20 stranica 01 stranica

VLADA REPUBLIKE HRVATSKEMINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

INVESTITOR:

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.HRVATSKA UPRAVA ZA CESTEJAVNO PODUZEΔE HRVATSKE CESTERSIZ ZA CESTE

STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA:

INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d.INÆENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d.INDUSTRIJSKI PROJEKTNI ZAVOD

ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA:

MINISTARSTVO KULTUREZAVI»AJNI MUZEJ STJEPANA GRUBERA, ÆUPANJAGRADSKI MUZEJ VINKOVCIMUZEJ BRODSKOG POSAVLJA, SLAVONSKI BRODMUZEJ SLAVONIJE, OSIJEK

IZVO–A»I RADOVA:

VIADUKT d.d.KONSTRUKTOR INÆENJERING d.d.OSIJEK KOTEKS d.d.HIDROELEKTRA d.d.CESTA VARAÆDIN d.d.ZELENA MAGISTRALA d.o.o.INDUSTROGRADNJA d.d.BECHTEL INTERNATIONAL INC.KAMEN INGRAD d.d.DALEKOVOD d.d.GP DUBROVNIKGRAVIA d.o.o. OSIJEK

NADZOR I KONTROLA:

INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d.RSIZ ZA CESTE

NAPOMENA:

Osim gore navedenih sudionika u izradi studija, projekata, izgradnje,nadzora i kontrole sudjelovale su i desetine drugih tvrtki i podizvoaËa navedenih tvrtki.

SUDIONICI REALIZACIJE PROJEKTA AUTOCESTE A3 BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC

Hrvatske autoceste d.o.o.Druπtvo za upravljanje, graenje i odræavanje autocesta©irolina 4, 10000 Zagreb, Hrvatskatel: +385 1 46 94 444, faks: +385 1 46 94 505www.hac.hr

NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA:

Zdravko LivakoviÊ, predsjednik Nadzornog odboraBoris Ordulj, zamjenik predsjednika Nadzornog odboraNikola BlagaiÊ, Ëlan Nadzornog odboraFranjo LuciÊ, Ëlan Nadzornog odboraMijat StaniÊ, Ëlan Nadzornog odbora

UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA:

Mario Crnjak, predsjednik UpraveMilivoj MikuliÊ, Ëlan Upravedr. sc. Josip Sapunar, Ëlan Uprave

TELEFON-GRADNJA d.o.o.CESTAR d.o.o. SLAVONSKI BRODCESTA d.d. POÆEGATEHNIKA d.d.PISMORAD d.d.CESTORAD d.d. VINKOVCIGRO "TEMPO"GRO "GRADNJA"GRO "VLADIMIR GORTAN"NIKOLA TESLAPODUZEΔE ZA CESTE d.o.o. SLAVONSKI BROD

ISB

N 9

53

-99

87

5-7

-1A

utor

foto

graf

ija: B

oæid

ar P

reze

lj -

HA

ND

diz

ajn

stud

io /

/ Obl

ikov

anje

i pr

ipre

ma

za ti

sak:

HA

ND

diz

ajn

stud

io //

Tis

ak: K

ERSC

HO

FFSE

T //

Nak

lada

: 100

0 ko

mad

a

30

7 k

m

AUTOCESTA A3BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC

A3 AUTOCESTA

BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC

Poveznica zapadne i jugoistiËne Europe

PULA

Pazin

SPLIT

©IBENIKSinj

Imotski

Knin

Drniπ

Benkovac

ZADAR

Senj

Karlobag

Duga Resa

ZAGREB

Glina

Petrinja

BJELOVAR

Vrbovec

Koprivnica

VARAÆDIN

»akovec

MetkoviÊPloËe

DUBROVNIK

Virovitica

Kutina

Novska

Poæega

Nova Gradiπka

Slatina

Naπice

Donji Miholjac

Beli Manastir

Vinkovci

Vukovar

Ilok

Rupa

GoriËan

Rovinj

PoreË

Umag KARLOVAC

RIJEKA–akovo

OSIJEK

Krapina

Macelj

Kaπtela

Branjin Vrh

Svilaj

U najπiroj zoni

Malog Prologa

Dugopolje

SISAK

Jankomir

Daruvar

Pakrac

GraËac

GospiÊ Udbina

OtoËac

Korenica

Slunj

Ivanja Reka

Lipovljani

OkuËani Æupanja

Bregana

Sl. Brodzapad

Sl. Brodistok

V. Kopanica

KARTA PO RAZDOBLJIMA PU©TANJA U PROMET:

Autocesta Bregana - Zagreb - Lipovac, duljine 307km, dio je X. Paneuropskog prometnog koridora(Austrija ∑ Slovenija ∑ Hrvatska ∑ Srbija ∑Makedonija ∑ GrËka, odnosno Bugarska i Turska),kojom se ostvaruje najkraÊa i najpogodnija vezazapadne i jugoistoËne Europe s Bliskim istokomtj. Azijom. U europskoj mreæi cesta nosi oznakuE-70.Unutar Hrvatske, trasa ove autoceste pruæa sesmjerom zapad - istok i pripada posavskomcestovnom pravcu (Bregana ∑ Zagreb ∑ Lipovac),a u mreæi autocesta Republike Hrvatske nosioznaku A3.

Do 1990. godine ova cestovna veza bila je glavnitranzitni pravac izmeu zapadne Europe i Bliskogistoka. Zbog agresije na Hrvatsku ovaj cestovnipravac privremeno je izgubio svoj znaËaj. Kadaje suverenitet Hrvatske obranjen, mogli su zapoËetiradovi na obnovi i razvoju i sada se, izgradnjomposljednje dionice ove autoceste, oËekuje da ovajcestovni pravac ponovno dobije znaËaj koji je imaoranije, a s vremenom joπ i veÊi.

Izgradnja Autoceste Bregana - Zagreb - LipovaczapoËela je 1977. godine i trajala je, s prekidima,

sve do 2006. godine. Ukupna vrijednost investicijeiznosi 7 milijardi kn (1.004 mil. EUR), a obuhvaÊalaje izgradnju 307 km trase sa svim potrebnimobjektima i infrastrukturom.

Pored graenja novih dionica, u posljednje dvijegodine uloæena su i znatna sredstva u poboljπanjepostojeÊeg stanja, Ëime je podignuta razinausluænosti i stupanj sigurnosti autoceste. Naime,kako je A3 prometno najoptereÊenija autocestau Hrvatskoj, a s obzirom na to da od poËetkasame izgradnje nisu sustavno vrπeni radoviizvanrednog odræavanja, doπlo je do progresivnogpropadanja kolnika, objekata i opreme. Nakonpreuzimanja nadleænosti nad upravljanjem,graenjem i odræavanjem ove autoceste, Hrvatskeautoceste d.o.o. zapoËele su sa sanacijom kolnika,objekata i odvodnje te promjenom dotrajaleopreme i signalizacije.

U nadolazeÊem razdoblju Hrvatske autocesteplaniraju nastaviti s ulaganjima na autocesti A3,kako bi se korisnicima pruæila πto bolja usluga.

Dionica: Jankomir - LuËko, l = 5,85 kmu prometu od 1979. godineRSIZ za ceste Hrvatske

Dionica: Ivanja Reka - Lipovljani, l = 76,52 kmu prometu od 1980. godineRSIZ za ceste Hrvatske

Dionica: LuËko - Ivanja Reka, l = 22,15 kmu prometu od 1981. godineRSIZ za ceste Hrvatske

Dionica: Lipovljani - OkuËani, l = 35,82 kmu prometu od 1985. godineRSIZ za ceste Hrvatske

Dionica: OkuËani - PrvËa, l = 7,50 kmu prometu od 1986. godineRSIZ za ceste Hrvatske

Dionica: PrvËa - Brodski Stupnik, l = 40,56 kmu prometu od 1988. godine(RSIZ za ceste Hrvatske)

Dionica: Brodski Stupnik - Sl. Brod zapad, l = 8,80 kmu prometu od 1989. godineRSIZ za ceste Hrvatske

Dionica: Sl. Brod zapad - Sl. Brod istok, l = 11,40 kmu prometu od 1991. godineJavno poduzeÊe Hrvatske ceste

Dionica: Sl. Brod istok - Oprisavci, l = 10,90 kmu prometu od 1996. godineHrvatska uprava za ceste

Donica: Oprisavci - Velika Kopanica, l = 16,9 kmu prometu od 1999. godineHrvatska uprava za ceste

Dionica: Bregana - Jankomir, l = 13,67 kmu prometu od 2000. godineHrvatska uprava za ceste

Dionica: Velika Kopanica - Æupanja, l = 25,95 kmu prometu od 2003. godineHrvatske autoceste d.o.o.

Dionica: Æupanja - Lipovac, l = 29,43 kmLipovac - GraniËni prijelaz, l = 0,99 kmu prometu od 2006. godineHrvatske autoceste d.o.o.

