vrednovanje procesa i ishoda u enja u osnovno kolskome · Vrednovanje procesa i ishoda učenja učenika s teškoćama, 39393939 9. NAČELA ETIČKOGA POSTUPANJA U VREDNOVANJU, 44441111

Okvir za vrednovanje procesa i ishoda u!enja u osnovno"kolskome i srednjo"kolskomeodgoju i obrazovanju

!"#$

%&%

'()*

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje

!"#$%!"&!$ '%()*+!,

+,-$".#/0

OKVIR ZA OKVIR ZA OKVIR ZA OKVIR ZA VREDNOVANJE PROCESA I ISHODA U!ENJA U OSNOVNO"KOLSKOME I VREDNOVANJE PROCESA I ISHODA U!ENJA U OSNOVNO"KOLSKOME I VREDNOVANJE PROCESA I ISHODA U!ENJA U OSNOVNO"KOLSKOME I VREDNOVANJE PROCESA I ISHODA U!ENJA U OSNOVNO"KOLSKOME I SREDNJO"KOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJUSREDNJO"KOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJUSREDNJO"KOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJUSREDNJO"KOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU PRIJEDLOGPRIJEDLOGPRIJEDLOGPRIJEDLOG VELJA!AVELJA!AVELJA!AVELJA!A 2016.2016.2016.2016.

!LANOVI STRU!NE RADN!LANOVI STRU!NE RADN!LANOVI STRU!NE RADN!LANOVI STRU!NE RADNE SKUPINE IZABRANI JE SKUPINE IZABRANI JE SKUPINE IZABRANI JE SKUPINE IZABRANI JAVNIM AVNIM AVNIM AVNIM POZIVOMPOZIVOMPOZIVOMPOZIVOM Petar Bezinovi#, Institut za dru$tvena istra%ivanja u Zagrebu, Zagreb Sanja Brajkovi#, Pu&ko otvoreno u&ili$te Korak po korak, Zagreb Kristina Fiedler, Osnovna $kola 'upa dubrova&ka, 'upa dubrova&ka 'aklin Luk$a, Gimnazija Josipa Slavenskog !akovec, !akovec Gabrijela Marin, Osnovna $kola Poli&nik / Medicinska $kola Ante Kuzmani#a, Zadar Snje%ana Pavi#, Osnovna $kola Popova&a, Popova&a Izabela Sori#, Odjel za psihologiju, Sveu&ili$te u Zadru !LANOVI STRU!NE RADN!LANOVI STRU!NE RADN!LANOVI STRU!NE RADN!LANOVI STRU!NE RADNE SKUPINE IZ JEDINICE SKUPINE IZ JEDINICE SKUPINE IZ JEDINICE SKUPINE IZ JEDINICE ZA STRU!NUE ZA STRU!NUE ZA STRU!NUE ZA STRU!NU I ADMINISTRATIVNU POI ADMINISTRATIVNU POI ADMINISTRATIVNU POI ADMINISTRATIVNU PODR"KUDR"KUDR"KUDR"KU Natalija Gjeri Robi#, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb Josip "abi#, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb !LANOVI STRU!NE RADN!LANOVI STRU!NE RADN!LANOVI STRU!NE RADN!LANOVI STRU!NE RADNE SKUPINE IZ EKSPERTE SKUPINE IZ EKSPERTE SKUPINE IZ EKSPERTE SKUPINE IZ EKSPERTNE RADNE SKUPINENE RADNE SKUPINENE RADNE SKUPINENE RADNE SKUPINE Zrinka Risti# Dedi# Branka Vuk Boris Joki# TEHNI!KA KOORDINATORTEHNI!KA KOORDINATORTEHNI!KA KOORDINATORTEHNI!KA KOORDINATORICA STRU!NE RADNE SKICA STRU!NE RADNE SKICA STRU!NE RADNE SKICA STRU!NE RADNE SKUPINEUPINEUPINEUPINE Josipa Miketa, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta EKSPERTNA RADNA SKUPEKSPERTNA RADNA SKUPEKSPERTNA RADNA SKUPEKSPERTNA RADNA SKUPINAINAINAINA Boris Joki# (voditelj) Branislava Baranovi# Suzana Hitrec Tomislav Re$kovac Zrinka Risti# Dedi# Branka Vuk Ru%ica Vuk LEKTURALEKTURALEKTURALEKTURA Anita Poslon

Sadr%ajSadr%ajSadr%ajSadr%aj

Pojmovnik, 3333

1. UVOD, 7777

2. VEZA KURIKULUMA, U!ENJA I POU!AVANJA TE VREDNOVANJA I IZVJE"(IVANJA O U!ENI!KIM

POSTIGNU(IMA I NAPREDOVANJU, 9999

3. NA!ELA VREDNOVANJA, 11111111

4. ELEMENTI VREDNOVANJA: "TO SE VREDNUJE?, 11112222

5. PRISTUPI VREDNOVANJA: KAKO I KADA SE VREDNUJE?, 11114444

5.1. Vrednovanje za u&enje, 11117777

5.1.1. Koristi od vrednovanja za u&enje, 11117777

5.1.2. Metode vrednovanja za u&enje, 11118888

5.1.3. Povratna informacija u&enicima, 11118888

5.2. Vrednovanje kao u&enje, 11119999

5.2.1. Koristi od vrednovanja kao u&enja, 11119999

5.2.2. Metode vrednovanja kao u&enja, 20202020

5.2.3. Povratna informacija u&enicima, 20202020

5.3. Vrednovanje nau&enoga, 20202020

5.3.1. Unutarnje vrednovanje, 21212121

5.3.2. Hibridno vrednovanje, 22223333

5.3.3. Vanjsko vrednovanje, 22225555

6. DONO"ENJE ZAKLJU!NIH (PR)OCJENA NA KRAJU NASTAVNE/ "KOLSKE GODINE, 22226666

7. IZVJE"(IVANJE O POSTIGNU(IMA I NAPREDOVANJU U!ENIKA, 22228888

7.1. Izvje$#ivanje na razini u&enika, 22228888

7.1.1. Svrha izvje$#ivanja na razini u&enika, 29292929

7.1.2. Na&ela izvje$#ivanja na razini u&enika, 30303030

7.1.3. Izvje$#ivanje o postignu#ima i napredovanju u&enika tijekom odgojno-obrazovnih razdoblja, 31313131

7.1.4. Izvje$#ivanje o postignu#ima i napredovanju u&enika na kraju odgojno-obrazovnih razdoblja, 33332222

7.2. Izvje$#ivanje o usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda na razini $kole, 33335555

7.3. Izvje$#ivanje na razini sustava - Primjena vrednovanja u&eni&kih postignu#a za pra#enje kvalitete

nacionalnoga sustava odgoja i obrazovanja, 33336666

8. VREDNOVANJE PROCESA I ISHODA U!ENJA U!ENIKA S POSEBNIM ODGOJNO- -

OBRAZOVNIM POTREBAMA, 39393939

8.1. Vrednovanje procesa i ishoda u&enja darovitih u&enika, 39393939

8.2. Vrednovanje procesa i ishoda u&enja u&enika s te$ko#ama, 39393939

9. NA!ELA ETI!KOGA POSTUPANJA U VREDNOVANJU, 44441111

9.1. Profesionalno i pravedno vrednovanje koje provode u&itelji i institucije, 44441111

9.2. Savjesno, odgovorno i po$teno pona$anje u&enika u vrednovanju, 44442222

─OKVIR ZA VREDNOVANJE PROCESA I ISHODA U!ENJA

3

POJMOVNIK

AAAANEGDOTSKE ZABILJE!KENEGDOTSKE ZABILJE!KENEGDOTSKE ZABILJE!KENEGDOTSKE ZABILJE!KE su tehnika promatranja i vo"enja kratkih zapisa o pona#anju i radu u$enika. U literaturi se jo# nazivaju teku!e bilje"ke i papir-olovka bilje%enje.

DDDDIJAGNOSTI&KO VREDNOVIJAGNOSTI&KO VREDNOVIJAGNOSTI&KO VREDNOVIJAGNOSTI&KO VREDNOVANJEANJEANJEANJE jest vrednovanje koje se provodi radi utvr"ivanja kvalitete i razine u$eni$koga znanja i vje#tina prije po$etka procesa u$enja i pou$avanja, npr. na po$etku nastavne godine. U$itelj prilago"ava i planira u$enje i pou$avanje u odnosu na rezultate dijagnosti$koga vrednovanja. Dijagnosti$kim se vrednovanjem mo%e koristiti i za odre"ivanje prikladnoga oblika odgojno-obrazovne podr#ke pojedinim u$enicima.

EEEELEMENTI VREDNOVANJALEMENTI VREDNOVANJALEMENTI VREDNOVANJALEMENTI VREDNOVANJA odgovaraju na pitanje "to se vrednuje u pojedinome predmetu. Odre"eni su u nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta. Mogu biti definirani kao domene/makrokoncepti pojedinoga nastavnog predmeta i/ili odre"ene skupine odgojno-obrazovnih ishoda koje se ne podudaraju s kategorizacijom u domene/makrokoncepte; npr. usvojenost znanja, razvoj vje#tina, stavovi prema predmetu, pismenosti, djelatnosti i sl.

FFFFORMATIVNO VREDNOVANJORMATIVNO VREDNOVANJORMATIVNO VREDNOVANJORMATIVNO VREDNOVANJEEEE jest vrednovanje u$eni$kih postignu'a koje se odvija za vrijeme u$enja i pou$avanja radi davanja informacija o u$eni$kome napredovanju i unapre"ivanja budu'ega u$enja i pou$avanja, poticanja u$eni$kih refleksija o u$enju, utvr"ivanja manjkavosti u u$enju, prepoznavanja snaga te planiranja budu'ega u$enja i pou$avanja.

GGGGENERI&KE KOMPETENCIJENERI&KE KOMPETENCIJENERI&KE KOMPETENCIJENERI&KE KOMPETENCIJEEEE su kombinacija znanja, vje#tina i stavova koji su preduvjet uspje#noga u$enja, rada i %ivota osoba u 21. stolje'u te osnova razvoja odr%ivih dru#tvenih zajednica i konkurentnoga gospodarstva. Generi$ke su kompetencije u Okviru nacionalnoga kurikuluma podijeljene na tri ve'e cjeline koje se trebaju odra%avati i poticati u svim dijelovima nacionalnoga kurikuluma: Oblici mi#ljenja, Oblici rada i kori#tenje alata te Osobni i socijalni razvoj. Mogu'e ih je razvijati u djece i mladih osoba na svim razinama i u svim vrstama odgoja i obrazovanja te u svim podru$jima kurikuluma.

HHHHIBRIDNO VREDNOVANJEIBRIDNO VREDNOVANJEIBRIDNO VREDNOVANJEIBRIDNO VREDNOVANJE jest oblik vrednovanja nau$enoga koje osmi#ljava i planira ispitni centar, a provodi u$itelj. Ispitni centar sastavlja sadr%ajno i metodolo#ki provjerene ispite, a u$itelj te ispite provodi i dobiva konkretne povratne informacije o rezultatu svojih u$enika. Radi se o pisanim provjerama znanja i vje#tina u$enika koje se provode putem mre%nih aplikacija (internetsko testiranje). Pragove postignu'a na ispitima hibridnoga vrednovanja odre"uje ispitni centar.

IIIISPITNI CENTAR SPITNI CENTAR SPITNI CENTAR SPITNI CENTAR jest ustanova ili institucija koja osmi#ljava i/ili provodi vrednovanje u$eni$kih postignu'a, ali neposredno ne sudjeluje u odgojno-obrazovnome radu s ispitivanim u$enicima.

KKKKOMPETENCIJEOMPETENCIJEOMPETENCIJEOMPETENCIJE su me"usobno povezan sklop znanja, vje#tina i stavova u odre"enome nastavnome predmetu, podru$ju kurikuluma te u me"upredmetnoj temi.

KKKKRITERIJI VREDNOVANJARITERIJI VREDNOVANJARITERIJI VREDNOVANJARITERIJI VREDNOVANJA o$ekivane su razine postignu'a u$enika u odre"enome trenutku tijekom odgojno-obrazovnoga procesa koje odre"uje u$itelj. Na temelju kriterija vrednovanja u$itelj sastavlja ljestvice za ocjenjivanje i rubrike za konkretnu metodu i situaciju vrednovanja. Pri odre"ivanju kriterija vrednovanja u$itelj se koristi razinama usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda koje predstavljaju o$ekivane razine postignu'a u$enika na kraju #kolske godine.

KKKKRITERIJSKO VREDNOVANRITERIJSKO VREDNOVANRITERIJSKO VREDNOVANRITERIJSKO VREDNOVANJEJEJEJE podrazumijeva procjene o razinama postignu'a u$enika u odnosu na kriterije vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

KKKKVALITATIVNI OVALITATIVNI OVALITATIVNI OVALITATIVNI OPISIVA& POSTIGNU(APISIVA& POSTIGNU(APISIVA& POSTIGNU(APISIVA& POSTIGNU(A uklju$uje tri kategorije koje opisuju razine postignu'a u$enika u prvome ciklusu: potrebna podr#ka u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda za odre"eni razred, ostvareni odgojno-obrazovni ishodi za odre"eni razred, iznimno ostvareni odgojno-obrazovni ishodi za odre"eni razred.

KKKKVALITATIVNI OSVRT VALITATIVNI OSVRT VALITATIVNI OSVRT VALITATIVNI OSVRT jest osvrt o postignu'ima i napredovanju u$enika u izvje#'ivanju tijekom #kolske godine i na njezinu kraju u 1. i 2. ciklusu. Opisuje #to u$enik zna i mo%e izvesti, u kojim je elementima vrednovanja posebno uspje#an, a u kojima treba unaprijediti u$enje i rezultate (u kojima treba podr#ku). U osvrtu su to$no navedena u$enikova postignu'a i istovremeno je poticajan za njegovo daljnje u$enje.


4

LLLLJESTVICA PROCJENAJESTVICA PROCJENAJESTVICA PROCJENAJESTVICA PROCJENA jest skala od nekoliko stupnjeva koja se primjenjuje pri sumativnoj procjeni usvojenosti odre"enih elemenata predmetnih ili generi$kih kompetencija pokazanih u nastavnome predmetu (npr. u izvje#'u na polugodi#tu ili u zavr#nome izvje#'u na kraju godine u tre'emu, $etvrtom i petom odgojno-obrazovnom ciklusu gdje se prikazuju procjene generi$kih kompetencija na ljestvici od tri stupnja: potrebna podr#ka, dobro, izvrsno).

LLLLJESTVICE ZA VREDNOVAJESTVICE ZA VREDNOVAJESTVICE ZA VREDNOVAJESTVICE ZA VREDNOVANJENJENJENJE su ljestvice koje se primjenjuju pri procjeni rada u$enika (seminar, esej, prezentacija, izlaganje, istra%iva$ki rad i sl.). Sadr%avaju elemente vrednovanja specifi$ne za odre"ene sadr%aje/aktivnosti, odnosno ishode pojedinoga predmeta. Za svaki element razra"uju se opisiva$i razina usvojenosti koji opisuju opseg i dubinu znanja te stupanj razvijenosti vje#tina koji je potreban za odre"eni broj bodova i/ili pojedinu ocjenu. U praksi se ljestvice za vrednovanje $esto izjedna$avaju s rubrikama, ali ih razlikujemo po svrsi kori#tenja (vidi: rubrike).

MMMME)UPREDMETNE TEMEE)UPREDMETNE TEMEE)UPREDMETNE TEMEE)UPREDMETNE TEME su teme zna$ajne za razvoj kompetencija na svim razinama i u svim vrstama odgoja i obrazovanja. U Okviru nacionalnog kurikuluma definirano je sedam me"upredmetnih tema, a to su: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Odr%ivi razvoj, U$iti kako u$iti, Poduzetni#tvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te Gra"anski odgoj i obrazovanje. Nacionalnim kurikulumima me"upredmetnih

tema odre"uju se svrha, ciljevi, struktura, odgojno-obrazovna o$ekivanja, u$enje i pou$avanje te vrednovanje odre"ene me"upredmetne teme.

MMMMETODE VREDNOVANJAETODE VREDNOVANJAETODE VREDNOVANJAETODE VREDNOVANJA su postupci i na$ini vrednovanja usvojenosti o$ekivanih odgojno-obrazovnih ishoda u pojedinim predmetima. Pojedinim se metodama u$itelji mogu koristiti u razli$itim pristupima vrednovanju, ali su neke pogodnije za odre"ene pristupe. U vrednovanju za u$enje koriste se rubrikama, ljestvicama procjena (engl. checklists), postavljanjem pitanja u$enicima, anegdotskim zabilje#kama, u$eni$kim mapama, opa%anjima i dr. U vrednovanju nau$enoga koriste se pisanim i usmenim provjerama znanja i vje#tina, mapama radova (tzv. portfolio), prakti$nim radovima, u$eni$kim izvje#'ima (npr. o prakti$nome radu, istra%ivanju i sl.), u$eni$kim projektima, raspravama (debatama), esejima, simulacijama i dr. U vrednovanju kao u$enju metode se zasnivaju na metodama samovrednovanja, odnosno samorefleksije te vr#nja$koga vrednovanja (npr. samovrednovanje uz uporabu rubrika, ljestvice procjene, dnevnici u$enja, konzultacije s u$iteljem i dr.).

MMMMETODA AUTENTI&NE PROETODA AUTENTI&NE PROETODA AUTENTI&NE PROETODA AUTENTI&NE PROCJENECJENECJENECJENE podrazumijeva opa%anje i vrednovanje procesa primjene znanja i vje#tina na zadatcima bliskim aktivnostima iz svakodnevnoga %ivota.

NNNNACIONALNI KURIKULUM ACIONALNI KURIKULUM ACIONALNI KURIKULUM ACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETANASTAVNOGA PREDMETANASTAVNOGA PREDMETANASTAVNOGA PREDMETA jest dokument u kojemu se odre"uju svrha i ciljevi u$enja i pou$avanja nastavnoga predmeta, struktura pojedinoga predmeta u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali, odgojno-obrazovni ishodi, pripadaju'a razrada i opisi razina usvojenosti ishoda, u$enje i pou$avanje te vrednovanje u pojedinome predmetu.

NNNNORMATIVNO ORMATIVNO ORMATIVNO ORMATIVNO VREDNOVANJEVREDNOVANJEVREDNOVANJEVREDNOVANJE podrazumijeva uspore"ivanje rezultata/postignu'a pojedinoga u$enika s rezultatima drugih u$enika. Takvim se vrednovanjem utvr"uje kakve je rezultate (razinu postignu'a) u$enik postigao u odnosu na druge u$enike, a ne u odnosu na o$ekivane odgojno-obrazovne ishode (vidi: kriterijsko

vrednovanje).

OOOOBJEKTIVNOSTBJEKTIVNOSTBJEKTIVNOSTBJEKTIVNOST je svojstvo konkretnoga vrednovanja koje se o$ituje u neovisnosti rezultata vrednovanja o ocjenjiva$u, tj. u$itelju. U pojedinim metodama vrednovanja osigurava se npr. predvi"anjem svih mogu'ih to$nih odgovora i/ili razradom jednozna$nih ljestvica za vrednovanje.

OOOOBLICI VREDNOVANJA NABLICI VREDNOVANJA NABLICI VREDNOVANJA NABLICI VREDNOVANJA NAU&ENOGAU&ENOGAU&ENOGAU&ENOGA.... Razlikuju se tri oblika vrednovanja nau$enoga s obzirom na to planira li ga i provodi li ga u$itelj ili vanjska institucija, a to su unutarnje, hibridno i vanjsko vrednovanje. Svi oblici vrednovanja nau$enoga u pravilu rezultiraju ocjenom.

OOOODGOJNODGOJNODGOJNODGOJNO----OBRAZOVNA O&EKIVANJAOBRAZOVNA O&EKIVANJAOBRAZOVNA O&EKIVANJAOBRAZOVNA O&EKIVANJA jasni su i nedvosmisleni iskazi o tome #to se o$ekuje od u$enika u odre"enoj domeni/makrokonceptu na kraju odre"enoga odgojno-obrazovnoga ciklusa u pojedinome podru$ju kurikuluma i me"upredmetnim temama. O$ekivanja su odre"ena kao po%eljne razine znanja, vje#tina i stavova koje se napredovanjem u odgojno-obrazovnome sustavu uslo%njavaju i vode ve'oj kompetentnosti u podru$ju kurikuluma i u me"upredmetnoj temi.


5

OOOODGOJNODGOJNODGOJNODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODIOBRAZOVNI ISHODIOBRAZOVNI ISHODIOBRAZOVNI ISHODI jasni su i nedvosmisleni iskazi o tome #to se o$ekuje od u$enika u odre"enoj domeni/konceptu u pojedinoj godini u$enja i pou$avanja nastavnoga predmeta. Ishodi mogu biti odre"eni kao znanja, vje#tine i/ili stavovi/vrijednosti. Razradom ishoda detaljnije su i preciznije odre"eni sadr%aji i aktivnosti u okviru pojedinoga odgojno-obrazovnoga ishoda.

OOOOKVIR NACIONALNOGKVIR NACIONALNOGKVIR NACIONALNOGKVIR NACIONALNOGAAAA KURIKULUMAKURIKULUMAKURIKULUMAKURIKULUMA krovni je nacionalni kurikulumski dokument koji na op'oj razini odre"uje elemente kurikulumskoga sustava za sve razine i vrste dovisoko#kolskoga odgoja i obrazovanja.

OOOOSJETLJIVOSTSJETLJIVOSTSJETLJIVOSTSJETLJIVOST je svojstvo konkretnoga postupka vrednovanja koje se o$ituje u mogu'nosti razlikovanja u$enika razli$itih razina postignu'a.

PPPPODRU&JA ODRU&JA ODRU&JA ODRU&JA KURIKULUMAKURIKULUMAKURIKULUMAKURIKULUMA u skladu su s Nacionalnim okvirnim kurikulumom (2011.). Odgojno-obrazovna podru$ja kurikuluma su sljede'a: jezi$no-komunikacijsko podru$je, matemati$ko podru$je, prirodoslovno podru$je, tehni$ko i informati$ko podru$je, dru#tveno-humanisti$ko podru$je, umjetni$ko podru$je te tjelesno i zdravstveno podru$je. Nacionalnim dokumentima podru$ja kurikuluma odre"uju se svrha, ciljevi, struktura i odgojno-obrazovna o$ekivanja povezana s u$enjem i pou$avanjem u #irim odgojno-obrazovnim podru$jima.

PPPPOUZDANOST OUZDANOST OUZDANOST OUZDANOST je svojstvo konkretnoga postupka vrednovanja koje se odnosi na to$nost i konzistentnost rezultata dobivenih tim postupkom. Pouzdanost je jedan od preduvjeta valjanosti u vrednovanju. Slaganjem rezultata razli$itih postupaka vrednovanja pove'ava se i sigurnost u pouzdanost tih rezultata.

PPPPOVRATNA INFORMACIJAOVRATNA INFORMACIJAOVRATNA INFORMACIJAOVRATNA INFORMACIJA jest kvalitativna informacija o procesu u$enja / rezultatu / napredovanju u$enika koju daje u$itelj, drugi u$enici ili sam u$enik tijekom ili nakon vrednovanja. Posebno su korisne povratne informacije koje govore o procesu u$enja i koje su usmjerene na strategije i trud koji je u$enik ulo%io u u$enje. Svrha povratne informacije jest da u$enici osvijeste #to su postigli u odnosu na postavljene odgojno-obrazovne ishode i o$ekivanja te u kojim je specifi$nim podru$jima potrebno pobolj#anje. Povratna informacija poma%e u planiranju odluka o sljede'im koracima u$enja i u poticanju razvoja odgovornosti za vlastito u$enje. Posebno je va%na u kontekstu vrednovanja za u$enje i vrednovanja kao u$enje.

PPPPRISTUPI VREDNOVANJURISTUPI VREDNOVANJURISTUPI VREDNOVANJURISTUPI VREDNOVANJU uklju$uju tri osnovna pristupa vrednovanju: vrednovanje za u$enje, vrednovanje kao u$enje i vrednovanje nau$enoga.

