59
VREDNOVANJE POSTIGNUĆA VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU PODRUČJU 5 Elvira Nimac, prof. psiholog OŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb

VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

  • Upload
    rumor

  • View
    237

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU. Elvira Nimac, prof. psiholog OŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb. pristup ocjenjivanju snažno utječe na kvalitetu učenja i poučavanja. uspjeh učenika 20-40% ovisi o kvaliteti nastave. ocjene govore o kvaliteti učenja i poučavanja. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

VREDNOVANJE VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJUKOGNITIVNOM PODRUČJU

5

Elvira Nimac, prof. psihologOŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb

Page 2: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

uspjeh učenika 20-40% ovisi o kvaliteti nastave

ocjene govore o kvaliteti učenja o kvaliteti učenja i poučavanjai poučavanja

pristup ocjenjivanju snažno utječeutječe na kvalitetu učenja i poučavanjana kvalitetu učenja i poučavanja

Page 3: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

VREDNOVANJEVREDNOVANJE = EVALUACIJA = VALORIZACIJAEVALUACIJA = VALORIZACIJA

OCJENJIVANJE OCJENJIVANJE

• određivanje vrijednosti, procjena

• određivanje stupnja do kojeg su postignuti ciljevi neke odgojno-obrazovne akcije

• ocjenjivanje koje uzima u obzir uvjete u kojima su postignuti neki rezultati

V. Andrilović, M. Čudina-Obradović “PSIHOLOGIJA UČENJA I NASTAVE”

• brojčano = razvrstavanje u kvalitativne kategorije i pretvaranje tih kategorija u kvantitativne (brojčane) vrijednosti

• ocjena ocjena = dogovorena oznaka za određenu kvalitetu znanja

• opisno = opisano što i kako zna/ne zna ili umije/ne umije učenik (kvalitativna analiza)

Page 4: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

- kognitivno (akademsko)

- socio-emocionalno (stavovi, uvjerenja, sustav vrijednosti, ponašanje)

- psihomotoričko

ocjenjivanje = procjenjivanje realizacije ciljevaprocjenjivanje realizacije ciljeva nastave !

CILJEVI NASTAVE - Područja:CILJEVI NASTAVE - Područja:ravnopravna

Page 5: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• 7. i 8. razred i srednja škola – dodatni cilj:

– selekcija pri upisu

USPOREĐIVATIUSPOREĐIVATI I OTKRITI ŠTO NE MOGU I NE ZNAJUNE MOGU I NE ZNAJU

Ciljevi ocjenjivanjaCiljevi ocjenjivanja

UTVRDITI ŠTO ZNAJU I MOGUŠTO ZNAJU I MOGU

POTAKNUTI NA BOLJI RADBOLJI RAD

u OSNOVNOJ i SREDNJOJ školi

Page 6: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Zahtjevi o kojima treba voditi računa pri ocjenjivanjuZahtjevi o kojima treba voditi računa pri ocjenjivanju

1)1) OBJEKTIVNOST OBJEKTIVNOST

- vrednovati u odnosu na jedinstveni kriterij koji se primjenjuje neovisno o osobinama učenika, okolnostima rada i osobinama učitelja

moguće uspoređivanjeuspoređivanje učenika

2)2) INDIVIDUALIZACIJAINDIVIDUALIZACIJA

- voditi računa o osobinama učenika, okolnostima rada i učenikovom relativnom napretku

poticajpoticaj na kvalitetniji rad

• djelomično suprotstavljeni ne možemo ih u potpuno ispuniti

vještim kombiniranjem postupaka možemo

u dovoljnoj mjeriu dovoljnoj mjeri udovoljiti i jednom i drugomi jednom i drugom

u zadovoljavajućoj mjeri postići krajnje ciljeve ocjenjivanja

Page 7: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Vrste vrednovanja postignuća učenikaVrste vrednovanja postignuća učenika

• SUMATIVNO VREDNOVANJESUMATIVNO VREDNOVANJE

- procjena ishodaishoda učenja / poučavanja

- govori o kvaliteti znanja nakon poduke i kvaliteti poduke

- na kraju obrazovnog razdoblja ili obrade nastavne cjeline

• FORMATIVNO VREDNOVANJEFORMATIVNO VREDNOVANJE

- procjena kvalitete procesaprocesa učenja/poučavanja

- govori o predznanju ili znanju tijekom dijela poduke

Page 8: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Sumativno vrednovanjeSumativno vrednovanjekognitivno područjekognitivno područje

