21
Vrste rizika kod investiranja u hartije od vrednosti__________________ _____________ Vrste rizika kod investiranja u hartije od vrednosti Rezime: Invetiranje u hartije od vrednosti predstavlja specifičan oblik investicija gde se sredstva ne ulažu direktno u neku realnu imovinu već u finansijsku aktivu radi ostvarivanja kapitalne dobiti (razlika između prodajne i kupovne cene hartije od vrednosti) i godišnjeg prinosa (dividenda ili kamata). Na razvijenim finansijskim tržištima postoji čitav spektar finansijskih instrumenata, sa širokim varijetetom prinosa i rizika koji nose, u koje investitori mogu uložiti sredstva uzimajući u obzir sopstvene preferencije. Štaviše, investitori mogu ulagati istovremeno u veći broj hartija od vrednosti diversifikujući tako ulaganje, a samim tim i rizik koji svaka pojedinačna hartija od vrednosti nosi. Ključne reči: investicioni fondovi, tržišno rizici, operativni rizici, kreditini rizici Uvod Investicioni fondovi su institucije kolektivnog investiranja u okviru kojih se prikupljaju novčana sredstva. Prikupljena novčana sredstva fonda se ulažu u različite vrste imovine, u skladu sa investicionim ciljevima navedenim u prospektu, radi ostvarivanja dobiti i smanjenja rizika ulaganja. Imovina investicionog fonda je u vlasništvu članova investicionog fonda, i to srazmerno njihovom učešću u fondu i odvojena je od društva za upravljanje tim fondom. Neto vrednost fonda predstavlja vrednost hartija od vrednosti i druge imovine iz portfolia fonda, umanjena za iznos obaveza koje fond ima prema društvu za upravljanje (naknada za upravljanje fondom). Kako se vrednost hartija od vrednosti __________________________________________________________ ____________ 2

Vrste Rizika Kod Investiranja u Hartije Od Vrednosti

Embed Size (px)

Citation preview

1

Vrste rizika kod investiranja u hartije od vrednosti_______________________________

Vrste rizika kod investiranja u hartije od vrednostiRezime: Invetiranje u hartije od vrednosti predstavlja specifian oblik investicija gde se sredstva ne ulau direktno u neku realnu imovinu ve u finansijsku aktivu radi ostvarivanja kapitalne dobiti (razlika izmeu prodajne i kupovne cene hartije od vrednosti) i godinjeg prinosa (dividenda ili kamata). Na razvijenim finansijskim tritima postoji itav spektar finansijskih instrumenata, sa irokim varijetetom prinosa i rizika koji nose, u koje investitori mogu uloiti sredstva uzimajui u obzir sopstvene preferencije. tavie, investitori mogu ulagati istovremeno u vei broj hartija od vrednosti diversifikujui tako ulaganje, a samim tim i rizik koji svaka pojedinana hartija od vrednosti nosi.Kljune rei: investicioni fondovi, trino rizici, operativni rizici, kreditini riziciUvodInvesticioni fondovi su institucije kolektivnog investiranja u okviru kojih se prikupljaju novana sredstva. Prikupljena novana sredstva fonda se ulau u razliite vrste imovine, u skladu sa investicionim ciljevima navedenim u prospektu, radi ostvarivanja dobiti i smanjenja rizika ulaganja.Imovina investicionog fonda je u vlasnitvu lanova investicionog fonda, i to srazmerno njihovom ueu u fondu i odvojena je od drutva za upravljanje tim fondom. Neto vrednost fonda predstavlja vrednost hartija od vrednosti i druge imovine iz portfolia fonda, umanjena za iznos obaveza koje fond ima prema drutvu za upravljanje (naknada za upravljanje fondom). Kako se vrednost hartija od vrednosti svakodnevno menja, tako se i neto vrednost fonda svakodnevno menja i izraunava se svakog radnog dana.

