Voda i zrak –

uvjeti života dr. sc. Ivana Restović

Filozofski fakultet Split

Učiteljski studij

irestovic@ffst.hr

Voda

Zemlja – plavi planet

Vodikova veza

Udio vode u

ljudskom organizmu

Vodeni organizmi

Vodikova veza

• Termodinamička svojstva:

– voda u tekućem stanju

(T = 100 ˚C i T = 0 ˚C)

- visoka toplina isparavanja

– visoka

toplina fuzije

v t

Kap – oblik sfere

99% vode na Zemlji – tekuće stanje

–visoki specifični toplinski kapacitet

Voda

Primorski zavičaj – sredozemna klima.

Vodikova veza

Fizikalna svojstva vode:

Kapilarnost

Adhezija

Kohezija

Kapilarnost u

biljaka:

Površinska napetost vode

Fizikalna svojstva vode:

Kukac „hoda” po vodi. Voda poprima

oblik sfere.

• Anomalija vode

Fizikalna svojstva vode:

- Voda je najgušća na 4 C. 0

Život ispod zaleđene površine vode.

Santa leda

Voda – medij za život

• Prvi život

• Organizmi koji ne

žive u vodi:

– tvari potrebne za

život u otopljenom

stanju,

– sudjeluje u

regulaciji

temperature.

Voda – medij za život

• Organizmi koji žive

u vodi:

– Velike tjelesne

mase

– Arhimedov zakon

– Kitovi, morski psi,

vodenkonji, goleme

rakovice

Voda omogućava:

• Odvijanje oplodnje

• Lebdenje

• Prijanjalke -

tekućice

VODA I VLAŽNOST

• Količina oborina,

vlažnost zraka i tla.

• Oborine različito

raspoređene na

Zemlji.

• Izrazito vlažni

predjeli – kišne

tropske šume.

• Izrazito sušni

predjeli – pustinje.

Prema potrebi za

vodom životinje se

dijele na:

• Kserofilne,

• Mezofilne,

• Higrofilne.

KSEROFILNE VRSTE

• Životinje sušnih područja – pustinjske životinje.

• Razvile fiziološke prilagodbe za minimalni gubitak vode iz tijela.

• Štede vodu smanjenim izlučivanjem.

• Pustinjski miš – koncentrira mokraću, nema žlijezda znojnica.

• Kaktusi – bodlje.

MEZOFILNE VRSTE

• Prijelazna skupina,

• većina kopnenih organizama,

• gubitak vode nadoknađuju pijenjem vode i konzumiranjem hrane bogate vodom.

• Gubitak vode iz tijela (od ukupne količine vode u tijelu): – 1 do 2%

• uzrokuje žeđ i nagon za pijenjem vode,

– 5 do10% • uzrokuje teške

poremećaje u tijelu,

– 15 do 20% • smrtonosan za

većinu mezofilnih vrsta.

HIGROFILNE VRSTE • Vodeni organizmi koji ne

mogu živjeti bez vode ili bez dovoljne vlažnosti,

• nisu razvili fiziološke mehanizme za štednju vode,

• vodozemci (npr. žaba), puževi golaći, gujavice,…

• vodene biljke – žabnjaci, šaševi.

Sezonske selidbe:

• U proljeće polažu jaja.

• Početkom ljeta sele u vlažne šume.

• U jesen se vraćaju u močvaru.

• Prezimljuju u mulju.

https://www.youtube.com/watch?v=9pqh6tlEOhs

Zrak i sastav zraka

Što je zrak?

• Smjesa plinova,

• tvore Zemljinu

atmosferu.

• Jedan je od

osnovnih životnih

uvjeta,

• omogućuje disanje

i gorenje,

• bez boje, mirisa i

okusa.

• Dnevno udahnemo

20 000 puta,

• 12 000 l zraka ulazi

u naša pluća.

Sastav zraka

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

Dušik Kisik Ugljikov dioksid

Plemeniti plinovi

78,10%

20,93%

0,03% 0,94%

Volumni udio

Zemljina

atmosfera

Sloj plinova koji okružuju planet Zemlju,

zadržava ih Zemljina gravitacija.

Zrakoprazan prostor visina od 100-500

km.

Tlak zraka pada s

porastom nadmorske

visine.

Gustoća zraka ovisi o tlaku i temperaturi.

Normalni tlak zraka 1013 hPa.

Sastav atmosfere

• Troposfera:

– od površine do 20 km

• Stratosfera:

– od 20 km do 50 km,

• Mezosfera:

– od 50 km do 85 km,

• Termosfera:

– od 85 km do 650 km,

• Egzosfera:

– iznad 650 km.

Troposfera

• Najniži dio zemljine atmosfere,

• od 10 km do 15 km iznad površine,

• oko 80% sveukupne mase atmosfere,

• sadrži gotovo svu vodenu paru,

• događaju se vremenske promjene,

• vidljive sve meteorološke pojave.

Vodena para u zraku

• Količina ovisi o:

– geografskom

položaju,

– količini oborina.

Svojstva zraka • Lako se zagrijava,

• vrući zrak

– lakši,

– izdiže se povrh

hladnog.

• Baloni na vrući

zrak.

Dječji baloni:

• pune se helijem,

• lakši od zraka,

• lebde.

Topljivost zraka

• Topljiv u vodi.

• Topljivost zraka

ovisi o:

– temperaturi,

– tlaku.

Dušik

• 78% u sastavu zraka.

• Bezbojan plin,

• bez mirisa,

• lakši od zraka.

• Slabo topljiv u vodi,

• kemijski inertan.

• Dobivanje:

– frakcijska destilacija

tekućeg zraka.

Koristi se za:

• održavanje

svježine u raznim

prehrambenim

proizvodima (npr.

čipsu),

• tekući dušik:

– biološki uzorci.

Dušik

Ugljikov dioksid

• 0,o4% u sastavu zraka.

• Bezbojni plin, bez okusa i mirisa,

– ne gori,

– teži od zraka.

• Produkt staničnog disanja,

• biljke – fotosinteza,

• „suhi led”.

Kisik

• 21% u sastavu zraka.

• Na sobnoj temperaturi -bezbojan plin, bez

mirisa i okusa.

• Teži od zraka,

• ne gori, ali podržava gorenje,

• kemijski vrlo aktivan,

• otapa se u vodi.

• Neophodan za život!

Ozon

Ozonski sloj:

• nastao početkom

arhaika,

• troatomna molekula

kisik,

• vrlo djelotvoran filter

za visoko energetsko

ultraljubičasto

zračenje,

• štiti donji dio

atmosfere

(troposferu),

• apsorbira UV-

zračenje valnih duljina

200-300 nm,

• najviše ga nastaje

iznad tropskih

krajeva,

• najveće stanjenje na

Antartici.

Zaštita ozonskog omotača

• Uništavaju ga:

– klorovodici ili freoni

(halogenirani

ugljikovodici) i

brom,

• Bečka konvencija o

zaštiti ozonskog

omotača, 1986.g.

• Montrealski protokol,

1987.g.

• Hrvatska zemlja

potpisnica, 1991.g.

16. rujna –

Dan zaštite ozonskog omotača

Utjecaj UV zračenja

Literatura

• Delić A., Vijtiuk N. Prirodoslovlje. Školska

knjiga Zagreb, 2004. • 1. Atomi, molekule i živa tvar

– str. 29 - 31

• Vježba 1 – Voda i svojstva vode

• Vježba 2 – Zrak i svojstva zraka

• Vježba 3 – Dokazi ugljikovog dioksida

Hvala na pažnji!