vjezbe Mikroekonomija

  • Upload
    dekius

  • View
    276

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    1/65

    Ljudske potrebe-ogranieni resursi-raspodjela resursa

    Upravljanje drutvenim resursima je vano jer su resursioskudni.

    OSKUDNOST-OGRANIENOST RESURSA.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    2/65

    Ekonomija je drutvena nauka kojaprouava kako drutvo upravlja svojimoskudnim resursima. EKONOMIJA predstavlja nauno prouavanje kako

    rutva koriste oskudne resurse da bi proizvelakorisna dobra i raspodijelila ih meu razliitim

    ljudima.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    3/65

    Ekonomisti prouavaju:

    -kako ljudi donose odluke

    -kako ljudi meusobno djeluju

    -kako djeluje privreda

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    4/65

    A) KAKO POJEDINCI DONOSE ODLUKE:

    Naelo : Ljudi se suoavaju sa odabirima kojiistovremeno donose i tete i koristiNaelo 2: Cijena neeg jeste ono ega se mora

    odrei kako bi to neto dobio.Naelo 3:Razumni ljudi razmiljaju na granici

    Naelo 4: Ljudi odgovaraju na poticajeB) KAKO LJUDI MEUSOBNO DJELUJU

    Naelo 5:Trgovina moe svima poboljatiivote.

    Naelo 6:Trita obino predstavljaju dobarnain organizacije ekonomske aktivnosti

    Naelo 7: Drave mogu poboljati rezultatetrita

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    5/65

    C) KAKO DJELUJE PRIVREDA

    Naelo 8: Standard ivota odreene zemljeovisi o sposobnosti te zemlje da proizvodidobra i usluge

    Naelo 9.:Cijene rastu kad drava tampa

    previe novca. Naelo 10: Drutvo se suoava sa

    kratkoronim odabirom izmeu inflacije inezaposlenosti

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    6/65

    Korienje odreenih instrumenata da bi seobjasnili ekonomski dogaaji.

    Mikroekonomski moeli se izrauju a bi olakalionoenje poslovnih oluka i a bi omogudiliprofitabilnije poslovanje.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    7/65

    Endogene varijable ogaaji ili pojave koje seprouavaju,

    Pretpostavke o ponaanjunain na koji se ponaajuuesnici,

    Parametri kvantitativno izraene karakteristikeokruenja.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    8/65

    Pretpostavka o preferencijama uesnika,

    Pretpostavka o ogranienosti resursa,

    Pretpostavka o racionalnom izboru uesnika i Pretpostavka o koordinaciji uesnika u modelu.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    9/65

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    10/65

    Vrijednosti mjerene tekuim novanim jedinicama iliindeksima baziranim na takvim podacima nazivaju senominalnim vrijednostima.

    Korigovanjem nominalnih vrijednosti za promjene u nivou

    cijena dobijaju se realne vrijednosti.

    Razlika izmeu nominalnih i realnih vrijednosti moe bitiizraunata samo za sve varijable koje su izraene u novanimjedinicama.

    Realne cijene osiguravaju vaan indikator ekonomskeoskudice. Pokazuju da li cijene odreenih artikala rastu breod prosijenih cijena svih dobara.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    11/65

    Cijene rastu-kupovna snaga novca opada-kupovina manje dobara. Kupovna snaga novca jeodreeni indeks koliine dobara koja moe

    biti kupljena za jednu novanu jedinicu.

    Realna cijene odgovaraju nominalnim ako je kupovna snaga novcakonstantna.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    12/65

    ponaanje pojeinanih privrednih subjekata ( preuzeda,potroai i rava)

    uticaje ravnih mjera na aktivnosti uesnika na tritu,raspodjelu dobara i usluga,

    naine klasifikacija i funkcioniranje pojeinanih trita itrita zajedno,

    iznalaenje optimalnih koliina faktora proizvodnje u procesuproizvodnje,

    naine primjene teoretskih modela u rjeavanju konkretnihekonomskih problema itd.

    Na mikroekonomiji je da ukae na najefiksanije nainezadovoljenja potreba.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    13/65

    1. Oskudnost dobara - Oskudnost je takvo stanje da su

    obra u onosu na elje ograniena. Kaa bi obara upriroi bilo u neogranienim koliinama, ekonomija nebi niti trebala postojati.