19

79

20

06

307 km

Bregana - Jankomir > 13.67 km

Jankomir - LuËko > 5.85 km

LuËko - Ivanja Reka > 22.15 km

Ivanja Reka - Lipovljani > 76.52 km

OkuËani - PrvËa > 7.50 km

Brod. Stupnik - Sl. Brod zapad > 8.80 km

Sl. Brod zapad - Sl. Brod istok > 11.40 km

Sl. Brod istok - Oprisavci > 10.90 km

Lipovljani - OkuËani > 35.82 km

PrvËa - Brod. Stupnik > 40.56 km

Oprisavci - V. Kopanica > 16.90 km

V. Kopanica - Æupanja > 25.95 km

Æupanja - Lipovac > 29.43 km

Lipovac - GraniËni prijelaz > 0.99 km

Brod. Stupnik Oprisavci

PrvËa

RAZDOBLJA PU©TANJA U PROMET:

V R E M E P L O V

Asfaltna bazaValjanje asfaltnog zastoraIzgradnja prve autoceste

Jankomir

LuËko

GraniËniprijelaz

Lipovac

Bregana Zagreb Lipovac

POVEZNICA ZAPADNE I JUGOISTO»NE EUROPE

30

7 k

m

Autocesta A3 BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC

Sektor Jankomir - Ivanja RekaDuljina sektora Jankomir - Ivanja Reka iznosi 27,99 km. Sektor je podijeljen na 3 dionice:

Jankomir - LuËko, l = 5,85 kmLuËko - Buzin, l = 7,8 kmBuzin - Ivanja Reka, l = 14,65 km

Na sektoru su izgraena 3 Ëvora: Jankomir, LuËko i IvanjaReka, 7 objekata: 1 most, 1 vijadukt, 5 nadvoænjaka teodmoriπte Plitvice.

Autocesta je podijeljena na tri sektora:

Sektor Ivanja Reka - LipovacDuljina sektora Ivanja Reka - Lipovac iznosi 264,7 km. Sektor je podijeljen na 16 dionica:

Ivanja Reka - Jeæevo, l = 15,95 kmJeæevo - Novoselec, l = 16,05 kmNovoselec - PopovaËa, l = 16,00 kmPopovaËa - Ilova, l = 22,02 kmIlova - Lipovljani, l = 6,50 kmLipovljani - Novska, l = 9,40 kmNovska - RajiÊ, l = 13,42 kmRajiÊ - OkuËani, l = 13,00 kmOkuËani - PrvËa, l = 7,50 km

Na sektoru je izgraeno 15 Ëvorova: Ivanja Reka, IvaniÊ Grad, PopovaËa,Kutina, Novska, OkuËani, Gradiπka, Luæani, Slavonski Brod zapad, SlavonskiBrod istok, Velika Kopanica, Babina Greda, Æupanja, SpaËva, Lipovac,37 objekata: 21 most, 16 nadvoænjaka; te 14 odmoriπta: Jeæevo, Kriæ, StariHrastovi, Lipovljani, Novska, Nova Gradiπka, Slaven, Staro Petrovo Selo,Luæani, Brodski Stupnik, Marsonija, Sredanci, Babina Greda, Rastovica i5 centara za odræavanje i kontrolu prometa (COKP-e): Ivanja Reka, Kutina,OkuËani, Slavonski Brod, Æupanja.

Sektor Bregana - JankomirDuljina sektora Bregana - Jankomir iznosi 13,67 km.

Na sektoru su izgraena 2 Ëvora: Bobovica i Sveta Nedelja, 18 objekata: 4 mosta, 1 vijadukt,2 nadvoænjaka, 1 podvoænjak, 2 prolaza, 7 prijelaza, izgraeno je i odmoriπte Gradna te Ëeonicestarinski prolaz (»CP) Bregana.

7,500 km13,419 km6,500 km22,019 km16,000 km16,050 km

No

vo

se

lec

Ilo

va

Lip

ov

lja

ni

Ok

uË

an

i

13,671 km

Bregana Ja

nk

om

ir

Iva

nja

Re

ka

Je

æe

vo

27,996 km 15,950 km 28,762 km 29,428 km

SAMOBOR je srednjovjekovni gradiÊ soËuvanom starom gradskom jezgrombarokne arhitekture. Dugu turistiËku tradicijumoæemo povezati s poznatim kremπnitamai tradicionalnim faπnikom koji gotovo daprerastaju u simbol grada. Ne mogu sezaobiÊi brojni gastro-restorani na obroncimaSamoborskog gorja koja obiluju bogatomdomaÊom kuhinjom.