RRRRAZINE USVOJENOSTI ODAZINE USVOJENOSTI ODAZINE USVOJENOSTI ODAZINE USVOJENOSTI ODGOJNOGOJNOGOJNOGOJNO----OBRAZOVNIHOBRAZOVNIHOBRAZOVNIHOBRAZOVNIH ISHODAISHODAISHODAISHODA iskazi su kojima se preciznije opisuje dubina i #irina svakoga ishoda u pojedinoj godini u$enja i pou$avanja u pojedinome nacionalnom kurikuluma nastavnoga predmeta te o$ekivana izvedba u$enika u $etirima kategorijama: zadovoljavaju'a, dobra, vrlo dobra, iznimna. Kategorije i opisi razina usvojenosti pojedinoga ishoda ne predstavljaju #kolske ocjene.

RRRRUBRIKEUBRIKEUBRIKEUBRIKE su skup opisa razli$itih razina kvalitete nekoga postignu'a ili zadatka koji se u$enicima daju tijekom u$enja ili izvr#enja zadatka kako bi oni mogli pratiti i regulirati u kojoj su mjeri svladali predvi"ena znanja i vje#tine. Rubrike imaju iste elemente kao ljestvice za vrednovanje, ali se upotrebljavaju u razli$ite svrhe, primjerice, za davanje povratne informacije, za samoprocjenu, za procjenu rada drugih u$enika, za postavljanje ciljeva te u komunikaciji s roditeljima (vidi: ljestvica za vrednovanje).

SSSSAMOREGULACIJA U&ENJAAMOREGULACIJA U&ENJAAMOREGULACIJA U&ENJAAMOREGULACIJA U&ENJA uklju$uje samousmjeravaju'i proces koji uklju$uje postavljanje osobnih ciljeva u$enja i pra'enje, upravljanje i prilago"avanje kognitivnih, emocionalnih i motivacijskih procesa te pona#anja prema ostvarenju postavljenih ciljeva. Odnosi se na razvoj znanja, vje#tina i stavova koji podr%avaju i pospje#uju u$enje te omogu'uju prijenos u nove situacije u$enja. Smatra se da su u$enici samoregulirani u onome stupnju u kojemu su metakognitivno, motivacijski i pona#ajno aktivni sudionici u vlastitome procesu u$enja.

SSSSAMOVREDNOVANJE U&ENIAMOVREDNOVANJE U&ENIAMOVREDNOVANJE U&ENIAMOVREDNOVANJE U&ENIKAKAKAKA jest metakognitivni proces osvje#'ivanja i razmi#ljanja o vlastitome procesu u$enja i postignu'a. U$enik uz podr#ku u$itelja u$i prepoznavati, opisivati i vrednovati svoje napredovanje u usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda te na temelju tih informacija usmjerava i prilago"ava svoje u$enje te postavlja ciljeve u$enja. Primjenjuje se kao metoda u pristupu vrednovanja kao u$enje.

SSSSUMATIVNO VREDNOVANJEUMATIVNO VREDNOVANJEUMATIVNO VREDNOVANJEUMATIVNO VREDNOVANJE jest vrednovanje koje podrazumijeva procjenu razine u$enikova postignu'a na kraju procesa u$enja (nastavne cjeline, polugodi#ta te godine u$enja i pou$avanja). U pravilu rezultira ocjenom i/ili formalnim izvje#'em, tj. svjedod%bom (vidi: vrednovanje nau#enoga).


6

SSSSVRHE VREDNOVANJAVRHE VREDNOVANJAVRHE VREDNOVANJAVRHE VREDNOVANJA.... S obzirom na svrhu, razlikuju se dijagnosti$ko, formativno i sumativno vrednovanje.

UUUUNUTARNJE VREDNOVANJENUTARNJE VREDNOVANJENUTARNJE VREDNOVANJENUTARNJE VREDNOVANJE jest oblik vrednovanja nau$enoga koje osmi#ljava, planira i provodi u$itelj koriste'i se razli$itim metodama vrednovanja.

VVVVALJANOSTALJANOSTALJANOSTALJANOST je svojstvo konkretnoga postupka vrednovanja da provjerava ona znanja, vje#tine i stavove koji su relevantni za odre"ene ciljne odgojno-obrazovne ishode, odnosno za odre"enu svrhu.

VVVVANJSKO VREDNOVANJE ANJSKO VREDNOVANJE ANJSKO VREDNOVANJE ANJSKO VREDNOVANJE jest oblik vrednovanja nau$enoga koje osmi#ljava, planira i provodi ispitni centar, a temelji se uglavnom na pisanim provjerama u$eni$kih znanja i vje#tina. U takvome obliku vrednovanja primjenjuju se standardizirani postupci u razvoju, primjeni i ocjenjivanju ispita te u analizi i interpretaciji rezultata.

VVVVREDNOVANJE KAO U&ENJREDNOVANJE KAO U&ENJREDNOVANJE KAO U&ENJREDNOVANJE KAO U&ENJEEEE jest pristup vrednovanju koji se temelji na ideji da u$enici vrednovanjem u$e, stoga nu%no podrazumijeva aktivno uklju$ivanje u$enika u proces vrednovanja uz stalnu podr#ku u$itelja kao bi se maksimalno potaknuo razvoj u$eni$koga autonomnog i samoreguliranog pristupa u$enju.

VVVVREDNOVANJE NAU&ENOGAREDNOVANJE NAU&ENOGAREDNOVANJE NAU&ENOGAREDNOVANJE NAU&ENOGA jest pristup vrednovanju koji podrazumijeva procjenu razine postignu'a u$enika nakon odre"enoga u$enja i pou$avanja tijekom #kolske godine ili na njezinu kraju. U pravilu rezultira ocjenom ili nekom drugom sumativnom procjenom.

VVVVREDNOVANJE ZA U&ENJEREDNOVANJE ZA U&ENJEREDNOVANJE ZA U&ENJEREDNOVANJE ZA U&ENJE jest pristup vrednovanju koji je sastavni dio kontinuiranoga procesa u$enja i pou$avanja, odvija se za vrijeme u$enja i pou$avanja te kao takav ponajprije slu%i unapre"ivanju i planiranju budu'ega u$enja i pou$avanja. Vrednovanje za u$enje u pravilu ne rezultira ocjenom, nego kvalitativnom povratnom informacijom i razmjenom iskustava o procesima u$enja i usvojenosti znanja i vje#tina u odnosu na postavljena o$ekivanja.

VVVVR!NJA&KO VREDNOVANJER!NJA&KO VREDNOVANJER!NJA&KO VREDNOVANJER!NJA&KO VREDNOVANJE jest oblik suradni$koga reguliranja u$enja koje se primjenjuje kao metoda u vrednovanju kao u$enje. U$enik je aktivno uklju$en u vrednovanje u$enja i postignu'a svojih vr#njaka, poma%e im u promatranju, nadgledanju i reguliranju procesa u$enja daju'i vr#nja$ku povratnu informaciju.


7

1. 1. 1. 1. UVODUVODUVODUVOD

Vrednovanje procesa i ishoda u$enja ozna$ava postupke prikupljanja i analiziranja informacija te dono#enja

profesionalnih procjena o u$eni$kome u$enju i rezultatima u$enja. U$iteljima vrednovanje predstavlja slo%en

proces koji se zasniva na poznavanju i razumijevanju:

kurikulumom definiranih odgojno-obrazovnih ciljeva, o$ekivanja i ishoda

mogu'nosti, dosega i ograni$enja pojedinih pristupa, oblika i metoda vrednovanja

procesa u$enja, konteksta u$enja i osobitosti u$enika.

Budu'i da se na temelju rezultata vrednovanja donose va%ne odluke za u$enika, vrednovanje zahtijeva puni

profesionalni integritet u$itelja i kori#tenje objektivnim informacijama o u$enju i u$eni$kim postignu'ima.

I u$enicima vrednovanje predstavlja izrazito osjetljivo podru$je koje mo%e zna$ajno odrediti njihovu

motivaciju za u$enje, pristup u$enju pa $ak i voljnost za sudjelovanje u odgojno- -

obrazovnome procesu. Roditeljima vrednovanje u$enika poma%e u razumijevanju postignu'a njihove djece te

im daje smjernice o tome kako ih podr%ati i usmjeravati.

Uskla"uju'i se s ciljevima, vrijednostima i na$elima cjelovitoga kurikulumskog sustava, Okvir za vrednovanje

procesa i ishoda u$enja u osnovno#kolskome i srednjo#kolskome odgoju i obrazovanju (dalje: Okvir) stavlja

naglasak na:

procese u$enja

ostvarivanje napretka i unapre"ivanje u$enja

suradnju i ja$anje odgovornosti svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa

olak#an prolazak u$enika odgojno-obrazovnim sustavom

osiguranje jednakih mogu'nosti za sve u$enike.

Zbog toga se Okvirom predla%e usko povezivanje vrednovanja s odgojno-obrazovnim ishodima i o$ekivanjima

odre"enim u nacionalnim kurikulumskim dokumentima te prikupljanje informacija o njihovoj usvojenosti u

razli$itim podru$jima u$enja i vremenskim to$kama tijekom #kolske godine. Jasno je nagla#ena uskla"enost

vrednovanja i u$enja te pou$avanja, $ime se podrazumijeva kori#tenje razli$itim pristupima i metodama

vrednovanja ovisno o svrsi vrednovanja, vrsti znanja i vje#tina koje se vrednuju, kori#tenim pristupima

pou$avanja i u$enja, kontekstu u$enja i potrebama u$enika.

Okvirom se zagovara komplementarnost i uravnote%enost upotrebe vrednovanja nau$enogavrednovanja nau$enogavrednovanja nau$enogavrednovanja nau$enoga s pristupima

usmjerenim sustavnomu pra'enju i procjenjivanju. Ti pristupi vrednovanja, poznati kao vrednovanje za vrednovanje za vrednovanje za vrednovanje za

u$enjeu$enjeu$enjeu$enje i vrednovanje kao u$enjevrednovanje kao u$enjevrednovanje kao u$enjevrednovanje kao u$enje,,,, usmjereni su na poticanje stjecanja uvida o u$enju i pou$avanju, na

prepoznavanje snaga i manjkavosti u u$enju te na planiranje budu'ega u$enja i pou$avanja. Za razliku od

vrednovanja nau$enoga, ti pristupi ne rezultiraju ocjenama, ve' povratnim informacijama i razmjenom

iskustava o procesima u$enja i usvojenosti znanja, vje#tina i stavova u odnosu na o$ekivane odgojno-

obrazovne ishode.

U podru$ju izvje#'ivanja u$enika, roditelja i drugih o u$eni$kim postignu'ima i napredovanju Okvir donosi

odre"ena rje#enja koja nastoje osloboditi u$itelje velikih administrativnih obveza, a istovremeno svrsishodnije

od postoje'ih zaklju$nih ocjena prikazati usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda te kvalitetnije i detaljnije

opisati ukupnost i kvalitetu postignu'a u$enika u odre"enome odgojno-obrazovnom razdoblju. Okvirom se

osigurava i sljedivost informacija o postignu'ima u$enika pri njihovu prelasku izme"u pojedinih odgojno-

obrazovnih razina, ciklusa ili razreda.

U narednim poglavljima detaljnije je uspostavljena veza kurikulumskih dokumenata, procesa u$enja i

pou$avanja te vrednovanja, a potom su opisana na$ela na kojima se vrednovanje unutar kurikulumskoga

sustava temelji. Odre"eni su glavni elementi vrednovanja, pri $emu je naglasak stavljen na kompetencije, od


8

kojih su neke generi$ke, a neke povezane s odre"enom razinom odgoja i obrazovanja, podru$jem u$enja ili

nastavnim predmetom. Opisano je kakve nove zahtjeve za vrednovanje donosi usmjerenost na kompetencije.

Zatim su predstavljena tri osnovna pristupa vrednovanju: vrednovanje za u$enje, vrednovanje kao u$enje i

vrednovanje nau$enoga te je opisano njihovo mjesto i zna$aj u cjelokupnome sustavu vrednovanja. U nastavku

je prikazano kako se na temelju svih rezultata vrednovanja oblikuje sveobuhvatna slika o postignu'ima i

napredovanju u$enika te donosi zaklju$na (pr)ocjena. U poglavlju o izvje#'ivanju o postignu'ima i

napredovanju u$enika daju se informacije o na$elima i oblicima izvje#'ivanja, a detaljnije se prikazuje formalno

izvje#'ivanje na kraju odre"enih odgojno-obrazovnih razdoblja. Nakon toga ukratko su opisane specifi$nosti

vrednovanja darovitih u$enika i u$enika s te#ko'ama, koje su detaljnije prikazane u Okviru za poticanje iskustava

u#enja i vrednovanje postignu!a darovite djece i u#enika te u Okviru za poticanje i prilagodbu iskustava u#enja te

vrednovanje postignu!a djece i u#enika s te"ko!ama. Dokument zavr#ava prikazom na$ela eti$koga postupa u

vrednovanju.

U svim poglavljima Okvira predstavljeno je ono #to je zajedni$ko razli$itim odgojno-obrazovnim razinama,

ciklusima i razredima, iako se u odre"enim poglavljima osvr'e na specifi$nosti pojedinih odgojno-obrazovnih

ciklusa. Posebnosti sustava vrednovanja na pojedinim razinama i u pojedinim vrstama obrazovanja opisane su

u nacionalnim kurikulumima odre"ene razine i vrste odgoja i obrazovanja, u nacionalnim kurikulumima

nastavnih predmeta te u nacionalnim kurikulumima me"upredmetnih tema.


9

2. VEZA KURIKULUMA, U!ENJA I POU!AVANJA TE VREDNOVANJA I IZVJE"(IVANJA O 2. VEZA KURIKULUMA, U!ENJA I POU!AVANJA TE VREDNOVANJA I IZVJE"(IVANJA O 2. VEZA KURIKULUMA, U!ENJA I POU!AVANJA TE VREDNOVANJA I IZVJE"(IVANJA O 2. VEZA KURIKULUMA, U!ENJA I POU!AVANJA TE VREDNOVANJA I IZVJE"(IVANJA O U!ENI!KIM POSTIGNU(IMA I NAPREDOVANJUU!ENI!KIM POSTIGNU(IMA I NAPREDOVANJUU!ENI!KIM POSTIGNU(IMA I NAPREDOVANJUU!ENI!KIM POSTIGNU(IMA I NAPREDOVANJU

Uz kurikulumske dokumente i procese u$enja i pou$avanja, vrednovanje i izvje#'ivanje o u$eni$kim

postignu'ima i napredovanju predstavlja tre'u klju$nu sastavnicu kurikulumskoga sustava. Pojedine su

sastavnice me"usobno povezane i jedna na drugu djeluju, kao #to je prikazano na slici 1.

Slika 1. Povezanost i uskla$enost razli#itih sastavnica kurikulumskoga sustava

U$enje i pou$avanje te vrednovanje zasniva zasniva zasniva zasniva se na namjerama iskazanima u kurikulna namjerama iskazanima u kurikulna namjerama iskazanima u kurikulna namjerama iskazanima u kurikulumskimumskimumskimumskim dokumentimadokumentimadokumentimadokumentima.

Na svim su razinama u kurikulumskim dokumentima definirana i razra"ena odgojno-obrazovna o$ekivanja1 ili

ishodi kojima su jasno odre"ene kompetencije (znanja, vje#tine i stavovi) koje u$enici trebaju ste'i odgojno-

obrazovnim procesom te je opisan napredak koji trebaju ostvariti u$enjem i pou$avanjem. U nacionalnim

kurikulumima nastavnih predmeta, osim #to je uz svaki odgojno-obrazovni ishod odre"ena razrada ishoda,

opisane su razine usvojenosti2222 te dane preporuke za ostvarivanje ishoda. Jasno definiranje ishoda i

pripadaju'ih razina njihove usvojenosti omogu'uje kriterijsko vrednovanje s obzirom na to u kojoj je mjeri

u$enik usvojio o$ekivane odgojno-obrazovne ishode, a umanjuje potrebu za normativnim vrednovanjem koje

se temelji na me"usobnome uspore"ivanju u$enika u odre"enim skupinama.

1 Nacionalni dokumenti podru&ja kurikuluma i nacionalni kurikulumi me)upredmetnih tema definiraju odgojno-

-obrazovna o&ekivanja na razini pojedinih odgojno-obrazovnih ciklusa, a nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta definiraju odgojno-obrazovne ishode na razini pojedine godine u&enja i pou&avanja predmeta. I odgojno-obrazovna o&ekivanja i ishodi odgovaraju na pitanje !to u"enici znaju, mogu u"initi i koje stavove/vrijednosti imaju razvijene u odre#enoj domeni/konceptu na kraju odre#enoga odgojno-obrazovnog razdoblja?. 2 Odre)enje razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda kori$tenih u ovome dokumentu, kao i metodologija njihove razrade opisani su u Metodolo$kome priru&niku za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma.


10

Osim #to treba uva%avati zahtjeve kurikulumskih dokumenata, vrednovanje treba biti usko usko usko usko povezanopovezanopovezanopovezano,,,,

uskla"eno uskla"eno uskla"eno uskla"eno tetetete istovremeno osmi#ljeno i planirano istovremeno osmi#ljeno i planirano istovremeno osmi#ljeno i planirano istovremeno osmi#ljeno i planirano s u$enjem i pou$avanjems u$enjem i pou$avanjems u$enjem i pou$avanjems u$enjem i pou$avanjem. U$enje i pou$avanje te

vrednovanje potrebno je temeljiti na razumijevanju i uva%avanju slo%ene, vi#edimenzionalne i promjenjive

prirode u$enja te postaviti tako da omogu'uju u$eniku razvoj kompetencija i napredak u izvedbi tijekom

vremena. Pritom je potrebno osigurati da svi navedeni procesi uzimaju u obzir slo%enost odgojno-obrazovnih

ishoda definiranih kurikulumskim dokumentima te da budu prilago"eni razli$itim potrebama, iskustvima i

mogu'nostima u$enika.

Pa%ljivo osmi#ljenim postupcima vrednovanja u$itelj je u mogu'nosti procijeniti napreduju li u$enici u skladu

s o$ekivanjima, odnosno pribli%avaju li se ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, a ujedno 'e mo'i poticati

kvalitetnije u$enje dijagnosticiranjem trenuta$noga stanja, aktiviranje u$enika, osvje#'ivanje mogu'ih putova

napredovanja i komuniciranje o tome #to je vrijedno i va%no u$iti. Sve informacije koje u vrednovanju u$itelj

prikuplja o u$enju, razvoju i rezultatima u$enika postaju osnova za daljnje planiranje pou$avanja i u$enjaosnova za daljnje planiranje pou$avanja i u$enjaosnova za daljnje planiranje pou$avanja i u$enjaosnova za daljnje planiranje pou$avanja i u$enja te

pra'enje u$eni$koga napredovanja, #to na kraju omogu'uje postizanje ve'e kvalitete u$enja i pou$avanja te

razvoj autonomije i odgovornosti u$enika.

Vrednovanje mo%e imati i negativne posljedice na u$enje i pou$avanje ako je osmi#ljeno i provedeno tako da

ometa kvalitetno u$enje i pou$avanje, ako onemogu'uje u$enicima pristup relevantnim iskustvima u$enja ili

ih svodi samo na jednu vrstu iskustva, ako isklju$uje odre"ene u$enike itd. Potrebno je osvijestiti da

vrednovanje ne slu%i samo tomu da osigura i daje informacije o postignu'ima i napredovanju u$enika, ve' i

tomu da pru%i podr#ku u$enju i promovira kvalitetno pou$avanje. Istomu cilju podr%avanja i unapre"ivanja

u$enja trebaju slu%iti i svi postupci izvje#'ivanja o u$eni$kim postignu'ima i napredovanju.

Zaklju$no, sljede'i koraci doprinose postizanju sklada pojedinih sastavnica kurikulumskoga sustava:

Kratkoro$no i dugoro$no planira se u$enje i pou$avanje na temelju odgojno-obrazovnih ishoda

odre"enih kurikulumom uz istovremeno planiranje vrednovanja.

U$enicima se osigurava poticajno okru%je u$enja i relevantna iskustva u$enja koja uzimaju u obzir

prethodna znanja i iskustva, interese i mogu'nosti u$enika. Primjenjuju se razli$iti pristupi i metode

u$enja i pou$avanja koji poti$u u$enikovu aktivnu ulogu te osiguravaju usvajanje znanja, vje#tina i

stavova. Tijekom procesa u$enja i pou$avanja u$itelj daje povratne informacije kao podr#ku procesu

u$enja.

U razli$itim situacijama u$enja tijekom procesa u$enja i pou$avanja prati se i dokumentira

sudjelovanje u$enika i njegovo u$enje, a postignu'a i napredovanje procjenjuje se kori#tenjem

razli$itim pristupima i metodama vrednovanja. U$itelj samostalno bira na$ine dokazivanja

ostvarenosti planiranih ishoda te odabire pristupe i metode koji omogu'uju svim u$enicima

pokazivanje ste$enih znanja, vje#tina i stavova.

postignu'ima i napredovanju u$enika izvje#'uje se na na$in koji poti$e budu'e u$enje.

Nakon u$enja i pou$avanja analiziraju se iskustva u$enja i pou$avanja te se procjenjuje primjerenost i

u$inkovitost kori#tene u praksi. Uvidi o u$enju i ishodima u$enja predstavlja osnovu za daljnje

planiranje procesa u$enja, pou$avanja i vrednovanja te kao poticaj za identificiranje potreba u$itelja za

profesionalnim razvojem.

Sami se procesi vrednovanja analiziraju, prilago"uju i unapre"uju radi razvoja najprimjerenijih i

naju$inkovitih praksi.


11

3. NA!ELA VREDNOVANJA 3. NA!ELA VREDNOVANJA 3. NA!ELA VREDNOVANJA 3. NA!ELA VREDNOVANJA

Vrednovanje kao sastavni dio kurikulumskoga sustava temelji se na na$elima definiranima u Okviru

nacionalnoga kurikuluma koja vrijede za sve razine i vrste odgoja i obrazovanja:

Vrednovanje usmjereno u$enju i razvojuVrednovanje usmjereno u$enju i razvojuVrednovanje usmjereno u$enju i razvojuVrednovanje usmjereno u$enju i razvoju

a. Osnovna svrha svih oblika vrednovanja jest unapre"ivanje u$enja i razvoja u$enika. Vrednovanje

rezultira jasnim, to$nim, pravovremenim i afirmativnim povratnim informacijama koje u$enicima

poma%u u daljnjemu u$enju i motiviraju ih za rad, a odgojno-obrazovnim radnicima omogu'uju

daljnje planiranje odgojno-obrazovnih procesa.

b. Vrednovanje se temelji na cjelovitome pristupu pra'enja i poticanja individualnoga razvoja svakoga

u$enika te se usmjerava na prepoznavanje uspjeha i poticanje pozitivnih obrazaca motivacije i u$enja.

c. Inzistira se na u$eniku kao aktivnome sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa te na razvoju

metakognicije, samoregulacije, postavljanja ciljeva u$enja, planiranja i upravljanja u$enjem i

samovrednovanja u$enja.

Vrednovanje usmjereno sveobuhvatnosti odgojnoVrednovanje usmjereno sveobuhvatnosti odgojnoVrednovanje usmjereno sveobuhvatnosti odgojnoVrednovanje usmjereno sveobuhvatnosti odgojno----obrazovnih o$ekivanja i ishodaobrazovnih o$ekivanja i ishodaobrazovnih o$ekivanja i ishodaobrazovnih o$ekivanja i ishoda

a. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih o$ekivanja i odgojno-obrazovnih ishoda usmjereno je

ne samo prema procjenjivanju usvojenosti znanja ve' i prema razvijenosti vje#tina, stavova i drugih

elemenata.

b. Vrednovanjem usvojenosti odgojno-obrazovnih o$ekivanja i odgojno-obrazovnih ishoda poti$e se

dubinsko i trajno u$enje te posebice primjena znanja i vje#tina u novim situacijama. Pozornost se

posve'uje vrednovanju usvojenosti temeljnih znanja, ali i vrednovanju konceptualnoga razumijevanja

te vi#ih kognitivnih procesa.

c. Pred u$enike se u vrednovanju postavljaju zahtjevi koji su izazovni, ali realisti$ni, u kojima oni mogu

pokazati svoje sposobnosti, usvojena znanja i vje#tine u okru%jima koja su autenti$na i u$enicima

svrhovita.

d. Vrednovanja su primjereno raspore"ena tijekom odgojno-obrazovnoga procesa, relativno $esta i

raznolika po svojoj prirodi kako bi omogu'ila u$enicima da u razli$itim prilikama poka%u napredak u

u$enju i razvoju. Razli$itim pristupima i zahtjevima prema u$enicima te integracijom razli$itih vrsta i

izvora podataka o u$enju prikupljaju se kvalitetni, valjani i pouzdani dokazi o cijelome rasponu

njihovih postignu'a.