Problem objektivnosti ocjena

dominira u tradicionalnim školama

kampanjsko učenjeorijentacija na ocjenu, umjesto na znanjeselekcija umjesto poticanja na kvalitetniji rad

Page 9: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• poticajnije su česte i kratke provjere nego duge i rijetke

• učenici redovitije i bolje uče kad znaju da će biti provjeravani i ocjenjivani

• razlozi značajno boljih rezultata učenika u OSNOVNOJ ŠKOLI:

- češće provjeravanje i ocjenjivanje

- veća individualizacija pristupa

Kampanjsko učenjeKampanjsko učenje

Page 10: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

““Hiperinflacija” odlikaša !?Hiperinflacija” odlikaša !?

USPOREDBA OPĆEG USPJEHA UČENIKA 8. RAZREDA SA I BEZ ODGOJNIH PREDMETA kraj 07.-08.

20%22%

0%

13%4%

30%24%

20%

33% 34%

0%5%

10%15%20%25%30%35%40%

1 2 3 4 5

bez odgoja svi predmeti

Page 11: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Selekcija umjesto poticanjaSelekcija umjesto poticanja

• iz razreda u razred sve manji postotak uspješnih, a sve veći postotak neuspješnih učenika

UČENICI SA OPĆIM USPJEHOM DOVOLJAN I NEDOVOLJAN

bez odgojnih predmeta polugodište 04./05.

0% 1%

7%

14%

20%

26%

41%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

II. III. IV. V. VI. VII. VIII.

Page 12: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

USPOREDBA OPĆEG USPJEHA UČENIKA NA KRAJU 8. RAZREDA I NA 1. POLUGODIŠTU GIMNAZIJE 2007./08.

N=17

18%

6%

65%

6% 6%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

0 -1 -2 -3 -4

• samo 1 učenik postigao isti (odličan) uspjeh (daroviti učenik)

• svi ostali postigli lošije rezultate: 65% postiglo je opći uspjeh slabiji za 1 ocjenu, 18% za 2 ocjene, a po 6 % (po 1 učenik) za 3 i 4 ocjene (2 i 1)

Usporedba općeg uspjeha učenika na kraju 8. r i na Usporedba općeg uspjeha učenika na kraju 8. r i na polugodištu 1. r gimnazijapolugodištu 1. r gimnazija

Page 13: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

USPOREDBA OPĆEG USPJEHA UČENIKA NA KRAJU 8. R I NA 1. POLUGODIŠTU 1. R U STRUKOVNIM ŠKOLAMA VIŠEG UPISNOG PRAGA

12%

35%

0%

41%

12%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

0 -1 -2 -3 -4

Usporedba općeg uspjeha učenika na kraju 8. r i na Usporedba općeg uspjeha učenika na kraju 8. r i na polugodištu 1. r strukovnih škola višeg upisnog pragapolugodištu 1. r strukovnih škola višeg upisnog praga

• od njih 11 samo 2 učenika postigla isti uspjeh

• svi ostali su postigli lošije rezultate: 35% postiglo je opći uspjeh slabiji za 1 ocjenu, 41% za 3, a 12 % za 4 ocjene

• velik broj djece ne završi srednju šk.

• 7,8% fakultetski obrazovanih

Page 14: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Model stare školeModel stare škole19. i 20. stoljeće

prema Dryden i Voss “Revolucija u učenju”

50% manualnih radnika

30% radnika u trgovini i administraciji

20%

profesionalaca

slab slab šk. uspjehšk. uspjeh

Page 15: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Model “nove” školeModel “nove” škole21. stoljeće

prema Dryden i Voss “Revolucija u učenju”

nestručni

i sezonskiposlovi

ljudi kojisami sobom upravljaju

sami djelujusami uče

sami sebe motiviraju

USPJEŠNI USPJEŠNI

UČENICIUČENICI

slab šk. uspjehslab šk. uspjeh10-12%10-12%

odlični i

vrlodobri

Page 16: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Orijentacija na ocjenuOrijentacija na ocjenu