Rizik investiranja u fondove je vei u odnosu na konvencionalne metode tednje, ali i nii od ulaganja u hartije od vrednosti direktno preko brokerskog drutvaUlaganje u Fond predstavlja preuzimanje odreenih rizika. Uopteno, rizik ulaganja je verovatnoa da prinos od ulaganja bude negativan ili nezadovoljavajui. Uopteno, rizici se dele na sistemske i nesistemske. Sistemski rizik je rizik na koji upravlja nema ili ima vrlo mali uticaj, jer se rizik diversifikacijom ne moe izbei. Nesistemski rizik je onaj koji se moe ograniiti diversifikacijom ulaganja.Nesistemski rizici su: trini rizik rizik promene cena finansijskih instrumenata, operativni rizik - verovatnoa nastanka negativnih efekata na poslovni i finansijski poloaj fonda, kreditni rizik- verovatnoa da izdavalac hartija od vrednosti nije u mogunosti da izmiri svoje obaveze pri dospeu, to bi negativno uticalo na likvidnost i vrednost imovine fonda. Uopteno o rizicima kod investiranja u hartije od vrednosti (HoV)Odmah u poetku potrebno je istaknuti da bez izlaganja portfelja rizinom poslovanju nije mogue ostvariti prinose. Svaka promena cene HoV-a, bez obzira na to je li pozitivna ili negativna, prikazuje se kao rizik. Iako obveznice imaju mnogo manji rizik od npr. deonica, a u mnogim finansijskim institucijama i dalje se nazivaju HoV s fiksnim prinosom (fixed-income), moderno investiciono poslovanje smatra ih rizinim HoV.Stoga se esto postavlja pitanje sigurnosti ulaganja u rizinu imovinu. Naelno postoje dva naina zatite, a to su postavljanje restrikcijskih ogranienja na ulaganja kako bi se minimizirala mogunost ulaganja u prerizine HoV, te liberalniji pristup kojim se doputa vee izlaganje rizinijim HoV. Kod odluke o tome gde izvriti plasman sredstava treba voditi rauna o oekivanom prinosu i riziku.Kvalitet HoV meri se performansama i bonitetom njihovih izdavaoca na finansijskom tritu.Drava izdaje visokokvalitetne nerizine akcije. Investicije sa veim rizikom podrazumevaju i vee prinose i obrnuto, manji rizik=manji prinos.Investitori veoma retko ulau samo u jednu investiciju. Potreba da se rizik rasporedi izmeu razliitih oblika imovine ili invsticija dovodi do diverzifikacije rizika na nain da se formira portfelj ili skup investicija. Portfelj je kombinacija dve ili vie HoV. Oekivana vrednost na portfelj je ponderisani prosek oekivanih prinosa na vrednosne papire koji ine portfelj. Ponderi su jednaki udelu ukupnih sredstava uloenih u svaki vrednosni papir. Suma pondera mora biti lOO. Investiranje u HoV obuhvata sledee rizike: rizik neizvrenja obaveze plaanja (mogunost bankrota eminenta) rizik kamatne stope (nastaje usled promena u nivou kamatne stope na tritu) trini rizik rizik kupovne moi (mogunost nastanka inflacije) rizik mogunosti plasmana (kada aktiva nema zadovoljavajuu likvidnost) politiki rizik rizik opoziva (kod HoV koje su emitovane sa odredbom koja dozvoljava emitentu da ih otkupi ukoliko eli pre roka dospea-CALL klauzula)Visina prinosa na HoV uslovljena je razliitim vrstama rizika: rizikom neizvravanja obaveza plaanja (dunik nije sposoban da plati dospelu kamatu ili glavnicu-kod dravnih obveznica toga nema);sluajnog rizika (usled nepredvidivih dogaaja); promena cene HoV (zbog promene trine vrednosti HoV tokom vremena);inflacionim rizikom (da bi se izbegao u nominalnu kamatnu stopu se ukljui i oekivana inflacija) i rizikom nelikvidnosti.Oekivana kamatna stopa bez trinog rizika moe se dobiti kao zbir stvarne kamatne stope bez rizika i premije za oekivane inflacije.Jedino bi se ulaganje u dravne blagajnike zapise moglo smatrati ulaganjem bez rizika.Agencije rangiraju akcije u 9 klasa (A,a,B,b,C.c). Razlika izmeu kamatnih stopa na obveznice preduzea i stopa obveznice drave je riziko premija. Za struktuiranje portfelja vrednosnih papira banaka od znaaja je: sigurnost plasmana; diverzifikacija plasmana; likvidnost sredstava i dohodni momenat.Struktuiranje i upravljanje portfeljom banke treba da bude funkcija odnosa izmeu parametara likvidnosti,stope prinosa i oekivanih kretanja kamatnih stopa.

Ukupni rizik portfelja = sistemski rizik (nediverzifikovan ili neizbeni rizik) + nesistemski rizik (diverzifikovani ili koji se moe izbei)

Sistemski rizik je rizik promenljivosti prinosa na deonice ili na portfelje koji je povezan sa promenama na tritu kao celini (promene u svetskoj energetskoj situaciji ili poreskoj politici). Sistemski rizik utie na sve cene HoV.

