Joki, Maja; Lasi-Lazi, Jadranka. Vrednovanje znanstvenog rada u podruju drutvenih znanosti na temelju asopisa kao medija znanstvenog komuniciranja. U: Hrvatski znanstveni asopisi: iskustva, mogunosti, gledita (Ur. Ivana Hebrang Grgi). Zagreb: kolska knjiga, 2015, str. 197-214.
1
Vrednovanje znanstvenog rada u podruju drutvenih
znanosti na temelju asopisa kao medija znanstvenog
komuniciranja
Maja Joki
Jadranka Lasi-Lazi
Uvod
Problem vrednovanja znanstvenog rada kompleksno je pitanje i mogue ga je promatrati i
istraivati s razliitih aspekata. Najei pristup vrednovanju znanstvenog rada je kroz
manifestne oblike, objavljene rezultate istraivanja i spoznaja u publikacijama. To mogu
biti znanstveni i struni radovi u obliku lanaka u asopisima ili autorskih odnosno
urednikih knjiga, poglavlja u knjigama, radovi i prilozi u zbornicima radova sa
znanstvenih skupova, ali i drugi intelektualni proizvodi kao to su patenti, softverska
rjeenja, baze podataka i slino.
Kako je svrha vrednovanja znanstvenog rada obino vezana uz usporedbe znanstvenika,
ustanova, znanstvenih polja i podruja, zemalja i sl., metodoloki je najprihvatljiviji
kvantitativni pristup koji koristi scientometrija, uz nunu svijest o svim nedostacima
takvog pristupa. U scientometrijskim istraivanjima se koriste podaci o broju i vrsti
objavljenih radova, o autorstvu (koje kroz suradnju otkriva oblike znanstvenog
komuniciranja unutar pojedinog znanstvenog polja ili ue discipline), o odjeku
objavljenih znanstvenih radova mjerenom kroz citiranost ili itanost (odnosno kroz neki
od oblika preuzimanja dokumenata) te podaci dobiveni citatnim analizama. Citatne
analize otkrivaju specifinosti znanstvenog komuniciranja i znaaja pojedinih autora,
njihovih radova, odnosno asopisa kao kljunog komunikacijskog medija, ne samo u
prirodnim i primijenjenim znanostima, nego i u drutvenim i u veem dijelu
humanistikih znanosti (Joki i sur., 2012.).
Joki, Maja; Lasi-Lazi, Jadranka. Vrednovanje znanstvenog rada u podruju drutvenih znanosti na temelju asopisa kao medija znanstvenog komuniciranja. U: Hrvatski znanstveni asopisi: iskustva, mogunosti, gledita (Ur. Ivana Hebrang Grgi). Zagreb: kolska knjiga, 2015, str. 197-214.
2
Razlog za iru prihvaenost kvantitativnog pristupa vrednovanju znanstvenog rada u
odnosu na kvalitativni temelji se u injenici potencijalne objektivnosti brojanih podataka
koji, ako se metodoloki provedu pod istim okolnostima, daju iste rezultate. Kvalitativni
pristup, koji se najee temelji na recenzijskom postupku (engl. peer review), kod
kojega je vrlo teko izbjei subjektivnost (Abramo i sur., 2013.) i gdje su esto miljenja
urednika i recenzenta ili recenzenata meusobno neusklaena (Bornman, 2012.), nema
mogunost kakvu ima kvantitativni pristup. Ipak, uloga recenzijskog postupka je
neizostavna u procesu selekcije rukopisa za objavljivanje.
S druge strane, nedostatak kvantitativnog, odnosno scientometrijskog pristupa najee je
vidljiv u nedovoljno jasnoj ili ak pogrenoj interpretaciji dobivenih rezultata, odnosno
nekritikom preuzimanju podataka koje nude razliiti sekundarni izvori, npr. citatne baze
Web of Science (WoS), Scopus, Google Scholar i sl. Naime, neke podatke koji su
dostupni u spomenutim izvorima proizvoai baza ne provjeravaju. To se prvenstveno
odnosi na razliite oblike pisanja imena i prezimena autora, neujednaenost pisanja
adresa institucija, podatke o asopisima i njihovo svrstavanje u klasifikacijske sheme tih
sekundarnih izvora (Harzing, 2013.), neujednaenost kategorizacije lanaka i slino.
Veina navedenih neujednaenosti najee se odnosi na radove iz zemalja ne-engleskog
govornog podruja, to na uzorku malih brojki moe dati sliku drugaijeg stanje no to je
stvarno (Andreis i Joki, 2008.). Dodatan problem kod bibliografskih i citatnih izvora
koji se koriste za scientometrijska istraivanja i za vrednovanja znanstvenog rada,
najee su ogranienost na jednu vrstu publikacija, a to su asopisi. Ovim nainom
zanemaruju se ostale vrste publikacija, naroito vane za drutvene i humanistike
znanosti knjige, radovi u zbornicima radova s konferencija i slino.
Iako bi optimalno rjeenje za vrednovanje znanstvenog rada bila kombinacija
kvantitativnog i kvalitativnog pristupa, za sada veina sustava za vrednovanje
znanstvenog rada, naroito u podrujima prirodnih i primijenjenih znanosti, ali sve vie i
drutvenih i nekih polja humanistikih znanosti, preuzima kvantitativni pristup s idejom
ako je neto znanstveno, to je i mjerljivo (van Raan, 2007.).
