Vodstvo Zamka Za Oči_DSU

8/20/2019 Vodstvo Zamka Za Oči_DSU

1/19

RADNI MATERIJAL: PROGRAM VODSTVA DJECA SUSREĆU UMJETNOST ,

VELJAČA-OŽUJAK-TRAVANJ 2015.

ZAMKA ZA OČI

- stručno vodstvom dijelom stalnog postava MSU-a

Slav! "#a$%&'! &l!'a# ()#! Ma*!&&), +)a )va /)# &l!'a#&*va,a %!* * +) 3a +)a &l!'a, 'a3a +): 4Sl!'a +) a&l+a 3a !.

T/ +) !3+av/ 6*! !&*a'%*! "%'$!+% &l!') 'a l!+) #)/)*a a '+)/&) ! /a#a+%, a +)v) 7!v), 'l#!&*!'), "v!&*!') &l!') * %!&*!% !

+)&% 8!l), 4a&l+a 3a !.

M! &/ a#a"#a3!#al! Ma*!&&v% !3#)'% % 9%/+)*!' +)l +) zamka zaoči ; a /!&l! &) #!+) &v)a a +)la 9)'&*#%'*!v!&*!'), '!)*!'),

l%/!-'!)*!') ! '/+%*#&') %/+)*&*!, '+a )# !3l7)a a #%/ 'a*% &*al &*ava.

T#/&* 'a ! *!'a va#'a ?3!'al) &% 3a'!*&*! '+) /%)+) ! &)8a7!vl+a+.

1


2/19

Na drugom katu Zbirki u pokretu, stalnog postava Muzeja suvremene umjetnosti, izložena su brojnaumjetnička djela – slike, skulpture, reljefi, kolaži, objekti, crteži, kompjutorske grafike... - koja krozrazličite oblike, većinom geometrijske, te jednostavne i složene kompozicije ostvaruju zanimljive učinkei lako komuniciraju s najmlaim posjetiteljima muzeja, onima pred!kolske dobi, preko niži" pa sve dozavr!ni" razreda osnovne !kole, koji čine grupe posjetitelja iz programa #$%.

&udući da se program vodstva '(amka za oči) realizira u sklopu filmskog programa #jeca susrećuumjetnost – $edmi kontinent, izabrana djela sadrže elemente karakteristične za analizu i poimanje

filmski" djela* kadar, rez, svjetlo, pokret, prostor, promjena... koje je lako povezati s filmskomumjetno!ću.

VRIJEME* +lanirano vrijeme obilaska (%+-a traje oko minuta. +oželjno je uključiti barem – djela u analizu /sliku, skulpturu, objekt, instalaciju0.

S 83!#/ a +) l!'va '%l*%#a &)$!?a a&*av! #)/)* '+! % &v++ ! *!)/)6a!3/) '#)a*!v /!l+)+a ! !3#a7ava+a % '#)la$!+! & #%!/ #)/)*!/a,%%*a# v ##a/a v)3%+)/ %/+)*&* ?l/a & l!'v/ %/+)*a+ ) ! * +) *#)8 7!v+)*! %* )/$!+a

98l!, )a+a '+! a& %) #)3ava+% !)l!+a,)*!') ! /#al) v#&*!, )v!& +) l! #!+) ?l/% %*)/)l+)/ a &*va#/a>a+% !l! ?'$!+!.Pa7l+!v 8#a!/ #!/+)#!/a !3 &*al &*ava MSU-a, %3a*


3/19

=azgovor s djecom treba voditi u opu!tenoj atmosferi, poticati i" na primjedbe i komentare, oslu!kivatinji"ove želje i pažljivo i" usmjeravati prema onim spoznajama koje mogu u odreenoj dobi doseći akoje svako pojedinačno djelo nosi.

&rvi korak' !svestiti poam muzea i učena u muzeu% za razliku od ono# u školi.

Nekoliko uvodni" rečenica u svakom vodstvu treba posvetiti činjenici da se učenici nalaze u muzeju.Nije naodmet ponoviti nekoliko kratki" uputa kako se treba pona!ati u Muzeju i na koji se način u

muzeju mogu gledati i doživjeti originali, te za!to se sve u muzeju ne može dodirivati već samo onadjela za koja je to predvidio umjetnik /npr. #vostruki tobogan0.