Nesistemski rizik je promenljivost prinosa na akcije ili portfelje koja se ne moe objasniti optim trinim kretanjima.Moe se izbei kroz diverzifikaciju.trajkovi radnika,greke menadera, promene u ukusu potroaa,razni pronalasci i si. Prouzrokuju nesistematsku varijabilnost prinosa.Nesistemski rizik drugaije se naziva diverzifikacioni rizik,a sistemski rizik nediverzifikovani rizikVrste investiranja

Vrste investiranja se mogu podvesti pod sledee:

- Ulaganje u hartije od vrednosti preko brokerskog drutva; ovaj vid investiranja nosi sa sobom visok nivo rizika, kao i mogunost visokog prinosa. Za ovaj vid investiranja neophodno je posedovanje znanja iz oblasti investiranja u hartije od vrednosti, kao i odvojiti znaajno vreme za analizu i vrednovanje hartija od vrednosti. Takoe, da bi se smanjio rizik potrebno je diversifikovati ulaganja za ta su potrebna znaajna finansijska sredstva.- Ulaganje u investicione fondove; investiranjem u investicione fondove dobijate jednostavan pristup tritu kapitala pri emu vaim kapitalom upravlja profesionalni tim strunjaka koji pravilnom diversifikacijom ulaganja smanjuje rizik investiranja i prua mogunost ostvarivanja visokog prinosa.Vrste rizika kod investiranja u hartije od vrednosti

Ulaganje u fond pretpostavlja preuzimanje odreenih rizika Svaki investicioni fond se u svom poslovanju neminovno susree sa razliitim vrstama rizika iz kojih mogu proistei negativni efekti na poslovanje istog. Upravljanje rizicima u investicionom poslovanju obuhvata identifikovanje, merenje i procenu rizika s ciljem minimiziranja njihovih negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital investicionog fonda. Investicioni fond je duna da obrazuje posebnu organizacionu jedinicu u ijem je delokrugu upravljanje rizicima. Takoe, investicioni fond je duan da svojim aktima propie procedure za identifikovanje, merenje i procenu rizika, kao i za upravljanje rizicima. Rizici kojima je investicioni fond naroito izloen u svom poslovanju su: rizik likvidnosti, kreditni rizik, trini rizici (kamatni rizik, devizni rizik i rizik od promene trine cene hartija od vrednosti, finansijskih derivata i robe), rizici izloenosti investicionog fonda, rizici ulaganja investicionog fonda, rizici koji se odnose na zemlju porekla lica prema kome je investicioni fond izloen, operativni rizik, pravni rizik, reputacioni rizik i strateki rizik.

Rizici izloenosti investicionog fonda obuhvataju rizike izloenosti investicionog fonda prema jednom licu ili prema grupi povezanih lica, kao i rizike izloenosti investicionog fonda prema licu povezanom s investicionim fondom.Rizici ulaganja investicionog fonda obuhvataju rizike njenih ulaganja u lica koja nisu lica u finansijskom sektoru i u osnovna sredstva.Pod rizicima koji se odnose na zemlju porekla lica prema kome je investicioni fond izloen (rizik zemlje) podrazumevaju se mogui negativni efekti na finansijski rezultat i kapital investicionog fonda zbog nemogunosti investicionog fonda da naplati potraivanja od ovog lica iz razloga koji su posledica politikih, ekonomskih ili socijalnih prilika u zemlji porekla tog lica. Ova vrsta rizika obuhvata politiko-ekonomski rizik i rizik transfera.Mnogi od navedenih vrsta rizika su meusobno vrlo usko povezani i nije mogue pouzdano odrediti gde prestaje jedna vrsta rizika, a poinje druga. Vrlo je bitno shvatiti sve oblike i uzroke pojave rizika kako bi se investitori mogli pripremiti na mogue nepovoljne dogadaje.

Trini rizik Rizik uopteno definiemo kao neizvesnost budueg ishoda. Najpoznatiji oblik rizika koji se vee za HoV jest trini rizik ili neizvesnost u promeni cena HoV. Smatra se da je trini rizik najvei rizik koji postoji u investicionom poslovanju s HoV. Najei uzroci promena cena deonica jesu nesklad ponude i potranje na tritu, objava poslovnih rezultata preduzea, spajanja i akvizicije preduze te promena kamatnih stopa. Na cene obveznica najvise utiu promene kamatnih stopa, promene kreditnog rejtinga te promene ponude i potranje na tritu. Trini je rizik u naelu najlake identifikovati i kvantifikovati jer se cene HoV belee pri svakoj transakciji. Iako se smatra da se cene HoV mogu odrediti velikom sigurnou, osim u sluaju njihove slabe likvidnosti za kurseve to ne vredi jer se na deviznom trtu belee samo cene ponude i tranje.Trini rizik - rizik promene cena finansijskih instrumenata. Imovina se u skladu sa odredbama prospekta fonda investira u razliite finansijske instrumente, ija je cena podlona promeni. Promena vrednosti tih instrumenata moe dovesti do nezadovoljavajueg rasta ili pada vrednosti imovine fonda, kao posledica tri kljuna rizika: promena kamatnih stopa, promena cene hartija od vrednosti i promena kursa valuta. Kretanje cena dunikih hartija od vrednosti direktno zavisi od opteg nivoa kamatnih stopa i rizinosti izdavaoca. Poveanje opteg nivoa kamatnih stopa po pravilu utie na pad cena dunikih hartija u koje je investirana imovina fonda. Istovremeno cena akcija u koje je Fond investirao moe biti nezadovoljavajua odbacujui nizak ili negativan prinos, kao posledica trinih i/ili netrinih faktora, to posledino moe uticati na smanjenje prinosa na ulaganje fonda.Valutni rizik