    2. elja za efikasnodu (uinkovitost) -Upotreba oskudnihsrestava na najuinkovitiji mogudi nain uzaovoljenju ljuskih elja i potreba, te smanjenje

    rasipnosti u proizvonji i potronji.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    14/65

    Mikroekonomija je grana ekonomije koja prouava olukepojeinanih kudanstava i preuzeda, funkcioniranjepojeinanih trita i uticaj regulacije poreza na alokacijurada, dobara i usluga.

    Predmet izuavanja mikroekonomije ponaanje pojedinanihuesnika u trinoj privredi-potroaa, domainstava,preduzea i drave.

    Osnovni tenja u mikroekonomije jeste ostvarenje to veihrezultata sa to manjim ulaganjima kako bi se maksimizirala

    dobit.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    15/65

    -ekonominost,-produktivnost,

    -rentabilnost.

    Efikasno koritenje resursa uz zadanaogranienja kako bi se maksimizirala dobit.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    16/65

    Trite prestavlja mjesto na kome se susreduponua i tranja proizvoa.

    Trite finalnih dobara (proizvoda)-trite proizvodaza krajnju ili linupotronju (OUTPUTI).

    Trite proizvodnih faktora-proizvodi koji se koriste

    za proizvodnju (INPUTI).

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    17/65

    alokativna,

    selektivna,

    distributivna, informativna

    i razvojna funkcija.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    18/65

    1. ta proizvoiti?o Trebamo li proizvoditi opremu za kampiranje, kruh, CD ili

    graiti kude?

    2. Kako proizvoditi?o Koristiti kapitalno ili radno intenzivnu tehniku proizvodnje?

    o Koju opremu demo koristiti ovisi o cijeni tehnologije i njenojdostupnosti...

    3. Kako raspodijeliti postignute rezultate?

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    19/65

    U trinoj ekonomiji odgovori na ova pitanjase rijeavaju pod uticajem ponude i potranje.

    Trini mehanizam je sistem ponude,potranje i cijena koji funkcioniu u okvirimaorganizovanog privrednog sistema i ostali

    uslova trinog mehanizma.

    Poslovni ciklus je tok ukupne drutveneproizvodnje, dohotka i zaposlenosti koji obinotraje od 2 do 10 godina, obiljeen velikomekspanzijom ili kontrakcijom-

    Ciklusi se dijele u recesiju i ekspanziju sa takamaobrata vrhovi i dna.

    .

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    20/65

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    21/65

    Ekonomska dobra?

    Slobodna dobra?

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    22/65

    Skala tranje- predstavlja tabelarni prikaz odnosacijena i koliina nekog proizvoda na nekom tritu uzsve mogude cijene za taj proizvod.

    Potranja je koliina robe ili usluga koju su kupcispremni kupiti pri svim cijenama, u oreenomrazdoblju i na oreenomtritu. (ceteris paribus)

    Traena koliina je koliina robe ili usluga koju su

    kupci spremni kupiti pri tano oreenoj cijeni, uoreenom razdoblju i na oreenomtritu.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    23/65

    Na trinu potranju utie veliki broj faktora: - cijena proizvoda i usluga

    - dohodak potroaa

    - necjenovni faktori (prosjean realandohodak potroaa, ukusi (preferencije)potroaa, cijene povezanih prozivoda iliusluga, promjene u oekivanim buduim

    relativnim cijenama, promjene u veliinipopulacije)

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    24/65

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    25/65

    Krivulja potranje ima negativan nagib, odnosnokaemo da je opaajudato su cijene vede,potroaisu spremni kupiti manje dobra.

    Potranja ovisi i o nekim drugim varijablama, a prijesvega o dohotku i promjenama cijena povezanih

    dobara.

    Povezana dobra-dobra kod kojih promjena cijene

    jednog dobra utie na promjenu u potranji drugogdobra (supstituti i komplementarna dobra).

