95
Boris Neljak • Mirjana Milić Stipe Božinović Mađor • Sunčica Delaš Kalinski VJEŽBAJMO ZAJEDNO 1

Vjezbajmo zajedno 1 - prir

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Priručnik za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u 1. razredu OŠ

Citation preview

Page 1: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

Boris Neljak • Mirjana MilićStipe Božinović Mađor • Sunčica Delaš Kalinski

VJEŽBAJMO ZAJEDNO 1

Page 2: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

IzdavačProfil International d.o.o.Zagreb, Kaptol 25

Predsjednik Izdavačkoga savjetaDaniel Žderić

Za izdavačaAndrija Pećarić

Direktorica izdavašta i razvojaIvančica Knapić

Glavna urednicaPetra Stipaničev

RecenzentiIvica GlavanSandra Špika

Lektura i korekturaAndrijana Oršulić

IlustracijeSven Nemet

Likovno-grafički urednikZvonimir HrupecStudio 2M

PrijelomBorovac i Bence d.o.o.

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.ISBN 978-953-12-0893-2

1. izdanje 2008.

TisakProfil

© Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovoga priručnika ne može biti

objavljen ili pretisnut bez prethodne suglasnosti Izdavača i vlasnika autorskih prava.

Page 3: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

Boris Neljak • Mirjana MilićStipe Božinović Mađor • Sunčica Delaš Kalinski

VJEŽBAJMO ZAJEDNO 1priručnik iz tjelesne i zdravstvene kulture s CD-om

za učiteljice i učitelje prvoga razreda osnovne škole

Page 4: Vjezbajmo zajedno 1 - prir
Page 5: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

5

PREDGOVOR

Poštovane učiteljice i učitelji!

Svjesni smo da se predgovori priručnicima pišu prepoznatljivim načinom kojim se čitatelja uvodi u materiju samoga djela i ugodan je oku. Takav su predgovor napisali i autori ovoga priručnika, ali su u posljednjem trenutku odustali od uobičajnoga pristupa s ciljem davanje većega značaja tjelovježbi učenika.

Naveli su nas na to rezultati mnogih znanstvenih radova od kojih iznosimo samo izvadak jednoga koji ukazuje: „za potvrdu alarmantnoga stanja dovoljno je prezentirati dio rezultata istraživanja provedenoga na uzorku nešto manjem od tisuću učenika i učenica prvih razreda iz 40 osnovnih škola iz najvećih gradova Republike Hrvatske (V. Jureša, 2006).”

Važniji rezultati ovog istraživanja po odgovorima roditelja ukazuju da 33% djeca prvih razreda osnovne škole prosječno gleda televiziju najmanje jedan sat, 44% dva sata, a 15% tri sata dnevno. Isti uzorak roditelja djece prvih razreda osnovne škole izjavljuje kako prosječno 38% njihove djece provede za računalom jedan sat igrajući igrice, 8% dva sata dnevno, dok se 50% djece njime još ne služi. Već kod učenika prvih razreda primjećuju se vrijednosti povišenoga krvnog tlaka, kako sistoličkoga iznad 130 mmHg (2,2%), tako i dijastoličkoga iznad 85 mmHg (3,6%). Isti ispitanici iskazuju niske vrijednosti samoprocjene zdravlja pa 13.2% učenika i 13.3% učenica već u prvome razredu osnovne škole vrjednuju svoje zdravlje ocjenama dobar i manje. Ovakav se trend i nadalje nastavlja usprkos dokazima o pozitivnim učincima redovite tjelesne aktivnosti koji su objedinjeni u deklaraciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 2004).

Međutim, dokazi o pozitivnim učincima redovite tjelesne aktivnosti malo znače ako se ona redovito ne provodi. Istinski poštujući roditelje, trenere i ostale djelatnike u području tjelovježbe djeteta, ključna osoba u ostvarenju kratkoročnih i dugoročnih pozitivnih učinaka tjelesnoga vježbanja zove se učiteljica/učitelj razredne nastave. Jedino učiteljica/učitelj radi sa svom djecom u razdoblju kada se može stvoriti navika (strast) za tjelesnim vježbanjem.

Da bi autori dali svoj prilog stvaranju navika djece za redovitim tjelesnim vježbanjem osmišljeni su priručnici za učenike Vježbajmo zajedno 1., 2., 3. i 4. i ovaj priručnik za učiteljice/učitelje razredne nastave. U uvodnom dijelu priručnika navedeni su cilj tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi i zadaće u razrednoj nastavi, a slijedi cjelina o motoričkim znanjima (nastavnim temama) i metodama učenja u kojoj se razmatraju razine složenosti motoričkih znanja te načine njihova usvajanja i usavršavanja. U priručniku je opis svih nastavnih tema po razredima, metodički postupci ili metodičke upute te tipične pogrješke koje se javljaju u radu s djecom ove dobi. Ovaj priručnik ne posjeduje kinograme motoričkih gibanja, a oni su svjesno izostavljeni jer priručnike prate DVD-ovi s video zapisom izvedbe svih nastavnih tema. Zato je svrha crteža koji su postavljeni uz nastavne teme samo asocijacija na određeni programski sadržaj, a nikako ne točan prikaz izvedbe motoričkoga gibanja (nastavne teme). Posebno valja istaknuti da je uz nastavne teme navedeno više od 400 metodičkih uputa ili postupaka te više od 300 najčešćih pogrješaka, pri čemu je uz svaku nastavnu temu opisano pomaganje i čuvanje, naravno, u onih kod kojih je potrebno. Već navedeno potvrđuje da je priručnik zaista opsežno djelo pa se nadalje ističu samo značajnije cjeline kao što su: primjeri izvedbenih planova i programa nastave tjelesne i zdravstvene kulture za sve razrede razredne nastave, primjeri nekoliko priprema za sat tjelesne i zdravstvene kulture, primjeri provjere motoričkih znanja i postignuća… Na kraju priručnika umetnut je CD s računalnim programom za izradu svih priprema za sat tjelesne i zdravstvene kulture koji će zasigurno učiteljicama/učiteljima olakšati svakodnevni rad.

Pridonese li ovaj priručnik našem zajedničkom cilju, zdravijoj i sretnijoj djeci, njegova svrha je ostvarena.

AUTORI

Page 6: Vjezbajmo zajedno 1 - prir
Page 7: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

7

SADRŽAJ

Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje ..................................................................... 9

Treće razvojno razdoblje – 1., 2. i 3. razred osnovne škole ......................................................... 19

Četvrto obrazovno razdoblje 4. (5. i 6.) razred ............................................................................... 21

Popis nastavnih cjelina i tema u 1. razredu osnovne škole ....................................................... 23

Opis nastavnih tema ................................................................................................................................ 24

Primjer nastavnoga plana tjelesne i zdravstvene kulture za 1. razred osnovne škole ..................................................................................................................... 39

Primjer nastavnoga programa tjelesne i zdravstvene kulture za 1. razred osnovne škole ...................................................................................................................... 41

Provjeravanje .............................................................................................................................................. 48

Uvodni dio sata – primjeri ..................................................................................................................... 50

Pripremni dio sata – primjeri ................................................................................................................ 52

Završni dio sata – primjeri ...................................................................................................................... 67

Primjer pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture .............................................................. 69

Primjer pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture ............................................................... 75

Primjer pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture .............................................................. 83

Primjer pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture .............................................................. 89

Page 8: Vjezbajmo zajedno 1 - prir
Page 9: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

9

TJELESNO I ZDRAVSTVENO ODGOJNO-OBRAZOVNO PODRUČJE

UVOD*

Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje zbog svoga je značenja za skladan razvoj antropoloških obilježja učenika jedinstveno po mogućnostima i posebnostima. Malo koja aktivnost djeteta ima takvu biotičku uvjetovanost kao tjelesno vježbanje koje u školstvu osmišljava jedino nastava tjelesne i zdravstvene kulture. To je osobito značajno u razrednoj na stavi s ciljem optimalnoga razvoja i usavršavanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su bitne za učenike.

Program tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj se nastavi temelji na postavkama tjelesnoga i zdravstvenoga odgojno-obrazovnoga područja koji određuju obrazovna, antropološka i odgojna sastavnica. Obrazovna se sastavnica odnosi na usvajanje bitnih teorijskih i motoričkih znanja zbog čega u programu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi prevladavaju prilagođena biotička i osnovna kineziološka motorička znanja. Njih upotpunjuju temeljna teorijska znanja iz kineziologije koja u sprezi s motoričkim znanjima izravno potiču razvoj osobnosti učenika.

Tijekom rasta i razvoja organizam je najosjetljiviji na utjecaj različitih tjelesnih aktivnosti koje uzrokuju višestruke promjene morfoloških obilježja i poboljšanja funkcionalno-motoričkih sposobnosti. Upravo se zato antropološka sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture odnosi na sustavnu i trajnu pretvorbu prvenstveno morfoloških, motoričkih i funkcionalnih obilježja učenika.