Valutni rizik - budui da deo imovine fonda moe biti investiran u hartije od vrednosti stranih izdavalaca-denomirane u stranoj valuti, ta hartija od vrednosti e biti izloena i riziku promene kursa. Valutni rizik je verovatnoa da valute u kojima je investirana imovina Fonda depresiraju u odnosu na dinar, to bi dovelo do nezadovoljavajueg rasta ili pada vrednosti imovine fonda. Kreditni rizik

Kreditni je rizik povezan s neizvesnou otplate kredita, tj. u sluaju obveznica rec je o nemogunosti isplate kupona i/ili glavnice. Ta se pojava u strunim krugovima naziva defaultom (bankrotom). Kreditni se rizik meri pomou metoda rangiranja koje objavljuju posebne agencije poput S&P, Moodys, Fitch i dr., a oznaava verovatnu defaulta tokom odreenog razdoblja. Glavni uzroci promene kreditnog rejtinga izdavaoca obveznica, npr. drave, rezultat su ekonomskih ili finansijskih kriza. Kriza moe nastati i ako je dug loe strukturiran, npr. preteranim izdavanjem kratkoronih obveznica ili izdavanjem obveznica denominiranih u stranoj valuti.Kreditni rizik - predstavlja verovatnou da izdavalac u ije je hartije od vrednosti investirano nee biti u mogunosti da u celini ili delimino izmiri svoje obaveze u momentu dospea to bi negativno uticalo na likvidnost i vrednost imovine fonda. Drugim reima kamatni rizik je rizik mogunosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital investicionog fonda usled promene kamatnih stopa.

Operativni rizikOperativni rizik - operativni rizik je verovatnoa nastanka negativnih efekata na poslovni i finansijski poloaj drutva i fonda, kao posledica neadekvatnih internih procedura i pravila rada, ponaanja zaposlenih, neadekvatnog upravljanja informacionim sistemom drutva, kao i nepredvidivih eksternih uticaja. Drugim reima operativni rizik odnosi se na mogunost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital investicionog fonda koji su posledica propusta u radu zaposlenih, neodgovarajuih internih procedura i procesa, neadekvatnog upravljanja informacionim i drugim sistemima, kao i usled nepredvidivih eksternih dogaaja.Pravni rizikPravni rizik predstavlja mogunost nastanka gubitaka usled kazni i sankcija proisteklih iz sudskih sporova po osnovu neispunjavanja ugovornih i zakonskih obaveza, kao i usled kazni i sankcija izreenih od strane regulatornog tela.Reputacioni rizikReputacioni rizik se odnosi na mogunost nastanka gubitaka usled negativnog uticaja na trino pozicioniranje investicionog fonda.

Strateki rizikStrateki rizik se odnosi na mogunost nastanka gubitaka usled nepostojanja dugorone razvojne komponente u upravljakom i rukovodeem timu investicionog fonda.

