Vodstvo Tekst

  • View
    80

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Vodstvo Tekst

MENADMENT NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

POGLAVLJAPOJMOVNO ODREENJE I TEORISJKI PRISTUPI VODSTVUMOTIVACIJAGRUPE I TIMOVI U ORGANIZACIJIKOMUNICIRANJEPETI DIO VOENJE

POGLAVLJE 15

POJMOVNO ODREENJE I TEORIJSKI PRISTUPI VODSTVU

SADRAJ POGLAVLJA

15.1. POJMOVNO ODREENJE VODSTVA

15.2. TEORIJSKI PRISTUPI VODSTVU

15. POJMOVNO ODREENJE I TEORIJSKI PRISTUPI VODSTVU15.1. Pojmovno odreenje vodstva15.1.1. Pojam i definiranje vodstva

Vodstvo (engl. Leadership) i voenje (engl. Leading) ve stoljeima plijene interes ljudi, kako sa praktinog stajalita iskazivanjem interesa za razne voe, njihove pothvate i ostvarenje grandioznih i velianstvenih uspjeha, te poraze tj. neuspjehe, ali isto tako i sa teorijskog aspekta.

Kada se govori o voama i vodstvu obino se pod time podrazumijevaju slike povijesnih linosti kao to su Dingis Kan, Aleksandar Veliki, Atila, Julije Cezar, Hamurabi, Artur, Washington, Napoleon, Roosevelt, Gandhi, Churchill, Mao Tse-tung, Lenjin, Staljin, Hitler, Broz, Tuman, Ford, Agnelli, Gates, Jobs, koji su vodili vojske, carstva, drave, bitke, revolucije, velike kompanije itd.. O njima i mnogim drugim voama stvoreni su mitovi i legende, a veina povijesnih dogaaja je ispriana kroz prie o povijesnim vojnim, politikim, vjerskim, sindikalnim ili drugim voama. Vodstvo je postalo poput fenomena i brojna su pitanja koja se postavljaju u svezi s voenjem i voama od onih zato odreeni pojedinci potiu jako oboavanje i posveenost, kako su neki od njih uspjeli izgraditi tako velika carstva, kako su neki od njih uspjeli imati izuzetno veliki broj sljedbenika koji su voljni rtvovati svoje ivote za njih i sljedei ih, kako su neki od njih od neuglednih robova, farmera ili obinih radnika postali velike voe, kako su se neki od njih mada fiziki neugledni uspjeli podii do pozicija velike moi, ili kako su mnogi od njih od gotovo oboavanja doli do situacije da budu prezreni od svojih sljedbenika i da budu skinuti s mjesta voe ili ubijeni.

Ozbiljnije prouavanje vodstva poelo je sredinom prolog stoljea a broj publikacija o vodstvu i o temama vodstva rapidno je rastao. Istraivale su se osobine, mogunosti, ponaanje, izvori moi ili aspekti situacije koji determiniraju kako dobro voa moe utjecati na sljedbenike i postii ciljeve grupe. Prouavalo se kako su neki ljudi postali voe i koje injenice su utjecale na to kako su se oni ponaali kao voe. Na ove popularne i nadasve zanimljive pristupe naslonili su se ili bolje rei nadovezali su se teorijski ozbiljniji i znanstveni pristupi prouavanju vodstva.

Kada se sagleda sve navedeno te injenica da se voe ne imenuju, ne biraju, ne postavljaju, mnogo je jasnije zbog ega je teko objasniti pojam vodstva. Svaki pojedini sluaj promatranja vodstva drugaiji je od ostalih ovisno od karakteristika i sposobnosti samog voe, sljedbenika, situacije itd. , a svaka nova situacija ima druge voe, druge sljedbenike i druge okolnosti tj. situaciju.

