Click here to load reader

Vrednovanje znanstvenog rada u području društvenih znanosti na

  • View
    219

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of Vrednovanje znanstvenog rada u području društvenih znanosti na

  • Joki, Maja; Lasi-Lazi, Jadranka. Vrednovanje znanstvenog rada u podruju drutvenih znanosti na temelju asopisa kao medija znanstvenog komuniciranja. U: Hrvatski znanstveni asopisi: iskustva, mogunosti, gledita (Ur. Ivana Hebrang Grgi). Zagreb: kolska knjiga, 2015, str. 197-214.

    1

    Vrednovanje znanstvenog rada u podruju drutvenih

    znanosti na temelju asopisa kao medija znanstvenog

    komuniciranja

    Maja Joki

    Jadranka Lasi-Lazi

    Uvod

    Problem vrednovanja znanstvenog rada kompleksno je pitanje i mogue ga je promatrati i

    istraivati s razliitih aspekata. Najei pristup vrednovanju znanstvenog rada je kroz

    manifestne oblike, objavljene rezultate istraivanja i spoznaja u publikacijama. To mogu

    biti znanstveni i struni radovi u obliku lanaka u asopisima ili autorskih odnosno

    urednikih knjiga, poglavlja u knjigama, radovi i prilozi u zbornicima radova sa

    znanstvenih skupova, ali i drugi intelektualni proizvodi kao to su patenti, softverska

    rjeenja, baze podataka i slino.

    Kako je svrha vrednovanja znanstvenog rada obino vezana uz usporedbe znanstvenika,

    ustanova, znanstvenih polja i podruja, zemalja i sl., metodoloki je najprihvatljiviji

    kvantitativni pristup koji koristi scientometrija, uz nunu svijest o svim nedostacima

    takvog pristupa. U scientometrijskim istraivanjima se koriste podaci o broju i vrsti

    objavljenih radova, o autorstvu (koje kroz suradnju otkriva oblike znanstvenog

    komuniciranja unutar pojedinog znanstvenog polja ili ue discipline), o odjeku

    objavljenih znanstvenih radova mjerenom kroz citiranost ili itanost (odnosno kroz neki

    od oblika preuzimanja dokumenata) te podaci dobiveni citatnim analizama. Citatne

    analize otkrivaju specifinosti znanstvenog komuniciranja i znaaja pojedinih autora,

    njihovih radova, odnosno asopisa kao kljunog komunikacijskog medija, ne samo u

    prirodnim i primijenjenim znanostima, nego i u drutvenim i u veem dijelu

    humanistikih znanosti (Joki i sur., 2012.).

  • Joki, Maja; Lasi-Lazi, Jadranka. Vrednovanje znanstvenog rada u podruju drutvenih znanosti na temelju asopisa kao medija znanstvenog komuniciranja. U: Hrvatski znanstveni asopisi: iskustva, mogunosti, gledita (Ur. Ivana Hebrang Grgi). Zagreb: kolska knjiga, 2015, str. 197-214.

    2

    Razlog za iru prihvaenost kvantitativnog pristupa vrednovanju znanstvenog rada u

    odnosu na kvalitativni temelji se u injenici potencijalne objektivnosti brojanih podataka

    koji, ako se metodoloki provedu pod istim okolnostima, daju iste rezultate. Kvalitativni

    pristup, koji se najee temelji na recenzijskom postupku (engl. peer review), kod

    kojega je vrlo teko izbjei subjektivnost (Abramo i sur., 2013.) i gdje su esto miljenja

    urednika i recenzenta ili recenzenata meusobno neusklaena (Bornman, 2012.), nema

    mogunost kakvu ima kvantitativni pristup. Ipak, uloga recenzijskog postupka je

    neizostavna u procesu selekcije rukopisa za objavljivanje.