Rizik promene poreskih propisa

Rizik promene poreskih propisa predstavlja verovatnou promene poreskih propisa na nain koji bi negativno uticao na aktivnosti i prinos fonda. Ovaj rizik je u potpunosti izvan uticaja drutva za upravljanje.Rizik likvidnostiRizik likvidnosti je rizik mogunosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital inbesticionog fonda usled nesposobnosti istog da ispunjava svoje dospele obaveze. U normalnim uslovima moe se smatrati da je trite vrlo likvidno te da se svaka transakcija moe obaviti bez uticaja na trite. Meutim, i najlikvidnija trita imaju tzv. komponentu nelikvidnosti koja se aktivira kada se vea koliina HoV-a eli utriti. Stoga beleenje cena prema stanju na tritu (mark-to-market postupak) potcenjuje mogui nepovoljni uticaj na trite prilikom izvrenja transakcije. Rizik nelikvidnosti koji se pritom pojavljuje uzrokuje dodatni troak kada se HoV kupuju ili prodaju. Rizik nelikvidnosti moemo podeliti na egzogeni i endogeni. Egzogeni rizik nelikvidnosti odnosi se na one promene cena koji nastaju zbog promena faktora koji su izvan domaaja jednog investitora i u naelu ga svi uesnici na tritu jednako osete. Usto, endogeni se rizik pojavljuje zbog individualnih promena pozicija investitora i najvie zavisi o veliini njegovih pozicija, te o planiranom horizontu za njihovu likvidaciju. Rizik nelikvidnosti moemo meriti na vie naina, a najjednostavniji je postupak posmatranje raspona izmedu kupovne i prodajne cene (bid-ask spread).Devizni rizikDevizni rizik je rizik mogunosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled promene deviznog kursa kursa domae valute u odnosu prema stranima. Pojedine vrste rizika pojavljivale su se u veoj ili manjoj meri unutar pojedinih istorijskih razdoblja na tritima kapitala. Meutim, moramo razlikovati situaciju kada su promene na tritu uobiajene i odgovaraju nekim istorijskim prosecima, te situacije kada su promene mnogo izraejnije nego to bi se to oekivalo na osnovi istorijskih pokazatelja. Vecinu tih kriza nije bilo mogue predvideti. Ono to je svaki put iznova z-prepastilo financijski svet bila je nenadanost pojave krize, veliina gubitaka, ali i brzina oporavka trita u nekim sluajevima. Zbog sve vee globalizacije trita kapitala, esto prilikom izbijanja kriza u jednom podruju dolazi do njenog irenja na druga podruja. Jednako tako kriza na jednom segmentu trita, npr. na deviznom tritu, dovodi do pojave krize u drugim segmentima trita. Pojava globalnih kriza nametnula je potrebu da se s jo veom opreznou modelie i kontrolie rizik u takvim situacijama.Beta koeficijentRizik dobro definisanog portfolija zavisi od trinog rizika hartije od vrednosti ukljuene u portolio. Da bismo odredili rizik portfolija nije potrebno razmiljati koliko je hartija od vrednosti rizina kada se dri samostalno ve treba izraunati njen trini rizik odnosno koliko je osetljiva na kretanja trita. Ova senzitivnost hartija od vrednosti se naziva beta koeficijent ili skraeno beta.Doprinos svake HoV ukupnom riziku portfolia meri se njegovim ueem u portfoliu - beta koeficijent. U zavisnosti od beta koeficijenta,odreuje se doprinos finansijskih instrumenata portfoliu,a samim tim i njegov rizik. Beta=1 -> prinos od HoV fluktuira u istom stepenu kao celo trite Beta>1 -> prinos od HoV fluktuira vie nego prinos celog trita Beta prinos od HoV fluktuira manje nego prinos celog trita

Akcije koje imaju betu veu od 1 fluktuiraju u veoj meri nego trite dok akcije sa beta koeficijentom izmeu 0 i 1 imaju blaa pomeranja od samog kretanja trita. Samo trite predstavlja portfolio svih akcija i vrednost njegovog beta koeficijenta, grubo posmatrano, iznosi 1. Vrednost beta koeficijenta vana je zbog korelacije izmeu rizika i prinosa te se kod svih akcija koje imaju visok nivo beta koeficijenta moe oekivati i vei prinos kao nadoknada investitoru za preuzimanje rizika.Amazon.comAkcije svih kompanija iz oblasti informacionih i telekomunikacionih oblasti imaju visoke vrednosti beta koeficijenta. Ova injenica odraava njihovu veliku kolebljivost u odnosu na kretanje trita. Tako je prva e-knjiara na Internetu amazon.com imala pre kraha trita dot.com kompanija vrednost beta koeficijenta od preko 3. Ovaj pokazatelj je govorio da promena kretanja trita od 1 odsto rezultira promenom cene ove akcije od preko 3 odsto. Ovako rizine akcije u dobro napravljenom portfoliju morale su biti uparene sa veim brojem akcija koje imaju vrednost bete manju od 1. Meutim, mnogi investitori nisu se drali stare berzanske mudrosti da ne treba drati sva jaja u jednoj korpi pa su imali uglavnom investicije u dot.com kompanije to je mnoge od njih aprila 2000. god. kotalo ivotnih uteevina.

Politika investiranjaOdluke u vezi sa kapitalnim investicijama su prikazivane sve do ovog koraka kao da su bez izuzetaka zasnovane na tanom predvianju buduih trokova i prihoda. Projektovana stopa prinosa u sluaju konkretno datog predloga u tom sluaju proistie iz takvih cifara. U izloenim primerima vek trajanja investicija je tano preciziran.

