodavanje određenih prehrambenih tvari potpunoj i uravnoteženoj gotovoj psećoj hrani visoke kvalitete u razinama višim od onih koje su potrebne za sprečavanje nedostatka može imati značajan i bitan učinak nakon samo devet tjedana hranjenja modificiranom prehranom Dodavanje biotina i B-vitamina naročito je povezano sa značajnim poboljšanjima u mekoći i ljuštenju krzna Velika i značajna poboljšanja i u sjaju i u ljuštenju krzna su također postignuta hranjenjem kombinacije cinka i linoleičke kiseline

Druga su istraživanja također dokazala znatno i bitno smanjenje TEWL-a nakon dodavanja cinka hrani bilo samog ili u kombinaciji s linoleičkom kiselinom te nakon dodavanja biotina i B-vitamina

Cink i linoleička kiselina (LA) Promjene u sjaju krzna kroz 9 tjedana hranjenja

Kon Grupa LA Cink Cink + LA

Cink i linoleička kiselina Promjene u razvoju prhuti

Kon Grupa LA Cink Cink + LA

Cink i linoleička kiselina (LA) Promjene TEWL-a kroz 9 tjedana hranjenja

Kon grupa LA Cink Cink + LA

Biotin i B-vitamini Promjene prhuti kroz 9 tjedana hranjenja

Kontrolna grupa Biotin + B-Vitamini

Biotin i B-vitamini Promjene u mekoći dlake nakon 9 tjedana hranjenja

Kontrolna grupa Biotin + B-vitamini

Voda

Prehrambeni utjecaji na zdravlje kože i krzna Koristeći ovu metodologiju WALTHAM-ovi su znanstvenici ustanovili da prehrambeni dodaci mogu poboljšati stanje krzna zdravih pasa koji nemaju povijest ili znakove prehrambenih nedostataka (Marsh 1999b) Dodavanje određenih prehrambenih tvari potpunoj i uravnoteženoj gotovoj psećoj hrani visoke kvalitete u razinama višim od onih koje su potrebne za sprečavanje nedostatka može imati značajan i bitan učinak nakon samo devet tjedana hranjenja modificiranom prehranom Dodavanje biotina i B-vitamina naročito je povezano sa značajnim poboljšanjima u mekoći i ljuštenju krzna Velika i značajna poboljšanja i u sjaju i u ljuštenju krzna su također postignuta hranjenjem kombinacije cinka i linoleičke kiseline

Druga su istraživanja također dokazala znatno i bitno smanjenje TEWL-a nakon dodavanja cinka hrani bilo samog ili u kombinaciji s linoleičkom kiselinom te nakon dodavanja biotina i B-vitamina

Cink i linoleička kiselina (LA) Promjene u sjaju krzna kroz 9 tjedana hranjenja

Kon Grupa LA Cink Cink + LA

Cink i linoleička kiselina Promjene u razvoju prhuti

Kon Grupa LA Cink Cink + LA

Cink i linoleička kiselina (LA) Promjene TEWL-a kroz 9 tjedana hranjenja

Kon grupa LA Cink Cink + LA

Biotin i B-vitamini Promjene prhuti kroz 9 tjedana hranjenja

Kontrolna grupa Biotin + B-Vitamini

Biotin i B-vitamini Promjene u mekoći dlake nakon 9 tjedana hranjenja

Kontrolna grupa Biotin + B-vitamini

Cink i linoleička kiselina (LA) Promjene u sjaju krzna kroz 9 tjedana hranjenja

Kon Grupa LA Cink Cink + LA

Cink i linoleička kiselina Promjene u razvoju prhuti

Kon Grupa LA Cink Cink + LA

Cink i linoleička kiselina (LA) Promjene TEWL-a kroz 9 tjedana hranjenja

Kon grupa LA Cink Cink + LA

Biotin i B-vitamini Promjene prhuti kroz 9 tjedana hranjenja

Kontrolna grupa Biotin + B-Vitamini

Biotin i B-vitamini Promjene u mekoći dlake nakon 9 tjedana hranjenja

Kontrolna grupa Biotin + B-vitamini

Biotin i B-vitamini Promjene prhuti kroz 9 tjedana hranjenja

Kontrolna grupa Biotin + B-Vitamini

Biotin i B-vitamini Promjene u mekoći dlake nakon 9 tjedana hranjenja

Kontrolna grupa Biotin + B-vitamini