5
Dvor Eparhije Banatske Vladičansku rezidenciju banatskih episkopa podigao je vladika Jovan Georgijević koji je 1750. god. vratio episkopsku stolicu iz Karansebeša u Vršac. U okviru dvora sagrađen je pridvorni hram u kojem se nal- azi čudotvorna ikona Bogorodica Vinčanska-Bezdinska. Dvorska galerija bogata je portretima vršačkih episkopa i drugih crkvenih velikodostojnika, velikom zbirkom starih rukopisa, ikona i knjiga od kojih je najstarije ”Vatinsko jevanđelje” i datira iz druge polovine 16 veka. Saborna crkva ili Crkva svetog Oca Nikolaja sazidan je u 18. veku i najstariji je pravoslavni hram Vršcu. U kriptama crkve sahranjeno je nekoliko vršačkih vladika. Crkva nije samo pravoslavni hram već je i značajan spomenik kulture koje je ukrašavalo niz poznatih slikara čija se dela i danas nalaze u njoj. To su Nikola Nešković sa 10 celivajućih ikona, Pavel Đurković koji je uradio ikonostas, Simeon Jakšić i Mihajlo Popović sa zidnim slikama i dve slike Paje Jovanovića, Sveti Nikola spasava osuđenike i Sveta Angelina za koju se verujem da je lik Angeline radio po liku svoje majke. Crkva Svetog Gerharda Velelepni rimokatolički hram, posvećen Sv. Gerhardu, zidan je od 1860. do 1863. godine i danas predstavlja jedan od najreprezentativnijih objekata u gradu. Projekat se do detalja oslanja na srednjevekovnu gotičku kulturu. En- terijer crkve bogato je opremljen izrezbarenim nameštajem, ukrašen zidnim i oltarskim slikama, vitražima i skulp- turama. Glavnu oltarsku palu je 1863. naslikao profesor bečke Akademije Peter Johan Gajger. Ono po čemu se ova crkva, sem svoje veličine, ističe su orgulje zbog kojih je ova bogomolja i svojevrsna koncertna dvorana gde su do sada nastupali mnogobrojni horovi i poznati operski pevači. Crkva Svetog Teodora Vršačkog Teodor Nestorović, vršački vladika, 1594. godine, podigao je Banaćane na ustanak protiv turaka. Banaćani su pod barjakom Svetog Save uspeli da osvoje Banat ali je turska vojska nakon par meseci uspela da povrati izgubljene gradove a vršački vladika je uhvaćen i kažnjen tako što mu je živom odrana koža. 4 veka kasnije proglašen je za svetitelja od strane Srpske Pravoslavne crkve i time Vršac postaje jedan od retkih gradova koji ima Svetitelja sa imenom grada – Sv. Teodor Vršački. U čast ovog Svetitelja na Vršačkom bregu je 2002. godine podignut i osveštan hram Svetog Teodora Vršačkog. Konkordija Davne 1882. godine, na predlog Julijusa Friša, donosi se odluka o osnivanju Muzeja. Za kustosa je postavl- jen Feliks Mileker, čija je velika zasluga za obogaćivanje muzejskih zbirki putem terenskih iskopavanja, ot- kupa predmeta od kolekcionara, a znatan deo starina kroz poklone brojnih darodavaca. Prva velika izlo- žba za javnost otvorena je 1896. godine. Danas muzej broji preko 250.000 eksponata u nekoliko stručnih odeljenja: arheološko, istorijsko, numizmatičko, etnološko, prirodnjačko i umetničko, kao i konzerva- torska radionica. Stara apoteka poznata i pod imenom ”Apoteka na stepenice”, potiče iz druge polovine 18. veka i u njoj je 1784 otvorena prva vršačka apoteka ‘’Kod spasitelja’’. Ova barokna građevina, od šezdesetih godina prošlog veka nalazi se u sastavu Gradskog muzeja i u njoj se nalazi spomen-zbirka Paje Jovanovića, među kojima je i čuveni Pajin ‘’Triptihon’’. Sterijina kuća Posle više od 150 godina od smrti oca srpske drame Jovana Sterije Popovića, kuća na Trgu Svetog Teodora Vršačkog, u kojoj je ovaj istaknuti Vrščanin živeo i radio konačno je dobila pravu namenu - postala je Sterijin muzej. Prostor je oplemenjen originalnim nameštajem koji je slavni pisac koristio među kojem je i pisaći sto, na kom je pisao drame i komedije. Originalni rukopisi „Pokondirena tikva“, „Zla žena“, „Kir Janja“, „Laža i paralaža“ i brojnih drugih Sterijinih dela, nalaze se u vitrinama u spomen-sobi, a na zidovima su uramljeni faksimili i do- kumenta. Tu su još i dokumenti i fotografije i portret Sterije koji je naslikao Uroš Predić. VRŠAC - lepo lice banatske ravnice -

