5/22/2011

1

VJEŽBE OBLIKOVANJA

PODJELA VJEŽBI OBLIKOVANJA

• TRI OSNOVNE GRUPE

1. Vježbe za labavljenje mišida (relaksaciju)

2. Vježbe za istezaje mišida i povedanje pokretljivosti

3. Vježbe za jačanje mišida

5/22/2011

2

Zdravstveno - funkcionalna determinisanost vježbi oblikovanja

• Vježbe oblikovanja za prevenciju, cilj je održavanje funkcionalnih sposobnosti organizma

Zdravstveno - funkcionalna determinisanost vježbi oblikovanja

• Vježbe oblikovanja za kompenzaciju, cilj je aktiviranje one muskulature koja u dnevnom režimu nije korištena

5/22/2011

3

Zdravstveno - funkcionalna determinisanost vježbi oblikovanja

• Vježbe oblikovanja za korekciju, cilj je otklanjanje slabosti pojedinih dijelova muskulature,prevelikog tonusa ili male zglobne pokretljivosti

Podjela vježbi oblikovanja prema korištenju različitih sprava i rekvizita

• Vježbe oblikovanja bez rekvizita – pojedinačno, u paru, grupno

5/22/2011

4

Podjela vježbi oblikovanja prema korištenju različitih sprava i rekvizita

• Vježbe oblikovanja na spravama (ripstoli, švedski sanduk, trenažeri...)

Podjela vježbi oblikovanja prema korištenju različitih sprava i rekvizita

• Vježbe oblikovanja sa rekvizitima (lopta, obručevi, palice, vijača...)

5/22/2011

5

Topološka podjela vježbi oblikovanja

• Vježbe za rameni pojas i ruke

• Vježbe za trup

• Vježbe za karlični pojas i noge

5/22/2011

6

NAZIVI KOJI ODREĐUJU POLOŽAJ DIJELOVA TIJELA

• Proksimalno (proximalis) - bliže korjenu uda

• Distalno (distalis) – dalje od korjena uda

• Superior – prema gore – gornje

• Inferior – prema dole – donje

• Anterior – naprijed

• Medius – srednji

• Posterior – zadnji

• Internus – unutrašnji

• Eksternus – spoljašnji

• Palmaris – dlanski Plantaris –tabanski

NAZIVI KOJI ODREĐUJU POLOŽAJ DIJELOVA TIJELA

• Kranijalno (cranialis) - u smjeru lobanje

• Klaudalno (claudalis) – prema dole

• Ventralno (ventralis) – prednji

• Dorzalno (dorsalis) – zadnji

• Lateralno (lateralis) – spoljašnji

• Medijalno (medialis) – unutrašnje

• Frontalna (frontalis) - čeona

• Sagitalna (sagitalis) – uzdužna -bočna

• Transverzalna (transversalis)-horizontalna

• Vertikalno (verticalis) - uspravno

5/22/2011

7

NAZIVI KOJI ODREĐUJU POLOŽAJ DIJELOVA TIJELA

• Fleksija (flexio) - pregibanje

• Abdukcija (abductio) - odmicanje

• Pronacija (pronatio) - uvrtanje

• Rotacija (rotatio) – obrtanje

• Ekstenzija (extensio) – opružanje

• Adukcija (adductio) – primicanje

• Supinacija (supinatio) – izvrtanje

• Cirkumdukcija (circumductio) –kružno kretanje

NAZIVI KOJI ODREĐUJU POLOŽAJ DIJELOVA TIJELA

• Frontalna (čeona) ravan dijeli tijelo na prednji i zadnji (odnosno, ventralni i dorzalni) dio

• Sagitalna (bočna) ravan dijeli tijelo na lijevu i desnu stranu

• Trasverzalna (vodoravna) ravan dijeli tijelo na gornji i donji (odnosno,kranijalni i kaudalni) dio.

5/22/2011

8

Zadaci vježbi oblikovanja

• Da usklade disanje i izvođenje vježbi

• Da djeluju na tačno određenu mišidnu grupu ili zglob

• Da se vježbama otkloni mogudnost povređivanja u narednim aktivnostima

• Da pomažu prilagođavanje organizma na vede napore

• Da se ubrza cirkulacija krvi radi bržeg snabdjevanja mišida kiseonikom

• Radi uticaja na pravilno držanje tijela

• Da djeluje na koordinaciju pokreta i nervno mišidnu adaptaciju za predstojedi rad

Principi sastavljanja kompleksa vježbi oblikovanja

• Kompleks vježbi treba da sadrži vježbe istezanja, labavljenja i jačanja

• Raspored vježbi da poštuje princip od lakšeg ka težem, od poznatom ka nepoznatom

• Svaki kompleks treba da sadrži vježbe koje de djelovati na cjelokupan organizam, posebno voditi računa o pravilnom držanju tijela

• Poslije vježbi jačanja dati vježbe labavljenja, a vježbe istezanja de imati bolji efekat ukoliko se rade poslije vježbi jačanja i labavljenja.