Opći morfološki učinci podrazumijevaju utjecaj na sastav tijela unutar kojega se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnoga masnog tkiva te prevencija pretilosti. Fiziološki učinci usmjereni su na poticanje funkcija krvožilnoga i dišnoga sustava te djelovanje na kakvoću koštano-mišićnoga sustava. Pozitivno djelovanje na imunološki sustav jednako je potrebno za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i kroničnih bolesti. Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture očituje se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti čime se povećavaju mogućnosti motoričkoga izražavanja učenika u svim aktivnostima. Pritom stručno provedeni procesi tjelesnoga vježbanja razvijaju motoričke sposobnosti znatno iznad razine dostižne samo spontanim biotičkim rastom i razvojem.

Odgojna sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture ima za cilj stvaranje takvoga sustava uče-nikovih vrijednosti prema tjelesnom vježbanju koji će potaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. Takve navike izvor su uključivanja djece u športske klubove što je pogotovo značajno u razrednoj nastavi.

Zato je tjelesna i zdravstvena kultura nedvojbeno značajan i neizostavan dio općega obra-zovanja i kulture življenja.

CILJ

Cilj je tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi osposobiti učenike za primjenu teorijskih i motoričkih znanja koja omogućuju samostalno tjelesno vježbanje radi bolje kvalitete življenja. Istodobno tjelesna i zdravstvena kultura učinkovito mijenja osobine i razvija sposobnosti čime izravno osigurava promicanje zdravlja kao nezamjenjiva čimbenika sviju ljudskih aktivnosti.

* Nastavni plan i program za osnovnu školu; MZOŠ, Zagreb, 2006.

Page 10: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

10

OPĆE ZADAĆE

Zadaće tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi trajno su usmjerene:

na usvajanje osnovnih teorijskih i motoričkih znanja za svakodnevne motoričke ⇒ aktivnosti, djelotvorno korištenje slobodnim vremenom i snalaženje u urgentnim situacijamana zadovoljavanje potreba za kretanjem i poticanje samostalnoga vježbanja⇒ na uključivanje u športske klubove i razvijanje interesa za osobni napredak u ⇒ različitim športskim aktivnostimana usvajanje znanja o očuvanju i promicanju zdravlja⇒ na praćenje sastava tijela i prevenciju pretilosti⇒ na razvijanje i njegovanje higijenskih navika⇒ na promicanje općih ljudskih vrijednosti⇒ na omogućivanje osobne afirmacije učenika⇒ na osposobljavanje za timski (skupni) rad⇒ na aktivan boravak u prirodi.⇒

NASTAVNA TEMA (MOTORIČKO ZNANJE)

Prije prikaza popisa i opisa nastavnih tema, značajno je istaknuti koje su vrste motoričkih znanja uvrštene u nastavni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture za razrednu nastavu (Prikaz 1.). Time će se ukazati nešto više o razinama složenosti i zahtjevnosti nastavnih tema (motoričkih znanja) i kojim metodama učenja se mogu usvajati i usavršavati.

Sve se nastavne teme, koje se primjenjuju u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području, sastoje od četiriju skupina motoričkih znanja. To su biotička motorička znanja, prilagođena biotička motorička znanja, jednostavnija kineziološka motorička znanja i složenija kineziološka motorička znanja. U nastavnom planu i programu tjelesne i zdravstvene kulture za razrednu nastavu uključene su sve vrste motoričkih znanja, ali u različitim omjerima.

Prikaz 1. Uključenost biotičkih i kinezioloških motoričkih znanja u nastavni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi

RAZREDNA NASTAVA

Page 11: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

11

I. Biotička motorička znanja takve su strukture gibanja koje djeca, od rođenja do treće godine života, nagonski započinju realizirati bez poduke odrasle osobe (roditelja, odgojitelja). Takvi genetski, motorički zapisi biotički su spontani ili prirodni načini gibanja. Tijekom razvoja djeteta ova motorička znanja nedvojbeno prethode učenju kinezioloških motoričkih znanja. To je razlog da su u strukturi motoričkih znanja postavljena prije kinezioloških, a prema svojoj spontanoj biotičkoj namjeni ona omogućuju:

svladavanje prostora1. (različiti načini kotrljanja, kolutanja, puzanja, hodanja i trčanja kojima se svladava prostor na različitim vrstama podloga, nagiba i smjerova);

svladavanje prepreka2. (različiti načini provlačenja, penjanja i silaženja, skokovi, naskoci, preskoci, saskoci, doskoci kojima se svladavaju različite vrste oko-mitih, kosih i vodoravnih prepreka);

svladavanje otpora3. (različiti načini potiskivanja, vučenja, dizanja i nošenja, kojima se svladavaju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika te različiti načini pojedinačnih skupina tzv. nadvlačenja, potiskivanja i njihove kombinacije, kojima se svladavaju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača);

4. manipuliranje objektima (različiti načini bacanja i hvatanja, ciljanja i gađanja, slaganja i rastavljanja predmeta kojima se svladavaju jednostavne i složene operacije baratanja predmetima različitoga broja, oblika i masa u određenom prostoru i vremenu).

Navedene skupine biotičkih motoričkih znanja u praksi se pojavljuju u različitim međusobnim kombinacijama, što znači da se u procesu rasta i razvoja djeci omogućuju uvježbavanje svih vrsta biotičkih motoričkih znanja (V. Findak, D. Metikoš, M. Mraković, B. Neljak, F. Prot, 2000.). Ona se koriste u radu s djecom predškolske dobi i u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi. Međutim, u predškolskoj dobi ona su programski sadržaji, a u razrednoj su nastavi dopunski sadržaji. Sa stajališta poduke ova se motorička znanja ne uče jer djeca nisu nepoznata, već su podložna stalnom usavršavanju.

II. Prilagođena biotička motorička znanja kineziološki su osmišljena biotička motorička znanja kao nadgradnja izvornim biotičkim motoričkim znanjima usmjerena prema učenju osnovnih sportskih struktura gibanja. Ova motorička znanja zastupljena su u predškolskom uzrastu, a prevladavaju u razrednoj nastavi osnovne škole kao programski sadržaji. Učenici ih ne mogu učiti bez poduke odgojitelja ili učitelja. Zato se u širem smislu mogu, za određene kineziološke aktivnosti, nazvati zadatcima prilagodbe ili pripremnim motoričkim znanjima. Sa stajališta zahtjevnosti izvođenja, po kineziološkim mjerilima neselekcionirane populacije, prilagođena biotička znanja nezahtjevni su motorički zadatci. U te genetski nezapisane motoričke strukture gibanja mogu se svrstati: Skakanje preko niskih prepreka do 25 cm visine, Skokovi u daljinu, Nagazni skok na povišenja do 30 centimetara s različitim saskocima, Bacanje lopte uvis na različite načine i hvatanje...

III. Jednostavnija kineziološka motorička znanja osnovne su strukture gibanja pojedinih kinezioloških aktivnosti (sportova) koje vježbači mogu učiti samo podukom učitelja ili trenera. Ona su, sa stajališta zahtjevnosti struktura gibanja, prema kineziološkim mjerilima neselekcionirane populacije, umjereno zahtjevni motorički zadatci. Primjeri su takvih genetski nezapisanih motoričkih znanja: Kolut naprijed, Kolut nazad, Stoj na lopaticama, Premet strance, Primanje lopte potplatom i unutarnjom stranom stopala (N) i sl. Jednostavnija su kineziološka motorička znanja značajno uključena u nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi kao programski sadržaj, a prevladavaju u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u predmetnoj nastavi osnovne škole.

Page 12: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

12

IV. Složenija kineziološka motorička znanja motorički su zahtjevnije strukture gibanja poje-dinih kinezioloških aktivnosti. Ova se znanja, sa stajališta zahtjevnosti struktura gibanja, prema kineziološkim mjerilima neselekcionirane populacije, mogu smatrati zahtjevnim motoričkim zadatcima. Ona su presudna znanja nadgradnje za uspješnost u određenim kineziološkim aktivnostima. Primjeri takvih motoričkih znanja su: Vođenje lopte rolanjem donjom stranom stopala (N), Dodavanje lopte u kretanju (N), Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K)… Složenija kineziološka motorička znanja najmanje su uključena u nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi.

U tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području, od predškolskog uzrasta do mla-đe zrele dobi, rabi se velik broj kinezioloških motoričkih znanja. Mnoga od njih uvrštena su u službene planove i programe, a koriste se u ostalim vrstama odgojno-obrazovnoga rada s djecom i mladeži (izvannastavne aktivnosti, ljetovanja, zimovanja…).

PROCES UČENJA MOTORIČKOGA ZNANJA

Sva motorička znanja podložna su učenju, a njihova naučenost omogućuje smislenu reprodukciju koja se koristi tijekom života. Zato je, s kineziološkoga stajališta, učenje motoričkoga znanja proces usustavljenoga usvajanja i usavršavanja određene strukture motoričkoga gibanja ili motoričke aktivnosti s ciljem učinkovite izvedbe u različitim motoričkim situacijama. Vrijeme potrebno za njihovo učenje izravno ovisi o složenosti motoričkoga gibanja, osobinama učenika i razini njegovih sposobnosti. Proces učenja bilo kojega motoričkog znanja provodi se kroz pet povezanih faza koje se mogu smatrati i razdobljima napretka, a zbivaju se kako slijedi:

1. Faza usvajanja odnosi se na ostvarivanje početne predodžbe o nekoj strukturi gibanja i njezino izvođenje na osnovnoj razini („gruba” koordinacija). Na početku ove faze učenik pokušava razumjeti strukturu motoričkoga zadatka i isplanirati izvedbu onako kako je učiteljica/učitelj opisuje i demonstrira. Uloga je učiteljice/učitelja da u ovoj fazi učenja istakne „ključne točke” motoričkoga gibanja (Pastuović, 1999.). Ključne su točke temeljni dijelovi motoričkoga gibanja od kojih najviše ovisi kako učinkovitost ove faze učenja, tako i motoričko gibanje u konačnici.