VRŠAC - Vrsac Turizam · listopadnog i zimzelenog drveća. Ukrasno grmlje, šiblje i raznovrsno cveće, od kojih su mnoge vrste retke i vredne, čine ovaj park pravom botaničkom

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Dvor Eparhije BanatskeVladičansku rezidenciju banatskih episkopa podigao je vladika Jovan Georgijević koji je 1750. god. vratio episkopsku stolicu iz Karansebeša u Vršac. U okviru dvora sagrađen je pridvorni hram u kojem se nal-azi čudotvorna ikona Bogorodica Vinčanska-Bezdinska. Dvorska galerija bogata je portretima vršačkih episkopa i drugih crkvenih velikodostojnika, velikom zbirkom starih rukopisa, ikona i knjiga od kojih je najstarije ”Vatinsko jevanđelje” i datira iz druge polovine 16 veka.

Saborna crkvaili Crkva svetog Oca Nikolaja sazidan je u 18. veku i najstariji je pravoslavni hram Vršcu. U kriptama crkve sahranjeno je nekoliko vršačkih vladika. Crkva nije samo pravoslavni hram već je i značajan spomenik kulture koje je ukrašavalo niz poznatih slikara čija se dela i danas nalaze u njoj. To su Nikola Nešković sa 10 celivajućih ikona, Pavel Đurković koji je uradio ikonostas, Simeon Jakšić i Mihajlo Popović sa zidnim slikama i dve slike Paje Jovanovića, Sveti Nikola spasava osuđenike i Sveta Angelina za koju se verujem da je lik Angeline radio po liku svoje majke.

Crkva Svetog GerhardaVelelepni rimokatolički hram, posvećen Sv. Gerhardu, zidan je od 1860. do 1863. godine i danas predstavlja jedan od najreprezentativnijih objekata u gradu. Projekat se do detalja oslanja na srednjevekovnu gotičku kulturu. En-terijer crkve bogato je opremljen izrezbarenim nameštajem, ukrašen zidnim i oltarskim slikama, vitražima i skulp-turama. Glavnu oltarsku palu je 1863. naslikao profesor bečke Akademije Peter Johan Gajger. Ono po čemu se ova crkva, sem svoje veličine, ističe su orgulje zbog kojih je ova bogomolja i svojevrsna koncertna dvorana gde su do sada nastupali mnogobrojni horovi i poznati operski pevači.

Crkva Svetog Teodora VršačkogTeodor Nestorović, vršački vladika, 1594. godine, podigao je Banaćane na ustanak protiv turaka. Banaćani su pod barjakom Svetog Save uspeli da osvoje Banat ali je turska vojska nakon par meseci uspela da povrati izgubljene gradove a vršački vladika je uhvaćen i kažnjen tako što mu je živom odrana koža. 4 veka kasnije proglašen je za svetitelja od strane Srpske Pravoslavne crkve i time Vršac postaje jedan od retkih gradova koji ima Svetitelja sa imenom grada – Sv. Teodor Vršački. U čast ovog Svetitelja na Vršačkom bregu je 2002. godine podignut i osveštan hram Svetog Teodora Vršačkog.

KonkordijaDavne 1882. godine, na predlog Julijusa Friša, donosi se odluka o osnivanju Muzeja. Za kustosa je postavl-jen Feliks Mileker, čija je velika zasluga za obogaćivanje muzejskih zbirki putem terenskih iskopavanja, ot-kupa predmeta od kolekcionara, a znatan deo starina kroz poklone brojnih darodavaca. Prva velika izlo-žba za javnost otvorena je 1896. godine. Danas muzej broji preko 250.000 eksponata u nekoliko stručnih odeljenja: arheološko, istorijsko, numizmatičko, etnološko, prirodnjačko i umetničko, kao i konzerva-torska radionica.

Stara apotekapoznata i pod imenom ”Apoteka na stepenice”, potiče iz druge polovine 18. veka i u njoj je 1784 otvorena prva vršačka apoteka ‘’Kod spasitelja’’. Ova barokna građevina, od šezdesetih godina prošlog veka nalazi se u sastavu Gradskog muzeja i u njoj se nalazi spomen-zbirka Paje Jovanovića, među kojima je i čuveni Pajin ‘’Triptihon’’.