    S druge strane, nedostatak kvantitativnog, odnosno scientometrijskog pristupa najee je

    vidljiv u nedovoljno jasnoj ili ak pogrenoj interpretaciji dobivenih rezultata, odnosno

    nekritikom preuzimanju podataka koje nude razliiti sekundarni izvori, npr. citatne baze

    Web of Science (WoS), Scopus, Google Scholar i sl. Naime, neke podatke koji su

    dostupni u spomenutim izvorima proizvoai baza ne provjeravaju. To se prvenstveno

    odnosi na razliite oblike pisanja imena i prezimena autora, neujednaenost pisanja

    adresa institucija, podatke o asopisima i njihovo svrstavanje u klasifikacijske sheme tih

    sekundarnih izvora (Harzing, 2013.), neujednaenost kategorizacije lanaka i slino.

    Veina navedenih neujednaenosti najee se odnosi na radove iz zemalja ne-engleskog

    govornog podruja, to na uzorku malih brojki moe dati sliku drugaijeg stanje no to je

    stvarno (Andreis i Joki, 2008.). Dodatan problem kod bibliografskih i citatnih izvora

    koji se koriste za scientometrijska istraivanja i za vrednovanja znanstvenog rada,

    najee su ogranienost na jednu vrstu publikacija, a to su asopisi. Ovim nainom

    zanemaruju se ostale vrste publikacija, naroito vane za drutvene i humanistike

    znanosti knjige, radovi u zbornicima radova s konferencija i slino.

    Iako bi optimalno rjeenje za vrednovanje znanstvenog rada bila kombinacija

    kvantitativnog i kvalitativnog pristupa, za sada veina sustava za vrednovanje

    znanstvenog rada, naroito u podrujima prirodnih i primijenjenih znanosti, ali sve vie i

    drutvenih i nekih polja humanistikih znanosti, preuzima kvantitativni pristup s idejom

    ako je neto znanstveno, to je i mjerljivo (van Raan, 2007.).

    Jedan od temeljnih metodolokih pristupa vrednovanju znanstvenog rada u drutvenim i

    humanistikim znanostima, koji naglaava specifinosti u znanstvenom komuniciranju

  • Joki, Maja; Lasi-Lazi, Jadranka. Vrednovanje znanstvenog rada u podruju drutvenih znanosti na temelju asopisa kao medija znanstvenog komuniciranja. U: Hrvatski znanstveni asopisi: iskustva, mogunosti, gledita (Ur. Ivana Hebrang Grgi). Zagreb: kolska knjiga, 2015, str. 197-214.

    3

    mjerenom vrstama publikacija, predloila je Hicks (2005.). Za razliku od prirodnih

    znanosti, gdje je asopis osnovni komunikacijski kanal, u drutvenim i humanistikim

    znanostima to su u osnovi etiri vrste publikacija: meunarodni asopisi, nacionalni

    asopisi, knjige te struna i popularna literatura. Tu tvrdnju svojim istraivanjem

    potkrjepljuje Nederhof (2006.) definirajui tri ciljane skupine kojima su namijenjeni

    rezultati istraivanja u drutvenim i humanistikim znanostima: relevantna meunarodna

    znanstvena zajednica, regionalna i nacionalna znanstvena zajednica te ira akademska i

    ostala javnost. Iako je u drutvenim znanostima kao i u nekim poljima humanistikih

    znanosti sve izraenija uloga lanaka u asopisima, knjige i dalje imaju svoje znaajno

    mjesto. Prema istraivanju Engelsa, Ossenbloka i Spruyta (2012.) registriran je trend

    pada objavljivanja knjiga u podruju drutvenih znanosti, za razliku od pojedinih polja

    humanistikih znanosti gdje je uoen porast. Kako bi se dobila to objektivnija slika

    stanja u vrednovanju znanstvenog rada, slaemo se s Nederhofom koji smatra

    opravdanim koritenje slinog bibliometrijskog instrumentarija u vrednovanju

    znanstvenog rada u drutvenim i humanistikim znanostima, s naglaskom na ukljuivanje

    monografija, autorskih i urednikih knjiga, odnosno nacionalnih asopisa, uz ukljuivanje

    i izradu novih indikatora za njihovo vrednovanje. Najvei nedostatak za uestalije

    obavljanje ove vrste scientometrijskih istraivanja je u injenici da ne postoje relevantni

    sekundarni izvori, tj. posebno prilagoene baze podataka kao to su citatne baze (WoS i

    Scopus), koje se za sada, primarno temelje na asopisima i lancima iz asopisa.