+itanja mogu ići ovim smjerom* >este li već ranije bili u muzeju?

% kojem?

>este li bili u M$%? %koliko jeste, možete li kazati po čemu se on razlikuje od neki" drugi" muzeja,primjerice +rirodoslovnog ili @e"ničkog muzeja?

Ato za vas znači riječ muzej?

Ato je izložbena dvorana i opi!ite ovu u kojoj se sada nalazimo? Na koji način se posjetitelj kreće krozizložbene dvorane?

(ru#i korak' )ašto su izabrani ovi radovi uz pro#ram (eca susre$u umetnost*

1ao !to ljudsko oko niz od 2 sličice u sekundi prepoznaje kao pokrenuti film, tako i radovi umjetnikapoput Bictora BasarelCa, 5lmira Mavigniera, >esusa =afaela $ota ili Miroslava Auteja, svojim igramaoblicima, linijama, bojama i kompozicijom izazivaju osjećaj gibanja. Neki od umjetnika iz 8-i", poput+leksandra ,rneca, svoje optičke igre temelje na stvarnom pokretu upotrebom energije elektro-motora unoseći time u umjetnost elemente nove te"nologije. $rnec zatim svoju pokrenutu skulpturu

smje!ta u mračnu komoru perspektivno je sužavajući u odnosu na skulpturu, označavajući njezin kadar te je dodatno oživljava dinamičnom igrom svjetla. %z kadar, pokret i svjetlo, motor proizvodi i zvuk,čime ova skulptura zadobiva mnoge značajke filmskog jezika.

5lternativni primjer' (alibor Martinis* 1rugovi izmeu povr!ina. 3va videoinstalacija nudi drugačijidoživljaj svjetlosne igre, a zanimljiva je i najmlaim posjetiteljima zato je preporučamo u ukljičivanjevodstva, mada nema direktnu vezu s Novim tendencijama. Martinis, jedan od najpoznatiji" "rvatski"umjetnika video umjetnosti u svom radu Krugovi između površina omogućava nam razumijevanje odčega se zapravo sastoji video projekcija, približavajući nas vi!e mjestu projiciranja slike /projektoru0nego samoj slici, omogućujući nam da prekidanjem snopa svjetlosti uvidimo njegovu ulogu uprojiciranju filmske slike na kino platno.

% djelima +lmira Mavi#niera% Victora Vasarel-a% Miroslava utea, Voina aki$a, Ric"arda&aula 0o"sea igra s krugovima, kvadratima, pravokutnicima i crtama, kuglama i polukuglama, tekombiniranjem boja, kontrasta i svjetlosti /dnevne, difuzne i umjetne, muzejske rasvjete0, umjetničkadjela postaju treperava i pokrenuta, vibrirajući pred očima posjetitelja. =ačunajući na lijenost


4/19

,1,RE , &!JE(I3IM (JE0IM+ 1 4JE0I3I 1MJE3!, ! 1MJE3!,I

Voin aki$

,vetlonosni oblici

4D8;. ne"rajući čelik 48 E 7 E D:

$kulptura FF$vjetlonosni obliciFF sastavljena je od kružni",sjajni" 'tanjura) od ne"rajućeg metala /inoEa0, 'tanjuri) suplitko udubljeni, isti" su dimenzija, ali meusobno postavljeniu različite odnose, vertikalne i "orizontalne, tako da tvorekompozicijsku mrežu koja od plitki" volumena krugova stvara

prostornu strukturu.

&udući da su 'tanjuri) /diskovi0 meusobno postavljeni podrazličitim kutem, stvarajući ispupčene i udubljene forme, onisvjetlost upijaju ili odbijaju. Nji"ova uglačana povr!ina jo! vi!epridonosi dojmu svjetlucanja i pokreta. Nji"ova reflektirajućapovr!ina poput različito oblikovani" ogledala oslikava svijet okosebe iskrivljujući ga na ovaj ili onaj način, ovisno o nji"ovojzakrivljenosti, količini svjetla i načinu na koji su postavljeni uodnosu na centar skulpture. 1ako se mijenja prostor oko njegatako se slike na objektu izmjenjuju, putujući s jednog na drugi

krug povećavajući osjećaj mno!tva ljudi oko sebe i nji"ova kretanja po prostoru.