Sterijina kućaPosle više od 150 godina od smrti oca srpske drame Jovana Sterije Popovića, kuća na Trgu Svetog Teodora Vršačkog, u kojoj je ovaj istaknuti Vrščanin živeo i radio konačno je dobila pravu namenu - postala je Sterijin muzej. Prostor je oplemenjen originalnim nameštajem koji je slavni pisac koristio među kojem je i pisaći sto, na kom je pisao drame i komedije. Originalni rukopisi „Pokondirena tikva“, „Zla žena“, „Kir Janja“, „Laža i paralaža“ i brojnih drugih Sterijinih dela, nalaze se u vitrinama u spomen-sobi, a na zidovima su uramljeni faksimili i do-kumenta. Tu su još i dokumenti i fotografije i portret Sterije koji je naslikao Uroš Predić.

VRŠAC

- lepo lice banatske ravnice -

Vršačka KulaVršačka kula, simbol ne samo grada već i cele okoline, sazidana je 1439 godine i veruje se da ju je podigao Đurađ Smederevac posle pada Smedereva sa ciljem da zaštiti svoje posede na prostoru današnje Vojvodine. Od celog ut-vrđenja najočuvanija je Donžon kula, visine 20m, koja je danas u potpunosti restaurirana. Visina spoljnih zidova iznosi 19,85 m, a strane su široke 13,80 m i 11 m. Karlovačkim mirom 1701. godine je počelo rušenje kule, tako da se više nije mogla koristiti u vojne svrhe. Dosadašnjim istraživanjima konstatovani su bedemi i ostaci kružne kule. Pokretan arheološki materijal (keramika, kameni predmeti, metalno oružje i oruđe, novac) posle završene kompletne analize daće precizniju sliku života ovog utvrđenja u istorijskim, kulturnim, ekonomskim okvirima.

Centar Millenniumpredstavlja jedinstven primer sportsko - poslovnog centra. Sportska dvorana površine 4000m2 sa sportskim terenom dimenzije 50x30m i visine 14m omogućava organizovanje kulturnih i promo-tivnih dešavanja (koncerti, revije, sajmovi). Kapacitet dvorane za sportska takmičenja iznosi 3600 sedišta. Kongresno muzička dvorana projektovana je i građena po svetskim standardima, kao mul-tifunkcionalna dvorana sa 530 mesta, na dva nivoa, površine 3.080m2 sa najsavremenijom audio i video opremom, u kojoj se održavaju kongresi, seminari, operske, pozorišne i bioskopske predstave, koncerti klasične, džez, etno i pop muzike...

Gradski parkNa prostoru gde se danas nalazi zelena oaza, u XVIII veku prostirao se majur ugledne vršaćke porodice Šeribl. Vršačka municipija otkupila je “Šeriblov majur” 1797. godine, a 1817. godine menja naziv u ”Gradski majur” a kasnije i u ”Gradski park”. Danas je park pod zaštitom države i prirodni je spomenik vrtne arhitekture mešovitog pejsažnog stila. Na površini od skoro 6 hektara zasađene su brojne vrste listopadnog i zimzelenog drveća. Ukrasno grmlje, šiblje i raznovrsno cveće, od kojih su mnoge vrste retke i vredne, čine ovaj park pravom botaničkom baštom.

Vinogradi i vinski podrumiOno čime sa vrščani najviše ponose su vinogradi i čuveno vršačko vino koje je čak iz najdublje prošlo-sti deo sudbine ovoga grada. Vršačko vinogorje spada u starija vinogradarska područja Evrope. Prema nekim pisanim podacima i arheološkim nalazima, počeci vinogradarstva datiraju još iz vremena Dača-na i rimske vladavine ovim krajem. Obilazak plantažnih vinograda i vinski podrumi u Gudurici i Ve-likom Središtu zadovoljiće svačiju vinsku radoznalost. Mnoštvo manjih vinarija pružaju ruralni ugođaj gde se pored dobrog vina mogu probati i razni specijaliteti domaće kuhinje uz neizbežne tamburaše.

Manastir MesićJedan je od najznačajnijih manastira u jugoistočnom Banatu, nastao najverovatnije u XV veku, mada ga po lokalnoj legendi osniva 1225. godine Arsenije Bogdanović Hilandarac koga je lično Sv. Sava postavio za igumana manastira. U crkvi posvećenoj Sv. Jovanu Krstitelju, nalaze se ostaci fresaka iz 1743. godine i dobro su očuvane. Ispod se nalazi još stariji sloj fresaka koji nije ispitan, kao i freske koje su nastale u XVIII veku. Manastir u svojoj riznici čuva vredne rukopise i knjiga, kao i niz slika poznatih slikara. U manastiru se, na Bogorodičinom tronu, nalazi ikona poznata kao ”Dostojno Jest” kojoj se pridaje čudotvorna moć. Potiče sa Svete gore Atonske a u manastir je doneta 1803. godine.