Početni pokušaji izvedbe zahtijevaju od učenika visoku razinu pozornosti, a trajanje ove faze ovi si o složenosti postavljenoga motoričkog zadatka. Njezin se završetak očituje prepoznavanjem osnovnih prostornih značajki motoričkoga gibanja koji su bili prikazani demonstracijom učiteljice/učitelja. Početkom faze usvajanja učiteljica/učitelj treba, bez dava-nja povratnih informacija, dopustiti učeniku određeni broj ponavljanja da bi osjetio motoričko gibanje. Tek nakon toga započinje se s ispravljanjem samo ključnih pogrješaka temeljnih dijelova gibanja s ciljem da se učeniku omogući njihovo uočavanje. To je osnova učinkovitosti uspostavljanja motoričkoga gibanja.

2. Faza početnoga usavršavanja ima za cilj podizanje kvalitete izvođenja temeljnih segme-nata motoričkoga gibanja i njihove povezanosti. Ona se zbog toga vizualno očituje višom razinom usvojenosti temeljnih dijelova gibanja, a time i nešto većom povezanošću prostornih značajki gibanja.

Tijekom prvih dviju faza, usvajanja i početnoga usavršavanja motoričkoga znanja, stvaraju se temelji strukture gibanja, zbog čega prve dvije faze učiteljica/učitelj ne smije ubrzavati. One su presudne za daljno usavršavanje motoričkoga znanja, a u njima kvalitetnije provedeno učenje

Page 13: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

13

višestruko smanjuje količinu ispravljanja pogrješaka u daljnjim fazama procesa učenja. Osim toga, u ovim fazama, u kojima učenici još nisu značajno usavršili motoričko gibanje, naglašeno se aktivira sposobnost koordinacije što je u dugoročnom smislu značajno za njezin razvoj.

3. Faza naprednoga usavršavanja ima za cilj podizanje ukupne koordiniranosti motoričkoga gibanja. Tijekom ove faze povećava se kvaliteta vremenskih pokazatelja izvedbe gibanja, što se zorno primjećuje sve usklađenijom izvedbom određenoga motoričkog zadatka. Zato je ispravljanje pogrješaka sve više usmjereno na pojedine kretnje i pokrete koji su bitni za strukturu motoričkoga gibanja.

4. Faza stabilizacije ima za cilj učvršćivanje cjelokupne strukture gibanja. Ona se prepoznaje po sigurnosti izvođenja temeljnih dijelova gibanja. Zbog toga se broj pogrješaka tijekom učestaloga izvođenja značajno smanjuje, a one koje postoje odnose se na manje pogrješke pojedinih pokreta ili kretnja. Tijekom ove faze značajno se povezuju i stabiliziraju prostorno-vremenski parametri u izvedbi motoričkoga zadatka što se zorno primjećuje kao sve skladnije i sigurnije izvedbe motoričkoga zadatka. U izvođenju gibanja pojavljuju se stilske posebnosti koje najviše ovise o morfološkim obilježjima i motoričkim sposobnostima učenika.

5. Faza automatizacije ima za cilj koordinacijski potpuno učvrstiti strukturu motoričkoga gibanja, čime motoričko znanje prelazi u motoričku naviku. Takva razina znanja osigurava da motorički program može uvijek aktivirati motoričko gibanje na način da se izvodi bez prevelike misaone kontrole.

Tijekom ove faze potpuno se objedinjavaju prostorno-vremenski parametri izvedbe motori-čkoga zadatka. Značajno je napomenuti da se automatizirano gibanje može izvoditi na nekoliko razina (zona): zadovoljavajućoj, višoj, visokoj ili vrhunskoj. One ovise o količini vremena provedenoga u pojedinoj zoni automatizacije i broju ponavljanja kojima se ostvaruje trajno usavršavanje steretipa motoričkoga gibanja. Plastično kazano, vožnja automobila nakon 10000 prevezenih kilometara je zadovoljavajuće automatizirana, nakon 50000 više je automatizirana, nakon 100000 kilometara ulazi se u zonu visoke automatizacije, a za vrhunsku zonu pogledajte utrku formule 1. Učiteljica/učitelj fazu automatizacije prepoznaje temeljem „potpuno” skladne izvedbe motoričkoga zadatka. Pišemo, plivamo, hodamo ili vozimo automobil bez svjesne samokontrole i verbalnih samouputa o izvođenju pa pozornost možemo usmjeriti k usavršavanju viših razina motoričkoga znanja.

Usprkos navedenomu, fazu automatizacije ne smije se tumačiti kao završetak učenja, već samo kao dostato kvalitetan zapis motoričkoga gibanja koje se neće zaboraviti, a preduvjet je daljnjem usavršavanju prema višim, visokim i vrhunskih postignućima pojedinca. Ipak, dugotrajna razdoblja neuporabe automatiziranih motoričkih znanja znatno umanjuju učinkovitosti njihova izvođenja.

Page 14: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

14

DINAMIKA UČENJA MOTORIČKOGA ZNANJAUčenje koordinacijski nezahtjevnih motoričkih znanja kao što su prilagođena biotička znanja i zadatci prilagodbe iz različitih kinezioloških aktivnosti imaju napredak usvajanja i usavršavanja po krivulji negativne akceleracije (Prikaz 2.).

Svi vrlo jednostavni motorički zadatci imaju vremenski kratku fazu usvajanja i poprilično brzo ulaze u fazu usavršavanja. Takve su jednostavne strukture gibanja: Nagazni skok na povišenja do 30 centimetara s različitim saskocima, Bacanje lopte uvis na različite načine i hvatanje, Puzanje uzduž švedske klupe, Povaljke u ležanju, Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu, Preskakivanje kratke vijače u kretanju, Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe, Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu…

Prikaz 2. Krivulja negativne akceleracije – učenja motorički nezahtjevnih znanja –

Rezult

at

uèenja

Vrijeme

UsvajanjePoèetno usavrša-vanje

Napredno usavršavanje Stabilizacija Automatizacija

Suprotno tomu, jednostavna kineziološka motorička znanja koordinacijski su umjereno zahtjevno zbog čega njihov napredak poprima krivulju pozitivne akceleracije (Prikaz 3.) Takva motorička znanja imaju usporeni prirast znanja tijekom faze usvajanja i početnoga usavršavanja, a značajnije promjene počinju tek krajem duže faze naprednoga usavršavanja. Kada umjereno zahtjevna motorička znanja ulaze u fazu stabilizacije, tada je učiteljici/učitelju i učeniku vidljiviji pomak u kvaliteti izvedbe. Zato ovakva znanja zahtijevaju veću učestalost i duže vrijeme usavršavanja izvođenja da bi se uočio značajniji napredak. To su najčešće temeljna motorička znanja iz različitih kinezioloških aktivnosti kao što su: Kolut nazad, Premet strance, Vođenje lopte desnom i lijevom rukom u pravocrtnom kretanju (R), Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala (N), Vođenje lopte desnom i lijevom rukom u mjestu i pravocrtnom kretanju (K)...

Prikaz 3. Krivulja pozitivne akceleracije – učenja motorički umjereno zahtjevnih znanja –

Rezu

ltat u

èenj

a

UsvajanjePoèetno usavrša-vanje

Napredno usavr šavanje

Stabilizacija Automatizacija

Vrijeme

Page 15: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

15

Složenija kineziološka motoričkih znanja smatraju se koordinacijski zahtjevna, a napredak učenja takvih znanja najčešće prati oblik sinusoidne krivulje. Za takva motorička znanja karakteristične su izrazito duge faze naprednoga usavršavanja koja trebaju osigurati kvalitetu motoričkoga znanja prije faze stabilizacije. Učenje koordinacijski zahtjevnih motoričkih znanja traje višestruko duže nego umjereno zahtjevnih znanja, a posebno je po upućivanju izrazito velikoga broja povratnih informacija i količini ispravljanja pogrješaka.

Složenija kineziološka motoričkih znanja su znanja nadgradnje u pojedinim kineziološkim aktivnostima, a odnose se na strukture gibanja kao što su: Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja – košarkaški dvokorak (K), Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)…

Prikaz 4. Krivulja sinusoidne akceleracije – učenja motorički zahtjevnih znanja –

Rezu

ltat u

èenja

Vrijeme

UsvajanjePoèetno usavrša-

vanje

Napredno usavršavanje

Stabilizacija Automatizacija

ZARAVAN

ZARAVAN

Svima je jasno da se učenje ne zbiva ovako idealizirano kako su nacrtane krivulje prirasta motoričkoga znanja (Prikaz 4). Tijekom učenja dolazi do kraćih i dužih vremenskih zastoja ili nedostatka progresije usvajanja i usavršavanja znanja. Takvi vodoravni dijelovi krivulje nazivaju se zaravnima (plato), a odnose se na trenutke kada vježbač uvježbava motoričko znanje bez objektivno vidljiva napretka. Zastoji su rijetki kod nezahtjevnih motoričkih znanja, češći kod umjereno zahtjevnih, česti kod zahtjevnih motoričkih znanja pa općenito vrijedi: što je motoričko znanje zahtjevnije, zastoji u učenju su češći i dužega su trajanja.