• tradicionaltradicionalne šne školkolee: roditelji i učenici pasivni primateljipasivni primatelji informacija o ocjenama

ne razumiju svrhu ocjenjivanja nerealna predodžba o mogućnostima i kvaliteti znanja

prebacivanje odgovornosti na školu

• reformirane šreformirane školkolee: aktivni sudioniciaktivni sudionici ocjenjivanja (RAZVOJNI RAZGOVORI)

razumiju svrhu ocjenjivanja realna predodžba o mogućnostima i kvaliteti znanja

preuzimanje odgovornosti za uspjeh

upisi na temelju zaključnih ocjena i općeg uspjeha

Page 17: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

da bi mjerenje bilo ispravno

rezultat mora biti određen veličinom onoga što se mjeri mjerni instrument ne bi smio utjecati na rezultat

po bitnim obilježjima ocjenjivanje je mjerenjemjerenje znanja znanja:

ima predmet mjerenja (znanje),

instrument koji mjeri (nastavnik) i

tehniku mjerenja (različiti načini ispitivanja).

Problem objektivnosti ocjenaProblem objektivnosti ocjena

ocjena bi morala biti određena učenikovim znanjem

ne osobinama učitelja, učenika tehnike “mjerenja”

Page 18: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

ISTRAŽIVANJAISTRAŽIVANJA

• ocjene su neobjektivneneobjektivne: različiti profesori daju različite ocjene za ista iskazana znanja

• ocjenjivači su i nedosljedni: ne slažu se sami sa sobom (iste pismene provjere će nakon ocijeniti) godinu dana drugačije

• pogreška koju čine ocjenjivači: 1,176 (1 200,00 kn manja plaća)

5 3

VAŽNO JE DA DIJETE DOBIJE ZASLUŽENU OCJENUVAŽNO JE DA DIJETE DOBIJE ZASLUŽENU OCJENU

• mogućnosti daljnjeg školovanja limitirane

• samopoštovanje i samopouzdanje djece najviše ovisi o školskom uspjehu (temelj mentalnog zdravlja)

• loša ocjena - najčešći izvor stresa

• nedostatak kontrole nad uspjehom ubija motivaciju za učenje

Page 19: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Uzroci pogrešakaUzroci pogrešaka kod ocjenjivanjakod ocjenjivanja

Page 20: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• znanje nije direktnonije direktno dostupno mjerenju – posredno zaključujemo na temelju odgovora

• učitelj u ulozi i instrumenta i mjerioca definira značenjedefinira značenje ocjene

• definira što mjeri

• i kriterije (kako učenik treba odgovoriti da bi dobio odgovarajuću ocjenu)

• brojčano ista ocjena ima različito značenje kod:

• različitih učitelja

• istog učitelja ovisno o učeniku i raspoloženju učitelja (spontano mijenjaju kriterije ocjenjivanja i predmete mjerenja)

• ocjena određena utjecajem velikog broja faktora koji se odnose na

– učitelja– učenika – tehniku ispitivanja

5 55

Page 21: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• Uz svaku distribuciju ocjena napišite što se sve iz nje može zaključiti:

što je sve moglo utjecati da ocjene učenika budu baš ovakve?

ZAKLJUČNE OCJENE NA POLUGODIŠTU ISTI RAZRED I PREDMET

RAZLIČITI UČITELJI I RAZREDNI ODJELI

Vježba 1

Page 22: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

ZAKLJUČNE OCJENE IZ ... UČENIKA ... RAZREDA polugodište ....

23%

8%

42%

0%

27%

0%

5%10%

15%20%

25%30%

35%40%

45%

1 2 3 4 5

Page 23: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• krivulja nagnuta prema slabijim ocjenama

– kriterij previsok - većina ne može udovoljiti

– gradivo je preteško - većina ne može naučiti

– učitelj nije uspio rastumačiti gradivo

– nejasna pitanja (dvosmislena) - učenici ne mogu odgovoriti - pogađaju

– nedovoljno vremena pri ispitivanju - stres

– odnos između učenika i učitelja je nekvalitetan: strah (ometa proces zamjećivanja, razumijevanja i pamćenja) ili nepoštivanje (neozbiljno shvaćanje profesora i predmeta)

ZAKLJUČNE OCJENE IZ ... UČENIKA ... RAZREDA polugodište ....