Transparentnost i pravednost vrednovanjaTransparentnost i pravednost vrednovanjaTransparentnost i pravednost vrednovanjaTransparentnost i pravednost vrednovanja

a. Jasnom i pravodobnom izmjenom informacija izme"u u$enika, odgojno-obrazovnih radnika i

roditelja/skrbnika o sadr%ajima, postupcima, kriterijima i rezultatima vrednovanja usugla#avaju se

o$ekivanja i posti%e dijeljeno razumijevanje zahtjeva koji se postavljaju pred u$enike.

b. Jasno odre"ena pravila i kriteriji vrednovanja poma%u u razumijevanju elemenata u$enja koji 'e biti

vrednovani i shva'anju toga #to $ini uspje#nu izvedbu te u usmjeravanju u$enja na ono #to je va%no

znati i mo'i u$initi.

c. Postupci vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih o$ekivanja i odgojno-obrazovnih ishoda ne

stavljaju odre"ene u$enike u privilegiran polo%aj niti diskriminiraju na osnovama koje nisu povezane s

u$enjem. Postupci vrednovanja koriste svim u$enicima kao poticaj za ostvarivanje vlastitih potencijala

i ispunjavanje osobnih obrazovnih aspiracija.

─OKVIR ZA VREDNOVANJE PROCESA I ISHODA

Uravnote%enost unutarnjegUravnote%enost unutarnjegUravnote%enost unutarnjegUravnote%enost unutarnjegaaaa i vanjskogi vanjskogi vanjskogi vanjskog

a. Izbjegavaju se vanjski ispiti visokog

obrazovanja. Vrednovanje usvojenosti odgojno

ostaje u glavnini profesionalna odgovornost u$itelja.

b. Vanjsko vrednovanje usvojenosti odgojno

praksom, ve' treba biti uskla"eno s ciljevima nacionalnog

c. Podatci prikupljeni vrednovanjem usvojenosti odgojno

procesima samovrednovanja odgojno

rada.

4. ELEMENTI VREDNOVANJA: "TO SE VREDNUJE4. ELEMENTI VREDNOVANJA: "TO SE VREDNUJE4. ELEMENTI VREDNOVANJA: "TO SE VREDNUJE4. ELEMENTI VREDNOVANJA: "TO SE VREDNUJE

Okvirom nacionalnoga kurikuluma

kompetencija kao me"usobno povezanih sklopova znanja, vje#tina i stavova koji su preduvjet uspje#nog

u$enja, rada i %ivota u 21. stolje'u. Okvirom se definiraju tri skupine generi$kih kompetencija (1

mi#ljenja, 2. oblici rada i kori#tenje alata

specifi$nim za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja,

nastavne predmete $ine osnovu za ostvarivanje ciljeva odgojno

dovisoko#kolskoga odgoja i obrazovanja (

Slika 2. Generi&ke kompeten

ISHODA U!ENJA

i vanjskogi vanjskogi vanjskogi vanjskogaaaa vrednovanjavrednovanjavrednovanjavrednovanja

Izbjegavaju se vanjski ispiti visokoga rizika osim zavr#nih ispita na kraju srednjo#kolskog

obrazovanja. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih o$ekivanja i odgojno

ostaje u glavnini profesionalna odgovornost u$itelja.

Vanjsko vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne smije dominirati nad obrazovnom

praksom, ve' treba biti uskla"eno s ciljevima nacionalnoga kurikuluma i u potpunosti ih podupirati.

ci prikupljeni vrednovanjem usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda

samovrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova kako bi se unapr

4. ELEMENTI VREDNOVANJA: "TO SE VREDNUJE4. ELEMENTI VREDNOVANJA: "TO SE VREDNUJE4. ELEMENTI VREDNOVANJA: "TO SE VREDNUJE4. ELEMENTI VREDNOVANJA: "TO SE VREDNUJE????

kurikuluma sustav odgoja i obrazovanja jasno se odre"uje

me"usobno povezanih sklopova znanja, vje#tina i stavova koji su preduvjet uspje#nog

u$enja, rada i %ivota u 21. stolje'u. Okvirom se definiraju tri skupine generi$kih kompetencija (1

mi#ljenja, 2. oblici rada i kori#tenje alata te 3. osobni i socijalni razvoj) koje zajedno s kompetencijama

specifi$nim za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, za podru$ja kurikuluma, me"upredmetne teme i

nastavne predmete $ine osnovu za ostvarivanje ciljeva odgojno-obrazovnog

odgoja i obrazovanja (slika 2.).

Slika 2. Generi&ke kompetencije definirane Okvirom nacionalnoga kurikuluma

12

rizika osim zavr#nih ispita na kraju srednjo#kolskoga

obrazovnih o$ekivanja i odgojno-obrazovnih ishoda

shoda ne smije dominirati nad obrazovnom

kurikuluma i u potpunosti ih podupirati.

obrazovnih ishoda upotrebljavaju se u

unaprijedila kvaliteta njihova

odre"uje i usmjerava k razvoju

me"usobno povezanih sklopova znanja, vje#tina i stavova koji su preduvjet uspje#noga

u$enja, rada i %ivota u 21. stolje'u. Okvirom se definiraju tri skupine generi$kih kompetencija (1. oblici

jalni razvoj) koje zajedno s kompetencijama

podru$ja kurikuluma, me"upredmetne teme i

obrazovnoga sustava na kraju

kurikuluma


13

Usmjerenje prema kompetencijama zahtijeva zna$ajne promjene u vrednovanju procesa i ishoda koje se mogu

sa%eti na sljede'e:

OOOODRAZ DRAZ DRAZ DRAZ SLO*ENOSTI ODGOJNOSLO*ENOSTI ODGOJNOSLO*ENOSTI ODGOJNOSLO*ENOSTI ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA. Vrednovanje uva%ava slo%enost kompetencija

koje u$enici trebaju razviti i poti$e daljni razvoj uklju$enih znanja, vje#tina i stavova pozitivnim

djelovanjem na procese u$enja i pou$avanja.

OOOORIJENTACIJA NA VI!E RIJENTACIJA NA VI!E RIJENTACIJA NA VI!E RIJENTACIJA NA VI!E RAZINE KORAZINE KORAZINE KORAZINE KOGNITIVNIH PROCESAGNITIVNIH PROCESAGNITIVNIH PROCESAGNITIVNIH PROCESA. Zahtjevi koji se postavljaju pred u$enike trebaju

od njih u zna$ajnoj mjeri iziskivati znanja i vje#tine koje odgovaraju vi#im razinama kognitivnih procesa.

U vrednovanju u$enici trebaju pokazati da mogu analizirati, sintetizirati, argumentirati, procjenjivati,

generalizirati, uspore"ivati, povezivati, istra%ivati, postavljati hipoteze, vrednovati podatke i informacije,

zaklju$ivati, osmi#ljavati, stvarati, dokazivati, obrazlagati ideje i dr. Kori#teni zadatci/problemi od

u$enika trebaju tra%iti primjenu ste$enih znanja i vje#tina u sli$nim i novim kontekstima, odnosno

omogu'uju prijenos na nove situacije u$enja. U vrednovanju se tra%i izvedba koja uklju$uje razli$ite

vidove komunikacije, suradnju, informacijsku i digitalnu pismenost. Da bi ta znanja i vje#tine do#le do

izra%aja, vrednovanje treba temeljiti na izravnome ispitivanju tih vje#tina s pomo'u vrlo razli$itih

postupaka i zadataka, primjerice, opa%anjem u$eni$ke izvedbe aktivnosti (npr. eksperimentiranje ili

sudjelovanje u raspravi), procjenom u$eni$kih uradaka (npr. izvje#'a, kreativni produkti, mape radova),

zadatcima pro#irenoga odgovora i esejskoga tipa, pra'enjem u$enikova dnevnika u$enja itd.

SSSSTVARNI KONTEKSTTVARNI KONTEKSTTVARNI KONTEKSTTVARNI KONTEKST,,,, KORI!TENJE ZNANJKORI!TENJE ZNANJKORI!TENJE ZNANJKORI!TENJE ZNANJIMIMIMIMA I VJE!TINAA I VJE!TINAA I VJE!TINAA I VJE!TINAMAMAMAMA U OKRU*JU U OKRU*JU U OKRU*JU U OKRU*JU TETETETE PRIMJENAPRIMJENAPRIMJENAPRIMJENA NAU&ENOGA U NAU&ENOGA U NAU&ENOGA U NAU&ENOGA U

NOVIM SITUACIJAMANOVIM SITUACIJAMANOVIM SITUACIJAMANOVIM SITUACIJAMA. Kompetencije se vrednuju u kontekstu koji u najve'oj mogu'oj mjeri odgovara

njihovoj primjeni u svakodnevnome %ivotu i svijetu rada. Vrednovanje se provodi tako da u$enici mogu

pokazati kako prenose ste$ena znanja te razvijene vje#tine i stavove u nove situacije u$enja i na nove

probleme. Zbog slo%enosti ispitivanih kompetencija, ali i kontekstualiziranoga, autenti$nog ispitivanja,

podrazumijeva se da se vrednovanje koristi razli$itim pokazateljima aktivnosti i u$enjem te rezultira s

vi#estrukim mjerama koje opisuju u$enikov profil razvoja kompetencija u vremenu.

Elementi vrednovanja u pojedinome nastavnom predmetu i u me"upredmetnoj temi odre"eni su nacionalnim

kurikulumima nastavnih predmeta, odnosno kurikulumima me"upredmetnih tema definiranim

ishodima/o$ekivanjima.

Na temelju ishoda za pojedine godine u$enja i pou$avanja u nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta

odre"eni su i elementi vrednovanja koji sudjeluju u oblikovanju zaklju$ne (pr)ocjene. Ovisno o predmetu,

elementi vrednovanja odre"eni su kao:

a) domene/makrokoncepti kori#teni u organizaciji nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta ili

b) grupe odgojno-obrazovnih ishoda koje se ne podudaraju s kategorizacijom ishoda u

domene/makrokoncepte, npr. usvojenost znanja, razvoj vje#tina, stavovi prema predmetu,

pismenosti, djelatnosti.

Osim predmetnih kompetencija u svakome se predmetu vrednuje i kori#tenje te razvoj odre"enih elemenata

generi$kih kompetencija definiranih Okvirom nacionalnoga kurikuluma3.

Pri svakome vrednovanju u$itelj odre"uje specifi$ne elemente vrednovanja povezane s konkretnim sadr%ajima

i aktivnostima (znanjem, vje#tinama i stavovima) koji su bili predmet u$enja i pou$avanja.

3 Vidi u poglavlju 7.1.4.2. Izvje$#ivanje o postignu#ima i napredovanju u&enika na kraju godine o tome kako se izvje$#uje

o razvijenosti generi&kih kompetencija u predmetu.


14

5. PRISTUPI VREDNOVANJA: KAKO I KADA SE 5. PRISTUPI VREDNOVANJA: KAKO I KADA SE 5. PRISTUPI VREDNOVANJA: KAKO I KADA SE 5. PRISTUPI VREDNOVANJA: KAKO I KADA SE VREDNUJE?VREDNUJE?VREDNUJE?VREDNUJE?

Za prikupljanje informacija o u$enikovu u$enju i njegovim postignu'ima primjenjuju se raznoliki pristupi

vrednovanja koji se me"usobno razlikuju s obzirom na svrhu primjene, interpretaciju i kori#tenje prikupljenim

podatcima. Razlikujemo tri tri tri tri osnovna pristupa vrednovanjuosnovna pristupa vrednovanjuosnovna pristupa vrednovanjuosnovna pristupa vrednovanju (slika 3.): : : :

vrednovanje za u$enje

vrednovanje kao u$enje

vrednovanje nau$enoga.

Slika 3. Pristupi i oblici vrednovanja u"eni"kih postignu$a i napredovanja

Vrednovanje za u$enje i vrednovanje kao u$enje slu%e za unapre"ivanje u$enja i prilago"avanje pou$avanja, a

vrednovanje nau$enoga upotrebljava se za procjenjivanje i izvje#'ivanje o postignu'ima i napredovanju na

kraju odre"enoga odgojno-obrazovnog razdoblja (nastavne cjeline, polugodi#ta, razreda itd.) u odnosu na

kurikulumom definirane ishode. U vrednovanju nau$enoga razlikujemo tri oblika vrednovanja ovisno o tome

tko osmi#ljava, planira i provodi vrednovanje (u$itelj ili vanjska institucija), a to su ununununutarnje, hibridno i utarnje, hibridno i utarnje, hibridno i utarnje, hibridno i

vanjskovanjskovanjskovanjsko vrednovanjevrednovanjevrednovanjevrednovanje....

Karakteristike kvalitetnogKarakteristike kvalitetnogKarakteristike kvalitetnogKarakteristike kvalitetnogaaaa vrednovanja u$eni$kih postignu'a i napredovanjavrednovanja u$eni$kih postignu'a i napredovanjavrednovanja u$eni$kih postignu'a i napredovanjavrednovanja u$eni$kih postignu'a i napredovanja

Svako vrednovanje u$eni$kih postignu'a i napredovanja, neovisno o kori#tenome pristupu i metodama, mora

zadovoljavati odre"ene kriterije kako bi bilo kvalitetno osmi#ljeno i provedeno. Iako se kvaliteta odre"enoga

vrednovanja mo%e ocijeniti jedino s obzirom na specifi$nu svrhu za koju se to vrednovanje upotrebljava,

klju$ne karakteristike kvalitetnoga vrednovanja uklju$uju sljede'e:

SUSTAV VREDNOVANJA

vrednovanje za učenje

vrednovanje kao učenja

vrednovanje naučenog

unutarnje vrednovanje

hibridno vrednovanje

vanjsko vrednovanje


15

vvvvaljanost aljanost aljanost aljanost Vrednovanje treba prikladno zahvatiti o$ekivana znanja, vje#tine i stavove, odnosno

ispitivati i procjenjivati upravo ono #to se %eljelo ispitivati i procjenjivati. Vrednuju

se znanja, vje#tine i stavovi koji predstavljaju dobre pokazatelje kompetencija

definiranih u odgojno-obrazovnim ishodima i koji su u$enici mogli ste'i i razviti

tijekom odgojno-obrazovnoga procesa, a ne oni koji su posljedica njihovih

izvan#kolskih iskustava i %ivota u razli$itim socijalnim i obiteljskim okru%enjima.

Pojedine mjere znanja, vje#tina i stavova trebaju biti povezane s drugim mjerama

uspje#nosti. Jedan od preduvjeta valjanosti jest pouzdanost vrednovanja.

ppppouzdanostouzdanostouzdanostouzdanost Vrednovanje treba dati to$ne i konzistentne informacije o u$enikovim procesima i

ishodima u$enja u ponovljenim mjerenjima ili u razli$itim situacijama vrednovanja.

Pouzdanost se pove'ava brojem situacija vrednovanja ili zadataka te

ujedna$avanjem uvjeta i postupaka vrednovanja. Slaganjem informacija u razli$itim

vrednovanjima pove'ava se sigurnost u njihovu pouzdanost.

ppppravednostravednostravednostravednost Vrednovanje se osmi#ljava i provodi tako da se na najmanju mogu'u razinu svede

djelovanje $imbenika koji nisu povezani s onime #to se vrednuje (npr. jezi$ni,

kulturni, rodni). Nepristranost vrednovanja podrazumijeva sudjelovanje svih

u$enika u procesima vrednovanja na ravnopravnim osnovama.

oooobjektivnostbjektivnostbjektivnostbjektivnost Procjene u$eni$kih rezultata trebaju biti jednake neovisno o tome tko ih daje.

Objektivnost se osigurava, primjerice, razradom jednozna$nih ljestvica za

vrednovanje.

oooosjetljivostsjetljivostsjetljivostsjetljivost Vrednovanje treba omogu'iti zahva'anje cijeloga raspona razina postignu'a,

odnosno razlu$ivanje rezultata u$enika s obzirom na njihove razli$ite razine

postignu'a.

pppprakti$nostrakti$nostrakti$nostrakti$nost i i i i

ekonomi$nostekonomi$nostekonomi$nostekonomi$nost

Vrednovanje treba biti u$inkovito, odnosno treba se koristiti primjerenim

pristupima i metodama koje osiguravaju valjane informacije o u$eni$kim

procesima i ishodima u$enja, uz racionalnu uporabu materijalnih, vremenskih,

organizacijskih i drugih resursa.

ppppozitivan utjecajozitivan utjecajozitivan utjecajozitivan utjecaj Vrednovanjem se ne utvr"uje samo razina postignu'a, odnosno usvojenost

odgojno-obrazovnih ishoda, ve' se nastoji posti'i pozitivan u$inak na budu'e

u$enje i pou$avanje, kao i na motivaciju u$enika za u$enje. Priprema za

vrednovanje i sudjelovanje u procesu vrednovanja treba omogu'iti u$enicima

unapre"ivanje njihova u$enja i napredovanje, a rezultati trebaju osigurati vrijedne

informacije i u$iteljima. Budu'i da vrednovanje ima zna$ajan povratni utjecaj na

procese u$enja i pou$avanja, treba umanjiti mogu'nost njegova nepovoljnog

djelovanja.

U nastavku su predstavljena tri pristupa vrednovanju u$eni$kih postignu'a i napredovanja: vrednovanje za

u$enje, vrednovanje kao u$enje i vrednovanje nau$enoga. Prvo su u tablici 1. sa%eta glavna obilje%ja svakoga od

navedenih pristupa, a zatim je svaki pristup pobli%e prikazan.


16

Tablica 1. Obilje%ja triju pristupa vrednovanja u"eni"kih postignu$a i napredovanja: vrednovanje za u"enje, vrednovanje

kao u"enje i vrednovanje nau"enoga

VREDNOVANJE ZA U!ENJE VREDNOVANJE KAO U!ENJE VREDNOVANJE NAU!ENOGA

ZA"TO

VREDNOVATI? - usmjerava i pobolj$ava

aktivnosti u&enja i pou&avanja

- u&enicima pru%a mogu#nost da tijekom procesa u&enja uvide kako mogu unaprijediti svoje u&enje

- omogu#uje u&iteljima odrediti sljede#e korake u pou&avanju i poticanju u&enja

- olak$ava individualizaciju u pristupu pou&avanju

- osigurava roditeljima informacije o u&enju na temelju kojih mogu dati primjerenu podr$ku za u&enje svomu djetetu

- omogu#uje u&enicima razvoj vje$tina nadgledanja i samovrednovanja u&enja

- u&enici znaju koji su ciljevi u&enja i kriteriji vrednovanja te ih prepoznaju u svojim radovima

- doprinosi razvoju samostalnosti, samoinicijative i samokontrole u&enja

- omogu#uje razvoj samoreguliranoga pristupa u&enju

- daje informaciju, odnosno procjenu postignute razine postignu#a u odnosu na odgojno-obrazovne ishode definirane kurikulumom

- procjenjuje nau&eno u odre)enoj to&ki odgojno-obrazovnoga procesa

- ima ograni&en utjecaj na trenuta&ne procese u&enja, no mo%e slu%iti roditeljima, u&enicima i u&iteljima za odlu&ivanje o daljnjemu u&enju i/ili $kolovanju

"TO VREDNOVATI? - gdje su u&enici u odnosu na postavljene odgojno-obrazovne ishode i koliko su u&inkovite primijenjene strategije u&enja i pou&avanja

- kakve su u&enikove potrebe da bi napredovao u u&enju

- gdje su u&enici u odnosu na postavljene odgojno- -obrazovne ishode

- $to u&enici misle o svojemu u&enju, kori$tenim strategijama i pristupima prilagodbe/unapre)ivanja u&enja, kako prate u&enje itd.

- koliko su u&enici uspje$ni u samovrednovanju

- postignu#a u odnosu na odgojno-obrazovne ishode definirane kurikulumom

KADA

VREDNOVATI? - tijekom u&enja i

pou&avanja &iji je neodvojiv dio

- tijekom u&enja i pou&avanja &iji je neodvojiv dio

- nakon u&enja i pou&avanja

KAKO

VREDNOVATI? - razli&ite metode koje

omogu#uju da se prati u&eni&ko razumijevanje i razvoj vje$tina

- razli&ite metode koje poti&u u&enikovo u&enje i metakognitivne procese

- razli&ite metode kojima se procjenjuju i procesi i ishodi u&enja

PRIMJENA ZA

FORMATIVNU/ SUMATIVNU SVRHU

- formativno - osigurava opisnu povratnu

informaciju i prijedloge za unapre)ivanje u&enja

- ne rezultira ocjenom

- formativno - osigurava povratnu

informaciju koja poma%e u&eniku da se usmjeri na proces u&enja i budu#e korake u u&enju

- ne rezultira ocjenom

- sumativno i formativno - rezultira ocjenom ili nekom

drugom vrstom sumativne procjene

- mo%e poslu%iti kao temelj za odluke o sljede#im koracima u&enja ili $kolovanja


17

5.1. Vrednovanje za u&enje

Vrednovanje za u$enje odvija se tijekom u$enja i pou$avanja. Odnosi se na proces prikupljanja informacija i

dokaza o procesu u$enja te na interpretacije tih informacija i dokaza kako bi u$enici unaprijedili proces u$enja,

a u$itelji pou$avanje. Vrednovanjem za u$enje primjenom razli$itih metoda u$enicima se pru%a mogu'nost da

tijekom procesa u$enja steknu uvid u to kako mogu unaprijediti svoje u$enje da bi ostvarili ciljeve u$enja, $ime

se naglasak stavlja na samnaglasak stavlja na samnaglasak stavlja na samnaglasak stavlja na sam proces u$enjaproces u$enjaproces u$enjaproces u$enja. Primjena vrednovanja za u$enje i u$enicima i u$iteljima pru%a

informaciju o razini usvojenosti znanja, vje#tina i stavova u odnosu na kurikulumom postavljene odgojno-

obrazovne ishode, kao i na smjernice za pobolj#anje procesa u$enja i pou$avanja tijekom samogsmjernice za pobolj#anje procesa u$enja i pou$avanja tijekom samogsmjernice za pobolj#anje procesa u$enja i pou$avanja tijekom samogsmjernice za pobolj#anje procesa u$enja i pou$avanja tijekom samogaaaa odgojnoodgojnoodgojnoodgojno----

obrazovnog procobrazovnog procobrazovnog procobrazovnog procesaesaesaesa. Dokumentiranje i zajedni$ko interpretiranje informacija dobivenih vrednovanjem za

u$enje u$iteljima predstavlja podlogu za pripremu kvalitetnoga okru%enja u$enja, osmi#ljavanje relevantnih

iskustava u$enja i primjerenih odgojno-obrazovnih intervencija te uskla"ivanje cjelokupnoga odgojno-

obrazovnog rada s individualnim razli$itostima u$enika.

Budu'i da se informacije dobivene vrednovanjem za u$enje uvijek primjenjuju za usmjeravanje i pobolj#avanje

u$enja i pou$avanja, ono je istovremeno i formativnoformativnoformativnoformativno.4

5.1.1. KORISTI OD VREDNOVANJA ZA U&ENJE

Pri primjeni vrednovanja za u$enje treba znati koja je svrha takva vrednovanja za sve sudionike odgojno-

obrazovnoga procesa.

U$iteljima U$iteljima U$iteljima U$iteljima vrednovanje za u$enje poma%e u:

prikupljanju informacija o po$etnim znanjima i iskustvima u$enika, eventualnim pogre#nim idejama

ili pogre#no usvojenim znanjima te nedostatcima koje u$enici imaju tijekom procesa u$enja, o

razinama usvojenosti znanja, vje#tina i stavova, stilovima u$enja u$enika, njihovim uvjerenjima,

motivaciji za u$enje, njihovim interesima i dr.

postavljanju ciljeva i planiranju pou$avanja u skladu s potrebama konkretnih u$enika u odre"enome

trenutku; npr. nakon #to ustanove da je stvarno predznanje u$enika ispod ili iznad o$ekivane razine ili,

ako ustanove da u$enici pri radu imaju neke tipi$ne pogre#ke ili miskoncepcije, u$itelji mogu

promijeniti planirane strategije pou$avanja

dobivanju uvida u u$inkovitost vlastita rada

u$inkovitijem planiranju i kontinuiranome unapre"enju procesa pou$avanja

dobivanju povjerenja u$enika i roditelja jer je sam proces vrednovanja transparentniji.