Prikaz 5. Razlike u prirastu učenja između učenika različitih sposobnosti

Razi

na u

svoj

enos

ti m

otor

ièko

g zn

anja

Vrijeme

uèenje

U PU NU S A

U PU NU S A

Viša razina sposobnosti

Niža razina sposobnosti

Page 16: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

16

Naravno da dinamika učenja, kako je prikazana na grafičkim prikazima, poprima sasvim drukčije odnose kada se u razmatranje uključi razina motoričkih sposobnosti vježbača. Tada smjer i prirast učenja dobiva novu dimenziju jer učenik više razine sposobnosti može višestruko brže naučiti bilo koje motoričko gibanja od učenika nižih sposobnosti (Prikaz 5.). Osim što višestruko brže uči, sposobniji učenik postiže razinu svoga motoričkog znanja iznad razina drugih učenika.

METODE UČENJA MOTORIČKOGA ZNANJA

Metoda je pojam koji se odnosi na način, put ili postupak koji pomaže ostvarenju kojega cilja. Zato se metode učenja mogu sagledavati dvostrano, kako s gledišta učiteljice/učitelja koji odlučuje koju će metodu postaviti tijekom poučavanja određene strukture motoričkoga gibanja, tako i s gledišta učenika koji će usvajati i usavršavati znanje kojom od njih. Učenje motoričkoga znanja u širem se smislu sastoji od njegova usvajanja i usavršavanja koje se temelji na fiziološkim procesima kratkotrajnoga i dugotrajnoga pamćenja. Navedeno nedvojbeno ukazuje da su metode učenja metodički načini kojima se novo motoričko znanje usvaja ili postojeće usavršava.

Za to se u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi koriste tri osnovne metode učenja: sintetička, analitička i situacijska.

1. Sintetička metoda učenja

Ova metoda podrazumijeva usvajanje i usavršavanje motoričkoga znanja u cjelini prevladava u poučavanju većine programskih i ostalih sadržaja u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području. Prevladava iz više razloga od kojih će se istaknuti samo dva bitnija. Prvi, najveći broj jednostavnih nezahtjevnih motoričkih znanja nesuvislo je pokazivati i poučavati bilo kojom drugom metodom (Povaljke u ležanju, Preskakivanje kratke vijače u kretanju, Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe.…). Drugi, veliki broj zahtjevnih motoričkih gibanja ne može se drukčije pokazivati i poučavati nego ovom metodom (Udarac na vrata sredinom hrpta stopala na dodanu loptu (N)).

Bit se ove metode svodi na to da učenik, nakon što je stvorio predodžbu o motoričkom zadatku, isti izvodi u cjelini. Zato kod primjene sintetičke metode učenja treba istaknuti značaj metode demonstracije za stvaranje predodžbe o strukturi gibanja. Demonstracija motoričkoga zadatka mora biti izvedena najkvalitetnijim standardnim načinom izvedbe kojom su prikazani svi kinematički parametri gibanja. Ako se demonstracijom želi, tijekom primjene sintetičke metode učenja, istaknuti koja faza strukture gibanja, čini se to usmenom najavom prije demonstracije. Time učiteljica/učitelj unaprijed usmjerava učenikovu pozornost na isticanje bitne faze motoričkoga gibanja. Međutim, isticanje koje faze motoričkoga znanja nikad ne prethodi prvoj demonstraciji učiteljice/učitelja jer je nesuvislo najavljivati fazu neviđena gibanja.

Sintetička metoda učenja omogućuje učeniku kvalitetniju predodžbu o cijelosti strukture gibanja čime ubrzava uspostavu uzročno-posljedičnih veza između prostornih i vremenskih značajka gibanja. Sintetičko učenje pozitivno utječe na učenikovu motivaciju jer spoznaja o cjelovito usvojenom gibanju u pravilu podiže motivaciju za daljnje vježbavanje. Zbog navedenoga razloga o značaju uzročno-posljedičnih veza između prostornih i vremenskih značajka gibanja, samo se ova metoda upotrebljava tijekom faza početnoga i naprednoga usavršavanja motoričkog znanja.

Page 17: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

17

Prilagođena biotička i pripremna motorička znanja usvajaju se sintetičkom metodom učenja bez metodičkih predvježbi. Ako koju strukturu gibanja iz ove skupine motoričkih znanja vježbači teže izvode, olakšavaju se uvjeti izvođenja. Primjerice, Povaljke u ležanju na leđima izdvode se malo sporije, Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu - izvodi se jedan pokušaj pa postupno sve više pokušaja.

Jednostavnija se motorička znanja usvajaju sintetičkom metodom u pravilu uz upotrebu metodičkih predvježbi. Te su metodičke predvježbe najčešće vrlo jednostavne, a tijekom poučavanja treba ih postaviti jednu ili dvije nakon čega se izvodi motorički zadatak u cjelini. Primjerice, nastavnu temu Dodavanje i hvatanje lopte iz „košarice” u odbojkaškom stavu (O) treba započeti jednom metodičkom predvježbom na način da učenik sebi izbaci uvis odbojkašku loptu nakon čega ju prima u „košaricu”. Slijedi vježbanje ove nastavne teme u cjelosti u dvojkama. Evo još jednoga primjera. Udarac glavom iz mjesta (N) na način da učenik prvo sebi izbaci loptu suručno uvis, a potom isto na rukom dodanu loptu od suvježbača udaljenoga nekoliko metara. Tijekom usavršavanja relativno brzo, zbog jednostavnosti motoričkoga gibanja, uz sintetičku metodu uključuje se nakon faze stabilizacije i situacijska metoda učenja. Sasvim je razumljivo da se nastavna tema Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) situacijski uči tijekom provedbe nastavne teme Mini rukomet (R).

Složenija motorička znanja koja se češće usvajaju sintetičkom metodom učenja često uključuju metodičke predvježbe. Pravilo je odabrati jednu, ili ponekad dvije, ključne predvježbe koje su biomehanički srodne temeljnjim gibanjima motoričkoga znanja. Tijekom usavršavanja složenijih motoričkih znanja dominira sintetička metoda, a kada je složenije motoričko znanje sintetičkom metodom značajno usavršeno, postavlja se situacijska metoda s ciljem situacijskoga usavršavanja.

2. Analitička metoda učenja

Ova metoda podrazumijeva postupak u kojem se struktura gibanja podijeli na faze pa se sva-ka usvaja posebno. Sagledavajući, prema nastavnom planu i programu tjelesne i zdravstvene kulture za razrednu nastavu, složenost svih nastavnih tema mali je broj onih koje zahtijevaju učenje analitičkom metodom. Međutim, kako upotreba analitičke metode učenja ne ovisi samo o složenosti motoričkoga gibanja, već i o sposobnostima učenika, valja istaknuti bitne spoznaje o njezinoj provedbi. Analitička metoda učenja u pravilu ne pretpostavlja metodičke predvježbe jer je usvajanje dijela po dijela motoričkoga gibanja dovoljno jednostavno da omogućuje izravno izvođenje dijela gibanja bez predvježbi. Motorička gibanja koja se poučavaju ovom metodom najčešće se dijele na dvije faze, a ovisno o njezinoj strukturi češće se prvo usvaja završna, a potom početna faza. Nakon određenog vremena kada se faze gibanja pojedinačno usvoje, povezuju se u cjelovitu motoričku strukturu gibanja, zbog čega je ova metoda zapravo analitičko-sintetička metoda, a pod ovim nazivom se vodi zbog povijesne prepoznatljivosti ovoga pojma.

Analitička se metoda upotrebljava samo u fazama usvajanja i početnoga usa vršavanja motoričkoga znanja jer njezino dulje trajanje otežava uspostavu harmoničnosti izvedbe gibanja. Navedeno znači da se ova metoda ne upotrebljava u fazama naprednoga usavršavanja i stabilizacije gibanja jer ne dopušta usavršavanje pravilnih prostorno-vremenskih odnosa u motoričkom znanju.

Nedostatci ove metode su sporost usvajanja motoričkoga znanja, zahtjevna uspostava povezanosti motoričkoga gibanja, a donekle i niža razina motivacije učenika za vježbanje. Zato se ova metoda opravdano primijenjuje jedino kod učenika niže razine koordinacije ili kod složenijih motoričkih gibanja koja se standardno uče ovom metodom.

Page 18: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

18

3. Situacijska metoda učenja

Ova metoda podrazumijeva postupak u kojem se motoričko znanje usavršava na način koji simulira ili je sukladan stvarnim natjecateljskim okolnostima.