DIONICE

Po

po

va

Ëa

BO

BO

VIC

A

Gra

dna

C/C

»C

P B

reg

an

a u

km

1+

00

1

SV

ET

A N

ED

EL

JA

JA

NK

OM

IR

Plitv

ice

B/A

LU

»K

O

BU

ZIN

ZA

GR

EB

JU

G

JA

KU

©E

VA

C

And

auto

nija

A/A

>

SPLITRIJEKA

>

MACELJ

>

SISAK

KO

SN

ICA

Mos

t Sav

a u

km 3

9+13

0: l

= 1

060

m

>G

OR

I»A

N

IVA

NJ

A R

EK

A

»C

P I

va

nja

Re

ka

u k

m 4

2+

86

7

RU

GV

ICA

Jeæe

vo C

/A

IVA

NIΔ

GR

AD

KR

IÆ

Kri

æ C/

C

PO

PO

VA

»A

Star

i Hra

stov

i A/C

Popo

vaËa

D/D

KU

TIN

A

NO

VS

KA

Lipo

vlja

ni B

/C

Nov

ska

B/B

OK

U»

AN

I

Nov

a G

rdiπ

ka D

/B

Slav

en A

/-

NO

VA

GR

AD

I©K

A

Star

o Pe

trov

o Se

lo A

/-

LU

ÆA

NI

Luæa

ni -

/A

Bro

dski

Stu

pnik

-/B

SL

AV

ON

SK

I B

RO

D -

za

pa

d

SL

AV

ON

SK

I B

RO

D -

is

tok

Mar

soni

ja A

/A

Sred

anci

D/B

>

SVILAJ

>B

. M

AN

AS

TIR

SR

ED

AN

CI

u k

m 2

41

+4

61

VE

LIK

A K

OP

AN

ICA

Bab

ina

Gre

da D

/C

BA

BIN

A G

RE

DA

Ras

tovi

ca A

/D

ÆU

PA

NJ

A

Boπ

njac

i D/D

SP

A»

VA

SpaË

va A

/A

LIP

OV

AC

»C

P L

ipo

va

c u

km

30

0+

16

7

Bregana > Jankomir13.7 kmD U L J I N A S E K T O R A

Jankomir > Ivanja Reka28 kmD U L J I N A S E K T O R A

Ivanja Reka > Lipovac264.7 kmD U L J I N A S E K T O R A

5,815 km 13,007 km 24,972 km 22,871 km 21,148 km 24,849 km 15,410 km 22,510 km 21,277 km 10,484 km 12,590 km 12,209 km 17,158 km 12,798 km27,587 km17,743 km7,797 km4,924 km6,265 km

24,661 km13,163 km22,327 km

KRIÆ

> >

GRADNA

> >12,983 km

PLITVICE

> >

JEÆEVO

> >37,720 km

> > > >26,103 km 16,576 km

> > > > > > > >7,177 km

> >10,779 km

> > > >16,095 km 15,123 km

> > > > > > > >> >21,954 km 20,389 km 12,620 km 10,732 km 15,980 km

STARI HRASTOVI LIPOVLJANI NOVSKA NOVA GRADI©KA SLAVEN STARO PETROVO SELO

9,590 km

LUÆANI BRODSKI STUPNIK MARSONIJA SREDANCI BABINA GREDA RASTOVICA

8,287 km

BO©NJACI SPA»VA

WC WC WC WC WC WC WC WC

PrvËa - Luæani, l = 28,76 kmLuæani - Brodski Stupnik, l = 11,80 kmBrodski Stupnik - Slavonski Brod (zapad), l = 8,80 kmSl. Brod (zapad), - Sl. Brod (istok), l = 11,40 kmSl. Brod (istok) - Oprisavci, l = 10,90 kmOprisavci - Velika Kopanica, l = 16,90 kmVelika Kopanica - Æupanja, l = 25,95 kmÆupanja - Lipovac, l = 29,43 kmLipovac - GraniËni prijelaz, l = 0,989 km

ZAGREB je hrvatska metropola u kojoj posebno mjestozauzimaju povijesni dijelovi grada, Gradec i Kaptol. Ustaroj gradskoj jezgri znamenite su crkve Sv. Marka,Sv. Katarine, grkokatoliËka crkva Δirila i Metoda,Kamenita vrata i kula LotrπËak. Hrvatsko narodnokazaliπte i gotiËka katedrala u samome srcu Zagrebanajpoznatiji su simboli grada. Povijest, umjetnost ikultura Zagreba mogu se doæivjeti πetnjom brojnimzagrebaËkim ulicama, trgovima, crkvama i kazaliπtima,a u tridesetak muzejsko-galerijskih zbirki Ëuva se viπeod 3,6 milijuna razliËitih predmeta.