U$enicimaU$enicimaU$enicimaU$enicima vrednovanje za u$enje poma%e da:

postanu svjesni koliko u$inkovito u$e te uvide kako trebaju u$iti

unapre"uju kompetenciju u$iti kako u$iti postavljanjem svojih ciljeva u$enja i razvijanjem vje#tina

upravljanja svojim u$enjem (u skladu s Nacionalnim kurikulumom me$upredmetne teme U#iti kako u#iti)

imaju bolja postignu'a jer primaju $este povratne informacije koliko napreduju i koliko u$inkovito u$e

razvijaju motivaciju za u$enje, samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi

imaju visoka o$ekivanja od sebe i op'enito su zainteresiraniji za uspjeh jer znaju kako do njega do'i.

4 Stoga se u literaturi vrednovanje za u&enje &esto poistovje#uje s formativnim vrednovanjem, odnosno pojmovi se rabe

kao sinonimi. Me)utim, odre)ena vrednovanja kojima se koriste u formativne svrhe nisu vrednovanje za u&enje. Primjerice, &este primjene kratkih pisanih provjera i prikupljanje ocjena na temelju njih, iako mogu imati formativnu ulogu jer u&eniku rezultati mogu poslu%iti da unaprijedi svoje znanje i vje$tine, ne smatraju se vrednovanjem za u&enje, jer &esto ocjenjivanje ne jam&i da #e u&enik znati koliko je ono $to je nau&io u skladu s o&ekivanim ciljevima/ishodima, odnosno da #e znati $to &ini dobro, a $to i kako treba mijenjati kako bi unaprijedio svoje u&enje.


18

RoditeljRoditeljRoditeljRoditelji,i,i,i, pogotovo djece mla"e osnovno#kolske dobi:

dobivaju specifi$ne i korisne informacije o procesu u$enja i razvoja svoga djeteta

dobivaju smjernice kako pomo'i djetetu u u$enju kako u #koli tako i kod ku'e

lak#e razumiju proces odgoja i obrazovanja, #to poma%e u izgradnji partnerstva odgojno-obrazovne

ustanove i obitelji.

5.1.2. METODE VREDNOVANJA ZA U!ENJE

Vrednovanje za u$enje treba biti pa%ljivo osmi#ljeno kako bi omogu'ilo prikupljanje valjanih, konkretnih i

specifi$nih informacija o procesima u$enja u$enika i pru%ilo konstruktivnu i u$enicima smislenu povratnu

informaciju o njihovu napredovanju u specifi$nim aspektima u$enja i razvoju tijekom odgojno-obrazovnoga

procesa. Radi se o redovitome prikupljanju informacija i metodama autenti$ne procjene u kojima je

vrednovanje nenametljivo i integrirano u kontekstu neposrednih, %ivotnih situacija u$enja.

Vrednovanje za u$enje mo%e uklju$ivati vrlo razli$ite metode prikupljanja i bilje%enja informacija iz vrlo

razli$itih izvora, pri $emu su va%an dio informacije dobivene interakcijom (u$enik i u$itelj; u$enik i u$enik). U

procesu vrednovanja za u$enje naj$e#'e se primjenjuju metode kao #to su rubrike, anegdotske zabilje#ke,

u$eni$ke mape, ciljna propitivanja za provjeru razumijevanja, opa%anja u$enika tijekom individualnoga rada ili

rada u skupinama, rasprave u skupinama i dr. Njihovom primjenom u$enik dobije informacije o tome gdje je u

odnosu na postavljene ciljeve u$enja i kako unaprijediti u$enje.

U razrednome odjelu treba razvijati kultururazvijati kultururazvijati kultururazvijati kulturu u kojoj se traga za onim #to ne funkcionira dobro kako bi se na

vrijeme ispravilo i kako bi se postigli ili $ak prema#ili postavljeni ciljevi u$enja. Razredna kultura mora biti

takva da se u$enici osje'aju sigurnima kad %ele re'i da ne#to ne znaju i/ili ne razumiju i kad trebaju primiti ili

dati povratnu informaciju drugima. U takvoj kulturi u$itelji i u$enici razvijaju novi oblik komunikacije kojom

napu#taju svoje tradicionalne uloge i razvijaju partnerski odnos. Za razliku od pristupa u kojemu je u$itelj

uglavnom onaj koji procjenjuje koja je znanja i vje#tine u$enik svladao i onaj koji autonomno odlu$uje s kim 'e

i kako te informacije podijeliti, vrednovanje za u$enje kao glavnu pretpostavku ima dostupnost

dokaza/informacija o usvojenim znanjima i vje#tinama i u$itelju i u$enicima te zajedni$ko i aktivno

sudjelovanje u interpretaciji tih informacija te planiranju budu'ega pou$avanja, odnosno u$enja, s primarnim

ciljem njihova pobolj#anja.

5.1.3. POVRATNA INFORMACIJA U!ENICIMA

Vrednovanje za u$enje ne ne ne ne rezultira ocjenomrezultira ocjenomrezultira ocjenomrezultira ocjenom, ve' razmjenom informacija o u$enju i rezultatima u$enja.

U$itelj daje u$enicima kvalitativne povratne informacije o procesu u$enja, odnosno o tome gdje su u$enici na

putu do ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, koliko su u$inkovite njihove strategije u$enja i kako bi ih

mogli unaprijediti da bi u$inkovito i potpuno ostvarili odgojno-obrazovne ishode. Povratna je informacija

sredi#nji dio vrednovanja za u$enje jer u$eniku omogu'uje preuzimanje kontrole nad vlastitim u$enjem.

Vrednovanje za u$enje uvijek je usmjereno na napredak u$enika pa se trenuta$na postignu'a svakoga u$enika

uspore"uju s njegovim prethodnim postignu'ima fokusiraju'i se na napredovanje koje je u$enik ostvario u

odnosu na postavljene odgojno-obrazovne ishode (kriterijsko vrednovanje), umjesto na me"usobno

uspore"ivanje u$enika u skupini (normativno vrednovanje). Vrednovanje za u$enje tako promovira ideju da svi

u$enici mogu napredovati neovisno o postojanju razlika u sposobnostima, osobnim karakteristikama i

%ivotnome okru%ju.

U$inkovitom povratnom informacijom smatra se samo ona informacija koja je korisna kako bi se smanjio

raskorak izme"u ostvarenoga u$enja i predvi"enih odgojno-obrazovnih ciljeva/ishoda, dakle ona povratna

informacija koja je to$na, konkretna i koja je specifi$na, odnosno koja govori to$no #to je u$enik ostvario i na

kojim razinama. Povratna informacija mora biti usmjerena i na proces u$enja, a ne samo na njegove rezultate.

Nu%no je, osim dijagnosticiranja te#ko'a s kojima se u$enik susre'e, prepoznati njihove uzroke (npr. primjena


19

neprikladnih strategija u$enja, strategije regulacije negativnih emocija, nedovoljno predznanje i sl.) i ponuditi

u$eniku na$ine kako te te#ko'e svladati.

5.2. Vrednovanje kao u&enje

Vrednovanje kao u$enje temelji se na ideji da u$enici vrednovanjem u$e. Ono podrazumijeva aktivno aktivno aktivno aktivno

uklju$ivanje u$enika u proces vrednovanjauklju$ivanje u$enika u proces vrednovanjauklju$ivanje u$enika u proces vrednovanjauklju$ivanje u$enika u proces vrednovanja uz podr#ku u$itelja kako bi se maksimalno poticao razvoj razvoj razvoj razvoj

u$enikou$enikou$enikou$enikovvvvaaaa samostalnog i samoreguliranog pristupa u$enjusamostalnog i samoreguliranog pristupa u$enjusamostalnog i samoreguliranog pristupa u$enjusamostalnog i samoreguliranog pristupa u$enju. U$enici s razvijenom vje#tinom samoregulacije,

$iji je va%an aspekt upravo samovrednovanje, uspje#no postavljaju specifi$ne i dosti%ne ciljeve u$enja, odabiru

primjerene pristupe i strategije u$enja te aktivno nadgledaju i reguliraju kognitivne, emocionalne, motivacijske

i pona#ajne aspekte u$enja radi njegova pobolj#anja. Samovrednovanje kao metakognitivni proces

osvje#'ivanja i razmi#ljanja o vlastitome procesu u$enja mo%e se poticati i pou$avati na svim razinama i u svim

podru$jima u$enja na u$enicima primjeren na$in.

Pri tome je posebno va%no da u$enici budu potpuno uklju$eni i u proces dono#enja odluka o daljnjim koracima

u u$enju nakon vrednovanja. Kad se u$enici i sami uklju$e u proces vrednovanja, on 'e im vjerojatno biti

manje stresan i rizi$an. !to vi#e u$enici imaju prakse u vrednovanju svoga (i tu"ega) procesa u$enja i

postignu'a, to 'e manje regulirati svoje u$enje na temelju povratnih informacija u$itelja i drugih, odnosno

koristit 'e se informacijama koje su sami generirali u procesu samovrednovanja (unutarnje povratne

informacije). Do'i 'e do internalizacije procesa vrednovanja, pri $emu je na po$etku toga procesa potrebna

sna%na potpora u$itelja koji modelira i obja#njava pristupe i metode vrednovanja te pru%a u$eniku kvalitetnu

povratnu informaciju o njegovu u$enju i postignu'ima, a zatim 'e u$enik postupno postajati uspje#niji u

samovrednovanju vlastitoga procesa u$enja i postignu'a. U po$etnoj fazi treba osigurati da u$enik ima osje'aj

napredovanja prema ostvarenju postavljenih ciljeva, a to je mogu'e jedino ako ima jasne kriterije uspje#nosti

koji uklju$uju ili informacije o kriterijima vrednovanja ili njegova prija#nja postignu'a.

U$enici i u$itelji sudjeluju i na konzultacijskim sastancima u ciljanim razgovorima o u$enju i rezultatima

u$enja, a u$enicima se osigurava posebno vrijeme za razmi#ljanje i refleksiju o u$enju. Tako u$enici razvijaju

metakognitivnu svijest o vlastitome procesu u$enja, odnosno razvijaju vje#tine vrednovanja vlastitoga procesa

u$enja potrebne za prilagodbe ili promjene toga procesa. Upravo to $ini temelj razvoja samoregulacije u$enja,

odnosno uspje#noga cjelo%ivotnog u$enja.

5.2.1. KORISTI OD VREDNOVANJA KAO U!ENJA

Vrednovanje kao u$enje jest oblik partnerstva u$enika i u$itelja u kojemu je u$enik aktivan i odgovaran nositelj

vlastitoga u$enja i vrednovanja, a u$itelj facilitator koji stvara uvjete za u$enje i prema potrebi ga usmjerava.

U$itelj poma%e u$eniku razumjeti kriterije za samovrednovanje, vodi proces samorefleksije i poma%e pri

dono#enju odluke kako unaprijediti u$enje.

U$iteljima U$iteljima U$iteljima U$iteljima vrednovanje kao u$enje poma%e u:

podjeli odgovornosti za u$enje izme"u u$itelja i u$enika

dobivanju uvida u u$enikovo razmi#ljanje prilikom analize i vrednovanja procesa u$enja

kreiranju u$inkovitijega pou$avanja jer u$enici postaju samostalniji i motiviraniji.

U$enicima U$enicima U$enicima U$enicima poma%e da::::

shvate da je vrednovanje alat za vlastito pra'enje u$enja i za stjecanje razumijevanje na kojoj se razini

u$enja nalaze

spoznaju da je vrednovanje prilika za razumijevanje i primjenu kompetencije u$iti kako u$iti

uskla"uju vlastite procjene s procjenama drugih

razvijaju vje#tinu upravljanja svojim u$enjem, postavljanja vlastitih ciljeva i razvijanja vje#tine

samovrednovanja i vr#nja$koga vrednovanja potrebnih za postizanje tih ciljeva


20

razvijaju osje'aj odgovornosti i samopouzdanja istovremeno razvijaju'i kriti$ko razmi#ljanje, analizu i

na kraju vrednovanje.

5.2.2. METODE VREDNOVANJA KAO U!ENJA

Vrednovanje kao u$enje zasniva se na metodama samovrednovanja, odnosno samorefleksije te vr#nja$kogmetodama samovrednovanja, odnosno samorefleksije te vr#nja$kogmetodama samovrednovanja, odnosno samorefleksije te vr#nja$kogmetodama samovrednovanja, odnosno samorefleksije te vr#nja$kogaaaa

vrednovanja vrednovanja vrednovanja vrednovanja (npr. s pomo'u rubrika, dnevnika u$enja, u konzultacijama s u$iteljem i dr.). Ve' i u dosada#njoj

praksi u$enici povremeno imaju priliku sudjelovati u vrednovanju tako da ispravljaju vlastite ili tu"e uratke po

uputama koje im je dao u$itelj ili ka%u koju ocjenu zaslu%uju. Naj$e#'e pritom ne raspravljaju o kriterijima na

temelju kojih su donijeli svoju odluku, stoga takve povratne informacije nisu u$inkovite u pobolj#anju samoga

procesa u$enja. Stoga, da bi vrednovanje kao u$enje bilo u$inkovito, u analiziranju uspje#nosti vlastitoga

u$enja u$enici moraju unaprijed jasno znati kamo idu, odnosno koji su ciljevi/ishodi za odre"eni nastavni

sat/cjelinu/tjedan/polugodi#te. U$enici, osim s ishodima u$enja, trebaju biti upoznati i s kriterijima

vrednovanja koji im jasno mogu odgovoriti na pitanje kako mogu prepoznati razli$ite razine vlastita

postignu'a. Tijekom procesa samovrednovanja u$enik ima priliku procjenjivati svoj rad na temelju istih

unaprijed postavljenih kriterija kao i njegov u$itelj.

Vr#nja$ko vrednovanje jest oblik suradni$koga reguliranja u$enja. U$enik je aktivno uklju$en u vrednovanje

u$enja i postignu'a svojih vr#njaka, poma%e im u promatranju, nadgledanju i reguliranju procesa u$enja

svojom povratnom informacijom. Vr#nja$ko vrednovanje mo%e uslijediti nakon samovrednovanja. Primjerice,

nakon vlastitih osvrta mogu uslijediti osvrti ostalih u$enika, pri $emu bi u$enike trebalo poticati da se

usredoto$e na pozitivne aspekte tu"ega rada, a onda i na na$ine za pobolj#anje toga istog rada (umjesto

negativnih aspekata).

5.2.3. POVRATNA INFORMACIJA U!ENICIMA

S obzirom na svrhu ove vrste vrednovanja, povratnu informaciju kod vrednovanja kao u$enja daju u$enik, u$enik, u$enik, u$enik,

drugi u$enidrugi u$enidrugi u$enidrugi u$enicicicici, a u manjoj mjeri i u$itelj , a u manjoj mjeri i u$itelj , a u manjoj mjeri i u$itelj , a u manjoj mjeri i u$itelj (o tome u kojoj je mjeri u$enik razvio vje#tinu samovrednovanja).

Budu'i da je proces usvajanja vanjske povratne informacije nu%an za razvoj vje#tine pra'enja i vrednovanja

vlastitoga procesa u$enja, povratna informacija treba biti neposredna i pravovremena te u$enika informirati o

njegovoj u$inkovitosti samovrednovanja u odnosu na unaprijed postavljene kriterije i o eventualnome

odstupanju samoprocjene od procjene npr. u$itelja ili vr#njaka. Na temelju povratne informacije u$enik treba

znati kako pobolj#ati vrednovanje svojega procesa u$enja, ali i kako ona pozitivno djeluje na njegov osje'aj

kompetentnosti i motivaciju za u$enjem. S vremenom u$enici postaju uspje#niji u uskla"ivanju

samovrednovanja i vrednovanja u kojemu ih drugi vrednuju te na kraju svoje u$enje u potpunosti samostalno

reguliraju.

5.3. Vrednovanje nau&enoga

Vrednovanje nau$enoga jest sumativno vrednovanjesumativno vrednovanjesumativno vrednovanjesumativno vrednovanje kojemu je svrha procjena usvojenosti odgojno-

obrazovnih ishoda nakon odre"enoga (kra'ega ili du%ega) razdoblja u$enja i pou$avanja. Njime se sa%imaju

informacije o tome #to u$enik zna i mo%e u$initi u odre"enoj vremenskoj to$ki kako bi se dokumentiralo i

izvijestilo o njegovim postignu'ima i napredovanju. U tu se svrhu vrednovanje nau$enoga uglavnom koristi koristi koristi koristi

ocjenama ili nekocjenama ili nekocjenama ili nekocjenama ili nekomomomom drugdrugdrugdrugomomomom sumativnsumativnsumativnsumativnomomomom procjenprocjenprocjenprocjenomomomom nau$enoga.nau$enoga.nau$enoga.nau$enoga.

Vrednovanje nau$enoga tako"er je vrednovanje:

kojim se provjerava u$inkovitost nekoga obrazovnog programa

koje slu%i certificiranju postignu'a u$enika na kraju odre"enoga odgojno-obrazovnog razdoblja ili

razine

koje ima selekcijsku svrhu za upis u vi#u odgojno-obrazovnu razinu.


21

Vrednovanje nau$enoga va%an je dio sustava vrednovanja koji zajedno s vrednovanjem za u$enje i

vrednovanjem kao u$enjem $ini skladnu cjelinu. Vrednovanje nau$enoga daje informaciju o postignu'ima u

odre"enim to$kama odgojno-obrazovnoga procesa i govori o ostvarenju odgojno-obrazovnih ishoda.

Izvje#'ivanje o postignutim rezultatima slu%i u$enicima, roditeljima, u$iteljima, stru$nim suradnicima i

ravnateljima #kola u pra'enju napredovanja u$enika, planiranju u$enja i daljnjega odgojno-obrazovnog puta, za

utvr"ivanje spremnosti u$enika za prelazak u vi#i razred, za identifikaciju u$enika kojima je potrebna dodatna

odgojno-obrazovna podr#ka, za planiranje prijelaza iz jednoga odgojno-obrazovnog ciklusa u drugi itd. U

odnosu na vrednovanje za u$enje i vrednovanje kao u$enje, vrednovanje nau$enoga ipak ima ograni$enije

mogu'nosti utjecaja na trenuta$ne procese u$enja.

Dokazi o postignu'ima u$enika prikupljeni vrednovanjem nau$enoga mogu poslu%iti kao relevantne

informacije unutar sustava za osiguranje kvalitete odgoja i obrazovanja na razini pojedinih #kola ili cijeloga

sustava.

Razlikuju se tri oblika vrednovanja nau$enogatri oblika vrednovanja nau$enogatri oblika vrednovanja nau$enogatri oblika vrednovanja nau$enoga s obzirom na to planira li ga i provodi li ga u$itelj ili vanjska

institucija/tijelo (u daljnjemu tekstu: ispitni centar) koje ne sudjeluje u neposrednome odgojno-obrazovnom

procesu:

unutarnje vrednovanje osmi#ljava, planira i provodi u$itelj

hibridno vrednovanje osmi#ljava i planira ispitni centar, a provodi u$itelj

vanjsko vrednovanje osmi#ljava, planira i provodi ispitni centar.

Unutar pojedinih oblika vrednovanja nau$enoga primjenjuju se razli$ite metode.

5.3.1. UNUTARNJE VREDNOVANJE

Unutarnje vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda osmi#ljava, planira i provodi u$itelj kao osoba

koja je sudjelovala u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s u$enicima. Pri osmi#ljavanju i planiranju

unutarnjega vrednovanja u$itelj se vodi svrhom vrednovanja i odgojno-obrazovnim ishodima definiranim u

kurikulumskim dokumentima. Unutarnjim vrednovanjem u$itelj ispituje cijeli raspon uklju$enih odgojno-

obrazovnih ishoda vode'i ra$una o slo%enosti pojedinih odgojno-obrazovnih ishoda i njihovih manifestacija u

razli$itim kontekstima.

Iako u$itelj ima veliku slobodu odabira pojedinih metoda vrednovanja i oblikovanja zadataka/problema, mora

voditi ra$una o primjeni onih metoda i zadataka/problema koji su uskla"eni s definiranim odgojno-obrazovnim

ishodima, ali i s kori#tenim pristupima u$enja i pou$avanja. Kako bi se to postiglo, u$itelj treba planirati planirati planirati planirati

vredvredvredvrednovanje u trenutku dok planira i pou$avanjenovanje u trenutku dok planira i pou$avanjenovanje u trenutku dok planira i pou$avanjenovanje u trenutku dok planira i pou$avanje. U izboru metoda vrednovanja u$itelj mora voditi ra$una

ne samo o tome koje su metode primjerene i prakti$ne za ispitivanje usvojenosti odre"enih ishoda ve' i o tome

koliko su primjerene dobi i potrebama u$enika. Metode moraju biti raznolikeMetode moraju biti raznolikeMetode moraju biti raznolikeMetode moraju biti raznolike kako bi se razli$itim u$enicima

pru%ila prilika za pokazivanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na na$in koji je za njih najpogodniji te

kako bi se osiguralo dovoljno informacija za kvalitetnu i vjerodostojnu (valjanu i pouzdanu) procjenu u$eni$kih

postignu'a. To mogu biti sljede'e metode:

pisane provjere znanja i vje#tina

usmena ispitivanja

opa%anje izvedbe u$enika u nekoj aktivnosti / prakti$nome radu

analiza mape radova (tzv. portfolio)

procjena rasprave u kojoj sudjeluje u$enik

analiza u$eni$kih izvje#'a (npr. o provedbi pokusa, u$eni$ki projekt), eseja, razli$itih uradaka i dr.

Sve se vi#e za vrednovanje primjenjuju mogu'nosti informacijsko-komunikacijske tehnologije npr. za

kolaboraciju, istra%iva$ki rad, ra$unalne ispite lokalno ili internetom, simulacije itd.

U$itelj provodi vrednovanje nau$enoga kad kad kad kad procprocprocprociiiijeni jeni jeni jeni da je va%no u odre"enim to$kama odgojnoda je va%no u odre"enim to$kama odgojnoda je va%no u odre"enim to$kama odgojnoda je va%no u odre"enim to$kama odgojno----

obrazovnogobrazovnogobrazovnogobrazovnogaaaa procesa dokumentirati i izvijestiti o postignu'ima i napredovanjuprocesa dokumentirati i izvijestiti o postignu'ima i napredovanjuprocesa dokumentirati i izvijestiti o postignu'ima i napredovanjuprocesa dokumentirati i izvijestiti o postignu'ima i napredovanju. Vrednovanje nau$enoga


22

ne smije biti primijenjeno $esto i rutinski, zato #to to povratnu informaciju koju u$enici primaju od u$itelja

uglavnom $ini procjenjuju'om (umjesto opisnom), #to pomi$e fokus s u$enja i napredovanja te usmjerava

u$enike na me"usobno uspore"ivanje njihovih postignu'a. Koliko god je mogu'e, informacijama prikupljenim

vrednovanjem nau$enoga u$itelj se treba koristiti i u formativne svrhe, za poticanje budu'ega u$enja i za

ja$anje motivacije u$enika za u$enje.

Unutarnje vrednovanje nau$enoga uglavnom rezultira ocjenomrezultira ocjenomrezultira ocjenomrezultira ocjenom ili nekom drugom vrstom sumativne ili nekom drugom vrstom sumativne ili nekom drugom vrstom sumativne ili nekom drugom vrstom sumativne

procjeneprocjeneprocjeneprocjene. Za ocjenjivanje postignu'a u$enika u$itelj se koristi postoje'om ljestvicom #kolskih ocjena od pet

stupnjeva (1 - nedovoljan, 2 - dovoljan, 3 - dobar, 4 - vrlo dobar i 5 - odli$an). Pojedina se ocjena mo%e temeljiti

samo na primjeni jedne metode vrednovanja, no mo%e biti i rezultat kombinacije razli$itih metoda vrednovanja

(npr. u$eni$ki projekt, projektno izvje#'e i usmena provjera mogu se ocijeniti jednom ocjenom). U$enike treba

unaprijed upoznati s ciljem vrednovanja, vremenom kad 'e se vrednovanje provoditi, s metodama

vrednovanja, ljestvicama za vrednovanje i kriterijima vrednovanja.