Situacijska metoda učenja ne postavlja se tijekom faza usvajanja i početnoga usavršavanja motoričkoga znanja, već se počinje postavljati u olakšanim situacijskim uvjetima izvođenja krajem faze naprednoga usavršavanja i tijekom faze stabilizacije gibanja. Postavljanje situacijske metode u olakšanim uvjetima u fazi naprednoga usavršavanja iznimno je bitno jer se u tim trenutcima „otkriva” kvaliteta usvojenosti i razina usavršenosti motoričkoga gibanja. Naime, kako ova metoda učenja zahtijeva višu razinu izvedbe, presudne pogrješke same izla-ze na vidjelo i lako ih je utvrditi. Kako istodobno u tim trenutcima motoričko gibanje još uvijek nije izrazito učvršćeno u pamćenju (faza naprednoga usavršavanja), moguće je učinkovito reorganizirati (doraditi) stereotip motoričkoga gibanja.

U fazi automatizacije situacijska metoda učenja počinje se postavljati i u otežanim uvjetima jer se krajnja učinkovitost svih motoričkih znanja mora temeljiti na problemskoj razini. Zato upravo ovdje valja istaknuti da se cjelokupni i konačni smisao učenja svih ljudskih motoričkih znanja, sa stajališta njihova korištenja, odvija u situacijskim uvjetima. To je jedino moguće ostvariti situacijskom metodom učenja.

Sve tri navedene metode učenja mogu se po potrebi povezivati, a povezivanje metoda učenja ovisi o odluci učiteljice/učitelja. Odluka učiteljice/učitelja prvenstveno je inicirana spoznajama o razini sposobnosti učenika. Osnovne su inačice povezivanja metoda učenja: sintetičko-analitičko-sintetička i sintetičko-situacijska.

Page 19: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

19

TREĆE RAZVOJNO RAZDOBLJE* – 1., 2. I 3. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

Treće razvojno razdoblje obilježava sličnost učenika i učenica u morfološkim, motoričkim i funkcionalnim značajkama.

POSEBNE ZADAĆE**

1. Obrazovne:

a) Temeljna teorijska znanja:

Primjenom teorijskih znanja potrebno je formirati pozitivan odnos prema predmetu tjelesna i zdravstvena kultura. Prva teorijska saznanja zasigurno su ona koja se odnose na potrebu nošenja odgovarajuće odjeće i obuće, o tjelovježbenom prostoru te higijenskim aktivnostima nakon tjelesnoga vježbanja.

Slijede znanja o značenju bavljenja tjelesnim aktivnostima, korisnosti i štetnosti utjecaja sunčevih zraka, djelovanju čistoga zraka na čovjeka te važnosti pravilne i raznovrsne prehrane za rast i razvoj.

Za to razdoblje nezaobilazna su teorijska znanja o ispravnosti osnovnih položaja (stav, sijed, čučanj, klek, upor, vis, itd.) i kretnih struktura (hodanje, trčanje, naskakanje, saskakanje, preskakanje, itd.) kako bi se spriječila ozljeđivanja. Ovoj skupini pripadaju znanja o pravilnom držanju tijela, o održavanju i ispravljanju svoda stopala te značenju praćenja tjelesne visine i težine.

b) Temeljna motorička znanja:

Temeljna motorička znanja u ovom razdoblju, kao što su brzo trčanje do 20 m iz visokoga starta, penjanje i silaženje po švedskim ljestvama, različiti položaji visova, upora i hvatova te različiti naskoci i saskoci s povišenja do 60 cm, imaju cilj pripremiti učenike za usvajanje složenijih motoričkih znanja. Usvajanje temeljnih motoričkih znanja: različite položaje visova i upora, stoj na lopaticama, kolut naprijed i natrag te premet strance, omogućuju učenicima da razviju ravnotežu, koordinaciju tijela u prostoru i vremenu. Kako u ovom razdoblju treba svakako poticati razvoj ritma, sadržaji kao što su hodanje i trčanje uz glazbenu pratnju, „dječji” poskoci te dječji ples po izboru upravo će to omogućiti.

Ovo je razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja: Elementarne i štafetne igre, Bacanje lopte u zid i hvatanje, Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R), Vođenje lopte lijevom i desnom rukom u mjestu i u kretanju (R), vođenje lopte unutrašnjom stranom stopala (N), Vođenje lopte u mjestu i u pravocrtnom kretanju (K) te Suručno dodavanje i hvatanje lopte iznad glave u odbojkaškom stavu (O) koja imaju za svrhu prepoznavanje nadarene djece i njihovo uključivanje u športske klubove.

2. Antropološke

U trećem razvojnom razdoblju nužno je uporabom različitih kinezioloških sadržaja djelovati na povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnoga masnog tkiva. Uz to veliku pozornost treba posvetiti pozitivnom utjecaju na živčano-mišićnu koordinaciju i brzinu akti-vacije motoričkih jedinica tijekom jednostavnih motoričkih gibanja. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje, manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima.

* Prvo razvojno razdoblje odnosi se na djecu do treće godine života, a drugo razvojno razdoblje na djecu od četvrte do šeste godine.

** Nastavni plan i program za osnovnu školu; MZOŠ, Zagreb, 2006.

Page 20: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

20

Motoričke sposobnosti – koordinacija, gibljivost, statička i dinamička ravnoteža – nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti, što omogućuje veće promjene. U funkcionalnim sposobnostima valja obratiti pozornost na razvijanje srčano-žilnoga i dišnoga sustava radi sprječavanja negativnih utjecaja sjedilačkoga načina življenja. S ukupnoga antropološkog stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu te ih, u dogovoru s roditeljima, uputiti u primjerene športske klubove.

3. Odgojne

Početkom školovanja odgojne su zadaće prije svega usmjerene na poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje zdravlja koje se ostvaruju njegovanjem higijenskih navika. Razvijanje interesa za bavljenje tjelovježbom sastavni je dio osobne odgovornosti za vlastito zdravlje. Prihvaćanje i uvažavanje različitosti između učenika kao i razumijevanje djece s posebnim potrebama temeljne su pretpostavke razvoja snošljivosti. Razvijanje odlučnosti, samopouzdanja, poticanje ustrajnosti i svladavanje straha osnove su za doživljavanje osjećaja zadovoljstva, čime se razvija pozitivna slika o sebi.

S odgojnoga stajališta i homogeniziranja razreda uputno je poticati jednoobraznost u odijevanju na satu tjelesne i zdravstvene kulture. Sa stajališta provođenja igara moguće je utjecati na poštivanje protivnika, pridržavanje pravila igre, svladavanje bijesa i nezadovoljstva, priznavanje pobjede protivniku. Kod učenika je nužno razvijati suradničko ponašanje radi osposobljavanja za timski rad.

Page 21: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

21

ČETVRTO RAZVOJNO RAZDOBLJE- 4. (5. i 6.) RAZRED

Četvrto razvojno razdoblje obilježava progresivno razlikovanje učenika i učenica u morfološkim, motoričkim i funkcionalnim značajkama. Učenici 4. razreda na početku su ovoga razvojnog razdoblja zbog čega se teorijsko-motorički smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture naglašeno usmjerava prema pripremi učenika za sadržaje u predmetnoj nastavi.

POSEBNE ZADAĆE*

1. Obrazovne

a) Temeljna teorijska znanja

Primjenom temeljnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu, potrebno je učenike upoznati s povezanošću tjelesnoga vježbanja i voluminoznosti tijela. Učenicima valja prenijeti saznanja o utjecaju pravilne prehrane na zdravlje, kao i uzroke mogućih nerazmjera u odnosu visine i težine. Uvoditi učenike u organizaciju športskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suđenje različitih kinezioloških aktivnosti. Osim toga, nužno je učenike informirati o općem značenju prehrane pri tjelesnim naporima te uzimanju tekućine prije, za vrijeme i nakon vježbanja.

b) Temeljna motorička znanja

Ovo razvojno razdoblje obilježava usvajanje temeljnih motoričkih znanja koja su nešto zahtjevnija po koordinacijskoj strukturi gibanja, što potiče daljnji razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. U 4. razredu potrebno je usavršiti sva temeljna motorička znanja kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture.

U nastavnoj cjelini Igre učenici usvajaju motorička znanja potrebna za samostalnu tjelovježbu u funkciji ranoga usmjeravanja prema određenim izbornim aktivnostima, kao i njihovu sudjelovanju u radu školskih sportskih klubova: Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R), Mini rukomet (R), Dječja košarka (K), Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N), Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N) te Dječji nogomet (N). Ova motorička znanja značajna su u kvalitetnom korištenju slobodnoga vremena, ali i temeljna za daljnje usvajanje složenijih nastavnih tema. Svrha je teme Narodni ples iz zavičajnoga područja upoznavanje i poštivanje tradicije svojega naroda.

2. Antropološke

U ovom razvojnom razdoblju treba poticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potre-bnu jakost i brzinu u jednostavnijim pokretima i gibanjima. Složenijim gibanjima, sa stajališta živčano-mišićne aktivnosti razvijati kontrolu pokreta.