5naliza*

Grupa 5* 4. i 2. razred /=azredna nastava0

@ijekom analize &akićeve skulpture moguće je uklopiti elemente iz sljedećeg N5$@5BN3G +3#=%H>5*+rostorno oblikovanje – modeliranje i graenje6 @IMI* +ovr!ina – +lastičke teksture6 +ovr!ina –1ontrast povr!ina6 Bolumen i masa u prostoru0, propisanog prema nastavnom kurikulumu Jikovnekulture za 4. i 2. =azred, te obraditi predložene ključne pojmove* kontrast povr!ine6 unutarnji i

izvanjski prostor

3brazovni ciljevi* uočiti, usporeivati i razlikovati različite vrste tekstura. $nalaziti se u prostoru,razlikovati i odreivati smjer u prostoru

+itanja za analizu*

1ako biste opisali ovaj predmet? 3d čega se sve sastoji? 3d koliko je dijelova sastavljeno njegovo 'metalno tijelo)?

Na čemu su postavljeni metalni 'tanjuri)? /+otrebno je osvijestiti da se skulptura sastoji od baze/postamenta0 i jezgre – metalnog dijela.


5/19

Možete li prepoznati od kojeg je materijala načinjen? 1ad bismo ga smjeli dodirnuti rukom, kakav bi bioosjećaj? +oledajmo skulpture u susjedstvu /Bla"ović ili 1arim =as"id0* možemo li otprve reći o kojimse ovdje materijalima radi? /%čenike se vodi do zaključka da često puta umjetnik izborom materijala ibojom skulpture sakriva njezinu bit, materijalnost, kako bi istaknuo neka druga svojstva – npr.dinamičnost, kompaktnost, savitljivost...0

+redmet koji je umjetnik oblikovao od različiti" vrsta materijala – kamena, bronce, drva, aluminija...- aslobodno stoji ili visi u prostoru, te ga možemo obići i razgledati sa svi" strana naziva se skulptura

Bažno* potrebno je uputiti učenike na obilazak oko skulpture.

1ada promatramo ovu skulpturu sa svi" strana, !to uočavamo? 1ako se pona!aju pojedini dijelovi uodnosu na druge? Kmaju li meusobni" sličnosti? Gdje uočavamo razlike?

1ako se na! lik zrcali u 'udubljenim) /konkavnim oblicima0, a kako u ispupčenim /konveksnim0?

+otrebno je ukazati na efekt postignut variranjem konveksni"


6/19

%čeniicma se nastoji približiti učinak postignut variranjem konveksni"


7/19

1ako se odnosi /zatvorena0 baza skulpture u odnosu na ra!članjeni volumen istanjeni" masa u oblikukružni" diskova?

/3dnos pune baze i 'praznog) istanjenog volumena – odnos je relativno male, crne baze i velikogvolumena. Bisina skulpture prosječne je visine ljudskog tijela, pa ipak ne djeluje monumentalno jer jenjezin volumen 'pro!upljen), istanjen, olak!an, dematerijaliziran zbog ula!teni" reflektirajući"povr!ina0.

1akvim to dojmom rezultira? #ojmom lakoće i prozirnosti.

5ko bismo podijelili skulpturu po vertikali na dva dijela, kakva bi ta dva dijela bila meusobno? >ednakaili različita?

/$imetrija kao podudarnost dijelova, računajući od jedne točke ravni, odnosno osi simetrije ostavljadojam mirovanja, statične ravnoteže6 asimetrija - nepodudarnost dijelova, ostavlja dojam dinamičneravnoteže, ravnoteže koja se svakog čas može naru!iti, izmijeniti.

1akav dojam ostavlja &akićeva skulptura $vjetlonosni oblici? #ojam dinamične ravnoteže./postavljanjem pojedini" 'grana diskova) pod pravim kutom, ali asimetričnim nizanjem0.

+lmir Mavi#nier

&ravokutnik

4D84. ulje < platno 2,2 E 2,2

&razilski umjetnik 5lmir Mavignier /4D270, s boravi!tem uLamburgu, bio je aktivni sudionik poslijeratni" novi"vizualni" istraživanja. +osebno je vezan za "rvatskusuvremenu umjetnost i (agreb, u koji dolazi krajempedeseti" godina. @u je inicirao meunarodnu izložbu

Nove tendencije, 4D84, u suradnji s brojnim umjetnicima s različiti" strana svijeta, koja je uskoroprerasla u jedan od važniji" meunarodni" umjetnički" pokreta !ezdeseti" godina.