Ovo vrednovanje tako"er nastoji biti kriterijsko, #to zna$i da se uradak u$enika uspore"uje s definiranim uradak u$enika uspore"uje s definiranim uradak u$enika uspore"uje s definiranim uradak u$enika uspore"uje s definiranim

kriterijimakriterijimakriterijimakriterijima, a ne prema uradcima ostalih u$enika u razredu. Kriterije vrednovanja odre"uje u$itelj, pri $emu se

orijentira s pomo'u razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda koje u odre"enome trenutku ispituje, a koje

su definirane kurikulumom nastavnoga predmeta. U tim su dokumentima razine usvojenosti ishoda

definirane tako da opisuju razine postignu'a u$enika na kraju #kolske godine, stoga ih u$itelji ne mogu izravno

primijeniti u svakome pojedinom vrednovanju, iako se njima trebaju koristiti kao orijentirom kako bi odredili

primjerene kriterije vrednovanja koji omogu'uju jasniju, objektivniju i dosljedniju interpretaciju dokaza o

znanju, vje#tinama i stavovima u$enja te konzistentije izvje#'ivanje o postignu'ima. Zbog toga u$itelji prilikom

svakoga vrednovanja trebaju osmisliti ljestvicu za vrednovanje kojom se procjenjuju razli$ita znanja i vje#tine

u$enika, a koje usmjeravaju vrednovanje prema unaprijed postavljenim kriterijima. U ljestvicama su jasno

definirane razlike u postignu'ima na pojedinim elementima vrednovanja izme"u kategorija u$enika koji

dobivaju razli$ite ocjene. Pritom je mogu'e provjeriti utemeljenost razlike me"u kategorijama usporedbom

uradaka u$enika koji se nalaze na granici izme"u kategorija, odnosno ocjena. Za svaki specifi$ni element

vrednovanja razra"uju se opisiva$i razina usvojenosti koji opisuju opseg i dubinu znanja te stupanj razvijenosti

vje#tina potreban za odre"enu ocjenu. U osmi#ljavanje ljestvica u$itelj mo%e uklju$iti i u$enike, #to je

povezano s ostalim pristupima vrednovanju. U metodama u kojima se ne koristi razra"enom ljestvicom za

vrednovanje (npr. pisana provjera znanja i vje#tina sa zadacima zatvorenog tipa), u$itelj mora unaprijed

predvidjeti klju$ za odgovore, ali i na$in bodovanja odre"enih odgovora ili elemenata koji se vrednuju.

Ujedna$enost kriterija razli$itih u$itelja i njihovo zajedni$ko razumijevanje zna$enja odgojno- -

obrazovnih ishoda i razina postignu'a potrebnih za pojedinu ocjenu mo%e se posti'i ciljnim osposobljavanjem

u$itelja, organiziranjem rasprava i postizanjem dogovora me"u u$iteljima te podr#kom u vidu oglednih

primjera vrednovanja koji prate kurikulumske dokumente. Kao rezultat uskla"ivanja o$ekivanja i kriterija

razli$itih u$itelja posti%e se bolja konzistentnost i usporedivost vrednovanja i ocjenjivanja na #kolskoj, lokalnoj

i nacionalnoj razini, ali i ve'e povjerenje u ocjene u javnosti.

5.3.2. HIBRIDNO VREDNOVANJE

Hibridno vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda predstavlja spoj unutarnjegspoj unutarnjegspoj unutarnjegspoj unutarnjegaaaa i vanjskogi vanjskogi vanjskogi vanjskogaaaa

vrednovanjavrednovanjavrednovanjavrednovanja u kojemu ispitni centar priprema sadr%ajno i metodolo#ki provjerene zadatke i ispite iz

odre"enih predmetnih cjelina, a u$itelji se koriste pojedinim skupinama zadataka ili cijelim ispitima te

dobivaju povratne informacije o rezultatima svojih u$enika.

U$itelji se koriste hibridnim vrednovanjem iz odre"enih nastavnih predmeta u osnovnoj i srednjoj #koli za

utvr"ivanje uspje#nosti u$enika u svladavanju odgojno-obrazovnih ishoda nakon zavr#etka procesa u$enja i

pou$avanja odre"ene predmetne cjeline. U$itelji mogu birati ho'e li iz banke ispitnoga centra preuzeti cijeli

ispit ili birati odre"ene skupine zadataka koji ispituju sadr%aje/aktivnosti uklju$ene u odre"ene odgojno-

obrazovne ishode koji su bili predmet u$enja i pou$avanja u odre"enome razdoblju. Tako se u$itelji u

hibridnome vrednovanju mogu koristiti zadatcima i ispitima provjerenih karakteristika, u skladu sa svojim

─OKVIR ZA VREDNOVANJE PROCESA I ISHODA

potrebama, kako bi donijeli kvalitetne procjene o u$eni$kom

ispita za svoje u$enike iz banke ispitnog centra, mogu u odre"enoj mjeri birati kad 'e ispit biti primijenjen

(unutar jednoga ograni$enog vremenskog razdoblja). Kao takvi, ispiti hibridnog

procesom vrednovanja, ve' dopunjuju u$iteljeve procjene o u$eni$kim postignu'ima i zajedno $ine ukupnost

svih dokaza o u$enikovoj razini ostvarivanja odgojno

Nakon provedbe hibridnoga vrednovanja u$enici i u$itelji dobivaju povratnu informaciju o

svakoga u$enika, s obzirom na unaprijed odre"en na$in bodovanja i karakteristike zadataka.

koristi cijelim ispitom, dobiva povratne informacije o razini postignu'a prema predlo%enim pragovima ocjena

koje je odredio ispitni centar. U$itelj

proiza#lom iz unutarnjega vrednovanja.

Organizacija i provedba hibridnog

iz ispitnoga centra distribuiraju u #kole elektroni$kim put

centar na obradu (slika 4.). Ispitivanje

olovka, u slu$aju nedovoljne opremljenosti #kole.

Slika 4. Postupak hibridnoga vrednovanja

U$itelji i dalje ostaju klju$ne osobe u sastavljanju zadataka jer #alju svoje zadatke u ispitni centar

najbolji odabiru u ispite. U$itelji

sudjelovanjem u edukaciji o izradi zadataka i odre"ivanju pragova ocjena, a cilj je uklju$iti #to ve'i broj u$itelja

u taj proces.

Prednosti su hibridnoga vrednovanja sljede'e:

ispiti se sastavljaju od zadataka provjerenih

banci zadataka ispitnog

kvalitete ispitnoga materijala

povratne su informacije o usvojenosti odgojno

s obzirom na razli$ite karakteristike zadataka) pa kao takve predstavljaju vrijedne informacije o

postignu'ima u$enika

mogu'nost uporabe istih ispitnih materijala, jedinstvenog

za ocjene (ako se upotrebljava

ISHODA U!ENJA

kvalitetne procjene o u$eni$kome postignu'u. Osim #to imaju mogu'nost biranja


ograni$enog vremenskog razdoblja). Kao takvi, ispiti hibridnoga vrednovanja ne dominiraju

ednovanja, ve' dopunjuju u$iteljeve procjene o u$eni$kim postignu'ima i zajedno $ine ukupnost

svih dokaza o u$enikovoj razini ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda.

vrednovanja u$enici i u$itelji dobivaju povratnu informaciju o

u$enika, s obzirom na unaprijed odre"en na$in bodovanja i karakteristike zadataka.

, dobiva povratne informacije o razini postignu'a prema predlo%enim pragovima ocjena

. U$itelj se ocjenom za ispitivanu predmetnu cjelinu koristi jednak

vrednovanja.

Organizacija i provedba hibridnoga vrednovanja oslanja se ponajprije na informati$ku infrastrukturu. Ispiti se

stribuiraju u #kole elektroni$kim putom, a rezultati se u$enika istim put

spitivanje je mogu'e provesti putem ra$unala ili u klasi$nom

olovka, u slu$aju nedovoljne opremljenosti #kole.

vrednovanja

U$itelji i dalje ostaju klju$ne osobe u sastavljanju zadataka jer #alju svoje zadatke u ispitni centar

najbolji odabiru u ispite. U$itelji, tj. autori zadataka dodatno se obrazuju u podru$ju vrednovanja


vrednovanja sljede'e:

ispiti se sastavljaju od zadataka provjerenih sadr%ajnih i metodolo#kih karakteristika koji se nalaze u

banci zadataka ispitnoga centra koja se neprestano dopunjava; time se podi%e odre"ena razina

materijala

informacije o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda individua


mogu'nost uporabe istih ispitnih materijala, jedinstvenoga sustava bodovanja i usugla#enih pragova

upotrebljava cijeli ispit) dovodi do objektivizacije vrednovanja i ocjenjivanja

23

#to imaju mogu'nost biranja


vrednovanja ne dominiraju

ednovanja, ve' dopunjuju u$iteljeve procjene o u$eni$kim postignu'ima i zajedno $ine ukupnost

vrednovanja u$enici i u$itelji dobivaju povratnu informaciju o rezultatima

u$enika, s obzirom na unaprijed odre"en na$in bodovanja i karakteristike zadataka. Ako se u$itelj

, dobiva povratne informacije o razini postignu'a prema predlo%enim pragovima ocjena

za ispitivanu predmetnu cjelinu koristi jednako kao i ocjenom

na informati$ku infrastrukturu. Ispiti se

u$enika istim putom #alju u ispitni

mogu'e provesti putem ra$unala ili u klasi$nome obliku, npr. papir i

U$itelji i dalje ostaju klju$ne osobe u sastavljanju zadataka jer #alju svoje zadatke u ispitni centar, od kojih se

obrazuju u podru$ju vrednovanja


sadr%ajnih i metodolo#kih karakteristika koji se nalaze u

centra koja se neprestano dopunjava; time se podi%e odre"ena razina

obrazovnih ishoda individualizirane i konkretne (npr.


sustava bodovanja i usugla#enih pragova

cijeli ispit) dovodi do objektivizacije vrednovanja i ocjenjivanja


24

primjena ra$unalne tehnologije omogu'uje lak#e i ekonomi$nije prikupljanje zadataka i provedbu

ispitivanja, br%u obradu podataka i izvje#tavanje o rezultatu u$enika na ispitu i pojedinim zadatcima

u$itelji manje vremena tro#e na pripremu ispita te se mogu u ve'oj mjeri posvetiti pou$avanju i

poticanju u$enja

ra$unalno ispitivanje omogu'uje uporabu raznovrsnih vi#emedijskih sadr%aja (npr. animacija,

filmskih inserata, demonstracija pokusa, glazbenih primjera) koji osiguravaju relevantan kontekst

ispitnoga zadatka, a njime se te%e koristiti u unutarnjemu i vanjskome vrednovanju

u odnosu na vanjsko vrednovanje hibridno vrednovanje u$enicima predstavlja manje stresan oblik

vrednovanja - ulog povezan s ispitom je manji, a ispit rezultira obi$nom #kolskom ocjenom

hibridno je vrednovanje zbog svoje ekonomi$nosti i usmjerenosti na ra$unalnu tehnologiju

fleksibilnije od vanjskoga vrednovanja organiziranoga na klasi$an na$in (papir i olovka).5

S hibridnim se vrednovanjem povezuju sljede'a ograni$enja i izazovi:

hibridno je vrednovanje ograni$eno na pisane provjere znanja i vje#tina u nekim predmetima i

razredima jer nije mogu'e pripremiti ispitne materijale za sve predmetne cjeline unutar svih

nastavnih predmeta i za sve razrede

zbog ra$unalnoga ispravljanja u$eni$kih uradaka hibridno se vrednovanje uglavnom temelji na

zadatcima objektivnoga tipa s ponu"enim odgovorima, #to u odre"enoj mjeri umanjuje mogu'nost

autenti$noga vrednovanja i ispitivanja vi#ih kognitivnih procesa

za potpuno kori#tenje prednostima takva pristupa vrednovanju nu%no je osigurati potrebnu

ra$unalnu infrastrukturu u svim #kolama

mogu'nosti usporedbe postignu'a u$enika i dono#enja zaklju$aka na razini sustava ovisni su o broju

u$enika koji sudjeluju u vrednovanju, o njihovoj reprezentativnosti za $itavu populaciju, o

usporedivosti ispita/zadataka koje rje#avaju te o uvjetima provedbe ispitivanja.

5.3.3. VANJSKO VREDNOVANJE

Vanjsko vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda uklju$uje one oblike standardiziranoga standardiziranoga standardiziranoga standardiziranoga

vrednovanja koji se planiraju i pripremaju izvan #kolavrednovanja koji se planiraju i pripremaju izvan #kolavrednovanja koji se planiraju i pripremaju izvan #kolavrednovanja koji se planiraju i pripremaju izvan #kola, naj$e#'e u ispitnome centru. Primjenjuje se za

procjenjivanje u$eni$kih postignu'a nakon zavr#etka odre"enoga odgojno-obrazovnog ciklusa za certifikacijske

ili selekcijske svrhe, ali i za pra'enje ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda na nacionalnoj razini i

osiguravanje kvalitete u odgojno-obrazovnome sustavu6.

Glavno obilje%je vanjskoga vrednovanja jest primjenaprimjenaprimjenaprimjena standardiziranih postupaka u razvoju, primjeni i standardiziranih postupaka u razvoju, primjeni i standardiziranih postupaka u razvoju, primjeni i standardiziranih postupaka u razvoju, primjeni i

ocjenjivanju ispita te ocjenjivanju ispita te ocjenjivanju ispita te ocjenjivanju ispita te u u u u analizi i interpretaciji rezultataanalizi i interpretaciji rezultataanalizi i interpretaciji rezultataanalizi i interpretaciji rezultata, koja omogu'uje transparentno, pouzdano i

objektivno procjenjivanje razine postignu'a u$enika. Specifi$nosti i prednosti vanjskoga vrednovanja su

sljede'e:

Ispiti i ispitni zadatci izra"uju se prema unaprijed definiranim procedurama i metodolo#kim

smjernicama, $ime se osigurava kvaliteta i standardiziranost ispitnoga materijala.

Ispitne specifikacije propisuju ispitivane domene (sadr%aje/koncepte) i specifi$ne ishode u$enja te

vrste i broj zadataka u ispitu.

Provedba ispitivanja priprema se jednako u svim #kolama, a u$enici pi#u ispite u isto vrijeme i pod

jednakim uvjetima.

5 U budu#nosti se tako mogu organizirati i ra&unalni ispiti vanjskoga vrednovanja. Osim izrade i primjene ispita,

ra&unalna infrastruktura kori$tena za hibridno vrednovanje omogu#uje i stvaranje repozitorija zadataka provjerenih sadr%ajnih i metodolo$kih karakteristika kojima se u&enici i u&itelji mogu koristiti za vje%bu, ali i didakti&kih materijala za vrednovanje za u&enje i vrednovanje kao u&enje. 6 Vidi poglavlje 7.3. Izvje$#ivanje na razini sustava - Primjena vrednovanja u&eni&kih postignu#a za pra#enje kvalitete

nacionalnoga sustava odgoja i obrazovanja.


25

Kriteriji vrednovanja ispita jasni su i transparentni. Ispiti se ocjenjuju na temelju klju$eva za odgovore

ili ljestvica za vrednovanje, ovisno o vrsti zadataka. Za odre"ivanje pragova za pojedine ocjene/razine

postignu'a provodi se posebna procedura koja uklju$uje procjene u$itelja/stru$njaka te statisti$ke

podatke dobivene samim ispitivanjima.

Ocjene/razine postignu'a u$enika temelje se na broju bodova i/ili postotku rije#enosti ispita koje je

u$enik postigao u odnosu na definirane pragove za ocjene / razine postignu'a, a rezultati u$enika na

istome ispitnom roku me"usobno su usporedivi s obzirom na to da su rje#avali isti ispit.

Postupcima standardizacije ispita mo%e se osigurati i usporedivost rezultata u$enika koji pi#u ispite u

razli$itim rokovima neovisno o mjestu i vremenskoj udaljenosti polaganja ispita.

Jedno od na$ela vrednovanja u okviru kurikulumskoga sustava jest uravnote%enost razli$itih pristupa

vrednovanju i izbjegavanje vanjskih ispita visokoga rizika osim postoje'ih vanjskih ispita koji se provode na

kraju srednjo#kolskoga obrazovanja. Stoga se u ovome Okviru u sklopu poglavlja o vrednovanju nau$enoga pod

vanjskim vrednovanjem podrazumijevaju uglavnom ispiti dr%avne mature7. Njih pola%u u$enici gimnazijskih

programa kao uvjet zavr#etka srednjo#kolskoga obrazovanja te u$enici strukovnih i umjetni$kih programa kao

uvjet upisa u visoko#kolsko obrazovanje.

Razvoj modela dr%avne mature (vanjskih zavr#nih ispita) pratit 'e promjene u gimnazijskome i strukovnome

obrazovanju najavljene Nacionalnim kurikulumom za gimnazijsko obrazovanje i Nacionalnim kurikulumom za strukovno

obrazovanje. Ispiti dr%avne mature trebaju biti uskla"eni s kurikulumskim dokumentima, odnosno s

definiranim odgojno-obrazovnim ishodima u kurikulumima nastavnih predmeta tako da u ispitima budu

zastupljeni svi relevantni sadr%aji/aktivnosti koji $ine odgojno-obrazovne ishode u pojedinome predmetu.

Razvoj ispita dr%avne mature treba pratiti najnovija dostignu'ima u podru$jima edukacijskih mjerenja,

psihologije u$enja i kognitivnih znanosti.

Pri razvoju vanjskoga vrednovanja, odnosno dr%avne mature, valja voditi ra$una o izazovima koji se uobi$ajeno

povezuju s takvim oblikom vrednovanja:

mogu'nost ispitivanja ograni$enoga broja ishoda definiranih kurikulumom (zato #to se ispiti

uglavnom temelje na papir-olovka ispitivanju, a ne uklju$uju autenti$ne mjere u$eni$ke izvedbe

aktivnosti), #to umanjuje valjanost rezultata vrednovanja

prete%no oslanjanje na zadatke objektivnoga tipa s ponu"enim odgovorima ograni$ava mogu'nosti

ispitivanja razvijenosti odre"enih kompetencija (npr. kreativno mi#ljenje, komunikacija, suradnja)

neprikladnost primjene istog ispita za sve u$enike neovisno o srednjo#kolskim programima koje

u$enici zavr#avaju, kao i neprikladnost kori#tenja rezultatima istoga ispita u razli$ite svrhe

(certifikacijsku i selekcijsku)

opasnost od negativnih povratnih utjecaja na u$enje i pou$avanje - su%avanje ili iskrivljavanje

kurikuluma prema strukturi ili drugim karakteristikama ispita (ve'a zastupljenost pojedinih podru$ja,

koncepata ili ishoda u$enja, naglasak na odre"ene vrste zadataka/problema itd.)

dugotrajnost, organizacijska slo%enost i financijska zahtjevnost procesa vanjskoga vrednovanja

izazivanje stresa i tjeskobe u u$enika zbog dalekose%nih posljedica povezanih s rezultatom na ispitu.

7 Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje predvi)a mogu#nost vanjskoga vrednovanja tijekom strukovnoga obrazovanja i u njegovu zavr$nome dijelu. Vanjsko vrednovanje provode relevantne ustanove i subjekti koji nisu imali neposrednu vezu s procesom koji se provodi unutar $kole, a radi certificiranja, odnosno procjene uspje$nosti stjecanja kvalifikacije odre)ene Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.


26

6. DONO"ENJE ZAKLJU!NIH (PR)OCJENA NA KRAJU NASTAVNE/ "KOLSKE GODINE

Na kraju svake nastavne/#kolske godine iz svakoga nastavnog predmeta donosi se zaklju$na ocjena koja sa%ima

podatke o u$enikovu postignu'u u u$enju predmeta, za #to se rabi ljestvica #kolskih ocjena od 1 (nedovoljan) do

5 (odli$an). Zna$enje zaklju$nih ocjena (tablica 2.) proizlazi iz usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda

definiranih i razra"enih u kurikulumima nastavnih predmeta, a zaklju$na ocjena predstavlja sumarnu procjenu

usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u odre"enoj godini u$enja i pou$avanja predmeta.

Tablica 2. Zna"enje zaklju"nih ocjena

1 - nedovoljan U&enik pokazuje nedovoljnu i vrlo ograni&enu usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda koji se o&ekuju za odre)enu godinu u&enja i pou&avanja predmeta.

2 - dovoljan U&enik pokazuje ograni&enu usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda koji se o&ekuju za odre)enu godinu u&enja i pou&avanja predmeta.

3 - dobar U&enik pokazuje dobru usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda koji se o&ekuju za odre)enu godinu u&enja i pou&avanja predmeta.

4 - vrlo dobar U&enik pokazuje vrlo dobru usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda koji se o&ekuju za odre)enu godinu u&enja i pou&avanja predmeta.

5 - odli&an U&enik pokazuje iznimnu usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda koji se o&ekuju za odre)enu godinu u&enja i pou&avanja predmeta.

Jedino u prvome odgojno-obrazovnom ciklusu (1. i 2. razredu osnovne #kole) umjesto zaklju$ne ocjene,

sumarnu mjeru koja izra%ava u kojoj je mjeri u$enik ostvario odgojno-obrazovne ishode u pojedinoj godini

u$enja i pou$avanja predmeta, predstavlja kvalitativni opisiva$ postignu'a u sljede'im trima kategorijama:

potrebna podr#ka

ostvareni ishodi

iznimno ostvareni ishodi.

Zato o toj mjeri govorimo kao o zaklju$noj procjeni.

Dono#enje zaklju$ne (pr)ocjene deDono#enje zaklju$ne (pr)ocjene deDono#enje zaklju$ne (pr)ocjene deDono#enje zaklju$ne (pr)ocjene definirano je nacionalnim kurikulumima nastavnih predmetafinirano je nacionalnim kurikulumima nastavnih predmetafinirano je nacionalnim kurikulumima nastavnih predmetafinirano je nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta gdje su

definirani elementi vrednovanja u predmetu, kao i udio koji oni imaju u zaklju$noj (pr)ocjeni. Odre"eno je jesu

li svi elementi vrednovanja jednakovrijedni pri odre"ivanju zaklju$ne (pr)ocjene ili se odre"enome elementu

vrednovanja daje ve'a/manja te%ina (ponder). Davanjem pondera pojedinim elementima vrednovanja stavlja se

naglasak na one elemente predmeta $ija je va%nost ve'a. Ponder koji se daje pojedinim elementima

vrednovanja mo%e se razlikovati ovisno o odgojno-obrazovnome ciklusu ili godini u$enja i pou$avanja

predmeta. Mogu'e je da u pojedinim odgojno-obrazovnim ciklusima ili godinama u$enja i pou$avanja elementi

vrednovanja nisu u potpunosti isti.

Proces u$iteljeva dono#enja odluke o zaklju$noj (pr)ocjeni u pojedinome predmetu slo%en je, va%an i osjetljiv

proces, koji mo%e imati ozbiljne posljedice za u$enika: zaklju$na ocjena odre"uje ho'e li u$enik prije'i u vi#i

razred, a utje$e i na to ho'e li poslije upisati %eljenu #kolu/fakultet i sl. Upravo zato va%no je da:

zaklju$na ocjena bude utemeljena na vjerodostojnim, valjanim i dokazivim informacijama o

u$enikovu u$enju i napretku, odnosno o onome #to je nau$io i kako se razvio tijekom godine

odluka o zaklju$noj ocjeni temelji se na #to vi#e informacija o u$enikovu u$enju i napredovanju kako

bi ta odluka bila pouzdanija, to$nija i primjerenija.

Kako bi u$itelji to$no i valjano procijenili jesu li u$enici svladali odgojno-obrazovne ishode i zadovoljili kriterije

za postizanje odre"ene zaklju$ne ocjene, nu%no je prikupiti #to vi#e dokaza za tu odluku, #to zna$i provjeriti

ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda na #to vi#e na$ina i u vi#e vremenskih to$aka. Ako se, primjerice,

zaklju$na ocjena donosi samo na temelju zavr#noga ispita, to$nost te ocjene ovisit 'e ponajprije o kvaliteti toga

ispita (npr. o tome pokriva li sve relevantne sadr%aje predmeta), ali i o u$enikovoj vje#tini rje#avanja ispita i

trenuta$noj osobnoj situaciji u vrijeme njegova pisanja. Upravo zato bolje je zaklju$nu (pr)ocjenu temeljiti na


27

#to vi#e razli$itih informacija. Tako 'e (pr)ocjena biti utemeljena na mnogo relevantnih podataka dobivenih

razli$itim metodama vrednovanja u okviru pristupa vrednovanju nau$enoga, ali i vrednovanja za u$enje i kao

u$enje, stoga 'e u najve'oj mogu'oj mjeri odra%avati u$enikovu stvarnu razinu postignu'a, odnosno to$no

odra%avati razinu ostvarenosti planiranih odgojno-obrazovnih ishoda u tome predmetu za odre"enu godinu

u$enja i pou$avanja predmeta.