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    26/65

    Supstitut npr.: margarin i maslac, pamuk ivuna, nafta i prirodni gas i dr. (smanjenje

    cijena dobra y uz nepromijenjenu cijenudobra x, utie na poveanje potranje zadobrom y)

    Komplementarna dobra npr.: lak za nokte isredstvo za brisanje laka, teniska lopta i reketi dr. (smanjenje cijena dobra y utie nasmanjenje cijena dobra x i obrnuto)

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    27/65

    Vii dohoci potroaa de uz nepromijenjene cijenedovesti do povedanjakoliina koje se potraujutode

    dovesti do pomaka krivulje potranje u desno. Mogude je i pitati potroae koliko de biti spremni

    platiti za dobro kada im dohodak naraste zaoekivati je ade biti spremni platiti vie to opet

    dovodi do pomaka krivulje potranje u desno. Izraz "promjena potranje" uglavnom se koristi za

    pomake krivulje potranje.

    Izraz "promjena traenekoliine"se koristi za pomake

    uzu krivulje potranje.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    28/65

    Efekat dohotka je pojava da poskupljenjem orenogproizvoda dolazi do smanjenja tranje za tim proizvodom jersu kupci realno siromaniji.

    Efekat supstitucije je postupak zamjene skuplje robe

    jeftinijom od strane kupaca, kada cijena jedne robe raste.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    29/65

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    30/65

    Kako znati da je kupac odabrao koaru kojamu donosi najvee zadovoljstvo ilimaksimizira korisnost?

    Mjerenje zadovoljstva potroakih koara

    Kako mjeriti kad nemamo svi iste elje i da su

    zadovoljstva individualna?

    Ordinarno mjerenje korisnosti

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    31/65

    Utili-subjektivne vrijednosti koje pojedinacpridodaje nekom zadovoljstvu

    Ukupna korisnost

    Granina korisnost

    Zakon opadajuih graninih prinosa definira

    korisnost kao opadajuu funkciju potranjejer granina korisnost opada troenjem veekoliine dobara

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    32/65

    Voda, zrak (granina korisnost vrlo niska,nema cijene)

    Dijamanti (granina korisnost via i cijena jevisoka)

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    33/65

    Zakon opadajue granine korisnostizasluan je za potroaev viak.

    Potroaev viak je razlika izmeu korisnostikoje ima za nas dobro koje kupujemo i

    trine cijene koju moramo platiti za njega.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    34/65

    Ponaanje potroaa objanjavamo kroz trirazliita koraka:

    1. Preferencije potroaa :-trina koara popis odreenih koliinajednog ili vie dobara-krive indiferencije-odraava sve kombinacijetrinih koara koje potroau osiguravaju

    jednak nivo zadovoljstva.Kriva indiferencije opada s lijeva na desno.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    35/65

    2. Budetsko ogranienje-ogranienje s kojimase potroai suoavaju u vidu dohodaka.

    Budetska linija pokazuje sve moguekombinacije dobara za koje je ukupan zbir

    poroenog novca jednak dohotku potroaa.3. Izbor potroaa- koju kombinaciju dobara

    e potroa kupovati da bi maksimiziraosvoje zadovoljstvo.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    36/65

    Potroaeva ravnotea postie se u taki ukojoj budetska krivulja dodiruje najviutaku krive indiferencije. U toj takipotroaeva stopa supstitucije upravo je

    jednaka odnosu cijena dobra A i B.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    37/65

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    38/65

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    39/65

    Krivulja ponude ima rastudi ili pozitivan nagib to je cijena veda,proizvoai suspremni i voljni vie proizvesti i prodati.

    Ponuena koliina ovisi i o drugim varijablama, kao to su npr. trokoviproizvodnje.

    Niitrokoviine proizvodnju profitabilnijom te potiuproizvoae na povedanjeproizvodnje, ali i omoguduju novim tvrtkama da uu na trite.

    Ukoliko pri tome cijena ostane nepromijenjena, mogude je oekivati povedanjeponuenihkoliinagrafiki se prikazuje kao pomak krivulje ponude.

    Kad trokovi proizvodnje padnu, proizvodnja de se povedati bez obzira na cijene,uslijed ega se cijela krivulja ponude pomie udesno.