Pregled literature o vodstvu pokazuje brojne razlike u teorijskim pristupima vodstvu kao i brojne nejasnoe u svezi definiranja vodstva. Istraivai obino definiraju vodstvo prema njihovim osobnim stajalitima i s aspekta podruja kojim se bave i koji ih najvie zanima, a moe se rei da nema jedinstveno prihvaene definicije vodstva ili jo bolje ima onoliko definicija vodstva koliko je autora koji se bave prouavanjem vodstva. Meutim iako se pristupi i definicije meusobno razlikuju brojni su elementi koji ih spajaju, a u nastavku e se navesti neke od mnotva dostupnih i poznatih definicija. Bass[footnoteRef:1] definira vodstvo kao sposobnost utjecanja, inspiriranja i usmjeravanja pojedinaca ili grupa prema postizanju eljenih ciljeva. [1: Bass, B.M.: Stogdil's Handbook of Leadership, Free Press, New York 1981, str. 9.]

Koontz i Weihrich[footnoteRef:2] vodstvo definiraju kao utjecaj, tj. umjetnost i proces utjecanja na ljude na nain da oni spremno i poletno tee ka ostvarenju skupnih ciljeva. [2: Weihrich,H., Koontz, H.: Menedment, 10. izdanje, op.cit., str. 490.]

Cole[footnoteRef:3] vidi vodstvo kao dinamiki proces u grupi pomou kojega jedna osoba utjee na drugu da dragovoljno sudjeluje u izvrenju grupnog zadatka u danoj situaciji. [3: Cole, A.G.: op.cit., str. 215.]

Prema miljenju J.K.Hemphilla i A.E. Coonsa[footnoteRef:4] vodstvo je ponaanje pojedinca koji usmjerava aktivnost i grupu prema zajednikom cilju. [4: Gordon,J.R., Mondy,R.W., Sharplin,A., Premeaux,S.R.: Management and Behavior, Allyn and Bacon, Boston, str. 553.]

Za J.A. Congera[footnoteRef:5] vodstvo je individualna karakteristika, nain ponaanja, utjecaj na druge ljude, odnos s drugim ljudima. [5: Conger,J.A.: Learning to Lead, Jossey-Bass Publishers, San Francisco 1992, str. 18.]

S.E. Melendez[footnoteRef:6] pod vodstvom primarno podrazumijeva skup ponaanja koji je pod utjecajem ili je ak odreen kulturom i neijim ivotnim iskustvom. [6: Sikavica,P., Bahtijarevi-iber, F., Poloki Voki,N.: Temelji menadmenta, op.cit., str. 470.]

Buble[footnoteRef:7] vidi vodstvo kao proces utjecaja na aktivnosti pojedinca ili grupe u njihovu nastojanju da postignu ciljeve u odreenoj situaciji. [7: Buble,M.: Osnove menadmenta, op.cit., str. 309.]

G.A. Jago[footnoteRef:8] vidi vodstvo i kao proces i kao osobinu. Vodstvo je kao proces koritenje neprisilnog utjecaja na oblikovanje grupnih i organizacijskih ciljeva, motiviranje ponaanja prema ostvarenju tih ciljeva i pomaganje u definiranju kulture grupe ili organizacije. Vodstvo kao osobina je skup karakteristika za obiljeavanje one osobe koja se prepoznaje kao potencijalni voa. G. A. Jago smatra da vodstvo nije samo osobina, nego i ono to osoba ini. [8: Jago, G.A.: Leadership: Perspectives in Theory and Research, Management Science, March 1982, str.315-336,, prema Buble, M.: Management, op.cit., str. 480.]

D.I.Cleland[footnoteRef:9] istie da jedan dio literature poistovjeuje vodstvo s likom heroja, dok druge prikazuju vodstvo kroz osobne karakteristike voe, kao to su intelgiencija, energija, stil, portvovnost itd. [9: Cleland,D.I.: Project Management: Strategic Design and Implementation, TAB Books Inc. , Blue Ridge Summit, 1990., str. 261, preuzeto iz Sikavica,P., Bahtijarevi-iber, F., Poloki Voki,N.: Temelji menadmenta, op.cit., str. 470. ]

Torrington,D., Weightman,J., i Johns,K.[footnoteRef:10] sintetizirajui definicije vodstva koje vodstvo vide uglavnom kao proces, te one koje vodstvo definiraju kao proces i kao osobine ljudi, vodstvo definiraju kao kombinaciju osobnih kvaliteta i vjetina koje omoguuju da neki ljudi kod svojih suradnika postignu entuzijazam, kohezivnost i efektivnost, dok drugi ljudi u istoj situaciji ne mogu postii takve rezultate. [10: Torrington,D., Weightman,J., Johns,K.: Effective Management: People and Organization, Prentice Hall, New York 1989., preuzeto iz Sikavica,P., Bahtijarevi-iber, F., Poloki Voki,N.: Temelji menadmenta, op.cit., str. 470.]