U neposrednoj blizini Zagreba, na obroncimapitome MoslavaËke gore smjestio se malipovijesni gradiÊ IVANIΔ GRAD, o kojemzapisi datiraju joπ s kraja XI. stoljeÊa. Prirodaje htjela da ovaj gradiÊ postane poznat poizuzetno rijetkim i snaænim prirodnimljekovitim izvorima naftalana. Naftalan jespecifiËna vrsta ljekovite nafte, a IvaniÊ Gradje jedino nalaziπte naftalana u Europi - bezsumnje prava rijetkost.

KUTINA je glavno srediπte Moslavine, asvoju turistiËku privlaËnost duguje smjeπtajuizmeu juænih obronaka vinorodneMoslavaËke gore i nizinskog Lonjskog poljas istoimenim parkom prirode. TuristiËkuponudu obogaÊuju ostaci starih utvrda naMoslavaËkoj gori - pretpovijesna MariÊgradina, srednjovjekovni grad GariÊ,Jelengrad, te ostaci srednjovjekovnogErdödyjeva grada Plovdina (Blodyn).

LIPIK je poznato ljeËiliπte podno zapadnih padinaPsunja. Izvori termomineralne vode omoguÊili surazvoj zdravstvenog turizma, a lipiËki je kraj poznatpo uzgoju lijepih i cijenjenih konja lipicanera.

POÆEGA se smjestila u jugozapadnom dijelu Poæeπke kotlineu Slavoniji. Gradom dominira srediπnji gradski trg s mnogimlijepim graevinama meu kojima se posebno istiËu: srediπnjibarokni spomenik koji na vrhu ima kip Svetog Trojstvapodignut 1749. godine, zatim crkva Sv. Duha, franjevaËkisamostan i Gradska kuÊa.

Grad NOVA GRADI©KA utemeljen je 1748. godine. Nastao jei izrastao u okrilju Vojne krajine. Najstarija graevina u graduje crkva Sv. Terezije iz 1756. s jedinstvenim baroknim tornjemu obliku piramide izvuËenih bridova, u cementnoj oplati.Suvremene prometnice Ëine grad vrlo pristupaËnim, aprivlaËna okolica od πumovitih padina Psunja do mirneposavske ravnice daje moguÊnost za razliËite oblike turizma.

KUTJEVO je Ëuveno vinogradarsko srediπte podno gore Krndijes bogatom spomeniËkom baπtinom, gdje se posebno istiËecrkva Blaæene Djevice Marije s bivπim samostanom. Tu je ilijepi park, zaπtiÊen kao hortikulturni spomenik i glasovitikutjevaËki vinski podrum iz 1232., dijelom oËuvan u izvornomstanju. U bogatoj gastronomskoj ponudi slavonskih specijalitetaistiËu se kulen, kobasice, πunka.

SLAVONSKI BROD je grad s mnoπtvom kulturnihznamenitosti meu kojima treba posebno istaknuti Velikutvravu utvrenu bastionima i opkopima. Izvan Tvre razviose grad u kojemu je oko 1725. podignut franjevaËki samostan,a posebno je zanimljiva crkva Sv. Trojstva kojoj je temeljepostavio Ëuveni barun Trenk. Muzej Brodskoga Posavlja imaprirodoslovnu, arheoloπku, numizmatiËku i kulturno-povijesnu zbirku te niz slika, portreta iz XIX. st.

–AKOVO je biskupski grad i sjediπte –akovaËko-srijemske biskupije, s brojnim kulturnim sadræajimameu kojima se posebno istiËu –akovaËka katedrala,Perivoj iz XIX. st. s elementima baroka i obliænji Malipark, dok su u okolici brojna prapovijesna i antiËkanalaziπta. Nezaobilazna tradicionalna slavonskakuhinja s poznatim mesnim specijalitetima, jela oddivljaËi i slatkovodne ribe te odliËna vina –akovπtine(burgundac bijeli, traminac, rizling) definitivno ÊeprivuÊi mnogobrojne posjetitelje.

ÆUPANJA Posebna turistiËka atrakcija u Æupanji jestara graniËarska drvena straæarnica »ardak naSavi, dok se u obliænjim selima razvija seoski turizamkoji nudi ugoaj slavonske ravnice. U Æupanji senalazi muzej s paleontoloπko-arheoloπkom,povijesnom i etnografskom zbirkom.