23%

8%

42%

0%

27%

0%

5%10%

15%20%

25%30%

35%40%

45%

1 2 3 4 5

Page 24: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• 7-10%7-10% učenika neuspješno zbog razloga van škole

• 20%20% učenika neuspješno zbog neodgovarajućeg stila poučavanja (i vrednovanja)

vrednovanje pokaže da dio gradiva nije kvalitetno usvojen

dodatno obraditi nakon toga ponoviti vrednovanje s novim materijalima

moguće utvrditi napredak učenika

• nakon dodatne obrade značajan broj učenika (pojedini učenik) ne uspijeva

pojam pretežak neprimjerene metode

23%

8%

42%

0%

27%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

1 2 3 4 5

Rezultat vrednovanja govori o kvaliteti Rezultat vrednovanja govori o kvaliteti učenjaučenja i i poučavanjapoučavanja

uspjeh učenika 20-40% ovisi o kvaliteti nastave

Page 25: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

ZAKLJUČNE OCJENE IZ ... UČENIKA ... RAZREDA polugodište ....

24%

42%

0%

9%

25%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

1 2 3 4 5

Page 26: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• krivulja nagnuta prema višim ocjenama – mogući uzroci:

• preblag kriterij

• optimalno strog učitelj uspio motivirati učenike

ZAKLJUČNE OCJENE IZ ... UČENIKA ... RAZREDA polugodište ....

24%

42%

0%

9%

25%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

1 2 3 4 5

Page 27: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

ZAKLJUČNE OCJENE IZ ... UČENIKA ... RAZREDA

polugodište ...

13%19%

35%

23%

9%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

1 2 3 4 5

Page 28: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• ima najmanje prosječnih ocjena

učitelj loše razlikuje znanja oko prosjeka

osim znanja na ocjenu utječe još nešto (dva predmeta mjerenja)negativan stav prema ocjenjivanju češće ekstremne ocjene - brane

se od “opterećujuće” aktivnosti (najteže napraviti razliku među odgovorima srednje kvalitete)

ZAKLJUČNE OCJENE IZ ... UČENIKA ... RAZREDA polugodište ...

13%19%

35%

23%

9%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

1 2 3 4 5

Page 29: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• svatko povremeno strožijisvatko povremeno strožiji odn. blažiblaži nego inače (ovisno o raspoloženju, umoru, zdravlju, stresu, ponašanju učenika ...)

• učiteljice (u odnosu na učitelje) u završnim razredima OŠ učenicima (u odnosu na učenice) češće daju slabije ocjene

- pubertet dječaci nedisciplinirani – učiteljice nemoćne zloupotreba ocjena za discipliniranje

• preduvjet za pozitivno djelovanjepreduvjet za pozitivno djelovanje vrednovanja

provođenje na nana naččin da ga uin da ga uččenici smatraju korisnimenici smatraju korisnim

ispitivanje znanja i ocjena ne smijune smiju biti sredstvo discipliniranja, već isključivo povratna informacija o kvaliteti

postignuća

• socioemocionalna postignuća = ponašanje- sustavno vrednovanje- odgovarajuća rubrika

Page 30: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

kad je osoba svjesna pogrešaka, djeluju značajno manje (može ih kontrolirati)

nakon seminara točnije ocjenjivanje – efekti se izgube nakon nekog vremena

povremeno ponavljati naučeno

UPOZNATI UČITELJE S IZVORIMA POGREŠAKAUPOZNATI UČITELJE S IZVORIMA POGREŠAKA(pročitati u pisanim materijalima)

• učitelji rano oblikuju kriterije ocjenjivanja - nisu ih skloni mijenjati

nije nađena povezanostnije nađena povezanost dužine staža i točnosti ocjena

!

Page 31: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Najvažniji Najvažniji

načini kontrole pogrešaka načini kontrole pogrešaka kod ocjenjivanjakod ocjenjivanja ... ...

Page 32: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Svim postupcima kojima se

POTIČE UČENIKE NA KVALITETNIJI RADPOTIČE UČENIKE NA KVALITETNIJI RAD

POVEĆAVA OSJEĆAJ KONTROLE NAD POVEĆAVA OSJEĆAJ KONTROLE NAD

USPJEHOMUSPJEHOM

i i

PRIHVAĆANJE OCJENE.PRIHVAĆANJE OCJENE.