Malo je investicionih projekata koji su ogranieni na precizno naveden ivotni vek izloen u prvobitno datim u svrhu predvianja, poto je bilo koja, odnosno svaka odluka u vezi sa utrokom kapitala uvek podlona nepoznatom razvoju dogaaja u budunosti. Razvoj buduih dogaaja moe da utie na troak investicije, na tekue trokove, na veliinu trita, pa prema tome i na konaan obim prodaje, kao i na cene po kojima je mogue prodavati proizvode. Stoga se moe rei da je skoro nemogue postojanje jedne precizne tabele, kalkulacija koja bi okupila i obuhvatila sve nepreraunljive i nedokuive uticaje i veliine koje mogu da utiu na ishod nekog projekta, a poslovne odluke se ipak zasnivaju na tipu jedne jednostruke stope prenosa. Reeno ne znai da su kriterijumi evaluacije koji su korieni i prikazani loe osmiljeni i postavljeni. Oni na najbolji mogui nacin koriste informacije na kojima se zasnivaju. Predstavljaju konvencionalan pristup ocenjivanja investicija, procenjuju budue ishode kao rezultat najbolje pogoenog vremenskog rasporeda buduih dogaaja, nivoa buduih trokova i prihoda. Uz tako najbolje pogoene, predskazane jedinstvene stope prinosa rukovodilac moe da primeni vlastito prosuivanje izgleda predloenog troka da preivi, opstane ili da donese profit. Drugim reima, nasluivanje, odnosno nagaanje i dalje igra kljunu ulogu pri izboru investicija. Bez obzira na to, istina je kad se kae, da je tokom poslednjih dvadeset godina u vezi sa investicijama iskustveno prolo kroz znatna unapreenja u metodama i tehnici evaluacije predloga. Meutim, ta unapreenja ne odnose se na vremenski prilagoene i podeene stope prinosa koje uzimaju u obzir vremensku vrednost novca.

Pomenute izmene u metodi ipak nisu dovoljne same po sebi da obezbede najbolje mogue alate za donoenje odluka pri analizi investicija u budunosti. ak i ako se prihvati da je rasuivanje iskusnog rukovodioca u stanju da bude odriv kriterijum pri izboru izmeu alternativnih investicionih zahvata, ono ipak nije dovoljno da mu omogui da donese optimalnu odluku. To moe da se postigne jedino znatnim iskustvom u vezi sa specificnim tipovima investicija. Neko dovoljno istorijsko iskustvo u vezi sa konkretnim predlozima za utroak kapitala moe svakako da ini osnovu rasuivanja za procenjivanje slinih projekata u budunosti. Kad neko preduzee esto ulazi u male investicije, verovatnoa da e konane varijacije razlikovanja izmeu predvienih i stvarnih vrednosti doi do uproseavanja koje vai za itav niz takvih projekata. U takvim sluajevima jedan jedinstveni indikator prihvatljivosti i poeljnosti projekta moe biti dovoljan.

Sa druge strane, kad se od nekog projekta za izdatak kapitala oekuje da e da izvri uticaj na postojei kapital preduzea i na strukturu njene aktive, ovim zakljucima u vezi sa dovojnou jednog jedinstvenog kriterijuma najboljeg predvianja ne moe da se prui podrka. Velika je verovatnoa slabo i neuspeno stvarno odvijanje velikog projekta da izvri znatan uticaj na finansijsku uspenost preduzea. Posledino, dalje dividenski potencijal preduzea i njegova trina snaga mogu da budu teko pogoeni i oteeni, pa prema tome i snaga i sposobnost preduzea da prikupi dalji dugoroni kapital namenjen ekspanziji, mogu da pretrpe znatna ogranienja. U sluaju predloga za relativno veliki izdatak kapitala sutinski je neophodan vei broj informacija u vezi s moguim buduim ishodima i izgledima za efikasnost projekta, u cilju boljeg dugoronog korporativnog planiranja.

Odluka o investiranju je kada se vri procena: optimalne transformacije finansijskih resursa u druge vidove resursa, svrsishodnost i efikasnost ulaganja u fondove, optimalnost obrtnih sredstava. efikasnoti finansijskog poloaja.esto se kao nain maksimalizacija profita zagovara maksimalizacija zarade po akciji. Meutim kada bi maksimalizacija zarada po akciji bio jedini cilj preduzee ne bi isplaivalo dividendu, jer se zadravanjem dobitka i njegovim daljem investiranju poveava zarada po akciji. Ali cilj maksimalizacije zarada po akciji ne mora biti isti kao i cilj maksimalizacije trine cene akcije. Trina cena slui kao barometar uspenosti poslovanja, poto pokazuje koliko menadmet radi u korist akcionara. Kod donoenje odluka o investiranju postoje prostorna i vremenska optimalizacija raspodele investicija.

Prostorna optimalizacija raspodele investicija je ona kod koje je ukupan iznos finansijskih resursa za konkretan period ogranien. Vremenska optimalizacija raspodele investicija je ona kod koje je ukupan iznos finansijskih resursa koji je dostupan za finansiranje u planiranoj godini ogranien.

Postoji i portfeljna teorija u okviru koje se uz pomo statistikih metoda ostvaruje najpovoljnija raspodela rizika i procena dobiti.