Brzina, koordinacija, ravnoteža i gibljivost motoričke su sposobnosti koje je potrebno naglašenije aktivirati jer su razvojno senzibilnije. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa treba utjecati na srčano-žilni i dišni sustav te na razvoj maksimalnoga relativnog primitka kisika. Također treba postupno započeti značajnije djelo -va ti na sustave anaerobnoga dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim, odnosno brzin-skim aktivnostima.

* Nastavni plan i program za osnovnu školu; MZOŠ, Zagreb, 2006

Page 22: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

22

3. Odgojne

Učenici i učenice na početku četvrtoga razdoblja trebaju naučiti uvažavati razlike u tjelesnim sposobnostima između spolova, čime se pridonosi određivanju i prihvaćanju vlastite osobnosti. Važno je razvijanje sposobnosti emocionalne samoregulacije u odnosu prema učiteljici/učitelju i organizaciji vježbanja (čekanje na red, obzirnost i pristojnost prema drugim sudionicima igre, priznavanje tuđega uspjeha ili prednosti i sl.).

Poštivanje suca i prihvaćanje pravila igara uvjet je stvaranja uljuđenih navijačkih navika prihvaćanjem pozitivno odabranih športskih i ljudskih uzora. Upućivanje na kulturne načine iskazivanja razočaranja zbog neuspjeha, uspostavljanje samokontrole u trenutcima bijesa i nezadovoljstva, prihvaćanje poraza uz prepoznavanje pogrješaka, osuđivanje neprimjerenih izljeva razočaranja i izgreda zbog poraza, odgojni su učinci koji nalaze primjenu u svim ljudskim aktivnostima. Jednako je značajno poticanje suradničkoga ponašanja i usvajanje nenasilnoga rješavanja konflikata.

Važno je i praćenje osobnoga napretka, razvijanje osjećaja zadovoljstva, poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja, pripremanje za samostalno organiziranje svakodnevnoga bavljenja tjelesnom aktivnošću pomoću uputa i rasprava o vrijednosti zdravlja. Uočavanje ljepote i funkcionalnosti pokreta bitno je u razvoju ličnosti učenika, s ciljem povećanja motivacije za vježbanjem.

Page 23: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

23

POPIS NASTAVNIH CJELINA I TEMA U 1. RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE

I. HODANJA I TRČANJA 1. Hodanje i trčanje uz promjenu smjera kretanja 2. Ciklična kretanja različitim tempom do 1 minute 3. Brzo trčanje do 20 m iz visokoga starta 4. Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visine

II. SKAKANJA 5. Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima 6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu* 7. Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe

III. BACANJA I HVATANJA 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 9. Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje 10. Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje

IV. KOLUTANJA 11. Bočno valjanje u lijevo i u desno 12. Povaljke u ležanju 13. Kolut naprijed niz kosinu

V. PENJANJA I PUZANJA 14. Puzanje i provlačenje na različite načine 15. Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama

VI. VIŠENJA I UPIRANJA 16. Različiti položaji visova i hvatova 17. Različiti mješoviti upori u mjestu i kretanju na tlu/spravama 18. Upor na rukama osloncem nogama na povišenju 19. Stoj na lopaticama

VII. RITMIČKE STRUKTURE 20. Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju 21. Oponašanja prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju

VIII. IGRE 22. Elementarna igra bez pomagala 23. Štafetna igra bez pomagala 24. Slobodno poigravanje i vođenje lopte (N) 25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igrača u označenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N)

Ključni pojmovi: biotička motorička znanja (prirodni načini kretanja), bacanja i hvatanja, kolutanja, igre.

Obrazovna postignuća: usavršiti biotička motorička znanja (hodanja, trčanja, skakanja itd.) u ovoj dobi ima posebno značenje za slobodno vrijeme učenika, urgentne situacije, kao i za vrhunsko športsko stvaralaštvo. Usvojiti višenje, upiranje i kolutanje kao temeljna motorička znanja u ulozi nadgradnje koordinacijski zahtjevnijih motoričkih gibanja. Primijeniti elementarne i štafetne igre kao čimbenik socijalizacije i homogenizacije djece u razredu, pri čemu njihovo usvajanje postaje izvorom kvalitetnijega osmišljavanja slobodnoga vremena tijekom cijeloga života.

* Istaknute su nastave teme značajnije u ovome razredu sa stajališta daljnje programske raspodjele motoričkih znanja u razrednoj i predmetnoj nastavi osnovne škole.

Page 24: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

24

OPIS NASTAVNIH TEMA

I. HODANJA I TRČANJA

Hodanje i trčanje uz promjenu smjera kretanja1.

Opis: Učenici su podijeljeni u kolone, ispred kojih je postavljeno u nizu više čunjeva i stalaka. Čunjevi su postavljeni cik-cak s razmakom od dva metra, a nastavljaju se stalci koji su također postavljeni cik-cak, ali s razmakom od četiri metra.Zadatak se izvodi tako da učenici između čunjeva hodaju, a između stalaka trče bržim tempom (slalom) te se vraćaju na začelje kolone.

Metodička uputa: Pri izvođenju zadatka, položaj tijela učenika lagano je prema naprijed, glava je u produžetku tijela, pogled ravno ispred sebe, ramena su opuštena, ruke su u laktu savijene oko 90 stupnjeva i kreću se naprijed – natrag u skladu s nogama.Pri promjeni smjera kretanja važno je da se vanjskom nogom, onom koja je dalja od čunja ili stalka, iskorači nešto više od uobičajene dužine koraka.

Tipične pogrješke koje se javljaju pri izvođenju ovoga zadatka su ukočena ramena, glava ne prati liniju tijela, neusklađeni pokreti ruku i nogu, nepravilno postavljanje stopala pri promjeni smjera kretanja, trčanje na cijelom stopalu i sl.

Ciklična kretanja različitim tempom do 1 minute2.

Opis: Učenici se nalaze u koloni i hodaju umjerenim tempom po crtama vježbališta. Na dogovoreni znak pljeskom iz hodanja započinju trčanje, a na ponovni znak opet hodaju. Zadatak se izvodi do 1 minute i ponavlja planirani broj puta.

Page 25: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

25

Metodička uputa: Treba obratiti pozornost učenicima da drže razmak između sebe kako, zbog zakašnjeloga zaustavljanja, ne bi došlo do međusobna sudaranja.

Tipične pogrješke: Zakašnjela reakcija na zvučni signal.

Brzo trčanje do 20 m iz visokoga starta3.

Opis: Učenici na dogovoreni znak trče maksi malnom brzinom do označenoga mjesta te se hodajući vraćaju na začelje svoje kolone.

Metodička uputa: Startno se ubrzanje u ovom uzrastu izvodi tako da brzom frekvencijom kra-tkih koraka postupno do lazi do maksimalne brzine u kojoj se koljena podižu visoko. Tijekom trčanja ruke su savijene u laktovima i kreću se naglašeno naprijed – nazad, u ritmu kretanja nogu. Tijelo je pri startu lagano nagnuto prema naprijed, a težina tijela je više na prednjoj nozi. Trči se na prednjem dijelu stopala.

Tipične pogrješke: Nepravilan rad ruku, neusklađen rad ruku i nogu, nedovoljno podizanje koljenja, zakašnjela startna reakcija itd.

Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visine4.

Opis: Ispred učenika nalaze se prepreke visine do 20 cm (kapice, niske prepreke) poslagane u nizu, međusobno udaljene do 2 metra. Zadatak učenika je pretrčati prepreke te nakon posljednje vratiti se na začelje kolone.

20 m

Page 26: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

26

Metodička uputa: Učenici prepreke trebaju pretrčavati, a ne preskakati. Na početku vježbanja ne treba davati važnost brzini izvođenja već obratiti pozornost na pravilno pretrčavanje prepreke.

Tipične pogrješke: Sunožno preskakanje prepreka (zbog straha ili ne koordiniranosti), trčanje na punome stopalu.

II. SKAKANJA

Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima5.

1. zadatak: „Školica”

Opis: Ispred učenika nalaze se označeni prostori u obliku nekoliko spojenih kvadrata po ko-jima učenici skaču sunožno ili jednonožno (mogu biti postavljeni i obruči). Skokovi se izvode tako da u pojedinačne kvadrate/obruče učenici skaču jednonožno, a u spojene kvadrate/obruče sunožno.

2. zadatak: „Jednonožni poskoci po crti”

Opis: Učenici su postavljeni ispred crte na čijem se kraju nalazi stalak. Na dogovoreni znak učenici skaču na jednoj nozi po crti do stalka, obilaze stalak te se vraćaju skačući na drugoj nozi.

3. zadatak: „Skače žaba”

Opis: Učenici se nalaze ispred obruča koji su postavljeni na tlu i predstav ljaju „lopoče” po kojima skaču „žabe”. Na dogovoreni znak prvi iz kolone sunožnim skokovima prelaze preko „lopoča” do „kopna”.

Page 27: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

27

Metodička uputa: Sva tri navedena zadatka zahtijevaju pravilan zamah ruku, skokove na prednjem dijelu stopala, pravilan položaj tijela i glave.

Tipične pogrješke: Nedovoljna koordinacija ruku i nogu, nedovoljni zamah rukama, skok više udalj nego uvis, doskok na puno stopalo…

Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu 6.