Page 33: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

PRIMJERI KVALITETNOG VREDNOVANJApostupci kojima povećavate objektivnost ocjene

i potičete učenike na kvalitetniji rad10 min

Vježba 2Vježba 2

• VODITI RAČUNAVODITI RAČUNA o prethodnom i slijedećem:

– veći broj mjerenja – manja pogreška mjerenja– uče redovitije i kvalitetnije kad znaju da će znanje biti

provjeravano i ocjenjivano– strah / stres ometa zapažanje, razumijevanje, pamćenje i

dosjećanje– najviše učimo na vlastitim greškama, ako ih se ne bojimo– trudimo se ako možemo popraviti grešku– djeca često imaju iluziju o znanju– većina roditelja ne zna što znači kvalitetno učiti /naučiti– uspjeh najviše ovisi o pogađanju očekivanja učitelja

Page 34: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Ispričana priča:

B. Nešić “Kako raste pamet”Prema Vizek-Vidović, Vlahović-Štetić, Rijavec, Miljković

“PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA”

Neki seljak i njegov sin išli su s magarcem u susjedno selo da ga

tamo prodaju. Usput ga je uz primjedbe prolaznika najprije jašio

sin, pa otac, pa obojica, da bi ga na kraju svezali užetom i sami

uprtili, ali se magarac na mostu uplašio i pao u rijeku.

Zatim su postavljana pitanja.

Kako djeca razumiju naša pitanja?Kako djeca razumiju naša pitanja?

Page 35: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• Možemo vidjeti da ja još nisam vidio da magarac nekog jaše.

• Možemo vidjeti tko je koga jašio.

• Odavde se učimo da se jaše na razne načine.

• Odatle vidimo da ja više volim konja.

Što se može vidjeti iz ove priče?

• Priča nam pokazuje da je sin bio strašno jak kad je nosio pola od magarca.

• Možemo vidjeti da se taj magarac jako namučio s ovima.

• Učimo se da glupim ljudima ni magarac ne pomaže.

• Vidimo da čovjek u svome životu može biti jašen od svog magarca.

• Vidimo kako možemo postati glupi ako se družimo s magarcima.

B. Nešić “Kako raste pamet” - Prema Vizek-Vidović, Vlahović-Štetić, Rijavec, Miljković “PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA”

Page 36: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

PRIMJERI KVALITETNOG VREDNOVANJApostupci kojima povećavate objektivnost ocjene

i potičete učenike na kvalitetniji rad10 min

Vježba 2Vježba 2

• VODITI RAČUNAVODITI RAČUNA o prethodnom i slijedećem:

– veći broj mjerenja – manja pogreška mjerenja– uče redovitije i kvalitetnije kad znaju da će znanje biti

provjeravano i ocjenjivano– strah / stres ometa zapažanje, razumijevanje, pamćenje i

dosjećanje– najviše učimo na vlastitim greškama, ako ih se ne bojimo– trudimo se ako možemo popraviti grešku– djeca često imaju iluziju o znanju– većina roditelja ne zna što znači kvalitetno učiti /naučiti– uspjeh najviše ovisi o pogađanju očekivanja učitelja

Page 37: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Što češće ispitivati i ocjenjivatiŠto češće ispitivati i ocjenjivati

• veći broj mjerenja manja pogreška mjerenja

• poticajnije su česte i kratke provjere nego duge i rijetke

• redovitije i bolje uče kad znaju da će biti provjeravani i ocjenjivani

• na vrijeme dobije informaciju u kvaliteti znanja

• familijariziranje s ispitnim situacijama manji strah i stres

Page 38: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Stvoriti opuštenu atmosferu Stvoriti opuštenu atmosferu tijekom provjere znanja ne prijetiti lošom ocjenom

najaviti kada će se provjeravati znanje objasniti što i kako će se provjeravati

lagana klasična glazba u pozadini lagana tjelesna vježba u sredini pismene provjere

• 80% teškoća učenja uzrokovano je stresom (strahom)

ometa procese razumijevanja, pamćenja i dosjećanja

• Dugotrajno sjedenje je izvor stresa - Mozak treba kisik. Pri sjedenju je slabija cirkulacija.

Page 39: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Dati dovoljno pitanja i vremenaDati dovoljno pitanja i vremenabarem 4 sek. (usmeno)

pismeno

• Duže čekamo na odgovor kod djece od koje više očekujemo.