5/22/2011

9

VJEŽBE OBLIKOVANJA U NASTAVI• Osnovni oblik organizacije nastave sa učenicima, a pod

rukovodstvom učitelja ili nastavnika je čas fizičkog vaspitanja

• U svakodnevnoj pedagoškoj praksi čas fizičkog vaspitanja najčešde predviđa četiri kompozicijske cjeline ili četiri faze koje označavaju tzv. vremensku strukturu časa, sa odgovarajudim sadržajima fizičke aktivnosti uz optimalnu, svrsishodnu, i efikasnu stručnu organizovanost samog časa.

• Strukturu nastavnog časa čine sljedede faze:

• uvodna faza nastavnog časa 10%

• pripremna faza nastavnog časa 20%

• osnovna (glavna) faza nastavnog časa 60%

• završna faza nastavnog časa 10%

• Cilj uvodnog dijela časa je da se adekvatnom i pravilnom primjenom sredstava i dobrom organizacijom - postepenim povedanjem fiziološkog opteredenja, utiče na rast i razvoj učenika, osigura normalno stanje lokomotornog aparata , formira i kordinira kretanje, te da se stiču moralne i karakterne osobine ličnosti.

• Uvodni sa glavnim dijelom ima oblik jednostranog odnosa, tj. oblik podređenosti. U prvom dijelu časa organizam treba fiziološki pripremiti za napore u tredem dijelu časa, često bez obzira na karakter same aktivnosti kao posebnog zadatka časa fizičkog vježbanja, koji sa radi u glavnom dijelu časa.

• U uvodnom dijelu, čiji sadržaj čini uglavnom hodanje i trčanje, vrše se vježbe istezanja i labavljenja ( npr. jednostavni pokreti odručenja i uzručenja u cilju produbljenog disanja i forsiranog izdisaja). Vježbe istezanja također se nalaze u uvodnom dijelu, bilo u hodanju kroz pretklone, zaklone, otklone, visoka prednoženja i slično, gdie se insistira na povedanoj amplitudi pokreta (iskoraci, uzručenje sa max. ekstenzijom u svim zglobovima tijela tzv. branje grožđa).

5/22/2011

10

SREDSTVA UVODNOG DIJELA ČASA

• Sva kretanja koja se komponuju u

uvodnom dijelu časa su određena mehaničkim, vremenskim i prostornim elementima i izvode se prema tipskim modelima koji su učenicima od ranije poznati ili se neposredno po prikazu nastavnika mogu zadovoljavajude oponašati.

• Postoji oko 20 načina kretanja po tlu, ali četiri osnovna sredstva uvodnog dijela časa su hodanje, trčanje, puzanje i skokovi.

OBLICI UVODNOG DIJELA ČASA

Organizacija uvodnog dijela časa u koloni Organizacija uvodnog dijela časa u vrsti

5/22/2011

11

PRIPREMNI DIO ČASA

• Raznovrsne vježbe oblikovanja su postale nezaobilazan sadržaj pripremnog dijela časa. Dobro odabranim kompleksom vježbi oblikovanja pospiješuje se normajan rast i razvoj tijela, ostvaruje se pozitivan uticaj na aparat za kretanje i obavljaju pripreme učenike za nastavak učešda u času fizičkog vaspitanja.

• Priprema učenika za nastavak aktivnosti na času fizičkog vaspitanja podrazumijeva uspostavljanje potrebnog optimalnog nivoa funkcionisanja aparata za kretanje koji de bez teškoda prihvatiti nove, vede zahtjeve koji se mogu očekivati i odrađivati u glavnom dijelu časa. Dakle, u planiranju časa, ove vježbe ne možemo shvatiti kao, formalnu obavezu, nego kao osnovnu potrebu za uspješan nastavak glavnog dijela časa.

SREDSTVA PRIPREMNOG DIJELA ČASA

• Prema fiziološkom uticaju dijele se na:

• vježbe za istezanje mišidne muskulature

• vježbe za jačanje mišidne muskulature

• vježbe labavljenja mišidne muskulature

5/22/2011

12

• Prema korištenju sprava, nastavnih pomagala i uređaja vježbe možemo dijeliti na:

• Vježbe, bez sprava, tzv. proste aerobne vježbe

• Vježbe sa spravama

• Vježbe na spravama

• Prema uticaju na pojedine dijelove tijela vježbe možemo podijeliti na:

• vježbe ramenog pojasa i ruku

• vježbe trupa

• vježbe karličnog pojasa i nogu

5/22/2011

13

Organizacija pripremnog dijela časa

VRSTA DVIJE VRSTE

TRI VRSTE DVIJEVRSTE - "špic"