    Isto tako, uz nietrokove proizvodnje se moe postaviti pitanje uz koju cijenu jetvrtka spremna proizvoditi istu koliinu proizvoda opet se krivulja pomie udesno.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    40/65

    Djelovanje trinog mehanizma je najlake prikazatispajanjem krivulja ponude i potranje.

    Dvije se krivulje sijeku u taki ravnotee, odnosno uravnotenoj cijeni i koliini.

    Pri toj je cijeni koliina koja se nudi jednaka koliini

    koja se potrauje.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    41/65

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    42/65

    Trini viak je situacija u kojoj koliina ponude premauje koliinupotranje.

    Da bi smanjili viak ili sprijeili njegov rast, proizvoai de poetismanjivati cijene.

    Padanjem cijena, koliina potranje de prije ili kasnije poeti rasti, a

    ponuda padati sve dok se ne postigne cijena koja uravnoteujetrite

    Trini manjak je situacija u kojoj je ponuenakoliina manja od koliinepotranje pa potroai ne mogu kupiti onoliko koliko trae.

    To stvara pritisak na povedanje cijena jer bi potroai bili spremni platitivie u meusobnom nadmetanju za postojede koliine to bi izazvalo

    povedanje cijena i proizvodnje.

    Konano, cijena i koliina bi se opet presjekli u takiravnotee.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    43/65

    Pomaci krivulja ponue i potranje mijenjaju trinu ravnoteu.

    Zbog pomaka krivulje ponue u esno, trina cijena de pasti, a ukupna koliinaproizvonje porasti nii trokovi uzrokuju nie cijene i vedu proaju.

    Zbog pomaka krivulje potranje u esno npr. zbog porasta ohotka, olazi oformiranja nove ravnotene cijene i koliine, kao rezultata uravnoteenja ponue ipotranje.

    Na vedini trita olazi o povremenih pomaka krivulja ponue i potranje jerdohoci rastu s ekonomskim rastom ili se u vrijeme recesija smanjuju, jer se

    mijenjaju ukusi potroaa, goinja oba it.

    Povremeno se mijenjaju i nadnice, kamate ili cijene sirovina

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    44/65

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    45/65

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    46/65

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    47/65

    Q

    P

    P

    Q

    P

    P

    QQ

    EP

    1

    1

    1

    P

    P

    P

    E

    E

    E Elastina potranja

    Jedinino elastina potranja

    Neelastina potranja

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    48/65

    12

    12

    QQ

    PP

    P

    QEP

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    49/65

    VrijednostelastinepotranjeOpis Definicija Uticaj naprihode

    ED>1Vea od 1

    elastina Postotna promjenatraene koliinevea od postotnepromjene cijene

    Prhodi rastu kadcijena pada

    ED=1Jednaka 1

    jedinina Postotna promjenaQ jednaka postotnojpromjeni p

    Prihodi ostajunepromjenjeni

    ED

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    50/65

    ZADATAK 1.

    Regresijskom analizom ocijenjena je sljeeda funkcija potranje: Q = 360 3P.

    (a) Oreite potraivanu koliinu pri cijenama o 60, 80 i 100 KM, te

    prikaite grafiki funkciju potranje.

    (b) Na spomenutim razinama cijena oreite elastinost potranje iinterpretirajte je.

    (c) U kolikom de postotnom iznosu promjena cijene o 1% unutar

    raspona o 80 o 100 KM uzrokovati promjenu potranje?

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    51/65

    ZADATAK 2.

    Istraivanje je pokazalo a je ocijenjena potranja za jenom knjigom

    P = 70 0,7 Q.

    (a) Oreite cijenu i koliinu pri kojima krivulja potranje sijee

    koordinatne osi.

    (b) Je li potranja cjenovno elastina ili neelastina na razini o 70knjiga?

    (c) Izraunajte cjenovnu elastinost za sljeede kombinacijecijena/koliina knjiga: 49/30, 28/60.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    52/65

    12

    12

    QQ

    II

    I

    Q

    EI

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    53/65

    ZADATAK 3.