Manastir Malo SredišteU davnini nazivan i manastir Svetih Arhangela Mihajla i Gavrila podigao ga je despot Jovan Branković s kraja 15. veka na mestu današnjeg sela Malo Središte. U vreme podizanja manastira, despot Jovan obnovio je i ma-nastir Mesić u kome se tada i osniva sedište episkopije vršačke. Prvi episkop postao je Parentije, a predanje veli da je došao iz manastira Hilandar. Stari manastir Središte bio je jedan od znamenja postvizantijske kulture na granici istoka i zapada. Molitveno je zbrajao srbe do 1777. godine kada je zakonom o crkvenim reformama ugašen sa još nekoliko manastira u Banatu. Manastir Središte obnovljen je iz temelja u periodu 1995 – 2003. godine. Ceo manastir posvećen je Čudotvornoj ikoni Presvete Bogorodice.

Vršačke planineVršačke planine su najstariji planinski masiv u Panonskoj niziji. U vreme kada je Panonska nizija bila pod vodom, Vršačke planine su bile ostrva. Zahvaljujući tome, kao i specifičnim klimatskim uslovima, danas ovde postoji izuzetno bogat eko sistem koji je dom različitim retkim i ugroženim vrstama. Zbog svoje specifičnosti 2006. godine Vršačke planine su stavljene pod zaštitu kao prirodno dobro od posebnog značaja. Na Vršačkim planinama obitava preko 100 vrste ptica među kojima su orao kliktavac, orao zmijar, uralska sova, sova osičar, planinski šareni detlić, gorska pliska… U starim listopadnim šumama borave vukovi, divlje svinje, srne, divlje mačke, kune i jazavci. Stalni stanari su i nekoliko vrsta reptila, vodozemaca, leptira, insekata i preko hiljadu vrsta retkog bilja. Vršačke planine karakterišu stalna vazdušna strujanja zbog kojih je ovo svojevrsna vazdušna banja. Vršačka transverzala poznata je među planinarima širom Srbije a ljubitelji ekstremnih sportova se okupljaju zbog paraglajdinga, idealnih staza za brdski biciklizam i stena pogodnih za friklajmbing.

Šušara - Srce deliblatske peščareNa jugoistočnom obodu Specijalnog rezervata „Deliblatska peščara“ nalazi se selo Šušara, nastalo daleke 1887. godine. Čist vazduh i netaknuta priroda Deliblatske peščare ili kako je još nazivaju ”Evropska sahara” predstavlja najveću oazu peščarsko-stepske i šumske vegetacije. Tu se mogu naći jedinstvene biljne vrste a neke od njih nalaze se u najlepšem kutku nedaleko od Šušare. Na nepreglednim poljima peščare u vreme cvetanja, u maju mesecu samo ovde i još jedino na Altaju cveta ova retka vrsta božura. Takođe je veoma značajno prisustvo stepskih životinjskih vrsta koje su iščezle ili iščezavaju sa drugih staništa sa panonske nizije. Od ptica konsta-tovano je preko 100 vrsta stanarica a posebno su zanimljive grabljivice orao krstaš, banatski soko i jastreb. Još jedna zanimljivosti o selu Šušara je da je 1900. godine, kako bi se rešio problem vodosnabdevanja, urađena je bušotina dubine 160 m i 10 km vodovoda i puštena je u pogon vetrenjača za ispumpavanje vode naručena u Drezdenu a konstruktori su bili francuzi, tačnije Ajfelov projektni biro. Ljubitelji lova, biolozi, planinari, rekreativci, gurmani i svi ostali zaljubljenici u prirodu mogu naći svoje zadovoljstvo kroz sve vidove izletničkog, lovnog, vinskog i gastro-turizma i uživaju na svežem vazduhu i lepotama Šušare i okoline.