Jedan od temeljnih metodolokih pristupa vrednovanju znanstvenog rada u drutvenim i
humanistikim znanostima, koji naglaava specifinosti u znanstvenom komuniciranju
Joki, Maja; Lasi-Lazi, Jadranka. Vrednovanje znanstvenog rada u podruju drutvenih znanosti na temelju asopisa kao medija znanstvenog komuniciranja. U: Hrvatski znanstveni asopisi: iskustva, mogunosti, gledita (Ur. Ivana Hebrang Grgi). Zagreb: kolska knjiga, 2015, str. 197-214.
3
mjerenom vrstama publikacija, predloila je Hicks (2005.). Za razliku od prirodnih
znanosti, gdje je asopis osnovni komunikacijski kanal, u drutvenim i humanistikim
znanostima to su u osnovi etiri vrste publikacija: meunarodni asopisi, nacionalni
asopisi, knjige te struna i popularna literatura. Tu tvrdnju svojim istraivanjem
potkrjepljuje Nederhof (2006.) definirajui tri ciljane skupine kojima su namijenjeni
rezultati istraivanja u drutvenim i humanistikim znanostima: relevantna meunarodna
znanstvena zajednica, regionalna i nacionalna znanstvena zajednica te ira akademska i
ostala javnost. Iako je u drutvenim znanostima kao i u nekim poljima humanistikih
znanosti sve izraenija uloga lanaka u asopisima, knjige i dalje imaju svoje znaajno
mjesto. Prema istraivanju Engelsa, Ossenbloka i Spruyta (2012.) registriran je trend
pada objavljivanja knjiga u podruju drutvenih znanosti, za razliku od pojedinih polja
humanistikih znanosti gdje je uoen porast. Kako bi se dobila to objektivnija slika
stanja u vrednovanju znanstvenog rada, slaemo se s Nederhofom koji smatra
opravdanim koritenje slinog bibliometrijskog instrumentarija u vrednovanju
znanstvenog rada u drutvenim i humanistikim znanostima, s naglaskom na ukljuivanje
monografija, autorskih i urednikih knjiga, odnosno nacionalnih asopisa, uz ukljuivanje
i izradu novih indikatora za njihovo vrednovanje. Najvei nedostatak za uestalije
obavljanje ove vrste scientometrijskih istraivanja je u injenici da ne postoje relevantni
sekundarni izvori, tj. posebno prilagoene baze podataka kao to su citatne baze (WoS i
Scopus), koje se za sada, primarno temelje na asopisima i lancima iz asopisa.
Kao mogui izvor za vrednovanje znanstvenog rada u drutvenim i humanistikim
znanostima Torres-Salinas i Moed (2009.) predloili su knjinine kataloge. Meutim,
kako knjinini katalozi nisu primarno strukturirani za potrebe scientometrijskih
istraivanja, te je baze potrebno restrukturirati, doraditi i dopuniti s odgovarajuim
metapodacima. Takvo jedno istraivanje provedeno je iz mrenog kataloga Nacionalne i
sveuiline knjinice u Zagrebu (Joki i sur., 2012.).
Jedan od pristupa rjeavanju problema vrednovanja znanstvenih knjiga je izrada
specijaliziranih nacionalnih baza kao to je flamanska akademska bibliografska baza
podataka Vlaams Academisch Bibliografisch bestand voor de Socile en Humane
Wetenschappen (VABB-SHV) book data (Verleysen i Engels, 2014.). Za hrvatske bi
Joki, Maja; Lasi-Lazi, Jadranka. Vrednovanje znanstvenog rada u podruju drutvenih znanosti na temelju asopisa kao medija znanstvenog komuniciranja. U: Hrvatski znanstveni asopisi: iskustva, mogunosti, gledita (Ur. Ivana Hebrang Grgi). Zagreb: kolska knjiga, 2015, str. 197-214.
4
prilike znaajno boljem i objektivnijem razumijevanju znanstvenog komuniciranja u
drutvenim i humanistikim znanostima, ali i vrednovanju znanstvenog rada, doprinijela
pouzdana bibliografska baza koja bi imala i mogunosti baze cjelovitih tekstova razliitih
vrsta dokumenata (lanaka iz asopisa, autorskih i urednikih knjiga, zbornika radova sa
skupova, doktorski radova i sl.), uz dodatak nacionalnog citatnog indeksa.
Cilj ovog istraivanja je utvrditi koliko su pojedina znanstvena polja drutvenih znanosti
u Hrvatskoj predstavljana kroz asopise, u kojoj mjeri ti asopisi imaju nacionalni
karakter, odnosno jesu li dostupni relevantnoj svjetskoj znanstvenoj zajednici svojom
indeksiranou u bazama WoS i Scopus i kakav im je status unutar predmetnog podruja
pojedinog znanstvenog polja drutvenih znanosti na meunarodnoj razini. Cilj istraivana
je i usporedba Hrvatske s deset zemalja lanica Europske unije koje su imale slino
drutveno-politiko ureenje do 1990-ih godina (Bugarska, eka, Estonija, Latvija,
Litva, Maarska, Poljska, Rumunjska, Slovaka i Slovenija).
Provedene analize bi trebale opravdati tvrdnju o vanosti asopisa iz drutvenih znanosti
u znanstvenom komuniciranju, njihovu reprezentativnost zastupljenosti u relevantnim
svjetskim sekundarnim izvorima, odnosno pokazati opravdanost njihove naglaene uloge
u vrednovanju znanstvenog rada kvantitativnim metodama.
Metodoloki pristup
Kao izvor podataka za ostvarenje prvog cilja ovog istraivanja, koriten je Hrak (2014.),
portal otvorenog pristupa koji na svojoj naslovnici navodi popis od 353 asop