• Što više očekujemo od djece više dobivamo.

• Niži razredi: učitelji na odgovor čekaju u pravilu 0,9 sek.

Page 40: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Usmeno ispitivati oko 6 minutaUsmeno ispitivati oko 6 minuta

• Ocjena je točnija mjera znanja.

Page 41: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Ispravljati pismene provjere na slijepo.Ispravljati pismene provjere na slijepo. (umjesto imena šifra)kontrola halo-efekta

Naizmjenično provjeravati znanje Naizmjenično provjeravati znanje

“dobrih” i “loših” učenika“dobrih” i “loših” učenikakontrola pogreške kontrasta

Page 42: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Češće procjenjivati znanje mimo Češće procjenjivati znanje mimo formalnih ispitnih situacijaformalnih ispitnih situacija

obradaponavljanjevježbanje …

• Opuštenost

bolje pokažu znanje

objektivnije i poticajnije ocjene

Page 43: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Kombinirati različite načine provjere Kombinirati različite načine provjere znanjaznanja

naglasak na onome koji učeniku više odgovara

• Različiti stilovi učenja

• Višestruke inteligencije

Page 44: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Komentirati ocjenu.Komentirati ocjenu. konkretno reći / napisati što je dobro i na čemu treba raditi

• Točno zna što je dobro, a što loše bolje napredovanje

• I odličan učenik može još bolje.

• Negativno ocijenjen je napravio nešto dobro (djelomičan osjećaj uspjeha).

Page 45: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Potcrtati pogreške – samo ih ispraviPotcrtati pogreške – samo ih ispravi. ne šarati crvenom bojom po pogreškama

korištenje različitih izvora znanja

• Aktivnost

• Razmišljanje

• Povezivanje

Page 46: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Dati uvijek priliku za popravljanje ocjene.Dati uvijek priliku za popravljanje ocjene. (3 (3 5 = 5)5 = 5)

• Najviše učimo na vlastitim greškama ako nas ne kažnjavaju

i možemo ih ispraviti.

• Trudimo se kada znamo da o nama ovisi uspjeho nama ovisi uspjeh.

Page 47: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

C. R. Snyder, University of Kansas, (prema D. Goleman, Emocionalna inteligencija):

• studenti trebali zamisliti slijedeću situaciju:

„Samome sebi za cilj ste postavili dobivanje četvorke. Na prvom testu koji vrijedi 30% završne ocjene dobili ste dvojku. Prošlo je tjedan dana otkad ste doznali za tu dvojku. Što činite?“

• iskazana viša razina nade u postizanje cilja iskazano više spremnosti za ulaganje napora radi popravljanja

uspjeha smislili veći broj načina za popravljanje ocjeneocjene na kraju 1. semestra više povezane sa iskazanom

razinom nade, nego sa akademskim IQ i rezultatima na SAT (Scolastic Aptitude Test = standardizirano ispitivanje i mjerenje akademskih sposobnosti pri upisu na fakultet u SAD).

Page 48: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• učenik vjeruje da će moći popraviti situaciju

postavljanje viših ciljeva

spremnost na ulaganje više truda radi popravljanja završne ocjene

– učenik na polugodištu ima zaključenu ocjenu dobar

– ako na kraju godine ne može imati više od v. dobar

NEĆE BITI SPREMANNEĆE BITI SPREMAN uložiti napor potreban za ODLIČNE rezultate? (učit će onoliko koliko treba za 4)

Page 49: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• marljiv učenik, izražen strah od ispitnih situacija

• ocjene iz pismenih provjera znanja:

• pisao “ispravak” za gradivo ih kojeg je dobio “lošu” ocjenu:

• zaklj. ocj. kao da nije učio, naučio i ispravio ocjenu Zašto bih se trudio? Ionako mi dođe na isto!

3 5 5 2 5 5

Zaključna ocjena kao aritmetička sredinaZaključna ocjena kao aritmetička sredinaKoliko je poticajna i pravedna?