Uzevi u obzir razliita vienja autor je miljenja da se vodstvo moe definirati kao proces u kojem ljudi sa svojim osobinama koristei talent, znanje, vjetine, sposobnosti, mo i druge motivatore utjeu na pojedince ili grupe da spremno, odgovorno, s povjerenjem i entuzijazmom rade na ostvarenju zajednikih ciljeva.

Iz navedenih definicija a posebno iz ove posljednje, mogu se istaknuti bitne karakteristike vodstva, a to su:1. vodstvo je proces,2. vodstvo ukljuuje utjecaj,3. vodstvo podrazumijeva osobine voe,4. vodstvo se dogaa u kontekstu grupe i 5. vodstvo ukljuuje postizanje ciljeva.

(1) Vodstvo je proces. Vodstvo se u ovoj knjizi kao i kod veine drugih autora promatra kao proces, budui da se sastoji od vie aktivnosti koje se kontinuirano provode. Aktivnosti se u tome procesu mogu grupirati prema istorodnosti, slinosti ili neposrednoj zavisnosti ili uvjetovanosti. P. Drucker[footnoteRef:11] istie da je prva stvar koju u vezi vodstva treba spomenuti jest rad, i njegovu sutinu ini uspjenost njegova izvoenja. [11: Drucker,P.: Najvanije o menadmentu, op.cit., str. 226-227.]

(2) Vodstvo podrazumijeva osobine voe. U samoj biti definicije vodstva su osobine voe bez kojih nema ni sposobnosti utjecanja na druge, a ni ponaanja koje e motivirati sljedbenike. Zahvaljujui tim osobinama uz brojne druge faktore neke osobe su voe a neke ne. (3) Vodstvo ukljuuje utjecaj. Vodstvo se u svim definicijama promatra kao utjecaj kojim voa utjee na svoje sljedbenike. Bit voenja je u slijeenju, pri emu voa koristei se svojim talentom, znanjem, sposobnostima, vjetinama, moi ali i drugim motivatorima nastoji da pridobije sljedbenike da ga slijede. (4) Vodstvo se dogaa u kontekstu grupe. S. Dawson[footnoteRef:12] istie da vodstvo nije karakteristika nijednog pojedinca u izolaciji ve da je to igra izmeu voa i sljedbenika. Bez ove interakcije moglo bi se govoriti samo o potencijalu odreene osobe da bude voa s obzirom na njegove karakteristike ali ne bi mogli govoriti o voenju. Grupa moe biti mala sa voom i jednim sljedbenikom i sa velikim brojem sljedbenika. [12: Dawson,S.: Analysing Organizations, 3rd Edition, MacMillan Business, London 1996., str. 230.]

(5) Vodstvo ukljuuje postizanje ciljeva. Voa usmjerava sljedbenike ka ostvarivanju zajednikih ciljeva, tj. poduzimanje aktivnosti koje u konanici vode ka ostvarivanju zajednikog cilja. Voe usmjeravaju svoju energiju prema sljedbenicima pokuavajui ostvariti neki cilj sa kojim se mogu identificirati sljedbenici ili koji u ostvarenju toga zajednikog cilja vide i ostvarenje nekoga svoga cilja.

Nain na koji autori definiraju vodstvo umnogome je opredijelio i promatranje varijabli tj. elemanta koje vide kao kljune u sastavu vodstva. Mogu se istai kljune varijable koje je naveo Buble[footnoteRef:13] a to su: voa, sljedbenici (lanovi grupe, podreeni), ciljevi i okolina (situacija) kako je to prikazano na slici. [13: Buble, M.: Management, op.cit.., str. 5

Search related