Odluke finansijskog menadmenta moraju da obuhvataju sledee operacije: otkrivanje finansijskog problema, prikupljanje informacija, analiza informacija, odreivanje ciljeva, razrada kriterijuma ocene efikasnosti, analiza moguih upravljakih uticaja, prognoziranje posledica, verifikacija odluka i i saotavanje donoenih odluka izvriocima.Meu pojedinim uesnicima u akcionarskom drutvu postoje zajedniki, ali I suprotni interesi. Interes akcionara je da uvaju svoju imovinu. Radnici da imaju bolje plate I uslove rada. Al, zadravanje dobitka ima za posledicu manju isplatu dividendi, a vee plate smanjuju dobitak I zaradu po akciji. Stoga menaderi mogu imati potpusno suprotne interese od akcionara. On e ipak donositi prave odluke samo ukoliko je dovoljno motivisan, a to je dobijanje akcija I nekih privilegija, kao to su struno usavravanje, korienje slubenog automobile I sl.

Razrada unapreivanja i predvianja treba da budu prevashodan prioritet u procesu dolaenja do optimalne odluke. Sve dok je irenjem trinog istraivanja, na primer, ili ekstrapolacijom mogue upravljati zabludne greke i nezavisnosti, te radnje treba preduzimati i obavljati. Meutim, isto kao to je cena ocenjivanja uvek bila i ostaje glavna briga rukovodeih raunovoa, tako i trokovi prognoziranja treba da se u odnosu na dodatnu korist koju proizvode. Tamo gde je neophodan troak da bi se dosegnulo minimalno uveanje preciznosti prognoziranja, moe i te kako da se pokae da je takav izdatak neophodan.

I ovde vecina rukovodilaca moe da navede primere optimalisticki i pesimisticki raspoloenog procenjivanja. Jedan ei korien metod za suzbijanje skrivenih rizika i neizvesnosti javlja se tamo gde donosilac odluke zahteva vei prinos od nekog predloga koji on lino smatra rizinim. Kada izgleda da u onim mnogim varijabilnim iniocima koji odreuju rentabilnost nekog projekta mogu da su skrivene znatne nezavisnosti, podizanje procentualnih izgleda da projekat bude odbijen, moda moe da predstavlja nekakav tit za uputanje u neizvesnost. Dobronamerno objanjenje, meutim ovde glasi da je taj metod na neki nain slab poto donosilac odluke nikada ne moe da zna veliinu finalnog rizika koji prihvata, a ne moe i da zna pravu meru rizika kojima se odupire, odnosno koje izbegava. ta vie, praksa neobrazloenog podizanja stope odbacivanja moe da ogranii i suzi protok rentabilnih prilika koje su neophodne za trajno postojanje i rast preduzea.

Ispitivanje rezultata, studije e ukazati na one procene koje su kritine za ishod datog predloga. Na osnovu toga mogu da se naglase one oblasti u kojima je neophodno dalje istraivanje tanosti i preciznosti prognoziranih podataka. Dodatna panja posveena tim oblastima koje su od vitalnog znaaja za produktivnost predloga moe i te kako da omogui poboljanje prognoze. U najmanju ruku te cifre bi trebalo da budu jedna vra i pouzdanija osnova za donoenje zakljuaka. Prognoze date investicije i konana evaluacija investicija e pruiti bolje informacije donosiocu odluke, u skladu sa trokovima prognoziranja i raspoloivim znanjem.

ZakljuakUbrzani razvoj trita kapitala, njegova sve vea globalizacija te uvoenje novih finansijskih proizvoda i tehnologija nametnula je regulativnim institucijama u svetu nove izazove. Rizici kojima je investicioni fond naroito izloen u svom poslovanju su: rizik likvidnosti, kreditni rizik, trini rizici (kamatni rizik, devizni rizik i rizik od promene trine cene hartija od vrednosti, finansijskih derivata i robe), rizici izloenosti investicionog fonda, rizici ulaganja investicionog fonda, rizici koji se odnose na zemlju porekla lica prema kome je investicioni fond izloen, operativni rizik, pravni rizik, reputacioni rizik i strateki rizikMalo je investicionih projekata koji su ogranieni na precizno naveden ivotni vek izraen u prvobitno datim informacijama u svrhu predvianja, poto je bilo koja odnosno svaka, odluka u vezi s utrokom kapitala uvek podlna nepoznatom razvoju dogaaja u budunosti. ak i ako se prihvati da je rasuivanje iskusnog rukovodioca (po pitanju budueg potencijala novanih tokova) u stanju da bude odriv kriterijum pri izboru izmeu alternativnih investicionih zahteva, ono ipak nije dovoljno da mu omogui da donese optimalnu odluku. To moe da se postigne jedino znatnim iskustvom u vezi sa specifinim tipovima investicija.U sluaju predloga za relativno velik izdatak kapitala sutinski je neophodan vei broj informacija u vezi sa moguim buduim ishodima i izgledima za efikasnost projekta u cilju boljeg dugoronog korporativnog planiranja.