Zaklju$ne (pr)ocjene samostalno donosi svaki u$itelj. Te se (pr)ocjene temelje na profesionalnoj odluci u$itelja

- njegovoj najboljoj procjeni o u$enikovim postignu'ima i uradcima tijekom cijele #kolske godine. S obzirom da

su rezultat u$iteljske ekspertize i iskustva, ne mogu u potpunosti biti unaprijed sasvim precizno definirane.

Kako bi se postigla visoka objektivnost i valjanost (pr)ocjena, treba osigurati profesionalni razvoj u$itelja te

njihovo usagla#avanje o kriterijima vrednovanja. U procesu dono#enja odluke o zaklju$noj (pr)ocjeni u$itelj

treba iskoristi sve informacije koje je tijekom godine prikupio o odre"enome u$eniku i njegovu napredovanju

u razli$itim pristupima vrednovanja. Zaklju$na (pr)ocjena treba to$no zahvatiti u$enikovo usvajanje odgojno-

obrazovnih ishoda i o$ekivanja zadanih kurikulumskim dokumentima (prema definiranim odgojno-

obrazovnim ishodima i razinama njihove usvojenosti).

Pri dono#enju zaklju$ne (pr)ocjene u$itelju poma%u i kurikulumom definirane razine usvojenosti odgojno-

obrazovnih ishoda koje u $etirima kategorijama (zadovoljavaju'a, dobra, vrlo dobra, iznimna) odre"uju

o$ekivanu izvedbu u$enika, odnosno opisuju #irinu i dubinu znanja i stupanj razvijenosti vje#tina. Iako te

razine usvojenosti pojedinoga ishoda ne predstavljaju izravno #kolske ocjene, one mogu poslu%iti kao pomo'

u$itelju u odre"ivanju profila u$enika prema usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom cijele nastavne

godine. Zadovoljavaju'a razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda posredno odre"uje nedovoljnu

usvojenost znanja, vje#tina i stavova jer u$itelj na temelju toga mo%e odrediti do koje razine u$enik mora

usvojiti odgojno-obrazovne ishode da bi dobio prolaznu zaklju$nu ocjenu u predmetu. (Pr)ocjenjivanje je stoga

kriterijsko, #to zna$i da se ne o$ekuje normalna raspodjela ocjena unutar razrednoga odjela, odnosno ne

o$ekuje se da 'e zadani postotak u$enika unutar razrednoga odjela ostvariti pojedinu ocjenu.

Zaklju$na ocjena ne bi trebala biti aritmeti$ka sredina pojedina$nih ocjena prikupljenih iz pristupa

vrednovanja nau$enoga. Ona treba odra%avati ono #to je u$enik dominantno pokazao vrednovanjem

nau$enoga u pojedinim elementima, ali u odre"enoj mjeri treba uva%iti i pokazatelje o u$enikovu u$enju i

napredovanju prikupljene drugim pristupima vrednovanja.

Zaklju$na (pr)ocjena jest naju$inkovitija i najvaljanija mjera kad odra%ava u$enikovu usvojenost odgojno-

obrazovnih ishoda, a ne i neke druge, ina$e vrlo va%ne, elemente u$enikova stava i pona#anja: njegovu

suradljivost, ulaganje truda, poha"anje nastave, sudjelovanje na nastavi, urednost i sl. O tim elementima

potrebno je izvje#'ivati zasebno, osim ako su oni direktno ugra"eni u odgojno-obrazovne ishode predmeta.

Upravo zbog toga #to zaklju$ne (pr)ocjene same ne mogu obuhvatiti sve navedene aspekte u$enja,

kombiniramo ih u svjedod%bi s kvalitativnim osvrtom na postignu'a i napredovanja u$enika (u 1. i 2. ciklusu) ili

s ljestvicama procjena u kojima se zahva'aju ti va%ni aspekti: u$enikova odgovornost, samostalnost i

samoinicijativnost, komunikacija i suradnja (procjena generi$kih kompetencija u 3., 4. i 5. ciklusu)8. Tako se

posti%e cjelovit opis razli$itih aspekata u$enikova u$enja i postignu'a u predmetu.

Zaklju$ni kvalitativni osvrt opisuje #to u$enik zna i mo%e izvesti, u kojim je elementima vrednovanja posebno

uspje#an, a u kojima treba unaprijediti u$enje i rezultate (u kojima treba podr#ku). Treba biti napisan tako da

to$no prepoznaje u$enikova postignu'a, ali da pritom istovremeno bude poticajan za njegovo daljnje u$enje.

Na temelju kvalitativnih osvrta svi relevantni sudionici odgojno-obrazovnoga procesa mogu zaklju$iti koliko je

u$enik ostvario od o$ekivanih odgojno-obrazovnih ishoda predvi"enih kurikulumom.

Ako u$enik na kraju nastavne godine ne posti%e minimalnu ostvarenost ishoda planiranih kurikulumom

nastavnoga predmeta za pojedini razred, ocjenjuje se nedovoljnom ocjenom, a ako ima tri ili vi#e nedovoljnih

zaklju$nih ocjena, ponavlja razred. U$enik ponavlja razred i ako ne ostvari prolaznu ocjenu na popravnome

ispitu, tj. ako ima nedovoljnu zaklju$nu ocjenu iz jednoga ili dvaju nastavnih predmeta na kraju #kolske godine.

8 Vi$e o tome vidjeti u poglavlju 7.1.4.2. Izvje$#ivanje o postignu#ima i napredovanju u&enika na kraju godine.


28

U slu$aju takva ishoda potrebno je utvrditi razloge koji su doveli do toga i u #koli uz pomo' #kolskih stru$nih

suradnika #to je ranije mogu'e odrediti i organizirati dodatnu podr#ku i/ili primjereni oblik #kolovanja kako bi

u$enik ubudu'e bio uspje#niji.

U prvome odgojno-obrazovnom ciklusu ponavljanje razreda nije mogu'e. Budu'i da je prvi ciklus razdoblje

u$enikove prilagodbe na proces #kolovanja, mogu'e su ve'e oscilacije ili promjenjiv ritam njegova

napredovanja, stoga je dopu#teno da se ostvarenost planiranih odgojno-obrazovnih ishoda produ%i do kraja

ciklusa. Potrebno je #to ranije utvrditi razloge u$enikova slabog napredovanja te mu osigurati dodatnu podr#ku

kako bi planirani ishodi bili uspje#no ostvareni do kraja prvoga obrazovnog ciklusa. Osim za u$enike s

te#ko'ama, prvi odgojno-obrazovni ciklus ima va%nu ulogu i u uo$avanju darovitih u$enika za koje je nu%no

osigurati odgovaraju'u podr#ku.

7. IZVJE"(IVANJE O POSTIGNU(IMA I NAPREDOVANJU U!ENIKA

Usporedno s novim pristupima vrednovanja u$eni$kih postignu'a, u okviru kurikulumskoga sustava,

izvje#'ivanje o postignu'ima i napredovanju u$enika dobiva novi oblik i svrhu. Izvje#'ivanje podrazumijeva

pru%anje informacija o razvoju i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na razini svakoga u$enika, ali i na

razini odgojno-obrazovnih ustanova te na razini cijeloga sustava. Informacije dobivene izvje#'ivanjem slu%e

razli$itim sudionicima unutar odgojno-obrazovnoga sustava. Izvje#'ivanje ima sljede'e uloge:

dijagnosti$ku - utvr"ivanje postoje'ih u$eni$kih znanja, vje#tina i stavova, njegovih snaga, interesa i

izazova

formativnu - odre"ivanje u kojim je specifi$nim podru$jima potrebno pobolj#anje i kako ga posti'i

sumativnu ulogu - potvr"ivanje postignu'a u$enika do trenutka izvje#'ivanja.

7.1. Izvje$#ivanje na razini u&enika

Izvje#'ivanjem na razini svakoga u$enika daje se sa%etak razvoja i postignu'a. Izvje#'a ukazuju gdje se u$enik

trenuta$no nalazi u svome razvoju i u$enju, tj. koja znanja, vje#tine i stavove pokazuje te u kojim je podru$jima

potrebno napredovanje i podr#ka. Kako bi se potaknuo kontinuirani razvoj i kako bi u$enici ostvarili #to bolja

postignu'a, s izvje#'ima se upoznaju u$enici, roditelji te pojedini odgojno-obrazovni radnici koji prate

napredovanje u$enika i sudjeluju u neposrednome odgojno-obrazovnom procesu. Bitno je osigurati prijenos

relevantnih i valjanih informacija o pojedinome djetetu/u$eniku pri prijelazu iz jedne u drugu odgojno-

obrazovnu razinu (iz pred#kole u osnovnu #kolu, iz osnovne #kole u srednju #kolu), u vi#e razrede (iz razredne

u predmetnu nastavu) ili u sljede'i odgojno-obrazovni ciklus (primjerice, unutar strukovnoga obrazovanja)

kako bi se osiguralo pru%anje prikladne podr#ke u$eniku u procesu u$enja.

Tijekom izvje#'ivanja na razini u$enika primjenjuju se formalni i neformalni oblici izvje#'ivanja, usmeno i

pisano izvje#'ivanje, a ono se odvija tijekom cijele #kolske godine, a posebno u odre"enim to$kama odgojno-

obrazovnoga procesa. !kole trebaju osigurati da njihovi pristupi i postupci izvje#'ivanja i razmjene informacija

o u$enju i postignu'ima budu u$inkoviti, svrhoviti, pristupa$ni i uklju$ivi prema svim obiteljima.

Bitno jeBitno jeBitno jeBitno je da ne predstavljaju da ne predstavljaju da ne predstavljaju da ne predstavljaju dodatan dodatan dodatan dodatan administrativni teret u$iteljadministrativni teret u$iteljadministrativni teret u$iteljadministrativni teret u$iteljimaimaimaima, ve' da im poma%u u smislenijem, ve' da im poma%u u smislenijem, ve' da im poma%u u smislenijem, ve' da im poma%u u smislenijemuuuu

izvje#'ivanju, izvje#'ivanju, izvje#'ivanju, izvje#'ivanju, razmjeni informacija s obiteljimarazmjeni informacija s obiteljimarazmjeni informacija s obiteljimarazmjeni informacija s obiteljima i poticanju u$enja i napretka u$enjai poticanju u$enja i napretka u$enjai poticanju u$enja i napretka u$enjai poticanju u$enja i napretka u$enja. . . . Kako bi se

unaprijedilo izvje#'ivanje, #kole trebaju uz pomo' roditelja periodi$no samovrednovati vlastite pristupe i

postupke.


29

7.1.1. SVRHA IZVJE"(IVANJA NA RAZINI U!ENIKA

Izvje#'ivanjem na razini u$enika u$enicima i roditeljima omogu'uje se redovita i cjelovita informiranost o

u$enju i postignu'ima u$enika, kao i o njihovu napredovanju, #to im omogu'uje aktivnu uklju$enost u u$enje i

dono#enje odluka o daljnjemu u$enju i obrazovanju. U$inkovitim izvje#'ivanjem olak#ava se me"usobna

komunikacija i suradnja u$itelja, u$enika i roditelja te se grade odnosi koji su usmjereni na u$enje i njegovo

unapre"ivanje umjesto na pritiske za ostvarivanje i dobivanje #to boljih ocjena. U$enicima se priznaje njihova

klju$na uloga i odgovornost za u$enje, a roditelje se podr%ava u njihovoj va%noj ulozi poticanja u$enja i

stvaranja obiteljskoga okru%ja koje pogoduje u$enju.

Kao i kod procesa vrednovanja, temeljna svrha izvje#'ivanja jest pobolj#ati u$eni$ko u$enje. Op'enito

gledaju'i, ta se svrha ostvaruje tako da se izvje#'ivanjem:

daju jasne, pozitivne i konstruktivne informacije o razvoju i postignu'ima u$enika u odnosu na

o$ekivane odgojno-obrazovne ishode te o mogu'im pobolj#anjima

poti$e i pru%a mogu'nost za raspravu, dijalog i postizanje zajedni$koga razumijevanja me"u svim

sudionicima odgojno-obrazovnoga procesa (u$enika, roditelja, odgojno-obrazovnih radnika i drugih) o

razvoju i u$enju.

RoditeljimaRoditeljimaRoditeljimaRoditeljima redovita, kvalitetna povratna informacija o uspjehu i napredovanju njihova djeteta slu%i kako bi:

razumjeli o$ekivanjima koja se stavljaju pred njihovo dijete na odre"enoj odgojno-obrazovnoj

razini/ciklusu i godini u$enja

dobili informacije o tome kakav uspjeh posti%e dijete u odnosu na ono #to se od njega o$ekuje i kakve

interese i sklonosti pokazuje

dobili informacije o tome koliko je dijete bilo uklju$eno u proces u$enja i kako mo%e unaprijediti

u$enje te kako mu oni mogu u tome pomo'i

u$inkovitije podr%ali dijete u u$enju i dono#enju odluka o nastavku obrazovanja

izgradili partnerski odnos sa #kolom.

U$enicU$enicU$enicU$enicimaimaimaima redovita, kvalitetna povratna informacija o uspjehu i napredovanju slu%i kako bi:

osvijestili #to su postigli u odnosu na postavljene odgojno-obrazovne ishode i o$ekivanja

osvijestili specifi$na podru$ja u$enja u kojima je potrebno pobolj#anje

donijeli odluke o sljede'im koracima u u$enju

poticali razvoj odgovornosti za vlastito u$enje

poticali svoj doprinos raspravi o u$enju i mogu'nostima napredovanja i izgradnje pozitivne slike o

sebi kao u$eniku

dobili prikladnu pomo' i podr#ku stru$njaka/specijalista unutar odgojno-obrazovne ustanove i/ili iz

drugih ustanova ako je pomo' potrebna.

U$iteljimaU$iteljimaU$iteljimaU$iteljima su potrebne sustavno prikupljene i dokumentirane informacije o postignu'ima i napredovanju

u$enika kako bi:

planirali sljede'e korake u pou$avanju

u$inkovitije individualizirano pou$avali

kontinuirano pobolj#ali izvedbeni kurikulum.


30

OdgojnoOdgojnoOdgojnoOdgojno----obrazovnim ustanovamaobrazovnim ustanovamaobrazovnim ustanovamaobrazovnim ustanovama potrebne su sustavno prikupljene i dokumentirane informacije o postignu'ima i napredovanju u$enika kako bi:

utvrdile spremnost u$enika za prelazak u vi#i razred

planirale u$inkovit prijelaz u$enika iz jedne #kole u drugu

planirale u$inkovit prijelaz u$enika u vi#i odgojno-obrazovni ciklus

samovrednovale kvalitetu odgojno-obrazovne podr#ke u$enicima.

Vanjskim korisnicimaVanjskim korisnicimaVanjskim korisnicimaVanjskim korisnicima, npr. poslodavcima, potrebne su sustavno prikupljene i dokumentirane informacije o postignu'ima i napredovanju u$enika kako bi se:

informirali o tome odgovaraju li kompetencije koje u$enik posjeduje njihovim poslovnim potrebama.

7.1.2. NA&ELA IZVJE!(IVANJA NA RAZINI U&ENIKA

Kako bi se ostvarila sama svrha vrednovanja usmjerenoga u$enju, tijekom izvje#'ivanja potrebno je voditi se

sljede'im na$elima uspje#noga izvje#'ivanja:

PPPPARTNERSTVO I RECIPROARTNERSTVO I RECIPROARTNERSTVO I RECIPROARTNERSTVO I RECIPROCITET ODNOSACITET ODNOSACITET ODNOSACITET ODNOSA.... Izvje#'ivanje treba predstavljati poticaj partnerstvu i uskla"enomu

razumijevanju i djelovanju u$itelja, roditelja i u$enika radi pru%anja podr#ke u$enju i napretku u$enika.

Izvje#'ivanje je dvosmjeran proces razmjene informacija o djetetu i njegovu napredovanju u #kolskome

kontekstu, koji se provodi u ozra$ju suradnje, povjerenja i brige za dobrobit djeteta. Roditelji o$ekuju kvalitetne

povratne informacije o svome djetetu te sugestije za daljnji rad, a #koli mogu pru%iti vrijedne informacije o

djetetovim potrebama, iskustvima i pona#anjima izvan #kolskoga konteksta te o vlastitim o$ekivanjima,

vrijednostima i pogledima. U$itelj uva%ava i koristi se dobivenim informacijama za bolje razumijevanje u$enika

i obiteljskoga okru%ja te za poticanje i prilagodbu procesa pou$avanja i u$enja.

UUUUTEMELJENOST NA DOKAZTEMELJENOST NA DOKAZTEMELJENOST NA DOKAZTEMELJENOST NA DOKAZIMAIMAIMAIMA U&ENJAU&ENJAU&ENJAU&ENJA.... Izvje#'ivanje se treba temeljiti na valjanim i nepristranim

informacijama o napredovanju i postignu'ima u$enika prikupljenim tijekom procesa vrednovanja.

PPPPREPOZNAVANJE POSTIGNREPOZNAVANJE POSTIGNREPOZNAVANJE POSTIGNREPOZNAVANJE POSTIGNU(AU(AU(AU(A.... Izvje#'ivanje se treba usredoto$iti na postignu'a, u$enje i napredak u u$enju u

skladu s razvojnom dobi u$enika i individualnim potrebama i interesima, umjesto na dono#enje prosudbe o

uspjehu ili neuspjehu u$enika na temelju popisa ocjena.

IIIINFORMACIJE NFORMACIJE NFORMACIJE NFORMACIJE RADIRADIRADIRADI POBOLJ!ANJA U&ENJAPOBOLJ!ANJA U&ENJAPOBOLJ!ANJA U&ENJAPOBOLJ!ANJA U&ENJA.... Izvje#'ivanjem se treba potaknuti anga%man u$enika u u$enju te

unaprijediti motivacija u$enika za u$enjem. Kako bi se to postiglo, ne treba me"usobno uspore"ivati u$enike

po postignu'ima, a pozornost treba posvetiti izvje#'ivanju za u$enike $ija su postignu'a ispod o$ekivanja

definiranih kurikulumom. Izvje#'ivanje treba jasno izvijestiti o razini postignu'a, ali i o nastojanju u$itelja da

zajedni$kim snagama, u suradnji #kole i obitelji, rade na unapre"ivanju u$enja dodatnom podr#kom i poticajem

te anga%manom svih uklju$enih.

CCCCJELOVITOST INFORMJELOVITOST INFORMJELOVITOST INFORMJELOVITOST INFORMACIJA O U&ENIKUACIJA O U&ENIKUACIJA O U&ENIKUACIJA O U&ENIKU.... Izvje#'ivanje osigurava informacije o razli$itim postignu'ima u$enika

u odnosu na odgojno-obrazovne ishode i o$ekivanja opisana u kurikulumima, ali i u odnosu na informacije o

u$enikovu kognitivnome, emocionalnom i socijalnom razvoju, njegovim stavovima, interesima, aspiracijama,

pona#anju.

PPPPO!TIVANJE INDIVIDUALO!TIVANJE INDIVIDUALO!TIVANJE INDIVIDUALO!TIVANJE INDIVIDUALNOSTI U&ENIKANOSTI U&ENIKANOSTI U&ENIKANOSTI U&ENIKA.... Izvje#'ivanje ima karakter autenti$nosti u prikazu postignu'a,

interesa i stavova u$enika (dobro opisuje pojedinoga u$enika). Uzima u obzir individualne potrebe u$enika i

okru%ja u kojemu u$enik u$i.

RRRREDOVITOSTEDOVITOSTEDOVITOSTEDOVITOST.... Roditelji i u$enici trebaju biti redovito informirani o u$eni$kim postignu'ima, napretku i jakim

stranama te sljede'im potrebnim koracima u u$enju i mogu'oj potrebnoj podr#ci.


31

JJJJASNO(AASNO(AASNO(AASNO(A.... Informacije i preporuke koje daju u$itelji trebaju biti razumljive i u$enicima i roditeljima.

Govor/jezik kojim se koriste pri izvje#'ivanju treba biti jasan, jednostavan i lako razumljiv roditeljima i

u$enicima.

IIIINKLUZIVNOSTNKLUZIVNOSTNKLUZIVNOSTNKLUZIVNOST.... Izvje#'ivanje treba uzeti u obzir individualno postavljene odgojno-obrazovne ciljeve,

o$ekivanja i ishode te postojanje odgovaraju'ih prilagodbi za u$enike s posebnim odgojno-obrazovnim

potrebama kako bi im se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u odgojno-obrazovnome procesu. Potrebno je

osigurati sljedivost informacija o odgojno-obrazovnoj podr#ci i o dosegnutim kompetencijama u$enika s

te#ko'ama i darovitih u$enika pri prijelazu iz jedne odgojno-obrazovne razine, ciklusa ili razreda u drugi.

PPPPOVJERLJIVOST INFORMAOVJERLJIVOST INFORMAOVJERLJIVOST INFORMAOVJERLJIVOST INFORMACIJACIJACIJACIJA.... Tijekom izvje#'ivanja potrebno je voditi brigu o povjerljivosti osobnih podataka

u$enika i njihovih roditelja.

UUUU&INKOVITOST I JEDNOS&INKOVITOST I JEDNOS&INKOVITOST I JEDNOS&INKOVITOST I JEDNOSTAVNOSTTAVNOSTTAVNOSTTAVNOST.... Izvje#'ivanje treba biti prakti$no u odnosu na vrijeme koje je potrebno za

njegovu pripremu.

7.1.3. IZVJE"(IVANJE O POSTIGNU(IMA I NAPREDOVANJU U!ENIKA TIJEKOM ODGOJNO-OBRAZOVNIH

RAZDOBLJA

Izvje#'ivanje koje se odvija tijekom svakoga odgojno-obrazovnog razdoblja temelji se na informacijama

dobivenim putem svih pristupa vrednovanja u$eni$kih postignu'a: vrednovanjem za u$enje, vrednovanjem

kao u$enje i vrednovanjem nau$enoga. Pri tome se upotrebljavaju razli$iti na$ini izvje#'ivanja, od koji su neki

formalniji (npr. svjedod%ba na kraju nastavne godine, slanje pisanoga izvje#'a i ocijenjenoga uratka na uvid

roditeljima i dr.), a neki manje formalni (npr. razgovor s u$enikom i roditeljima o postignu'ima te sljede'im

ciljevima u$enja i strategijama u$enja). Izvje#'ivanje tijekom odgojno-obrazovnih razdoblja ima ponajprije

dijagnosti$ku i formativnu ulogu. Na temelju informacija koje je prikupljao o u$eniku tijekom odgojno-

obrazovnoga rada, u$itelj pri izvje#'ivanju odgovara na sljede'a pitanja:

koje je odgojno-obrazovne ishode u$enik ve' savladao i na kojoj razini te u kojim se odgojno-

obrazovnim postignu'ima isti$e

u kojim je specifi$nim podru$jima potrebno pobolj#anje.

Izvje#'ivanje o postignu'ima i napredovanju na razini u$enika mo%e se provoditi na razli$ite na$ine, u skladu s

potrebama u$enika i obitelji te specifi$nostima #kole. Svaka #kola ima odre"enu autonomiju odre"ivanja oblika

i alata izvje#'ivanja o u$eni$kim postignu'ima tijekom #kolske godine radi osiguravanja informiranosti

roditelja o o$ekivanjima za pojedini razred te o napredovanju u$enika. Izvje#'ivanje o postignu'ima i

napredovanju u$enika tijekom #kolske godine manje je formalno od izvje#'ivanja na kraju odgojno-

obrazovnoga razdoblja, a mo%e se provoditi na razli$ite na$ine, od kojih su neki u ovome dokumentu i

navedeni.