VINKOVCI su se smjestili na rijeci Bosut s jezgromkoja potjeËe iz XVIII. st.; vaænije ulice odvajaju se odglavnoga trga u Ëijoj blizini stoji niz kasnobaroknihkatnica sa slikovitim arkadama u prizemlju. Poznataje Æupna crkva Sv. Ivana Nepomuka s baroknimkipovima, te gradski muzej s arheoloπkom,povijesnom i etnografskom zbirkom.

VUKOVAR je najveÊi hrvatski grad i rijeËnaluka na Dunavu. Grad se napatio i doæiviostraπna razaranja u Domovinskom ratu. Meumnoπtvom vrlo atraktivnih, ali u ratu teπkostradalih graevina, istiËu se dvorac obiteljiEltz iz XVIII. st., barokne zgrade u srediπtugrada, franjevaËki samostan, Æupna crkva Sv.Jakova, pravoslavna crkva Sv. Nikolaja, aizvan grada, na obali Dunava prema Ilokunalazi se VuËedol, bogato arheoloπko nalaziπte.

SPA»VA je podruËje u posavskoj Slavoniji uporjeËju rijeke SpaËve i donjeg toka Bosuta, sdva zaπtiÊena πumska rezervata: Loæe iRadiπevo. SpaËvanska πuma jedan je odnajveÊih prostora s oËuvanim πumama hrastaluænjaka u Europi.

LIPOVAC se smjestio nedaleko od velikogagraniËnog prijelaza Bajakovo. U Lipovcu senalazi posebno vrijedna kasnogotiËka crkvaSv. Luke s kraja XIV. st., koja je sagraena odopeke.

No

vs

ka

9,400 km

Ra

jiÊ

13,000 km

Prv

Ëa

Lu

æa

ni

Bro

ds

ki

Stu

pn

ik

11,800 km

Sl.

Bro

d -

za

pa

d

8,800 km

Sl.

Bro

d -

is

tok

11,400 km

Op

ris

av

ci

10,900 km

V.

Ko

pa

nic

a

16,900 km

Æu

pa

nja

25,950 km

Lip

ov

ac

NOVSKA se smjestila izmeu parka prirodeLonjsko polje u poplavnoj savskoj nizini i πumovitihobronaka najviπe slavonske gore Psunja, a uzeuropsku autocestu A3 i æeljezniËku prugu dobivatranzitno-turistiËko znaËenje. Od povijesne iumjetniËke baπtine turistiËki su zanimljive Æupnacrkva s kvalitetnim inventarom te Zbirka Bauer.

Park prirode Lonjsko polje je najveÊe zaπtiÊeno moËvarnopodruËje ne samo u Hrvatskoj veÊ i u cijelom DunavskomporjeËju. Uvrπten je u tzv. Ramsarski popis moËvara kojesu od meunarodnog znaËaja, osobito kao prebivaliπte pticamoËvarica. IstiËe se velikim bogatstvom biljnog i æivotinjskogsvijeta, a zanimljiva je i arhitektura posavskih drvenih kuÊa.MoËvarne livade, πume jasena, vrbe i topole omiljeno sustaniπte pataka, a u poplavnim hrastovim πumama, livadamai paπnjacima susreÊu se rijetke europske æivotinje (oraoπtekavac i orao zmijar, siva i bijela Ëaplja, crna roda i dr.).