    Ako se pri nivou ohotka o 5000 KM potrauje 300 jeinica nekog obra,ok se pri ohotku o 7000 KM potrauje 400 jeinica tog istog obra,oreite ohoovnu elastinost u sluaju:

    (a) Rasta dohotka s 5000 na 7000 KM

    (b) Pada dohotka sa 7000 na 5000 KM

    (c) Kaa se promatra interval ohotka izmeu 5000 i 7000 KM

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    54/65

    x

    y

    y

    x

    y

    y

    x

    x

    xyQ

    P

    P

    Q

    P

    P

    Q

    Q

    E

    0

    0

    0

    xy

    xy

    xy

    E

    E

    E Supstituti

    Neovisna dobra

    Komplementi

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    55/65

    12

    12

    xx

    yy

    y

    x

    xy QQ

    PP

    P

    QE

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    56/65

    Dobro Koliina CijenaPizza 8000 kom 5KM

    pageti 1600 kg 4KM

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    57/65

    Meutim, rast cijene pizze na 7 KM po komadu uzrokovao je novu

    potraivanukoliinu od 6000 pizza semino.

    (a) Oreite cjenovnu elastinost potranje za pizzama u jenoj taki.

    (b) Kolika je nova cijena pageta ako je poznato a je cjenovnaelastinost potranje za pagetima -1,3, te a je nova potraivanakoliina 2000 kg.

    (c) Jesu li naveena obra supstituti ili komplementi? Zato?

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    58/65

    Da bismo mogli odrediti koliko je spremna reagiratiponuena koliina u onosu na promjenu cijenepotrebno je utvriti koeficijent cjenovne elastinostiponude.

    Elastinost ponuepokazuje promjenu ponuenekoliine nekog obra kaa se cijena promijeni.

    Po pravilu koeficijent elastinosti ponue de bitipozitivan, meutim moguda su i va ekstremnasluaja

    Postoje dva ekstremna sluaja elastinosti ponude.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    59/65

    Postoje dva ekstremna sluajaelastinosti ponude.

    Ako se ponuenakoliina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene, tada je funkcija

    ponude vertikalna i elastinost ponude je 0. Ponuda je savrenoneelastina.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    60/65

    U drugom sluaju ako postoji cijena po kojoj su ponuai spremni

    ponuditi bilo koju koliinu koja se trai na tritu, funkcija ponude je

    horizontalna i elastinost ponude je beskonana. Ponuda je savreno

    elastina.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    61/65

    Elastinost ponude zavisi od: mogudnosti zamjene faktora proizvodnje, vremenskog perioda.

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    62/65

    ZADATAK 5.

    Preuzede Ideal doo je na tritumjeseno prodavalo 100 tona mesa pocijeni od 9000 KM/toni. Zbog povedanja tranje na tritu olo je dopovedanja cijene mesa na 9500 KM/toni. Pri novoj cijeni preuzede jepovedalo ponudu na 130 tona mesa mjeseno.

    Izraunajte cjenovnu elastinost ponude!

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    63/65

    ZADATAK 6.

    PreuzedeSarajdoo je na tritumjeseno prodavalo 200 tona mesa pocijeni od 8000 KM/toni. Zbog povedanja tranje na tritu olo je dopovedanja cijene mesa na 9000 KM/toni. Pri novoj cijeni preuzede jepovedalo ponudu na 250 tona mesa mjeseno.

    Izraunajte cjenovnu elatinost ponude!

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    64/65

    ZADATAK 7.

    PreuzedeMinimaxdoo je na tritumjeseno prodavalo 180 tona mesapo cijeni od 10000 KM/toni. Zbog povedanjatranje na trituolo je dopovedanja cijene mesa na 12000 KM/toni. Pri novoj cijeni preuzede je

    povedalo ponudu na 220 tona mesa mjeseno.

    Izraunajte cjenovnu elatinost ponude!

  • 7/28/2019 vjezbe Mikroekonomija

    65/65

    ZADATAK 8.

    PreuzedeFarko doo je na tritumjeseno prodavalo 290 tona okolaepo cijeni od 6000 KM/toni. Zbog povedanjatranje na trituolo je dopovedanja cijene okolae na 7000 KM/toni. Pri novoj cijeni preuzede je

    povedalo ponudu na 320 tona okolaemjeseno.

    Izraunajte cjenovnu elatinost ponude!