ANALIZA ISKORIENOSTI KAPACITETA VOZILA NA PRIMJERU PREVOZA
PENICE U RASUTOM STANJU I U VREAMA
Na primjeru prevoza 200 t penice od Subotice do Beograda,
vozilima razliitih karakteristika tovarnog prostora, potrebno je
analizirati iskorienost kapaciteta vozila, to jest odrediti; 1.
korisne nosivosti vozila 2. specifine povrinske nosivosti vozila 3.
specifine zapreminske nosivosti vozila Rastojanje prevoza penice je
203,00 km. Prosjena brzina kretanja vozila je 80 km/h. Izgled
marute dat je na karti.
Korisna nosivost je maksimalna koliina tereta robe koja moe biti
istovremeno prevezena vozilom i zavisi od jaine asije vozila i
dimenzija tovarnog prostora. Za teretna vozila to je nominalna
korisna nosivost. Nominalna korisna nosivost je korisna nosivost
osnovnog modela - tipa vozila iji je tovarni prostor izraen u
obliku tovarnog sanduka. Korisnom nosivou vozila nije utvrena
stvarna koliina tereta koju vozilo moe transportovati. Koliina
stvarnog tereta robe, zavisi od zapreminske mase tereta i
unutranjih (korisnih) dimenzija tovarnog prostora. Specifina
povrinska nosivost vozila dobija se kao odnos korisne nosivosti
vozila i korisne povrine tovarnog prostora. qp= q/lb= korisna
nosivost / korisna povrina tovarnog prostora (t/m2)
qp - specifina povrinska nosivost q korisna nosivost vozila (t)
l - unutranja korisna duina tovarnog prostora (m) b - unutranja
korisna irina tovarnog prostora (m)
Specifina zapreminska nosivost vozila dobija se odnosom korisne
nosivosti i zapremine tovarnog prostora. qv=q/lbh (t/m3)
qv= specifina zapreminska nosivost q korisna nosivost vozila (t)
l - unutranja korisna duina tovarnog prostora (m) b - unutranja
korisna irina tovarnog prostora (m) h visina stranica tovarnog
prostora (m)
Pored zapremine tovarnog prostora potrebno je obratiti panju na
korisnu zapreminu tovarnog prostora. Vozila koja imaju ugraen ureaj
za samoistovar imaju istu vrednost ukupne zapremine i korisne
zapremine tovarnog prostora. Kod teretnih vozila sa tovarnim
sandukom sa stranicama, pri transportu rasutih tereta korisna
zapremina tovarnog prostora je manja od raunske. To je posledica
utovara robe do nivoa koji je neto nii od visine stranice da bi se
spreilo rasipanje i gubitak robe. Pa obrazac dobija sledei
oblik:
qv= q/lb(h-h1) (t/m3) h1 rastojanje od gornje ivice stranice
karaserije do dozvoljene visine utovara
Vrijednost h1 zavisi od vrste tereta robe za transport i stanja
puta na kome transport obavlja, i kree se u granicama od 5 160 mm.
Kod transporta kabastih tereta (roba sa malom zapreminskom masom),
teret se u tovarni sanduk moe utovariti i iznad nivoa stranica, ako
je obezbeen uslov da roba ima siguran poloaj i da se nee pomjerati
u toku transporta. qv= q/lb(h+h1) (t/m2) koeficjent smanjenja
korisne zapremine u zavisnosti od dimenzija komadnih poiljki i
oblika ambalae Vrijednost h1 visina utovara iznad visina stranica
zavisi od vrste tereta robe i njenih osobina za transport i stanja
puta na kome transport obavlja, ali ukupna visina vozila pod
teretom ne sme prei 4 m od tla.
Koeficjent iskorienja zapreminske nosivosti
Koeficjent pokazuje stepen mogueg iskorienja nosivosti vozila
pri prevozu tereta odreene zapreminske mase. Dobija se odnosom
proizvoda iskorisene zapremine tovarnog prostora i zapreminske mase
tereta prema korisnoj nosivosti.
v= Vvg/q
V zapremina tovarnog prostora (m) v koeficijent iskorienosti
tovarnog prostora g zapreminska masa tereta (t/m) q korisna
nosivost vozila (t) Pri vrijednosti koeficjenta iskorienja
zapremine tovarnog prostora manjim, jednakim ili veim od jedan,
korisna nosivost vozila se koristi u potpunosti. to je vrijednost
tog koeficjenta manja to se korisna nosivost manje koristi. Manji
od jedinice je pri prevozu rasutih tereta (penice, eerna repa,
kukuruz itd.), kod tereta koji se tovare iznad nivoa stranice
(kamen, pesak, itd.) u sredinjem delu, imaju ovaj koeficjent oko
1.2 1.3
Vozilo nosivosti 18000 kg
Vozilo AXOR 1823K je mercedesov kamion ukupne mase 18000 kg i
snage 230 KS. Konstrutivno je izvedeno kao kiper sa tovarnim
sandukom sa stranicama i nadogradnje u vidu cirade.
Dimenzije tovarnog prostora su:
duina 5880 mm irina 2430 mm visina 800 mm
Ukupna teina - 18 000 kg. Korisna nosivost se nemoe iskoristiti
u potpunosti zbog zakonskih ogranienja koja su navedena u taki
jedan ovog rada. Upotrebljiva korisna nosivost je - 10720 kg.
Povrina tovarnog sanduka je: P = 2,43*5,88 =14,2884 m2. Zapremina
tovarnog sanduka je: V = 2,43*5,88*0,8 =11,43072 m3. Korisna
zapremina za rasuto stanje je: Vk = 2,43*5,88*0,72 =10.2876 m3.
Specifina povrinska nosivost = korisna nosivost/ povrinu =10720/
14,2884=750,26 kg/m2. Specifina zapreminska nosivost= korisna
nosivost/ zapremina =10720/11,4307=937,82kg/m3. Iskorienost
povrinske nosivosti je jednaka jedinici kod svih vozila. Bilo da se
penica prevozi u rasutom stanju ili spakovana u dakove. Potpuna
iskorienost je dobijana takvim rasporedom tereta kada da bi se
poveala stabilnosti vozila, a i oblik tovarnog sanduka omoguava
njegovu potpunu povrinsku iskorienost
Koeficijent iskorienosti zapreminske nosivosti Penica u rasutom
stanju
Korisna zapremina
Vk 10.2876 m3.v 0,9 1,33 t/m3 q - 10720kg
Koeficijent iskorienosti tovarnog prostora
Zapreminska masa tereta
Korisna nosivost vozila
v= V*v*g/q=10.2876*0,9*1,33/10,720=1,1787
Koeficijent iskorienosti zapreminske nosivosti Penica spakovana
u dakove
Korisna zapremina
V 11,4307 m3v - 1 1,47 t/m3 q 10720kg
Koeficijent iskorienosti tovarnog prostora
Zapreminska masa tereta
Korisna nosivost vozila
v= V*v*g/q=11.4307*1*1,47/10,720=1,5674