IIIINDIVIDUALNI RAZGOVORNDIVIDUALNI RAZGOVORNDIVIDUALNI RAZGOVORNDIVIDUALNI RAZGOVORI S RODITELJIMA I S RODITELJIMA I S RODITELJIMA I S RODITELJIMA ((((I U&ENIKOMI U&ENIKOMI U&ENIKOMI U&ENIKOM)))).... Individualni razgovori s roditeljima prilika su za

pru%anje potpunije slike o u$enju, postignu'ima i razvoju u$enika. Razgovara se o u$enikovu napredovanju u

pojedinim podru$jima u$enja i poku#avaju se prona'i rje#enja odre"enih te#ko'a u u$enju, pona#anju i sl.

Prednost individualnih razgovora jest povjerljivost i mogu'nost dvosmjerne komunikacije, iako je u$itelj

odgovoran za vo"enje razgovora. Roditelji upoznaju u$itelja s informacijama kao #to su trenuta$ne %ivotne

okolnosti, vlastita i u$enikova o$ekivanja, pogledi na #kolska zbivanja, u$enikova postignu'a itd. koji u$iteljima

mogu pomo'i u usmjeravanju i pru%anju pomo'i u u$enju. Po%eljno je da u razgovorima, kad god je to mogu'e

i primjereno, sudjeluje i u$enik koji tako dobiva priliku prikazati svoja iskustva o u$enju i dati svoj pogled na

ostvarena postignu'a te zajedni$ki s u$iteljem i roditeljima postaviti naredne ciljeve u$enja te osmisliti svoje

strategije za njihovo ostvarivanje.

KKKKONZULTACIJE U&ITELJAONZULTACIJE U&ITELJAONZULTACIJE U&ITELJAONZULTACIJE U&ITELJA S U&ENIKOMS U&ENIKOMS U&ENIKOMS U&ENIKOM.... Kao i individualne razgovore s roditeljima, u$itelj treba konzultacije s

u$enikom odr%avati individualno. Individualni razgovori s u$enicima prilika su za postavljanje ciljeva u$enja,

raspravu o dosada#njim postignu'ima, u$enikovim snagama i izazovima te dogovor o mogu'im koracima u


32

u$enju. U$itelj nastoji pomo'i u$enicima preuzeti odgovornost za vlastito u$enje tra%e'i od njih da razmisle o

svojim jakim i slabijim stranama te o mogu'nostima za pobolj#anje u$enja. Konzultacije s u$enikom moraju

biti organizirane tako da svaki u$enik koji to %eli mo%e imati konzultacije s u$iteljem. U$itelji imaju pravo i

obvezu pozvati na konzultacije u$enike kojima je potrebna dodatna podr#ka u ostvarivanju odgojno-obrazovnih

ishoda ili nekih drugih ciljeva.

PPPPISANE BILJE!KE O NAPISANE BILJE!KE O NAPISANE BILJE!KE O NAPISANE BILJE!KE O NAPREDOVANJU U&ENIKAREDOVANJU U&ENIKAREDOVANJU U&ENIKAREDOVANJU U&ENIKA.... U$itelj mo%e u$eniku i njegovim roditeljima pripremiti redovite

ili povremene pisane bilje#ke o postignu'ima i napredovanju u pojedinim podru$jima u$enja prema

postavljenim odgojno-obrazovnim ciljevima i ishodima. Taj je oblik izvje#'ivanja preporu$ljiv posebno na

po$etku odgojno-obrazovnoga puta u$enika, kao i za u$enike kojima je potrebna dodatna podr#ka u u$enju.

Korisno je ako bilje#ke sadr%e preporuke o tome kako u$iti i kako podr%ati dijete u u$enju.

AAAALATI LATI LATI LATI INTERNETSKOGA INTERNETSKOGA INTERNETSKOGA INTERNETSKOGA IZVJE!(IVANJAIZVJE!(IVANJAIZVJE!(IVANJAIZVJE!(IVANJA:::: EEEE----DNEVNIKDNEVNIKDNEVNIKDNEVNIK,,,, EEEE----PORTFOLIOPORTFOLIOPORTFOLIOPORTFOLIO,,,, ELEKTRONI&KE PORUKE ELEKTRONI&KE PORUKE ELEKTRONI&KE PORUKE ELEKTRONI&KE PORUKE I DRI DRI DRI DR.... Tradicionalni

se oblici izvje#'ivanja sve $e#'e dopunjavaju redovitim internetskim izvje#'ima kojima roditelji mogu

pristupiti bilo kada i s bilo kojega mjesta, #to omogu'uje u$inkovitost i pravovremenost informiranja o u$enju i

postignu'ima, doprinosi posebnoj vidljivosti pokazatelja napredovanja u$enika, a pru%a i mogu'nosti

dvosmjerne komunikacije i razmjene va%nih informacija.

7.1.4. IZVJE"(IVANJE O POSTIGNU(IMA I NAPREDOVANJU U!ENIKA NA KRAJU ODGOJNO-OBRAZOVNIH

RAZDOBLJA

Svrha izvje#'ivanja o postignu'ima i napredovanju u$enika na kraju obrazovnih razdoblja jest dati pouzdanu i

objektivnu informaciju o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda opisanih u kurikulumima nastavnih

predmeta te potaknuti u$enike na u$enje u sljede'emu odgojno-obrazovnom razdoblju.

Izvje#'ivanje o postignu'ima i napredovanju u$enika na kraju odgojno-obrazovnih razdoblja formalni je na$in

izvje#'ivanja koji se odvija dva puta godi#nje: na polugodi#tu i na kraju nastavne godine.

7.1.4.1. Izvje$#ivanje o postignu#ima i napredovanju u&enika na polugodi$tu

Izvje#'ivanje na polugodi#tu ima formativnu i sumativnu ulogu. Izvje#'ivanje se temelji na informacijama o

u$eniku prikupljenim razli$itim pristupima vrednovanju, prije svega vrednovanjem nau$enoga i

vrednovanjem za u$enje, ali ne podrazumijeva davanje zaklju$nih ocjena kao pokazatelja postignu'a. Izvje#'uje

se o napredovanju u$enika i o trenuta$noj razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u pojedinim

predmetima i podru$jima u$enja, a izvje#'e treba predstavljati to$an i pouzdan sa%etak informacija o u$eniku u

vidu formalnoga #kolskog dokumenta.

!kole imaju odre"enu razinu autonomije u odre"ivanju oblika izvje#'a, kao i na$ina izvje#'ivanja. Zbog

specifi$nosti djelovanja pojedinih #kola (primjerice, kori#tenja e-dnevnikom) i karakteristika zajednica u kojima

djeluju, #kolama se omogu'uje da:

odrede ho'e li izvje#'a na polugodi#tu biti tiskana ili elektronska

odrede izgled izvje#'a

uvedu u izvje#'e vrednovanje nekih drugih podru$ja, odnosno elemenata (npr. izvje#'ivanje o

sudjelovanju u nekome #kolskom projektu ili izvje#'ivanje o postignu'ima u odre"enome podru$ju

kurikuluma ili u pojedinoj me"upredmetnoj temi i sl).


33

U sadr%ajnome smislu tra%i se da izvje#'a imaju sljede'e elemente:

1. za pojedine predmete, ovisno o odgojno-obrazovnome ciklusu, vrsti srednjo#kolskoga obrazovanja i

odre"enju kurikuluma nastavnoga predmeta: informacija o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih

ishoda i razvoju generi$kih kompetencija

2. prostor za komentar i osvrt roditelja

3. prostor za komentar i osvrt u$enika.

Komentar i osvrt roditelja i u$enika slu%i kao temelj za razgovor o potrebama, o$ekivanjima i planovima

u$enika te kao poticaj za unapre"ivanje u$enja i dono#enje va%nih odluka koje utje$u na u$enje.

7.1.4.2. Izvje$#ivanje o postignu#ima i napredovanju u&enika na kraju nastavne/$kolske godine

Izvje#'ivanje na kraju nastavne godine pojavljuje se u obliku formalne svjedod%be i ima ponajprije sumativnu

ulogu. Pru%a informaciju roditeljima i u$enicima, a u prijelaznim godinama i #kolama na vi#oj odgojno-

obrazovnoj razini o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumima. Izvje#'ivanje o

postignu'ima i napredovanju u$enika na kraju nastavne godine usmjereno je na razvoj, postignu'a i uspjeh

u$enika. U razli$itim odgojno-obrazovnim ciklusima i razredima izvje#'ivanje postupno prelazi iz

kvalitativnoga prema kvantitativnomu izvje#'ivanju (tablica 3.). U drugome odgojno-obrazovnom ciklusu, koji

obilje%ava prijelaz iz razredne nastave u predmetnu, osigurano je zadr%avanje kvalitativnoga izvje#'ivanja iz

prethodnoga ciklusa, ali i uvo"enje zaklju$noga broj$anog ocjenjivanja tipi$noga za kasnije cikluse. Tako se

nastoji pru%iti podr#ka u$enicima u jednoj od klju$nih tranzicijskih to$aka u odgojno-obrazovnome putu

svakoga u$enika (u petome razredu osnovne #kole).

Tablica 3. Sadr%aj izvje&$a (svjedod%be) na kraju &kolske godine prema odgojno-obrazovnim ciklusima

PRVI CIKLUS

(1. i 2. razred)

DRUGI CIKLUS

(3., 4. i 5. razred)

TRE(I, !ETVRTI I PETI CIKLUS

( 6. - 8. razred O"; 1. do 3./4./5. razred S")

USVOJENOST

ODGOJNO-OBRAZOVNIH

ISHODA U

SVAKOME

PREDMETU

kvalitativni opisiva& postignu#a (tri kategorije)

- potrebna podr&ka u ostvarivanju odgojno- -obrazovnih ishoda za odre#eni razred

- ostvareni odgojno-obrazovni ishodi za odre#eni razred

- iznimno ostvareni odgojno- -obrazovni ishodi za odre#eni razred

zaklju&na ocjena na ljestvici od pet stupnjeva:

1 - nedovoljan

2 - dovoljan

3 - dobar

4 - vrlo dobar

5 - odli&an

zaklju&na ocjena na ljestvici od pet stupnjeva:

1 - nedovoljan

2 - dovoljan

3 - dobar

4 - vrlo dobar

5 - odli&an

kvalitativni opis postignu#a i napredovanje u&enika u odnosu na kurikulumom definirane odgojno-obrazovne ishode

kvalitativni opis postignu#a i napredovanje u&enika u odnosu na kurikulumom definirane odgojno-obrazovne ishode

procjena elemenata generi&kih kompetencija u predmetu s pomo#u ljestvica procjena (tri stupnja: potrebna podr$ka, dobro, izvrsno)

OSTALI

PODATCI - broj opravdanih i

neopravdanih izostanaka

- sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima i $kolskim projektima9

- broj opravdanih i neopravdanih izostanaka

- sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima i $kolskim projektima

- broj opravdanih i neopravdanih izostanaka

- sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima i $kolskim projektima

9 Podatci o sudjelovanju u&enika na natjecanjima, smotrama i susretima upisuju se kao bilje$ka u e-Maticu.


34

Unutar prvogprvogprvogprvogaaaa odgojnoodgojnoodgojnoodgojno----obrazovnogaobrazovnogaobrazovnogaobrazovnoga ciklusaciklusaciklusaciklusa, u prvome i drugome razredu osnovne #kole, postignu'a se

u$enika na kraju nastavne godine opisuju u svakome predmetu s pomo'u kvalitativnih opisiva$a postignu'a

(zaklju$na procjena) u tri kategorije: potrebna podr#ka u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda za odre"eni

razred, ostvareni odgojno-obrazovni ishodi za odre"eni razred, iznimno ostvareni odgojno-obrazovni ishodi za

odre"eni razred10. Za svaki predmet u$itelj upisuje i kratki kvalitativni osvrt na postignu'a u$enika daju'i

konkretan i autenti$an opis u$enikovih jakih strana i podru$ja za napredovanje u predmetu te opis razvoja

generi$kih kompetencija u tome predmetu. Pojedini nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta opisuju koji se

elementi vrednovanja i kako uzimaju u obzir pri odre"ivanju zaklju$ne procjene i pripremi kvalitativnoga

osvrta u$itelja. Kvalitativni osvrt treba opisati #to u$enik zna i mo%e izvesti, u kojim je elementima posebno

uspje#an, a u kojima treba unaprijediti u$enje i rezultate (u kojima treba podr#ku).

U drugomdrugomdrugomdrugomeeee odgojnoodgojnoodgojnoodgojno----obrazovnomeobrazovnomeobrazovnomeobrazovnome ciklusciklusciklusciklusuuuu, u tre'emu, $etvrtom i petom razredu, postignu'a u$enika u

pojedinome predmetu opisuju se na isti kvalitativni na$in kao u prvome ciklusu, ali se dodatno vrednuju i

zaklju$nom broj$anom ocjenom. Pri tome se kao numeri$ki pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih

ishoda definiranih kurikulumom zadr%ava ljestvica #kolskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaklju$na se

ocjena izri$e brojkom i rije$ju: nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odli$an – 5.

Kvalitativnim osvrtima u$itelja u prvome i drugome odgojno-obrazovnom ciklusu nastoji se kvalitetnije i

detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignu'a u$enika u odre"enome odgojno-obrazovnom razdoblju. Ti

kvalitativni osvrti trebaju dati to$an, konkretan i specifi$an opis u$enikovih dosada#njih rezultata i

napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljene odgojno-obrazovne ishode i o$ekivanja

definirana kurikulumskim dokumentima.

U tre'emtre'emtre'emtre'emuuuu, $etvrtom i petom odgojno, $etvrtom i petom odgojno, $etvrtom i petom odgojno, $etvrtom i petom odgojno----obrazovnom ciklusuobrazovnom ciklusuobrazovnom ciklusuobrazovnom ciklusu zbog brojnosti predmeta i maloga broja sati

nastave posve'enoga nekim predmetima u ukupnome vremenu nije mogu' jednak pristup kao u po$etnim

ciklusima.

U kasnijim se ciklusima u izvje#'e za svaki predmet upisuje zaklju$na broj$ana ocjena koja predstavlja

sumativnu procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u odre"enoj godini u$enja i pou$avanja predmeta.

Osim zaklju$ne ocjene u predmetu, predmetni u$itelj daje i sumativne procjene usvojenosti odre"enih

elemenata generi$kih kompetencija pokazanih u predmetu, a koje su definirane Okvirom nacionalnoga

kurikuluma. U tu se svrhu koriste ljestvicom procjene koja sadr%i tri stupnja: potrebna podr#ka, dobro, izvrsno.

Elementi generi$kih kompetencija u predmetu koje se vrednuju u u$enika su sljede'e:

OOOODGOVORNOSTDGOVORNOSTDGOVORNOSTDGOVORNOST (neki od pokazatelja su sljede'i: u$enik redovito ispunjava svoje obveze i izvr#ava

zadatke, iskori#tava vrijeme na satu za rad i u$enje, zada'e i radove u skladu s dogovorom, po#tuje

rokove, preuzima odgovornost za vlastito u$enje i pona#anje u #kolskome okru%ju)

SSSSAMOSTALNOST I SAMOINAMOSTALNOST I SAMOINAMOSTALNOST I SAMOINAMOSTALNOST I SAMOINICIJATIVNOSTICIJATIVNOSTICIJATIVNOSTICIJATIVNOST (neki od pokazatelja su sljede'i: samostalno u$i, rje#ava

zadatke ili provodi aktivnosti, planira, prati i prilago"ava vlastito u$enje, ispunjava obveze uz

minimalne u$iteljeve poticaje, ula%e trud i ustraje u u$enju i radu, pokazuje inicijativu u radu)

KKKKOMUNIKACIJA I SURADNOMUNIKACIJA I SURADNOMUNIKACIJA I SURADNOMUNIKACIJA I SURADNJAJAJAJA (prikladno komunicira i uspje#no sura"uje s drugim u$enicima i

u$iteljem).

U pojedinim predmetima, prema zahtjevima kurikuluma nastavnih predmeta, mogu'e je osim navedenih triju

elemenata vrednovati dodatne elemente predmetnih i/ili generi$kih kompetencija $ija se razvijenost

procjenjuje i dokumentira u svjedod%bi.

10 Za svaku kategoriju bit #e definirano koje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedina procjena dominantno uklju&uje.


35

Svjedod%ba ne sadr%i informaciju o op'emSvjedod%ba ne sadr%i informaciju o op'emSvjedod%ba ne sadr%i informaciju o op'emSvjedod%ba ne sadr%i informaciju o op'emuuuu #kolskom uspjehu #kolskom uspjehu #kolskom uspjehu #kolskom uspjehu ni ocjenu vladanja11. Op'i se uspjeh ne

izra$unava jer ne predstavlja valjanu mjeru u$enikova ukupnog postignu'a. S obzirom na velik broj nastavnih

predmeta, njihove razli$ite kurikulumske zahtjeve, prije svega kvalitativno razli$ite o$ekivane odgojno-

obrazovne ishode, razli$itu satnicu predvi"enu za njihovo ostvarivanje i sl., razlike u ostvarenim raspodjelama

zaklju$nih ocjena te njihovu razli$itu va%nost i doprinos u ostvarivanju ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda za

pojedinu razinu (godinu/ciklus) odgoja i obrazovanja, jednostavno zbrajanje u$enikovih ocjena u svim

predmetima nema nikakvu logi$ku, a ni matemati$ku opravdanost. !tetno se takvom mjerom u$eni$koga

postignu'a koristiti u selekcijske svrhe. Kori#tenje takvim nevaljalim mjerama u odre"ivanju toga mo%e li

u$enik nastaviti #kolovanje u odre"enoj #koli ili na fakultetu, mo%e li dobiti stipendiju, ostvariti pravo na

"a$ki/studentski dom i sl. nije primjereno. Motivacijski gledano, tzv. op'i uspjeh nepovoljno djeluje na u$enike

jer zanemaruje individualne interese i talente u$enika, neopravdano izjedna$ava bitno razli$ita u$eni$ka

postignu'a i previ#e ih usmjerava na krajnji rezultat, a ne na proces u$enja.

Na kraju godine #kole mogu dodjeljivati pohvalnice u$enicima koji su ostvarili izvanredne uspjehe u pojedinim

podru$jima u$enja, pokazali velik napredak u u$enju i rezultatima ili se pozitivno istaknuli u #kolskoj zajednici

svojim djelima i aktivnostima. !kola autonomno odlu$uje o kriterijima za dodjelu pohvalnica i o u$enicima koji

se pohvaljuju.

Osnovne smjernice o vrednovanju i izvje#'ivanju o postignu'ima i napredovanju u$enika u strukovnome i

umjetni$kome obrazovanju prikazane su u Nacionalnome kurikulumu za strukovno obrazovanje i u Nacionalnome

kurikulumu za umjetni#ko obrazovanje. Specifi$nosti vrednovanja i izvje#'ivanja o u$eni$kim postignu'ima u

pojedinim sektorima i podsektorima strukovnoga obrazovanja, posebice u$enja temeljenoga na radu, bit 'e

opisana u sektorskim i podsektorskim kurikulumima i kurikulumima za stjecanje kvalifikacija u redovitome

sustavu odgoja i obrazovanja.

Specifi$nosti vrednovanja i izvje#'ivanja o postignu'ima darovitih u$enika opisane su u Okviru za poticanje

iskustava u#enja i vrednovanje postignu!a darovite djece i u#enika, a specifi$nosti vrednovanja i izvje#'ivanja o

postignu'ima u$enika s te#ko'ama u Okviru za poticanje i prilagodbu iskustava u#enja te vrednovanje postignu!a djece i

u#enika s te"ko!ama. Oba okvira predvi"aju dodatak svjedod%bi za u$enike koji se obrazuju po osobnome

kurikulumu.

7.2. Izvje$#ivanje o usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda na razini $kole

Vrednovanje postignu'a u$enika pru%a klju$ne podatke o u$inkovitosti rada #kola. U$inkovitima se smatraju

#kole koje promoviraju i osiguravaju razvoj svojih u$enika u #irokome rasponu intelektualnih, socijalnih i

emocionalnih ishoda neovisno o socijalnome i obiteljskome okru%ju iz kojega u$enici dolaze.

Kako bi zadovoljile javni interes i posebni interes zainteresiranih dionika i partnera #kole (roditelja/obitelji

u$enika, osniva$a #kola, agencija u obrazovanju, MZOS-a, potencijalnih poslodavaca itd.), #kole trebaju

sustavno i transparentno izvje#'ivati o uspje#nosti i napredovanju svojih u$enika.

Obveza #kola jest izrada godi#njih samoevaluacijskih izvje#'a temeljenih na podatcima prikupljenim razli$itim

oblicima vrednovanja i pra'enja uspje#nosti te #kolskih iskustava u$enika. Ta se izvje#'a izra"uju u sklopu

redovitoga samovrednovanja #kola, a slu%e i kao instrument pri vanjskome vrednovanju #kola koje se uvodi u

okviru novoga pristupa osiguravanju kvalitete odgoja i obrazovanja zacrtanom u Strategiji obrazovanja, znanosti i

tehnologije Republike Hrvatske (2014.).

11 Procjene u&enikove suradnje i komunikacije, odgovornosti te samostalnosti i samoinicijativnosti u svakome predmetu zamjenjuju op#u ocjenu vladanja kao mjere koje razra)enije zahva#aju odnos u&enika prema u&enju i $kolskome radu, u&iteljima, u&enicima i $kolskome okru%ju.


36

Izvje#'ivanje na razini #kole ima ponajprije razvojnu funkciju. Planski i sustavno prikupljeni podatci o u$enju i

rezultatima u$enika omogu'uju #koli dono#enje odluka kojima je cilj unaprijediti u$enje i pou$avanje te

u$inkovitost #kole.

Godi#nje samoevaluacijsko izvje#'e #kola sadr%i skupne informacije o postignu'ima u$enika, o ostvarivanju

planiranih odgojno-obrazovnih ishoda, ali i o primjeni novih pristupa vrednovanju u$enja, otklanjanju zapreka

kvalitetnijemu u$enju i pou$avanju te poticanju ve'ega anga%mana radi ostvarivanja boljih rezultata u$enika.

Po%eljno je da se izvje#'em ukazuje na postoje'e izazove i razvojne potrebe #kola kako bi se #koli mogla pru%ati

prikladna vanjska podr#ka.

Postupci izrade godi#njega izvje#'a bit 'e opisane u posebnome priru$niku.

7.3. Izvje$#ivanje na razini sustava - Primjena vrednovanja u&eni&kih postignu#a za pra#enje kvalitete nacionalnoga sustava odgoja i obrazovanja

Vrednovanje postignu'a i pra'enje napredovanja u$enika na razini cijeloga sustava osigurava va%ne pokazatelje

uspje#nosti i kvalitete nacionalnoga sustava odgoja i obrazovanja. Bez sustavnoga vrednovanja, odnosno bez

provjeravanja ishoda u$enja na nacionalnoj razini ne mo%e se pouzdano znati ostvaruje li odgojno-obrazovni

sustav postavljene ciljeve za u$enike i dru#tvo u cjelini. Tako"er, bez dobro postavljenoga sustava vrednovanja

u$eni$kih postignu'a nije mogu'e pouzdano znati koliko se i kako ostvaruju planirane promjene odgojno-

obrazovnoga sustava.

Osnovna je svrha provjeravanja u$eni$kih postignu'a na razini sustava pru%iti obrazovnoj zajednici i javnosti,

ali i kreatorima obrazovne politike valjane i pravovremene informacije o ostvarenim rezultatima u$enja.

Kreatorima obrazovne politike prikupljeni podatci osiguravaju va%ne uvide za razumijevanje razvojnih potreba

sustava, #kola i u$enika, za planiranje na podatcima utemeljene obrazovne politike i za dono#enje kvalitetnih

strate#kih odluka i razvojnih programa.

Za pra'enje kvalitete obrazovnoga sustava uputno je koristiti se sa #to vi#e informacija prikupljenih razli$itim

evaluacijskim postupcima, poput vanjskoga vrednovanja rada #kola ili licenciranja ravnatelja, u$itelja i stru$nih

suradnika. Op'e je prihva'eno da su postignu'a u$enika, odnosno ostvareni odgojno-obrazovni ishodi klju$no

mjerilo u$inkovitosti nacionalnoga obrazovanja.

!kolska izvje#'a o postignu'ima u$enika i postupcima vrednovanja na kumulativnoj razini (prikupljanjem

podataka iz svih #kola) mogu dobro poslu%iti za stjecanje uvida o kvaliteti u$enja i ostvarivanja postavljenih

odgojno-obrazovnih ciljeva na razini lokalne i regionalne zajednice, pa i cijeloga sustava obrazovanja.

