Geografija Izradila:Nikol kratulja

VLAGA ZRAKA VLAGA ZRAKA je vodena para u atmosferi,ovisna o temperaturi HIDROLOKI CIKLUS ili KRUENJE VODE je niz tokova vode

kako iznad tako i ispod povrine tla. ZASIEN ZNAK je onaj koji sadri najveu ,moguu koliinu vodene pare za tu temperaturu. - mjerimo ga higrometrom Potpuno suh zrak ima udio vlage 0%, a zasieni 100% Ljudi osjete vlagu u zraku ovisno o temperaturi

Voda zatim isparava u atmosferu s povrine zemlje, kondenzira se u oblacima te ukapljena u obliku kie ili snijega se opet vraa na zemlju.

MAGLA I OBLACI Ako koliina vodene pare u zraku prijee granicu zasienja, dio

vodene pare kondenzira se U TEKUE STANJE ili sublimacija U KRUTO STANJE DO KONDENZACIJE I SUBLIMACIJE dovodi samo hlaenje zraka ROSITE je temperatura pri kojoj zrak postaje zasien i pri kojoj nastupa kondezacija i sublimacija

MAGLA nastaje kondenzacijom vodene pare pri tlu kad

topli morski zrak doe nad hladnu morsku struju ili kad se pozemni sloj zraka jako ohladi u dodiru s hladnom podlogom, a kondenzacijom vodene pare pri zraku nastaju OBLACI. Magla je oblak pri tlu Maglu ine sitne kapljice vode ili ledenih kristala koje lebde

u zraku

MAGLA U FIRENCI

OBLACI su vidljive nakupine sitnih kapljica vode i estica

leda u slobodnoj atmosferi OBLACI PREMA OBLIKU I NAINU POSTANKA: Slojaste (stratiforme) preteito vodoravni i nastaju isparavanjem veih povrina Gomilaste (kumuliformne) vie okomiti i nastaju isparavanjem manjih povrina NAOBLAKA je koliina oblaka koji zastiru nebo

vea je nad morem nego nad koplom i na j.polutki nego na sjevernoj

KUMULUSSTRATUS

POSTANAK PADALINA PADALINAMA NAZIVAMO:

Kapljice vode Kristale leda Pahuljice snijega Zrna tue

Iz atmosfere dopiru do tla u u mjerljivoj koliini

Klimatsko znaenje imaju kie, snijeg i tua.

- Nastaju na samome tlu, padaline su rosa, mraz i inje

U PRIRODI POSTOJE SAMO TRI PROCESA KOJI

UZROKUJE HLAENJE ZRAKA I KONDENZACIJU ( SUBLIMACIJU) VODENE PARE: -> konvekcija -> izdizanje zraka na uzvienjima -> izdizanje zraka na zranoj fronti

KONVEKCIJSKE PADALINE Nastaju u zraku nad jako zagrijanom podlogom

Padaline koje nastaju vrlo su jake (pljusak) - nalaze se oko ekvatora i na naim se irinama pojavljuju tijekom proljea i ljeta RELJEFNE PADALINE Nastaju kad masa zraka, po utjecajem opeg strujanja,

prisiljena na izdizanje uz planinske padine, visoravni i sl. Izdizanjem dolazi do hlaenja i kondezacije (sublimacije) vodene pare

FONTALNE PADALINE

- Topao i vlaan zrak izdie se iznad hladnijeg i sporo se hladi. - Padaline nisu jake, ali traju dulje i zahvauju prostrana podruja

Nastanak konvekcijskih padalina

Nastanak frontalnih padalina

VRSTE PADALINAKIA mogu padati iz oblaka samo ako su dovoljno teke, od 0,5 do 3 mm 2. SNIJEG nastaju samo u oblacima s temperaturom niom 0C 3. TUA komadii leda promjera preko 5 mm,1.pada u toplijem dijelu godine i obino poslijepopodnevnim satima

4. ROSA nastaje ako se prizemni sloj zraka toliko rashladi da mu temperaturapadne na temperaturu rosita ili ispod nje, iznad 0C Vana je u pustinjskim i polipustinjskim krajevima

5.

MRAZ nastaje u istim uvjetima kao i rosa, ali mu je rosite ispod 0C .Vodena para prelazi u kruto stanje i tetna je za poljoprivredu

6. INJE nastaje tijekom hladnih, maglovitih dana kad se pothlaene kapljicevode hvataju po predmetima i odma lede

Kine kapi Snijeg

Tua

Rosa

Mraz

Inje

RASPODJELA PADALINA Koliina padalina izraava se u milimetrima

( 1 mm padalina odgovara 1 l vode na m) KIOMJETAR upotrebljava se za mjerenje koliina padalina s kojeg se svaki dan u 7 sati ujutro uzimaju podaci 1000 mm godinje padne padalina na cijelu povrinu Zemlje Na otoku Kauai su izmjerene najvee srednje godinje padaline 11.900 mm, a u Indiji 11.200 mm Raspodjela padalina na Zemlji uvjetovana je opim zranim strujanjima, geografskom irinom, odnosu kopna i mora te reljefom

Najvea koliina padalina padne u tropima U Atacame nije bilo ve stotinama godina padalina U unutrnjoj Hrvatskoj prosjeno padne od 800 do 1000

mm padalina na godinu U visokim geografskim irinama koliina padalina naglo opada jer je zrak hladan pa ne moe primiti veu koliinu vodene pare

Geografska raspodjela godinjih koliina padalina na Zemlji