Ulaganjem u vei broj hartija od vrednosti investitor moe napraviti portfelj (portfolio) hartija od vrednosti kako bi u najveoj moguoj meri smanjio rizik investicije. Investitor e odabrati onaj porfolio hartija od vrednosti koji mu omoguava najvei prinos u odnosu na postojei rizik koristei osnovnu karakteristiku portfolija diversifikaciju ulaganja koja dovodi i do smanjenja rizika ulaganja. U osnovi diversifikacije je kombinacija dva ili vie instrumenata iji se prinos kree u razliitom smeru, tako da se pojedinani prinosi kompenziraju dranjem portfolia. Rizik portfolia je manji od rizika svakog instrumenta, pojedinano uzetog, koji konstituie portfolio.Kombinovanjem veeg broja hartija od vrednosti i formiranjem veih portfolija, investitor smanjuje rizik, ali to ne moe initi beskonano. U poetku rizik se smanjuje naglo da bi sa dostizanjem portfolija od dvadesetak hartija od vrednosti svako dalje dodavanje hartija od vrednosti znailo istovetan rizik. Rizik koji se ne moe smanjivati dodavanjem veeg broja hartija od vrednosti u portfolio naziva se sistematski ili trini rizik. Ovaj rizik se ne moe izbei sastavljanjem svih hartija od vrednosti koje se nalaze na tritu iz prostog razloga to su izvori ovog rizika promene u ekonomskom, politikom i drutvenom okruenju. Rizik koji se moe izbei kombinovanjem veeg broja hartija od vrednosti u portfolio naziva se nesistematski rizik. Ovaj rizik je specifian za konkretne firme, industrijske sektore ili regionalne oblasti. Stoga, formiranjem dobro izabranog portfolija ovaj rizik se moe u potpunosti eliminisati.Rizik ulaganja ali i oekivani prinos poveavaju se kada govorimo o investitorima koji se odluuju za to da novac povere investicionim fondovima (metodini), a na uzlaznu putanju (vei rizik vei prinos) raunaju i individualni i vestitori. Na vrhu se nalazi onaj spontani vid investitora koji direktno ulae na berzu- ko nije spreman na rizik taj se ne pribliava berzanskim transakcijama. Za one prosene investitore, koji ne ele niti da previe rizikuju niti se zadovoljavaju najminimalnijim prinosom, opcija su investicioni fondovi. Bar tako tvrde oni koji u njima rade, ali i ulagai koji su viak svojih sredstava poverili ''na uvanje'' nekom od osam investicionih fondova. Portfolio menaderi investicionih fondova iznose raunicu po kojoj je jedna godina poverenja fondu po ostvarenom prinosu ravna trogodinjoj bankarskoj tednji.Literatura

1. Dr. arko Risti, dr. Slobodan Komazec i drugi, Berze i berzansko poslovanje, za izdavaa Nenad Jelesijevi 2006. godine2. Dr Borko .Krsti, Bankarski menadment, Ni, 2004.3. Prof. dr Velimir Pavlovi, Finansijska trita i berzanski menadment, Beograd 2002.4. Dr Nenad Vunjak, Finansijski menadment, Ekonomski fakultet Subotica, 1994. Risk Standards Working Group, Risk Standards for Institutional Investment Managers and Institutional Investors. New York: Capital Market Risk Advisors, 1996.5. Fama, E., Efficient Capital Markets: A Review of Theory and Empirical Work. Journal of Finance, 1997.6. Small share holders troubles, intervju autora Marini Miladinovi novinaru nedeljnog lista Ekonomija, Di trade, Bgd. br. 3/2004. 7. Dora Meli: Akcionarsko drutvo-evropsko unificiranje, Trite EU Market, VEDES, Bgd. jul-avgust 2003.

Internet adrese:1. http://europa.eu.int/comm/njorld2. http://njnjnj.hbroker.com/3. njnjnj.internet.fon.bg.ac.yu

Dr. arko Risti, dr. Slobodan Komazec i drugi, Berze i berzansko poslovanje, za izdavaa Nenad Jelesijevi 2006. godine

Dr. arko Risti, dr. Slobodan Komazec i drugi, Berze i berzansko poslovanje, za izdavaa Nenad Jelesijevi 2006. godine

Prof. dr Velimir Pavlovi, Finansijska trita i berzanski menadment, Beograd 2002.

Dr. arko Risti, dr. Slobodan Komazec i drugi, Berze i berzansko poslovanje, za izdavaa Nenad Jelesijevi 2006. godine

Dora Meli: Akcionarsko drutvo-evropsko unificiranje, Trite EU Market, VEDES, Bgd. jul-avgust 2003.

Prof. dr Velimir Pavlovi, Finansijska trita i berzanski menadment, Beograd 2002.

Risk Standards Working Group, Risk Standards for Institutional Investment Managers and Institutional Investors. New York: Capital Market Risk Advisors, 1996.

PAGE 14______________________________________________________________________