Opis: Učenici zauzimaju početni položaj u kojem su stopala malo razdvojena, ruke su u zaručenju i u njima drže krajeve vijače. Započinju prebacivanje vijače od natrag prema naprijed preko glave, a u trenutku „susreta” vijače i stopala izvode preskok preko iste.

Metodička uputa: Obratiti pozornost na doskok koji mora biti „mekan” i ne smije biti izveden na punom stopalu, uskladiti skok (ne smije biti udalj, nego uvis) i provlačenje vijače ispod nogu te pažnju usmjeriti na brzinu i ritam izvođenja. Ako je neophodno, učenici mogu kao predvježbu izvoditi samo prebacivanja vijače preko glave.

Tipične pogrješke: Nepravilan zamah rukama, nedostatan skok za provlačenja vijače ispod nogu, doskok na puno stopalo, neusklađenost pokreta ruku s preskokom, skok udalj umjesto uvis…

Page 28: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

28

Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe7.

Opis: Ispred učenika je postavljena švedska klupa o koju se učenik upire uporom prednjim. Na dogovoreni znak, učenik sunožnim odrazom, upirući se stalno o klupu:

– naskače sunožno na klupu, a zatim doskače na tlo (sunožno ili jednonožno)– sunožno preskače klupu po dužini s jedne strane na drugu.

Metodička uputa: Kod pravilnoga hvata klupe palčevi ostaju na gornjoj površini, a poskoke na ili preko klupe izvode iz polučučnja.

Tipične pogriješke: Nedovoljan odraz, krivo postavljene ruke na švedskoj klupi, doskok na puno stopalo, pasivan upor rukama, neusklađenost ruku i nogu u mješovitome uporu.

III. BACANJA I HVATANJA

Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom8.

Opis: Učenici stoje iza crte bacanja u dvije nasuprotne vrste, prsima okrenuti jedni prema drugima na udaljenosti 12 – 15 metara. Na dogovoreni znak, naizmjenično lijevom i desnom rukom bacaju lopticu prema učeniku iz nasuprotne vrste.

Page 29: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

29

Metodička uputa: Učenici su okrenuti prsima prema smjeru bacanja loptice. Kada učenik baca lopticu desnom rukom, tada mu je lijeva noga naprijed. Desna ruka izvodi zamah unazad s loptom, a lijeva je ispred tijela. Tipične pogrješke: Nepravilan stav – ista noga, ista ruka, nedovoljan izbačaj loptice zbog prevelikoga ili premaloga zasuka trupom, nizak položaj lakta…

Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje9.

Opis: Učenici se nalaze u slobodnoj postavi na vježbalištu. Svaki učenik ima jednu laganu loptu.

1. zadatak: Bacanje lopte uvis objema rukama i hvatanje objema rukama

Metodička uputa: Stopala su u širini ramena, koljena lagano pogrčena. Lopta se drži objema rukama ispred tijela te pruženim rukama uz opružanje nogu učenik izbacuje loptu okomito u zrak i hvata ju u istom položaju.

Tipične pogrješke: Savijanje ruku u laktu tijekom izbačaja, neprecizan okomiti izbačaj, nekoordinirano hvatanje, neopružanje koljena prilikom izbačaja...

2. zadatak: Bacanje lopte uvis objema rukama i hvatanje s objema rukama iza leđa

Metodička uputa: Raskoračni stav, stopala u širini kukova, koljena lagano pogrčena. Loptu držati objema rukama ispred tijela te snagom ruku i opružanjem nogu izbaciti loptu okomito u zrak i uhvatiti ju objema rukama iza leđa.

Tipične pogrješke: Savijanje ruku u laktu tijekom izbačaja, neprecizan okomiti izbačaj, nekoordinirano hvatanje, neopružanje koljena prilikom izbačaja...

3. zadatak: Bacanje lopte uvis objema rukama, okret za 360° i hvatanje objema rukama ispred tijela

Metodička uputa: Raskoračni stav, stopala u širini kukova, koljena lagano pogrčena. Loptu držati objema rukama ispred tijela te ju pruženim rukama uz istodobno opružanje nogu izbaciti okomito u zrak, okret za 360° i uhvatiti loptu prije nego što padne na tlo.

Tipične pogrješke: Savijanje ruku u laktu tijekom izbačaja, neprecizan okomiti izbačaj, nedovoljno visok izbačaj lopte, nepružanje koljena prilikom izbačaja, gubitak ravnoteže nakon okreta.

4. zadatak: Bacanje lopte objema rukama iz sjedećega i ležećega položaja

Metodička uputa: U sjedećem i ležećem položaju loptu bacati na različite načine. Pritom su noge stalno raznožene (ispružene i razmaknute).

Tipične pogrješke: Neprecizan okomiti izbačaj lopte, nemogućnost hvatanja, smanjenje osjećaja prostora u ležećem položaju...

Page 30: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

30

Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje10.

Opis: Učenici se nalaze u slobodnoj postavi na vježbalištu. Svaki učenik ima jednu laganu loptu.

1. zadatak: Učenici ispuštaju loptu ispred tijela o tlo jednom rukom te ju hvataju objema rukama. Zadatak se može varirati na različite načine.

2. zadatak: Bacanje lopte o tlo objema rukama i hvatanje objema rukama. Učenici bacaju loptu objema rukama ispred tijela o tlo i hvataju je objema rukama. Zadatak se može varirati na različite načine.

Tipične pogrješke: Nepravilno ispuštanje/bacanje lopte predaleko ispred sebe, nepravilno hvatanje.

IV. KOLUTANJA

Bočno valjanje u lijevo i u desno11.

Opis: Ispred učenika su postavljene u nizu po širini tri do četiri strunjače. Iz početnoga položaja, ležeći na leđima ili prsima, učenici se bočno valjaju u opruženome položaju na lijevu stranu do kraja niza strunjača, a zatim natrag, na desnu stranu, do početka niza strunjača.

Metodička uputa: Ruke ispružiti i spojiti šake iznad glave. Zategnuti tijelo.

Tipične pogrješke: Neprecizan smjer valjanja, okretanje samo gornjega dijela tijela, grčenje potkoljenica…

Page 31: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

31

Povaljke u ležanju12.

Opis:

1. zadatak: Ispred učenika postavljene su u nizu dvije strunjače. Na dogovoreni znak, učenik legne prsima na stunjaču ispruženih nogu i ruku. Premještanje točke oslonca tijela na strunjači sa zdjelice na prsa i suprotno rezultira neprestanim gibanjem tijela naprijed – nazad.

2. zadatak: Na dogovoreni znak, učenik zauzme leđni položaj ispruženih ruku i nogu.Premještanje točke oslonca tijela na strunjači sa zdjelice na lopatice i vrat, pa suprotno, uvjetuje neprestano gibanje tijela naprijed – nazad.

Metodička uputa: Učenik se, kod povaljke na prsima, koristi odgurivanjem od podloge otvorenim dlanovima koji su savijeni u laktu, glava je u laganom zaklonu, tijelo je uvinuto i zategnuto, stopala ispružena.Kod povaljke na leđima, glava je u pretklonu, ruke su u uzručenju, a kralježnica dobiva uvinut položaj, poput slova „C”.

Tipične pogrješke: Učenici nisu u mogućnosti započeti valjanje jer tijelo nema uvinut položaj, nije dovoljno zategnuta cjelokupna muskulatura….

Kolut naprijed niz kosinu13.

Opis: Ispred učenika nalazi se kosina koja je napravljena od odskočne daske i dviju strunjača (jedna je na dasci, a druga u produžetku na tlu). Na dogovoreni znak učenik podiže ruke iznad glave i spušta bradu na prsa. Lagano savija koljena te spušta ruke ispred sebe na strunjaču. Iz toga položaja, prebacivanjem težine s cijeloga na prednji dio stopala uzrokuje narušavanje ravnoteže te započinje kolutanje niz kosinu. Kolutanje se izvodi „mekano” po zaobljenim leđima, a završava u čučnju iz kojega se uspravlja s rukama ispred tijela.

Page 32: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

32

Metodička uputa: Učenike prvo treba naučiti „ljuljanje” u grbici. Ono se izvodi u ležanju na leđima pogrčenih nogu. Pritom se dlanovima drže koljena, a brada je na prsima zbog čega leđa poprimaju zaobljeni položaj (grbica). U tome se položaju učenici „ljuljaju” tako da im se točka oslonca premješta s donjega prema gornjemu dijelu leđa i natrag.Kod prvih izvođenja koluta naprijed niz kosinu početni položaj je čučanj, a tek kasnije se kolutanje izvodi iz uspravnoga položaja.

Tipične pogrješke: Postavljanje ruku predaleko od tijela, ne postavljanje brade na prsa, kolutanje preko ramena, „padanje” na leđa.

Pomaganje: Pomaganje se izvodi bočno od učenika. Jedna je ruka učiteljice/učitelja na zatiljku učenika, a druga na stražnjoj strani bedra. Ruka koja je na zatiljku gura bradu na prsa i uzrokuje savijanje leđa, a ruka na stražnjoj strani bedara daje dodatno ubrzanje na početku kolutanja.

V. PENJANJA I PUZANJA

Puzanje i provlačenje na različite načine14.