F


8/19

Mavignierov FF+ravokutnikFF podsjeća na mrežu čija je podloga zagasite crvene boje, na kojoj umjetnik upravilnim redovima izmjenjuje, izravno iz tube nanesene, točkaste, plave i zelene tonove boje.@očkaste strukture nisu jednaki" veličina i nemaju strogu pravilnost. 3vdje se prostoručni rad rukepodreuje zadanom okviru – mreži – i stvara relativno pravilnu strukturu. =azličitim veličinama točaka iodabirom boja, umjetnik postiže raznovrsne optičke efekte iskazane u dvama kvadratima kojirasporedom tonova i gustoćom nanosa tvore reljefnu, blago izdignutu sliku. $liku karakterizira

dvodimenzionalnost6 Mavignierova relativno mala slika ima plastički naboj i jezgrovitost.

=itam i ritmiziranost maleni" različiti" povr!ina obojani" polja pridonose dojmu titranja i prelijevanja iz jednog bojanog registra u drugi.

5naliza*


Gdje je smje!tena ova slika? /na zidu galerije0. Na kakvoj je podlozi? /platno0. +o čemu zaključujemo

da se ovdje radi o slici, a ne primjerice skulpturi?

$lika ima samo dvije dimenzije6 !irinu i visinu, zato za sliku kažemo da je /dvodimenzionalna0 plo"aoblikovana linijama i bojom.

+ogledajte ovu sliku u susjedstvu drugi" slika na zidu. Ato odma" uočavamo? 1akva je njezinaveličina? /2E20 Ato nam govori veličina nekog djela? #a li su male stvari nužno manje važne odveliki"?

+rimaknimo se bliže slici. Ato uočavamo kada sliku gledamo izbliza? Možemo li sada bolje uočiti kako jeona nastala? 3d koji" se dijelova sastoji? +repoznajemo li na ovoj slici linije? Ato tvori linije? 3vdjelinije nastaju od točkasti" struktura boje koju slikar direktno istiskuje iz slikarske tube.

Mogući zadatak* >este li ponekad 'točkali) temperom papir? 1akav je bio rezultat? >ednoličan ilinejednolik?

3pi!ite 'točkice) od koji" je sastavljena slika. 3d koji" su boja napravljene točke? 1ako se meusobnoodnose te točkice? 1akvu strukturu


9/19

K na slici Pravokutnik možemo govoriti o različitim vrstama sukoba, npr. sukobljavaju se male točkeboje s velikima6 ali takoer sukobljavaju se i same boje* tamnocrvenoj boji pozadine suprotstavljenesu svijetlo plava i zelena točkasto obojena polja.

+o čemu se ova slika razlikuje od &akićeve skulpture $vjetlonosne forme? /po formatu, po mediju, pomaterijalu, po boji...0

G#%a B 95. ! . #a3#)

Kl!' 8+a v!! a v+ &l!$!H

Da l! &% &v) 8+) !&* !*)3!*)*a, !&*) +a!)H

Ka' &% #a&#)>))H Ka'v!6 &% 8l!'aH

Ka'av +) & *l!6 ! 6la!6 8+aH

* &) &*!7) +!6v!/ &%)l+ava+)/H

M7) l! #)3a*! a! a '+! &l!'a# a&! 8+% a l%H * +) la &l!')H

Ka'v) &% ##$!+) *a'a 8+) % &% a "#/a* &l!')H I 'a'av * +a/ &*avl+a al)a*)l+aH

G#%a D 9F. ! . #a3#)

O '+!6 &) !+)lva &a&*+! va &l!'aH

Ka' 8!&*) !&al! '/3!$!+% v) &l!')H

Na '+! &% a! #a&#)>)) 4*'!$) 8+)H P#av!l!/ !l! )#av!l!/ !3a+)/H

Ka' &) &! l!+)va lv!$a &l!') % &% a )&%H

A +a lv!$a % &% a #+%H

Ka'av +) $+)l'%a +a/ '+! &*avl+a va &l!'aH 9%&!*+)&*!, !a/!&*!,*#))#av&*!...