    Kao mogui izvor za vrednovanje znanstvenog rada u drutvenim i humanistikim

    znanostima Torres-Salinas i Moed (2009.) predloili su knjinine kataloge. Meutim,

    kako knjinini katalozi nisu primarno strukturirani za potrebe scientometrijskih

    istraivanja, te je baze potrebno restrukturirati, doraditi i dopuniti s odgovarajuim

    metapodacima. Takvo jedno istraivanje provedeno je iz mrenog kataloga Nacionalne i

    sveuiline knjinice u Zagrebu (Joki i sur., 2012.).

    Jedan od pristupa rjeavanju problema vrednovanja znanstvenih knjiga je izrada

    specijaliziranih nacionalnih baza kao to je flamanska akademska bibliografska baza

    podataka Vlaams Academisch Bibliografisch bestand voor de Socile en Humane

    Wetenschappen (VABB-SHV) book data (Verleysen i Engels, 2014.). Za hrvatske bi

  • Joki, Maja; Lasi-Lazi, Jadranka. Vrednovanje znanstvenog rada u podruju drutvenih znanosti na temelju asopisa kao medija znanstvenog komuniciranja. U: Hrvatski znanstveni asopisi: iskustva, mogunosti, gledita (Ur. Ivana Hebrang Grgi). Zagreb: kolska knjiga, 2015, str. 197-214.

    4

    prilike znaajno boljem i objektivnijem razumijevanju znanstvenog komuniciranja u

    drutvenim i humanistikim znanostima, ali i vrednovanju znanstvenog rada, doprinijela

    pouzdana bibliografska baza koja bi imala i mogunosti baze cjelovitih tekstova razliitih

    vrsta dokumenata (lanaka iz asopisa, autorskih i urednikih knjiga, zbornika radova sa

    skupova, doktorski radova i sl.), uz dodatak nacionalnog citatnog indeksa.

    Cilj ovog istraivanja je utvrditi koliko su pojedina znanstvena polja drutvenih znanosti

    u Hrvatskoj predstavljana kroz asopise, u kojoj mjeri ti asopisi imaju nacionalni

    karakter, odnosno jesu li dostupni relevantnoj svjetskoj znanstvenoj zajednici svojom

    indeksiranou u bazama WoS i Scopus i kakav im je status unutar predmetnog podruja

    pojedinog znanstvenog polja drutvenih znanosti na meunarodnoj razini. Cilj istraivana

    je i usporedba Hrvatske s deset zemalja lanica Europske unije koje su imale slino

    drutveno-politiko ureenje do 1990-ih godina (Bugarska, eka, Estonija, Latvija,

    Litva, Maarska, Poljska, Rumunjska, Slovaka i Slovenija).

    Provedene analize bi trebale opravdati tvrdnju o vanosti asopisa iz drutvenih znanosti

    u znanstvenom komuniciranju, njihovu reprezentativnost zastupljenosti u relevantnim

    svjetskim sekundarnim izvorima, odnosno pokazati opravdanost njihove naglaene uloge

    u vrednovanju znanstvenog rada kvantitativnim metodama.

    Metodoloki pristup

    Kao izvor podataka za ostvarenje prvog cilja ovog istraivanja, koriten je Hrak (2014.),

    portal otvorenog pristupa koji na svojoj naslovnici navodi popis od 353 asop

Search related