Svi podatci iz #kolskih izvje#'a obra"eni na nacionalnoj razini opisuju kvalitetu odgoja i obrazovanja i njima se

mogu koristiti za analize koje su u funkciji razvoja obrazovne prakse, prije svega u$enja i pou$avanja. Pri

interpretaciji #kolskih podataka nu%no je uva%iti $injenicu da #kole rade u razli$itim uvjetima, s razli$itim

populacijama u$enika, pod razli$itim okolnostima, #to mo%e zna$ajno utjecati na rezultate koje ostvaruju

njihovi u$enici.

Za pra'enje kvalitete nacionalnoga sustava odgoja i obrazovanja mogu se, osim podatcima prikupljenim za

#kolska izvje#'a, koristiti i drugim vrstama vrednovanje u$eni$kih postignu'a (vanjskim vrednovanjem)

prikazanim u tablici 4.


37

Tablica 4. Mogu$nosti kori&tenja nacionalnim ispitivanjima, me#unarodnim istra%ivanjima i dr%avnim ispitima za pra$enje

kvalitete odgojno-obrazovnoga sustava

VVVVREDNOVANJA NA RAZINIREDNOVANJA NA RAZINIREDNOVANJA NA RAZINIREDNOVANJA NA RAZINI SUSTAVASUSTAVASUSTAVASUSTAVA

NACIONALNA ISPITIVANJA ME*UNARODNA ISTRA'IVANJA DR'AVNI ISPITI

SVRHA - izvje$#ivanje o postignu#ima u&enika u pojedinim podru&jima u&enja na razli&itim dobnim razinama i u razli&itim vrstama odgoja i obrazovanja

- pra#enje trendova - ispitivanje povezanosti

osobnih, razrednih, $kolskih i drugih okolinskih &imbenika s postignu#ima u&enika

- dobivanje komparativnih podataka o u&inkovitosti obrazovnoga sustava

- pra#enje trendova

- iako je svrha dr%avnih ispita certifikacijska ili selekcijska, analize rezultata zavr$nih ispita srednjo$kolskoga obrazovanja, selekcijskih ispita za upise u vi$u razinu obrazovanja i certifikacijskih ispita za izlazak na tr%i$te rada mogu pridonijeti analizi ostvarenosti odgojno- -obrazovnih ishoda u pojedinim dijelovima odgojno-obrazovnoga sustava i/ili u pojedinim skupinama pristupnika

U!ESTALOST - cikli&ki za odre)ene predmete, me)upredmetne teme ili podru&ja kurikuluma

- cikli&ki za odre)ene kompetencije, pismenosti ili podru&ja u&enja (svakih 3 do 5 godina)

- u skladu s dinamikom odr%avanja dr%avnih ispita

KOGA SE

ISPITUJE/VREDNUJE - uzorci $kola i u&enika

specifi&ne dobi (razreda)

- uzorci $kola i u&enika specifi&ne dobi (razreda)

- svi u&enici koji pristupaju ispitima

POVEZANOST S

KURIKULUMOM - odre)eni predmeti,

me)upredmetne teme ili podru&ja kurikuluma

- nepovezano s nacionalnim kurikulumima

- prema zahtjevima programa

DODATNE

PRIKUPLJENE

INFORMACIJE

- biografski podatci i podatci o iskustvima u&enja, stavovima, uvjerenjima, navikama itd.

- biografski podatci i podatci o iskustvima u&enja, stavovima, uvjerenjima, navikama itd.

- prema potrebi

RAZINA ULOGA

(RIZIKA) ZA U!ENIKA - malen (nema

ocjenjivanja individualnoga uratka, ali se u&enicima daje povratna informacija o rezultatima)

- malen (nema ocjenjivanja individualnoga uratka)

- velik

NNNNACIONALNA ISPITIVANJACIONALNA ISPITIVANJACIONALNA ISPITIVANJACIONALNA ISPITIVANJAAAA pru%aju informacije o ostvarivanju ishoda u$enja iz odre"enih predmeta,

me"upredmetnih tema ili podru$ja u$enja na razini odgojno-obrazovnoga sustava kako bi se informirali svi

dionici sustava i javnosti. Nacionalna se ispitivanja ne odnose na kori#tenje ispitima radi utvr"ivanja

individualnih postignu'a u$enika, ve' opisuju rezultate u$enja na nacionalnoj razini.


38

Nacionalna ispitivanja potrebno je provoditi radi dobivanja odgovara na sljede'a pitanja:

Kakva je uspje#nost u$enika u u$enju u na#emu obrazovnom sustavu (u odnosu na postavljenu viziju

odgojno-obrazovnoga sustava, kurikulumske ciljeve, odgojno-obrazovna o$ekivanja i ishode te

unaprijed definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda)?

Upu'uju li rezultati nacionalnih ispitivanja na posebne snage ili slabosti u znanjima, vje#tinama i

stavovima u$enika?

Postoje li specifi$ne podgrupe u populaciji koje ostvaruju lo#ije/bolje rezultate? Postoje li razlike u

postignu'ima izme"u djevojaka i mladi'a, izme"u gradskih i seoskih sredina, izme"u razli$itih regija?

Koji su #kolski, razredni, osobni, obiteljski $imbenici povezani s postignu'ima u$enika? Jesu li

rezultati u$enika bolji ili lo#iji s obzirom na odre"ene uvjete rada #kola, na vrstu #kola, na

pripremljenost u$itelja?

Mijenja li se uspje#nost u$enika s vremenom?

Da bi se taj pristup nacionalnih ispitivanja u$inkovito primijenio za osnovnu svrhu – poticanje kvalitetnijega

u$enja i pou$avanja, treba uspostaviti cjelovit koherentni model vanjskoga vrednovanja ishoda u$enja u

razli$itim vrstama obrazovanja i na razli$itim obrazovnim razinama12, kao i model kori#tenja tim rezultatima za

pra'enje ostvarivanja obrazovnih ishoda na nacionalnoj razini13.

ME)UNARODNA ISTRA*IVANJA imaju sli$na proceduralna obilje%ja kao i nacionalna ispitivanja, s razlikom #to se

ispitivanja provode u razli$itim zemljama. U me"unarodnome kontekstu vanjske provjere znanja, vje#tina,

kompetencija i pismenosti omogu'uju usporedbe koje se u svijetu prihva'aju kao pokazatelji kvalitete

nacionalnoga obrazovanja. Hrvatska je sudjelovala ili jo# uvijek sudjeluje u va%nim me"unarodnim

istra%ivanjima kao #to su PIRLS (Progress in Reading Literacy Skills Survey14), TIMSS (Trends in Mathematics and

Science Skills Survey15) i PISA (OECD Programme for International Student Assessment16). Primjena me"unarodnih

ispita pru%a vrijedne podatke koji omogu'uju usporedbe rezultata na#ih u$enika s rezultatima koje ostvaruju

u$enici u drugim zemljama. Rezultati na#ih u$enika na me"unarodnim ispitivanjima otvaraju va%ne rasprave o

kvaliteti obrazovanja koja se nudi u na#im #kolama i upu'uju na mogu'nosti razvoja odgojno-obrazovnoga

sustava.

Vrednovanju ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u pojedinim dijelovima odgojno-obrazovnoga sustava ili

kod pojedinih skupina pristupnika ispitima, mogu pridonijeti i analize rezultata DR*AVNIH ISPITA, primjerice,

ispita dr%avne mature. Ti se ispiti provode ponajprije radi certificiranja u$eni$kih postignu'a, za upise u visoko

obrazovanje ili za potrebe zapo#ljavanja i kao takvi predstavljaju ispite visokoga uloga, jer imaju va%ne

implikacije za daljnje obrazovanje i za %ivotne prilike u$enika. Na razini cijeloga sustava i njegovih pojedinih

dijelova rezultati u$enika na dr%avnim ispitima ipak predstavljaju vrlo vrijedan izvor informacija o njihovim

postignu'ima i uspje#nosti u$enja u pojedinim ispitivanim podru$jima u$enja koje se mogu upotrijebiti za

unapre"ivanje u$enja i pou$avanja u #kolama.

12 Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Mjera 8.6.1. 13 Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Mjera 8.6.3. 14 Progress in International Reading Literacy Study (PIRLS) – http: //nces.ed.gov/surveys/pirls/pirls2006.asp 15 Trends in International Mathematics and Science Study – http: //timss.bc.edu/timss2011/ 16 OECD Programme for International Student Assessment (PISA) – http: //www.oecd.org/pisa/


39

8. VREDNOVANJE PROCESA I ISHODA U!ENJA U!ENIKA S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA

Specifi$nosti vrednovanja, dokumentiranja i izvje#'ivanja o postignu'ima i napredovanju u$enika s posebnim

odgojno-obrazovnim potrebama definirana su u Okviru za poticanje iskustava u#enja i vrednovanje postignu!a

darovite djece i u#enika te u Okviru za poticanje i prilagodbu iskustava u#enja te vrednovanje postignu!a djece i u#enika s

te"ko!ama.

8.1. Vrednovanje procesa i ishoda u&enja darovitih u&enika

Vrednovanje postignu'a darovitih u$enika provodi se u skladu s op'im na$elima i pristupima iznesenima u

ovome Okviru. Pristupi vrednovanju za u$enje i vrednovanju kao u$enje prilago"uju se razlikovnomu

kurikulumu koji daroviti u$enik slijedi (npr. rje#avaju se napredniji zadatci koji poti$u motivaciju i

napredovanje u$enika), ali se vrednovanje nau$enoga provodi po istim kriterijima, kori#tenjem istim ispitnim

zadatcima i postupcima, kao i za ostale u$enike u razrednome odjelu. Za darovite u$enike za koje se izra"uje

osobni kurikulum, vrednovanje postignu'a i napredovanja u pojedinome podru$ju u$enja ili predmetu provodi

se prema razradi ishoda u osobnome kurikulumu, odnosno prema kriterijima koje odre"uje mentor u

dogovoru s timom za darovite svake ustanove.

Za vo"enje darovitih u$enika u odgoju i obrazovanju treba osigurati sljedivost dokumentacije, stoga je obveza

svake odgojno-obrazovne ustanove relevantne podatke o darovitima prenijeti u sljede'i odgojno-obrazovni

ciklus i ustanovu putem slu%bene dokumentacije. Treba kontinuirano pratiti napredovanje darovitih radi

vrednovanja primjerenosti kori#tene odgojno-obrazovne podr#ke u$eniku. Jednom u polugodi#tu, a po potrebi

i $e#'e, priprema se kratko pisano izvje#'e o napretku darovitoga u$enika, koje se odnosi na one aktivnosti koje

$ine razlikovni/osobni kurikulum. To je izvje#'e na temelju kojega tim za darovite predla%e eventualne izmjene

i nadogradnju podr#ke darovitomu.

Daroviti u$enici koji se #koluju po osobnome kurikulumu dobivaju na kraju godine dodatak svjedod%bi u

kojemu se navode izmjene koje su u$injene u kurikulumu, opisuju se primijenjeni oblici podr#ke i aktivnosti,

po potrebi ime i ustanova mentora te broj sati provedenih u odre"enim aktivnostima. Stupanj usvojenosti

planiranih odgojno-obrazovnih ishoda opisuje se u kvalitativnome (opisnome) osvrtu koji pi#e mentor,

predmetni u$itelj ili razrednik (po odluci tima za darovite).

Ostali daroviti u$enici nemaju dodatak svjedod%bi, ve' samo napomenu o primjeni razlikovnoga kurikuluma u

svjedod%bi. Posebna napomena u svjedod%bi pi#e se za u$enike pri ranijemu prijelazu u vi#i razred.

8.2. Vrednovanje procesa i ishoda u&enja u&enika s te$ko#ama

Iako na$ela i pristupi vrednovanja definirani u ovome Okviru vrijede za sve u$enike, za ravnopravno

sudjelovanje u$enika s te#ko'ama u odgojno-obrazovnome procesu potrebno je osigurati odre"ene prilagodbe

vrednovanja i uspostaviti sustav dokumentiranja i izvje#'ivanja o postignu'ima i napredovanju.

Prilagodba vrednovanja jest svaki postupak koji u$itelj poduzima kako bi u$enik s te#ko'ama imao priliku

pokazati svoje znanje, vje#tine i stavove koje su ste$ene sudjelovanjem u odgojno-obrazovnome procesu,

odnosno kako bi se omogu'ilo da na ravnopravnim osnovama mo%e pristupiti predstavljanju ostvarenja ishoda

u$enja. Prilagodbe vrednovanja planiraju se zajedno s prilagodbama pristupa u$enja i pou$avanja. Pritom se

tim za podr#ku koji djeluje u svakoj #koli treba rukovoditi specifi$nim potrebama pojedinoga djeteta (ovisno o

vrsti i stupnju te#ko'e koju u$enik ima), njegovim interesima, ali i jakim stranama. Prilagodbe vrednovanja

odnose se na prilagodbe procesa vrednovanja, prilagodbe ispitnih materijala i sredstava te prilagodbe metoda

vrednovanja. Prilagodba procesa odnosi se npr. na du%e vrijeme usmenoga izlaganja ili pisanja, kori#tenje

stankama, mogu'nost kori#tenja pomagalima, pomo' druge osobe, fleksibilnost vremena polaganja ispita,


40

mjesto sjedenja i dr. Prilagodbe ispitnih materijala i sredstava odnose se npr. na druga$iji format pitanja, manji

broj zadataka, kori#tenje pojedinim tipovima zadataka s uvo"enjem perceptivne podr#ke, uporabu posebno

prilago"enih ispitnih materijala i sredstava kao #to je uve'ani format papira. Od brojnih metoda vrednovanja

u$itelj odabire one u kojima u$enik mo%e najbolje izraziti svoja postignu'a u odnosu na ishode iz osobnoga

kurikuluma.

Pri vrednovanju postignu'a u$enika s te#ko'ama potrebno je voditi ra$una o vrsti osobnoga kurikuluma

u$enika, odnosno o tome ima li u$enikov osobni kurikulum prilagodbe odgojno-obrazovnih ishoda. Ovisno o

vrsti osobnoga kurikuluma, postignu'a u$enika vrednuju se prema odgojno-obrazovnim ishodima definiranim

kurikulumima nastavnih predmeta ili prema prilago"enim ili zamijenjenim ishodima u osobnome kurikulumu u$enika.

U vrednovanju u$enika s te#ko'ama naglasak je na redovitome pra'enju, odnosno na pristupu vrednovanju za

u$enje i kontinuiranome dokumentiranju primjene odgojno-obrazovne podr#ke. Kako bi se u$eniku pristupilo

u skladu s njegovim potrebama, nu%no je redovito vrednovati izvedbu osobnoga kurikuluma, izvje#'ivati o

napredovanju u$enika te razmjenjivati informacije o njemu me"u stru$njacima u razli$itim dijelovima

odgojno-obrazovnoga sustava te tijekom razli$itih odgojno-obrazovnih ciklusa. Najmanje dva puta godi#nje, a

po potrebi i $e#'e, tim za podr#ku sastavlja izvje#'e o napredovanju u$enika. Dobiveni se podatci rabe za

vrednovanje osobnoga kurikuluma te izradu daljnjih prilagodaba vode'i brigu o potrebama djeteta/u$enika.

Za u$enike s te#ko'ama koji se #koluju po osobnome kurikulumu koji sadr%ava prilagodbe odgojno-obrazovnih

ishoda predvi"en je dodatak svjedod%bi koji opisuje primijenjene prilagodbe u pojedinim predmetima i daje

kvalitativni osvrt na postignu'a i napredovanje u$enika u tim predmetima. Za u$enike s te#ko'ama koji se

#koluju po osobnome kurikulumu koji sadr%ava samo prilagodbe pristupa u$enja i pou$avanja nema dodatka

svjedod%bi.


41

9. NA!ELA ETI!KOGA POSTUPANJA U VREDNOVANJU

Sudionici odgojno-obrazovnoga sustava du%ni su dr%ati se na$ela eti$koga postupanja povezanih s

vrednovanjem. U$itelji, #kole i ispitni centar trebaju osigurati valjan, pouzdan i pravedan sustav vrednovanja

usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. U$enici trebaju biti svjesni vlastite odgovornosti za rezultate svoga

rada.

9.1. Profesionalno i pravedno vrednovanje koje provode u&itelji i institucije

Pravedno vrednovanje nije samo eti$ka odgovornost prema u$enicima, nego je i odgovornost prema njihovim

roditeljima te cjelokupnome odgojno-obrazovnom sustavu. Povjerenje u pravednost vrednovanja mo%e se

razviti jedino profesionalnim i eti$kim postupanjem u$itelja i drugih sudionika odgojno-obrazovnoga sustava

uklju$enih u vrednovanje u$eni$kih postignu'a.

Profesionalnost i pravednost u vrednovanju odnosi se na:

planiranje i osmi#ljavanje vrednovanja u skladu sa svrhom vrednovanja

odabir i kori#tenje razli$itim metodama i pristupima vrednovanja s obzirom na ciljeve pou$avanja, na

kurikulumom definirane odgojno-obrazovne ishode te na svrhu i kontekst vrednovanja

transparentnost vrednovanja i upoznatost u$enika sa svim postupcima u vrednovanju, od odabira

metoda, razrade kriterija vrednovanja i na$ina bodovanja do interpretacije rezultata i na$ina

izvje#tavanja o rezultatima vrednovanja

po#tivanje integriteta u$enika te na jednako postupanje bez privilegiranja ili diskriminiranja u$enika

na osnovama koje su irelevantne za u$enje i vrednovanje (po spolu, socioekonomskome statusu,

nacionalnosti, etni$koj ili socijalnoj pripadnosti, jezi$nome podrijetlu, politi$kim ili vjerskim

uvjerenjima, geografskoj lokaciji ili na bilo kojoj drugoj osnovi)

osiguranje jasnih uputa i primjerenost uputa dobi u$enika

osiguranje jasnih procedura bodovanja i ocjenjivanja (klju$ za odgovore, ljestvice za vrednovanje,

bodovna ljestvica) te njihove uskla"enosti s metodama vrednovanja

valjanost i pouzdanost zaklju$aka o znanjima, vje#tinama i napredovanju u$enika na temelju

informacija (dokaza) dobivenih razli$itim pristupima i metodama vrednovanja

jasno'u i pravodobnost povratnih informacija u$enicima

kori#tenje rezultatima vrednovanja za unapre"ivanje u$enja u$enika te za daljnje planiranje

pou$avanja i pra'enje u$eni$koga napredovanja

javno neobjavljivanje u$eni$kih uradaka i ocjena bez njegova pristanka.

Osim navedenoga, u vanjskome vrednovanju pravednost i transparentnost odnosi se i na:

pru%anje dokaza o valjanosti i pouzdanosti ispita (ispitnih ina$ica)

kori#tenje isklju$ivo valjanim zadatcima za bodovanje, odnosno za formiranje rezultata u$enika

pru%anje dokaza o standardiziranosti (jednakovrijednosti) razli$itih ispitnih ina$ica u razli$itim

rokovima ispitivanja (dokaz o usporedivosti rezultata u$enika)

pru%anje dokaza o pouzdanosti ocjenjiva$a i rezultata ocjenjivanja


42

pru%anje dokaza o standardiziranosti postupaka pripreme i provedbe ispitivanja te o sigurnosnim

aspektima provedbe ispitivanja

pru%anje informacija o proceduri odre"ivanja pragova za ocjene i dokaza valjanosti provedene

procedure

pru%anje informacija o ispravnome tuma$enju rezultata ispitivanja s obzirom na svrhu i kontekst

ispitivanja.

Sve institucije i sudionici odgojno-obrazovnoga sustava odgovorni su za profesionalno i pravedno vrednovanje

odgojno-obrazovnih ishoda:

!kole trebaju razraditi na$ela eti$koga postupanja u vrednovanju i redovito pratiti njihovu primjenu te

osmisliti strategije povezane s kr#enjem eti$kih na$ela.

Radi samovrednovanja kori#tenih metoda vrednovanja i postizanja ve'e kvalitete rada u$itelja #kole su

du%ne poticati u$itelje na redovito stru$no usavr#avanje i provoditi unutarnje pra'enje timovima za

kvalitetu.

U$itelji koji sudjeluju u provedbi vanjskoga vrednovanja trebaju slijediti zadane upute, osigurati

sigurnost i tajnost ispitnih materijala. Bilo kakav oblik pomaganja u$enicima u rje#avanju ispita

vanjskoga vrednovanja nedopustiv je.

Ispitni centar du%an je slijediti procedure izrade i provedbe ispitivanja te stalno unapre"ivati

metodologiju svoga rada u skladu s dobrom praksom te standardima i na$elima edukacijskih mjerenja.

U$enici trebaju biti upoznati s postupcima pravednoga vrednovanja te uputiti pritu%bu u$itelju, #koli

ili ispitnomu centru (ovisno o obliku vrednovanja) u slu$aju nepravednoga (diskriminiraju'ega)

postupanja prema sebi.

9.2. Savjesno, odgovorno i po$teno pona$anje u&enika u vrednovanju

Pri vrednovanju u$enik treba iskazati rezultate vlastitoga rada. Varanje, prepisivanje i plagiranje nisu dopustivi

neovisno o dobi u$enika. U$enici, u$itelji i ostali sudionici odgojno-obrazovnoga sustava trebaju zauzeti

zajedni$ki stav da su navedeni oblici pona#anja neprihvatljivi. U$enici trebaju biti svjesni da po#tenim i

odgovornim pona#anjem u vrednovanju iskazuju po#tovanje prema sebi i vlastitome radu, prema radu i trudu

drugih u$enika, ali i prema u$iteljima i cjelokupnome odgojno-obrazovnom sustavu.

Primjeri pona#anja koje treba obeshrabrivati i prevenirati:

prepisivanje od drugih u$enika na ispitu i/ili kori#tenje bilje#kama i drugim nedopu#tenim izvorima

podataka radi prepisivanja

prepisivanje/kopiranje zada'e ili radova uz dopu#tenje u$enika od kojega se prepisuje

dopu#tanje drugim u$enicima prepisivanje na ispitu ili pomaganje u$enicima u prepisivanju

pisanje zada'a i drugih radova (sastavci, eseji, maturalni rad, prakti$ni radovi) umjesto nekoga u$enika

plagiranje, odnosno upotreba tu"ih rije$i i/ili misli bez navo"enja izvora radi prikazivanja tu"ega rada

kao vlastitoga prilikom izrade prezentacija, prakti$nih ili zavr#nih radova, sastavaka, eseja, istra%iva$kih

radova i sl.

krivotvorenje ispitnih materijala ili podataka u projektnim/istra%iva$kim radovima

prikrivanje i pre#u'ivanje varanja, plagiranja i prepisivanja drugih u$enika.


43

Institucije i sudionici odgojno-obrazovnoga sustava odgovorni su za savjesno i po#teno pona#anje tijekom

vrednovanja, neovisno o pristupu vrednovanja (za u$enje, kao u$enje, vrednovanje nau$enoga). Kako bi se

smanjile mogu'nosti nedopu#tenoga pona#anja:

!kole su du%ne osmisliti strategije prevencije i suzbijanja kr#enja eti$kih na$ela vrednovanja, kao i

definiranja posljedica za njihovo kr#enje. !kole u$enicima i njihovim roditeljima trebaju pru%iti

informacije o pravilima pona#anja u vrednovanju te posljedicama nepo#tenoga i neprihvatljivoga

pona#anja.

U$itelji trebaju pomo'i u$enicima u razumijevanju za#to su neka pona#anja neprihvatljiva te u

razumijevanju va%nosti savjesnoga i odgovornoga pona#anja u situacijama vrednovanja. U$itelji trebaju

upozoravati u$enike na nedopu#tena pona#anja te izricati mjere u slu$ajevima utvr"enoga

nedopu#tenoga pona#anja.

Ispitni centar du%an je pripremiti i u$initi dostupnim eti$ka pravila povezana s provedbom vanjskoga i

hibridnoga vrednovanja te s mjerama koje se izri$u u slu$ajevima utvr"enoga nedopu#tenoga

pona#anja.


44

Popis literature kori#tene u pripremi Okvira mo%ete potra%iti na mre%nim stranicama www.kurikulum.hr/dokumenti-Okviri/

Documents

vrednovanje procesa i ishoda u enja u osnovno kolskome · Vrednovanje procesa i ishoda učenja učenika s teškoćama, 39393939 9. NAČELA ETIČKOGA POSTUPANJA U VREDNOVANJU, 44441111