Ri!ard "aul #o!se$ %va kretanja i jedna osovina& '()*-'(+(& sitotisak naplastii& ),), m

R!$6a# Pa%l L6&) 9102-1, v!$a#&'! +) &l!'a# ! #a?a#, +)a lav!6#)&*av!'a ''#)*) ! '&*#%'*!v!&*!') %/+)*&*! #a3v!+a /%la#) ! &)#!+&')&!&*)/), 3a* '&*#%'*!v!&*!'/ #a?'/ !3a+%.


10/19

.rupa A$ '/ i */ razred$ osnovne i izvedene 0oje1 kontrast toplo-!ladno

Na L6&)v+ #a?$! Dva kretanja i jedna osovina,/% &) l! #a*!*! &v! +/v! 8+! !aal!3!#a*! +!6v! /)>%&8! %!$!.

+) !+)l!/ a &v) ! !3v))e 8+). Osnovne

8+) &% $#v)a, 7%*a ! lava. N+!6v!/ /!+)a+)/8!va/ sekundarne 8+): lava 7%*a 3)l)a$#v)a 7%*a a#aa&*a lava $#v)a l+%8!a&*a. M!+)a+)/ +)) #!/a#) ! +))&)'%a#) 8+) a&*a+% terijarne 8+). S)'%a#)! *)#$!+a#) 8+) &% !3v))) 8+).

P#)/a *l!&'!/, &v+)*l&!/ ! !a/!'!/ &v+&*v!/a8+) !+)l!/ a 1 *l) ! 6la) 2 &v!+)*l) ! *a/) ! C !a/!) 9'+) a/ &)#!v! #!8l!7ava+% ! &*a*!) 9'+) &) #!v! %al+ava+% a&

Ka'v +) "#/a*a@8l!'a va &l!'aH 9'va#a*.

K+) 8+) #)3a+) a &l!$!H

K+) &% +!6 &v), a '+) !3v)))H

S 83!#/ a *l!&'a &v+&*va 8+) !+)l!/ a *l) ! 6la). B#v)a, 7%*a,a#aa&*a &% tople 0oje, a lava, l+%8!a&*a ! 3)l)a &% !ladne.

K+) *l), a '+) 6la) 8+) #)3a+) a v+ &l!$!H Ka' &% '/8!!#a)H

.rupa 2$ 3/ i 4/ razred$ komplementarni kontrast

A' )' v#!+)/) #/a*#a/ )'% *'% 8+)% #!/a#/ !l! &)'%a#/ 8+/,a 3a*!/ l)a/ % 8!+)l% l6%, +av!*


11/19

Kaa &) 8+) &v+!/ &v+)*l&!/ ! !a/!'!/ &v+&*v!/a 9VALERIMA /)>%&8&%#*&*avl+a+%, !! &) 'a a &) +)) '#)% l6a 8+aH M7)/ l! v+) v#!*! l!!+a/aH Kaa&*+! +a&a #a!$a/a /)>% v+)/a l6a/a 98+a, *aa +) /%)!6 v)l!!a l6a ! +!6v!6 8+)!6 l+aH

V. Vasarel- 6 arson7 89:;7 kolaž u boi / lesonit% drvo 2 2


12/19

nijansi prema sredi!tu, te zlatnožuti" pravokutnika koji takoer bojom gradiraju od žarko žuti" usredi!tu pa dijagonalno do najtamniji" te zatim ponovno prema krajevima sve svjetliji" stvarajućiosjećaj valovitog gibanja. Njegove povr!ine francuska kritičarka 9at"erine Millet nazvala je

'zaposlenima).

Na kolažu FF&arsonFF, kao i na mnogim drugim djelima, BasarelC pomoću jednostavni" likovni"sredstava stvara optičku iluziju titranja, vibriranja povr!ine slike. $liku dijeli na četiri jednake kvadratnepovr!ine u kojima niže pravokutnike različiti" veličina /od najmanjeg do najvećeg0 i intenziteta boje

/naizmjenično od najsvjetlijeg do najtamnijeg i obratno0. (a pravokutnike koristi kolaž-papir različiti"nijansi "ladni", plavi" i zeleni" boja. Na taj način dobivenu povr!inu u dijagonalnim nizovima lijepi nizpravokutnika u toplim žutim, narančastim i smeim nijansama. @ime 'pokreće) povr!inu slike i postižeefekt optičkog mije!anja boja.


nastavne jedinice*boja - imena boja, osnovne i izvedene boje, tonovi boje /svjetlina boje06 tople i "ladne boje, kontrast

toplo-"ladnoplo"a – geometrijski lik /vizualno opaziti geometrijske likove06 ritam likova /opaziti ritam kao

ponavljanje boja i likova0.