Restoran MOmladinski trg 17

(Centar Millennium)tel: 013/800 158

GASTRONOMIJARestoran ARENA

Gradski parktel: 060/84 35 181

Restoran LESKOVČANIN2. Oktobra 79Atel: 013/830 486

Restoran VEGA 8italijansko-srpski restoran

Vuka Karadžića 11tel: 013/830 080

Restoran KANTINAPetra Drapšina 1tel: 013/807 153

Restoran FURUNICArestoran domaće kuhinje

Feliksa Milekera 28tel: 013/834 577

Restoran KIMGudurički put 52tel: 013/839 600

Etno kuća DINARDimitrija Tucovića 82

tel: 013/830 024

Vršačka pivnicaŽarka Zrenjanina 4

tel: 013/838 037

Poslastičarnica ĐORĐEVIĆTrg Sv. Teodora Vršačkog 5

tel: 063/30 20 23

Poslastičarnica CANZONETrg Sv. Teodora Vršačkog 37

tel: 069/43 65 344

PoslastičarnicaBUON GIORNOSvetosavski trg 12

Poslastičarnica GELATONikite Tolstoja 1

tel: 013/838 065, 063/60 86 98

Poslastičarnica KORZOTrg Sv. Teodora Vršačkog 36

tel: 013/824 134

Picerija MASTERSM. Matejić 6

tel: 013/837 677, 837 000

Picerija BEBATrg Zelena pijaca bb

tel: 013/836 928, 063/73 39 149

Picerija CONTRASTSvetosavski trg 6tel: 060/33 05 050

Picerija MARKERGavrila Principa 39

tel: 013/809 321, 061/18 07 000

Picerija JUNGLEIve Milutinovića 27

tel: 013/839 449

GRAND Caffe & PizzeriaTrg Sv. Teodora Vršačkog 40

tel: 013/801 975, 065/87 00 088

Kuća vina RABTrg Sv. Teodora

Vršačkog 11, Vršactel: 013/837 338, 063/54 65 37

Podrum VINIKNovosadska 1, Vršac

tel: 013/836 721, 063/850 34 74

Podrum VETRENJAČABeogradski put bb, Vršactel: 013/801 155, 801 156

Podrum KRSTOVMakedonska 23, Gudurica

tel: 064/08 89 655

Podrum SELECTAOtona Župančića 73, Guduricatel: 013/805 359, 013/881 067

Podrum ASCankareva 24, Gudurica

tel: 013/830 291, 064/394 07 02

Podrum NEDINGortanova 22, Gudurica

tel: 013/881 118, 064/50 91 033

BEROV podrumNušićeva 2, Gudurica

tel: 013/881 481

GUDURIČKA PRIČAOtona Župančića 25, Gudurica

tel: 065/81 47 800

DVORAC PRIJATELJSTVAOtona Župančića 47, Gudurica

tel: 013/881 481

Podrum PROŠEVSKIMakedonska 21, Gudurica

Podrum VREKIĆPoljska 27, Gudurica

tel: 069/84 54 549

VINSKI PODRUMI

ULAZNICE

Usluge vodiča - 80 din.Vladičanski dvor - 80 din. - za odrasle - 50.00 din. - za decu do osmog razreda - (063/240 615 - Miodrag Kališki)Apoteka na stepenicama i Konkordija - 150.00 din.Sterijina kuća - 100,00 din. (062/323 569 – đakon Srđan)Centar Millenium - 1000 po autobusu (013/800 317, 800 319 – Millennium travel)Crkva SV. Gerharda - 600.00 din. po grupi (013/831 136)

CENOVNIK

SMEŠTAJHotel VILLA BREG *****

Goranska bbTel: 013/831 000

Hotel SRBIJA ***Svetosavski trg 12tel: 013/834 170

Odmaralište CRVENI KRSTTopovski put bbtel: 013/838 657

Motel VETRENJAČABeogradski put bb

tel: 013/801 156, 801 161

Turistička organizacija opštine VršacTrg pobede 1

tel: 013/831 055, 832 999e-mail: [email protected]

Turističko-informativni centarDvorska 7

tel: 013/832 430e-mail: [email protected]

[email protected]

Turističko-informativni centarTopovski put bb (Vršački breg)

tel: 013/830 492e-mail: [email protected]

Turističko-informativni centar GuduricaTrg oslobođenja 4, Gudurica

Apartmani PUPAVACFilipa Višnjića 64

tel: 013/835 747, 061/60 16 736

Apartmani OLGA2. Oktobra 23

tel: 013/838 503, 065/50 00 093, 069/18 73 761

Apartmani REPACVojvode Mišića 11

tel: 013/830 369, 064/49 93 655

Apartmani 135Ive Milutinovića 135

tel: 063/21 20 62

PRIVATNI SMEŠTAJ

TURISTIČKO-INFORMATIVNI CENTRI

DOBRO DOŠLI