BOBOVICA: Samobor, Bregana,

Park prirode Æumberak

SV. NEDELJA: Samobor, Sveta Nedelja

JANKOMIR: Maribor, Krapina,Zagreb-zapad, ZapreπiÊ

LU»KO: Split, Rijeka, Zagreb-jug

BUZIN: Sisak, Velika Gorica, Zagreb, Aerodrom

IVANJA REKA: Budimpeπta, Varaædin,

Zagreb-istok

IVANIΔ GRAD: Bjelovar, »azma,

IvaniÊ Grad

POPOVA»A: Sisak, PopovaËa,

Park prirode Lonjsko polje

KUTINA: Virovitica, Kutina

NOVSKA: Lipik, Novska,

Spomen podruËje Jasenovac

OKU»ANI: Banja Luka, Lipik, OkuËani

NOVA GRADI©KA: Poæega, Nova Gradiπka,

Park prirode Papuk

LUÆANI: Poæega, Pleternica, LuæaniSL. BROD ZAPAD: Sarajevo, Slavonski Brod

SL. BROD ISTOK: Naπice, Slavonski Brod-istok

VELIKA KOPANICA: Sarajevo, OsijekBABINA GREDA: Slavonski ©amac, Babina Greda

ÆUPANJA: Vukovar, Vinkovci, Oraπje, Æupanja

SPA»VA: BrËko, SpaËva

LIPOVAC: Vukovar, Ilok, Lipovac

2,5

00

km

ODMORI©TA

»VOROVI

BR

EG

AN

A

2,5

00

km

0,9

89

km

WC

10

1

WC 10

1

odmoriπte (sadræaj) - samo sjeverna strana odmoriπte (sadræaj) - samo juæna stranaCentar za odræavanje i kontrolu prometa

10

1 WC 10

1

WC 10

1

WC 10

110

1 P WC WC 10

1WC WC

10

1

10

1

10

1

ODMORI©TE»VOR

WC

10

1

»SP - »EONI CESTARINSKI PROLAZ

Gra

niË

ni

pri

jela

z

Hrvatska, kao zemlja bogate kulture i povijesti,obiluje arheoloπkim nalaziπtima koja svjedoËeo Ëovjekovoj prisutnosti u prostoru i vremenu,a imaju umjetniËku, povijesnu i antropoloπkuvrijednost. S obzirom na to da AutocestaBregana - Zagreb - Lipovac prolazi izuzetnobogatim arheoloπkim podruËjem, u postupkuishoenja lokacijske dozvole za trasu autocestebilo je potrebno utvrditi posebne uvjete zaπtitenepokretnog kulturnog dobra. Radovi naizgradnji autoceste omoguÊili su iskopavanjevelikih povrπina i provoenje arheoloπkihiskapanja koja su dovela do novih spoznaja tespasila od uniπtenja vrijednu arheoloπkubaπtinu. Na ovoj autocesti otkriveno je izuzetnomnogo nalaziπta, od kojih Êemo spomenutidva, za nas najzanimljivija.

POSEBNOSTI NA AUTOCESTI A3

ARHEOLOGIJAPrvo je nalaziπte Donja Vrba koje se nalazina podruËju oko Slavonskog Broda. RijeË jeo eneolitskom prapovijesnom naselju, kojepripada badenskoj kulturi oko 3000 godinaprije Krista. Otkriven je niz zemunica,spremiπta za hranu te jame s peÊima zataljenje bakrene rude i lijevanje bakrenihpredmeta, koje su dokaz prvih poËetakaobrade bakra na ovim prostorima. Zbog togase ubraja u najznaËajnija nalaziπta ne samou Hrvatskoj, nego i u πiroj regiji.Drugo, vrlo vrijedno nalaziπte je Popernjak,koje se nalazi u blizini naselja Boπnjaci.Nalaziπte je dalo nedvojbene materijalnedokaze o postojanju naselja s ostacima grobljaiz kasnog bronËanog doba, okvirno iz vremena1300-1200 godina prije Krista.

Hrvatske autoceste d.o.o. osiguravaju stalan

arheoloπki nadzor nad izvoenjem zemljanih

radova na izgradnji autocesta. Osim zaπtite

arheoloπkih lokaliteta, Druπtvo u svim

segmentima svoje djelatnosti veliku pozornost

pridaje zaπtiti okoliπa uopÊe, nastojeÊi pri

rjeπavanju problema aktivirati raspoloæive

hrvatske znanstvene potencijale.

Nalaziπte Popernjak

Nalaziπte Donja Vrba

Nalaziπte Popernjak

Nalaziπte Popernjak

Radi sigurnosti korisnika autoceste i otklanjanja ugroæenosti æivotinja, autocesta jeograena æiËanom mreænom ogradom, a na svim prometnim Ëvorovima i odmoriπtimapostavljena je javna rasvjeta. U blizini naselja, ondje gdje buka s autoceste prelazidopuπtenu razinu, izgraeni su posebni zaπtitini zidovi protiv buke.

Sustavom unutarnje odvodnje kontrolirano je rijeπena odvodnja autoceste, a nadijelovima prometnice koji prolaze uz vodozaπtitna podruËja i vodocrpiliπta izvedenesu stroge mjere zaπtite podzemnih voda i izgraeni su posebni sigurnosni sustaviodvodnje. Na autocesti je uspostavljen automatski sustav nadzora i upravljanjaprometom. Duæ Ëitave autoceste korisnicima je na raspolaganju telefonski sustav (TPS- telefonski pozivni stupiÊi) putem kojeg se u sluËaju kvara ili nezgode obavjeπtava ipoziva pomoÊ operatera COKP-e. Centri za odræavanje i kontrolu prometa razmjeπtenisu prema potrebi za sve uvjete odræavanja autoceste.