5naliza*+rvo !to uočavamo na ovoj slici je njezina veličina

5rupa 4 ?


13/19

=itam i ritmiziranost plo"e6 učinci ponavljanja /repeticije0 i rotacije

koloristička perspektiva* s obzirom na dinamička svojstva boja stvaraju se prostorni odnosi kojemožemo nazvati kolorističkom perspektivom - tople i svijetle boje se prividno približavaju6 "ladne itamne se udaljavaju od promatrača

5iljevi$Mla>) #%):

1. %&v+!*! +a/ &l!'): v!/)3!al) l6) /)>)) 'v!#/ 9va &l!'a &a&*+!&) )*!#! !+)la

2. * &l!'a #!'a3%+) 9 )/% &l!'a v#!, a * va& #!3# &+)


14/19

dodirom, već ga projektira poput kakva inženjera. % oku promatrača is"od nikada nije isti - sam $rnecgovori da mu je namjera bila istražiti ono neu"vatljivo. $kulptura postavljena u mračnu komoru dalekood promatrača pokrenuta je elektromotorom i obasjana različitim reflektorima igrajući se skarakteristikom oka da FFpamtiFF brzo izmjenjujuće obasjane oblike stapajući i" sve zajedno u jednusliku.


+itanja za analizu*

1ako biste opisali ovaj 'predmet)? % kakvoj se prostoriji nalazi? Ato nam to onemogućuje da jasnoopi!emo 'predmet)?

Možemo li izdvojiti neke dijelove od koji" se sastoji?

Gdje je postavljen?

Možete li prepoznati od kojeg je materijala načinjen?

5ko se složimo da je trodimenzionalni predmet koji umjetnik oblikuje od različiti" vrsta materijala –kamena, bronce, drva, aluminija...- a slobodno stoji ili visi u prostoru, skulptura, da li se ovdje radi oskulpturi?

Možemo li ovu skulpturu obići?

(bog čega je nije potrebno obilaziti?

Možemo li opisati volumen? 5 povr!inu?

% vodstvima stariji" grupa &, 9 i # u analizi $rnecovog objekta Juminoplastika potrebno je pro!iritiproblemska područja i rječnik i na sljedeće pojmove* volumen i masa u prostoru, kompozicija masa ivolumena a u prostoru, crta u prostoru, linijski istanjena masa.

5rupa /. i . razred0 =azredna nastava

Bolumen i masa u prostoru6 linijski istanjena masa6

1ljučni pojmovi* crta u prostoru6 prostorni crtež

3dnosi veličina, kompozicija volumena i masa u prostoru

$rnecova Luminoplastika poprima linijsku strukturu i postaje neka vrsta prostornog crteža koji seneprestano pokreće i mijenja.

1akve to dojmove izaziva kod gledatelja? /čuenje, znatiželju, razigranost, nespokojstvo..0

5rupa 4 /7. i 8. razred0 +redmetna nastava

+ovr!ina – =itam oblika i tekstura* 1lučni pojmovi* jednostavni ritam, tekstura, Masa, volumen iprostor – osnovni trodimenzionalni oblici

1


15/19

+itanja* 5ko je kip nepomična masa


16/19

$likar i kipar >ess =ap"ael $oto, porijeklom iz Benezuele, slikarsku karijeru ostvario je u +arizu odsredine pedeseti" kao jedan od najznačajniji" predstavnika op-arta i kinetičke umjetnosti.

$tvarao je apstraktne slike i penetrirajuće interaktivne skulpture koje su se sastojale od tanki" cijevikroz koje se posjetitelj mogao kretati. Njegov je rad neodvojiv od gledatelja, on se tek upotpunjuje uočima promatrača.. .