3 5 5 2 5 5

ispravljena ocj. 5 4 4

4,25 zaključna ocjena kao aritmetička sredina

3 5 5 2 5 5 isprav. ocj. 5 4

5 zaklj. ocj. kao oznaka za

kvalitetu cjelokupnog znanja

Page 50: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• nakon 3 zaključio da mu je to garancija za 2• ako pokuša ispraviti 1 može dobiti novu i smanjiti šanse za 2• ne dođe na “ispravak”, ali donese ispričnicu• ima dovoljan, a nema elementarnih znanja iz polovice gradiva

• uporan, učio, naučio svo gradivo za dobar• na kraju imaju istu zaključnu ocjenu

• Hoće li • samome sebi ubuduće postavljati više ciljeve?

• više se truditi?

• težiti da ono što radi radi izvrsno?

1 3 1 1 2 1

isprav. ocj. 2 2

1,57 zaklj. ocj. kao

aritmetička sredina

1 3 1 1 2 1 isprav. ocj. 3 3 3 3 3

2 2,18

zaklj. ocj. kao aritmetička sredina

Page 51: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• računanje srednje ocjene = statistički postupak

• pravila o upotrebi statističkih računa – česte pogreške zbog nerazumijevanja postupaka

• najčešća pogreška: računanje aritmetičke sredine iz rangova (prosječne ocjene)

• pri različitim mjerenjima koristimo se različitim skalama:

• NOMINALNE• ORDINALNE (skale rangova)• INTERVALNE • OMJERNE

Skale mjerenjaSkale mjerenja

Page 52: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• NOMINALNA (ista stvar označena istim brojem (umjesto imena navodi se broj): brojevi igrača, automobila, ...) - dominanatna vrijednost

• ORDINALNA • označavanje redosljeda• brojevi kuća u ulici, rangovi, školske ocjene, ...• brojevi označuju je li nešto manje ili veće od nečeg drugog -

razlike između pojedinih jedinica skale nisu jednake • dominantna vrijednost, centralna vrijednost

• INTERVALNA (osim redosljeda poznata je i razlika među brojevima na skali: Celzijevi stupnjevi) – dominantna vrijednost, centralna vrijednost i aritmetička sredina

• OMJERNA (ima apsolutnu nulu - jednaki brojčani odnosi tj. omjeri znače i jednake odnose u mjerenoj pojavi:dužina, težina, otpor, ...) - dominantna vrijednost, centralna vrijednost, aritmetička sredina i geometrijska sredina

Skala ocjenaSkala ocjena

Page 53: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Dati jasne smjerniceDati jasne smjernice

kriteriji ocjenjivanja – primjeri

operacionalizirana obrazovna postignuća

vježbanje načina provjeravanja znanja

• Ne trebaju pogađati što se od njih očekuje

• Jasno im je zašto su dobili ocjenu

Page 54: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Uključiti učenike u proces vrednovanjaUključiti učenike u proces vrednovanja

argumentirano samovrednovanje

• Realnije vrednovanje svoga i tuđeg postignuća

Osjećaj da je ocjena pravedna

Bolji odnos s profesorom i prema predmetu

• Osjećaj kontrole nad vlastitim uspjehom

Veća suradnja i motivacija za rad

Page 55: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• potrebna i objektivna povratna informacija o razini postignuća

• svi načini provjere znanja imaju prednosti i nedostatke

• različitoj djeci odgovaraju različiti načini

kombiniranjekombiniranje različitih načina provjere znanja

cjelovita slikacjelovita slika stvarnih mogućnosti i kvalitete znanja

najbolje napreduju kad se prati i vrednuje njihov napredak

Page 56: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Primjer distribucije zahtjevne učiteljice koja kvalitetno poučavaPrimjer distribucije zahtjevne učiteljice koja kvalitetno poučava

Zaključne ocjene na kraju 2005./06. HRVATSKI VII. razredi

Rovičanac Dubravka

12%

31%

4%

24%

29%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

1 2 3 4 5

Page 57: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Teme za nastavak stručnog Teme za nastavak stručnog usavršavanjausavršavanja

ostali postupci koji povećavaju koji povećavaju objektivnost i poticajnost ocjenaobjektivnost i poticajnost ocjena

Page 58: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

• operacionaliziranje obrazovnih postignuća

- vodič: BLOOMOVA TAKSONOMIJA

• sustavno praćenje i ocjenjivanje postignuća učenika u afektivnom području

Page 59: VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA KOGNITIVNOM PODRUČJU

Kraj!Kraj!