Na optimalnim razmacima izgraena su odmoriπta, koja korisnicima autoceste omoguÊavaju zadovoljavanje njihovih potreba za opskrbom gorivom,odmorom tijekom putovanja, jelom i piÊem. S obzirom na zatvoreni sustav prometa, guπÊe prometne tokove, veÊe brzine i veÊe udaljenosti koje seprevaljuju, odmor tijekom putovanja postaje iznimno bitan s motriπta sigurnosti prometovanja.

Na A3 u primjeni je zatvoreni sustav naplate. Cestarina se moæe platiti: gotovinom u nacionalnoj i stranoj valuti, kreditnim karticama i raznimsredstvima pretplate. Modernizacijom sustava za naplatu realizirana je uporaba bezgotovinskih sredstava za plaÊanje cestarine, Ëime se izbjegavaoperacija povrata novca na koju otpada znaËajan dio vremena svake transakcije. Uvoenjem beskontaktne smart kartice i elektronske naplatecestarine (ENC - kroz koju vozila opremljena transponderom prolaze usporavanjem voænje, bez zaustavljanja) postignuti su svi preduvjetiza izbjegavanje guævi na naplatnim postajama i ostvaren cilj - poveÊan protok vozila kroz naplatne postaje. Sustav za naplatu cestarina potpunoje integriran u jednu cjelinu, a obuhvaÊa financijsku kontrolu, brojanje prometa i video nadzor, pa se u bilo kojem trenutku moæe nadgledatirad i funkcioniranje kompletnog sustava i to na bilo kojem naplatnom mjestu iz glavnog centra, lociranog u sjediπtu poduzeÊa.

IMPRESSUMNakladnik: Hrvatske autoceste d.o.o. // Za nakladnika: Mario Crnjak, Milivoj MikuliÊ, Josip Sapunar // Glavni urednik: Mario Crnjak //Uredniπtvo: Mario Crnjak, Milivoj MikuliÊ, Josip Sapunar, Goran Puæ, Vesna »lekoviÊ, Darija PetroviÊ, Andrea Haleuπ, Vinko PaπaliÊ //Autori: Mario Crnjak, Milivoj MikuliÊ, Josip Sapunar, Goran Puæ, Darija PetroviÊ // Dokumentacija o autocesti A3: Andrea Haleuπ //Fotografije autoceste: Boæidar Prezelj - HAND dizajn studio // GrafiËko oblikovanje i priprema za tisak: HANDdizajn studio // Tisak: KERSCHOFFSET // Naklada: 1000 primjeraka

ISBN 953-99875-7-1

A3 je projektirana i graena kao moderna autocesta sa svim tehniËkim elementima, opremomi sadræajima prema europskim normama. Ima elemente za raËunsku brzinu od 120 km/h,dva kolnika po 3,75 m, zaustavni trak πirine 2,5 m te rubne trakove po 0,5 m i 0,2 m, arazdjelni pojas izmeu dva kolnika iznosi 4 m.

Hrvatske autoceste d.o.o. zahvaljuju se HRVATSKOJ TURISTI»KOJ ZAJEDNICI, TURISTI»KIM ZAJEDNICAMA GRADOVA, PARKOVIMAPRIRODE te VINARIJI ZDJELAREVIΔ, koji su izvor fotografija tiskanih u svrhu promocije Hrvatske u ovoj broπuri. Autori fotografijasu slijedeÊi: Nino Marcutti (Zagreb), Boris KrstiniÊ (Lonjsko polje), Milan BabiÊ (Slavonski Brod, –akovo), Duπan MirkoviÊ (Poæega),Boris Bajran (Vukovar), Æeljko KrËadinac (Kutina), Dragutin Olvitz (Poæega, Kutjevo), Ninoslav NinkoviÊ (Vinkovci), Damir FabijaniÊ iStudio RaπiÊ (Zagreb).

A3 je odraz znanja, vjeπtine i æelje hrvatskih graditelja da zavrπe ovaj cestovni pravac -

poveznicu zapadne i jugoistoËne Europe. Izgradnjom ove moderne prometnice dovrπen je

cijeli X. prometni koridor na podruËju Republike Hrvatske. Hrvatske autoceste d.o.o. ostvarile

su joπ jedan veliki projekt, zajedniËko postignuÊe mnogobrojnih ljudi razliËitih struka.