% FFNarančastoj ekstenzijiFF umjetnik na izduženu bijelu ploču pravilno rasporeuje petstotinjaknarančasto obojani" metalni" !ipki, isti" visina i promjera, stvarajući titravu narančastu masu.

+romjene nastaju ovisno o kretanju gledatelja, uključujući aktivno publiku i tjerajući je na kretanje,promatranje i traženje FFnajboljeg pogledaFF.

Na ovome primjeru mogu se dodatno pojasniti pojmovi obraeni na pret"odnim djelima, poput

povr!ina, simetrija, kontrast, kompozicija, dinamičnost, linijski istanjena masa, odnos volumena iprostora, odnos puno i praznog.

A#68R:A6I=:I "RIM78R

Miroslav ute' 2UM > 2UM I-+?

Ta/-$#v)a, 3)l)a ! 8!+)la

%/-8%/ I-, 1.8+a, #v, la'200 11C 112,5

K!)*!'! 8+)'* %/ ;8%/ I-, %* &lav)%*)+)v) &l!') Bobardiranja o!no" #iv$a *)/a*!3!#a

)'&l3!v% +av%, al! % #%/ /)!+% ; 'a &'%l*%#%. E'&l3!+a '#%7!6 !l%'#%7!6 8l!'a #a!+al &) !#! !3 $)*#a &'%l*%#) ! *va#a &) #)/a #/a*#a%.S'%l*%#a 'a a &) '#)


17/19

Na +) 3aa*a' #)3a*! &a&*av) !+)lv) &'%l*%#) 9*!+)la ! l!!+), #)3a*!'/l)/)*a#) a#v), al! ! *a'%*! /a*% #! &*va#a+% a&$!+a$!+a v)3a!6 3a va+#!/+)#. Sa/ a +)/ #!/+)#% /7)/ a%!*! 'a' #/a*#a*! &va'% #%%&'%l*%#%. K#)*a+) ' !3l7) #aa &*va#a v!) &l!'a *) #/a*#a+) &*a+) 4&l!'a% '#)*%. 4!l/&' % v+ &'%l*%#! +) )#)&*a '#)*a+), #*a$!+a ' !3l7)#aa !/) &) &*va#a v!) &l!'a ! a&*a+) 4&l!'a % '#)*%. Ta'>)#, & ?l// +) /%

Na *a+ a! 8!va/ 8)38#+ /%% %/+)*!' +)la ! #/a*#aa '&*a*a +) %*)+)va#aa. Na)l !*)#a'*!v&*! #!/!+)+!va +) ! % v!/)3!al/ /)!+%, &*v#!v!/8!l) #a?') '+) &% /% #!&'#8!l) /)>%a#! %l) ! /+)&* % /!/ &v+)*&'!/

/%3)+&'!/ 'l)'$!+a/a.

Ka' +) a&*ala va &'%l*%#aH =a'l+%%+) &) a +) a&*ala ava+)/ )l)/)a*a.

K+! &% * )l)/)*!H 9'%la, l%'%la, val+'a&*! *a!

O '+)) +) /a*)#!+ala a#avl+)a &'%l*%#aH

Na '+! +) a! #!&%*a 8+a a v+ &'%l*%#! H 9&'%l*%#a +) a'a 8+)a

U 'a'v/ &% &% *) 8+)H

O 'a'v/ '*#a&*% /7)/ v#!*! 'a #/a*#a/ 8+% %*)+)v) &'%l*%#)H

Na * va& &+)


18/19

. %&*av!*! #a&#) +)!!6 !+)lva ! 'a' *a'av #a&#) %*+)) a a)#a&l7+)

O8#a3v! $!l+)v! 3a &*a#!+) #%):1. &!/ +/va &l!'a, &'%l*%#a ! '! 9&*a*%a, %v! &) ! +a/ #)l+)"a-&'%l*%#)

8l!'va) & #)+) ! 8!6 &*#aa, ' +) &*#a7+a &*#aa #!v#)2. &!/ )/!) &*a*%) !l! '!a %v! &) ! +a/ /8!l) &'%l*%#) '+a&)

'#)%&8 &+)) a#aa&*-8!+)l!/ *a!


19/19

+0ER3+IV3I &RIMJER'

(alibor Martinis

ru#ovi izmeFu površina

4DD

Documents

Vodstvo Zamka Za Oči_DSU