Opis: Ispred učenika postavljen je niz zadatak s ciljem puzanja i provlačenja zbog čega nalikuje poligonu prepreka. Zadatak je učenika provlačiti se i puzati kroz zadane prepreke, koje su zaštićene strunjačama (švedski sanduk, klupe, čunjevi, strunjače, greda…).Staza se može sastojati od puzanja kroz okvire švedskoga sanduka, četveronožnoga hodanja preko uzdužno postavljene klupe, puzajućega slaloma između čunjeva te klečećega puzanja preko poprečno postavljene grede.

Metodička uputa: Kod puzanja treba biti cijelim tijelom na podlozi i kretati se oslanjanjem na koljena i podlaktice.

Tipične pogrješke: Učenici često podižu trup, nedovoljno se oslanjaju podlakticama na podlogu, narušavaju naizmjeničnu koordinaciju ruku i nogu.

Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama15.

Opis: Učenik se nalazi ispred švedskih ljestava i započinje penjanje podižući naizmjenično lijevu ruku i desnu nogu, a zatim desnu ruku i lijevu nogu.Nakon što rukom dotakne najvišu prečku, na isti se način spušta niz švedske ljestve.

Page 33: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

33

Metodička uputa: Učenici se, i kod penjanja i kod spuštanja po švedskim ljestvama, koriste prečkama po redosljedu (jedna po jedna).

Tipične pogrješke: Učenici često postavljaju samo prednji dio stopala na prečku, preskaču prečke nogama i rukama, nekoordinirano izvode zadatak (desna ruka – desna noga )…

VI. VIŠENJA I UPIRANJA

Različiti položaji visova i hvatova16.

Opis: Učenik skokom uhvati doskočnu preču objema rukama nathvatom, zadrži taj položaj nekoliko sekunda, pušta preču i odlazi na začelje svoje kolone. Nakon nathvata, izvodi pothvat te mješoviti hvat.

Page 34: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

34

Metodička uputa: Kod nathvata šake su okrenute prema unutra (palčevi su okrenuti jedan prema drugome), a stražnje su strane šaka (hrpti šaka) okrenuti prema natrag. Kod pothvata ruke su okrenute prema van (palčevi su okrenuti prema van, jedan od drugoga), a hrpti šaka usmjereni su prema naprijed. Kod mješovitoga hvata, jedna je ruka u nathvatu, a druga u pothvatu. Tijelo učenicima treba biti potpuno opruženo, muskulatura ramenoga pojasa, gornjega dijela prsnoga koša i trbuha je opuštena, glava je u produžetku tijela, a prsti nogu su ispruženi i spojeni.

Tipične pogrješke: Hvat kod kojega je palac u istom položaju kao ostali prsti, tzv. „monkey” hvat, a ispravan je viličasti hvat kod kojega je palac u suprotnome položaju od ostalih prstiju, nedovoljna zategnutost mišića tijela, grčenje ruku i nogu.

Pomaganje: Učeniku pomaže učiteljica/učitelj na način da ga uhvati šakama za struk, stojeći iza leđa učenika i odigne ga od tla u trenutku kada hvata preču.

Različiti mješoviti upori u mjestu i kretanju na tlu/spravama17.

Opis: Učenici na tlu zauzimaju mješovite upore u mjestu: upor na rukama i na stopalima te upor na rukama i na koljenima. Mješovite upore u kretanju izvode krećući se „četveronoške”, na rukama i koljenima ili u parovima voze tzv. „kolica”.Učenici na ručama izvode upore i mješovite upore. Mješoviti upor na ručama je upor sjedeći, s nogama ispruženim i raširenim u obliku slova „V” i rukama iza tijela.

Metodička uputa: Nedovoljno ispružene i učvršćene ruke, neutegnuto tijelo.

Tipične pogrješke: Pasivan upor, nedovoljno zategnute noge, savijene ruke u laktu, predaleko/preblizu postavljanje dlanova, prejako zabacivanje nogu, opušteni donji ekstremiteti.

Pomaganje: Pridržavanje učenika u položaju upora na ručama, ispravljanje položaja tijela.

Page 35: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

35

Upor na rukama osloncem nogama na povišenju 18.

Opis: Učenici se nalaze ispred švedskih ljestva, švedskih klupa ili povišenja od strunjača. Noge podignu na uzvišenje, opruže i zategnu tijelo te nekoliko sekunda zadrže upor.

Metodička uputa: Upor na rukama izvodi se otvorenim dlanovima. Na mjesto gdje se po-stavljaju ruke, postaviti strunjaču.

Tipične pogrješke: Savijanje ruku u laktu, nepravilno postavljeni dlanovi, pasivan upor, ne-opružen trup, previsoko podignute noge na povišenjima…

Stoj na lopaticama 19.

Opis: Učenici prilaze strunjačama i na dogovoreni znak izvode zadatak: iz ležećega položaja na leđima, dlanovima postavljenim na donjem dijelu leđa, podižu uvis noge i kukove. Po dizanje kukova izvodi se dlanovima pri čemu su nadlaktice oslonjene na tlo. Položaj stoja na lopati ca ma pokušavaju zadržati nekoliko sekunda nakon čega se polagano vraćaju u početni položaj.

Metodička uputa: „Hodanjem” nogama po švedskim ljestvama i/ili po zidu podizanje prema stoju na lopaticama.

Tipične pogrješke: Podizanje pogrčenih nogu, pasivan oslonac rukama, položaj kukova je prenizak, neispruženost u zglobu kuka za vrijeme stoja na lopaticama.

Pomaganje: Podizanje nogu s bočne strane, hvatom za potkoljenice, prema stoju na lopaticama.

Page 36: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

36

VII. RITMIČKE STRUKTURE

Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju20. Opis: Na vježbalištu je, pomoću 4 stalka, označen prostor veličine 10 x 10 metara.Na dogovoreni znak, učenici se započinju kretati, u postavi kolone jedan iza drugoga, oko stalaka te, prema uputama učiteljice/učitelja (uz glazbenu pratnju), izmijenjuju različite načine hodanja i trčanja.

Metodička uputa: Zadatak je usklađen s promjenama ritma, a moguća su hodanja u različitim tlocrtnim oblicima (pravocrtno, naprijed, natrag, bočno, u osmicama…), hodanje u čučnju, hodanje dužim i kraćim koracima, četveronožno hodanje pruženim nogama i sl.Nakon hodanja, učenici izvode trčanja i to od jednostavnijih prema složenijim inačicama: trčanje s promjenom ritma, trčanje s različitim položajem ruku, trčanje u visokom i niskom skipu, trčanje s prednožno pruženim nogama i sl.

Tipične pogrješke: Neusklađenost hodanja i trčanja s promjenom ritma i glazbene pratnje.

Oponašanje prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju 21.

Opis: Učenici se nalaze u slobodnoj postavi na vježbalištu te uz glazbenu pratnju izvode postavljene zadatke.

Metodička uputa: Učenici slušaju zvukove i pokušavaju oponašati zadanu prirodnu pojavu ili raspoloženje npr. šum valova, zavijanje vjetra, cvrkut ptica, dječiji smjeh, plač….

Page 37: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

37

VIII. IGRE

Elementarna igra bez pomagala22.

Hvatanje četveronoške

Opis:Učenici su podijeljeni u dvije skupine. Skupine učenika u početnoj poziciji mogu biti u različitim položajima (mješoviti upor prednji, mješoviti upor stražnji, mješoviti upor stojeći). Na dogovoreni znak jedna skupina hvata drugu koja se pokušava spasiti izlaskom iz označenoga polja. Uhvaćeni učenik ostaje unutar označenoga prostora.

Štafetna igra bez pomagala23.

Opis: Učenici su podijeljeni u više kolona (ekipa). Ispred svake kolone postavljeni su stalci na udaljenosti od 10 metara. Na dogovoreni znak učenici trče do stalka, optrčavaju ga i vraćaju se na začelje svoje kolone. Pritom protrčavajući pored prvog učenika iz svoje kolone, dodirom ruku međusobno predaju „štafetu”. Pobjeđuje kolona čiji učenici prvi izvrše zadatak.

Page 38: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

38

Slobodno poigravanje i vođenje lopte (N)24.

Opis: Učenici se nalaze na nogometnom igralištu. Svaki učenik ima loptu.Zadatak je učenika poigravati se loptom i slobodno ju voditi u obilježenom prostoru. Nije određen način vođenja, najvažnije je da imaju kontrolu vođenja lopte tj. da oni vode loptu, a ne lopta njih.

Tipične pogrješke: Učenici prejako udaraju loptu tijekom vođenja pa nemaju kontrolu lopte.

Slobodna igra sa smanjenim brojem igrača u označenom prostoru 25. (3 : 3, 4 : 4) (N)

Opis: Učenici formiraju više skupina koje će igrati tri protiv tri ili četiri protiv četiri. Nogometno igralište na kojem će igrati veličine je 10 x 10 m. Zadatak je učenika da slobodno, bez ikakvih zadataka igraju nogomet.

Page 39: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

39

Tjedni fond sati: 3Godišnji fond sati: 105Broj nastavnih cjelina: 8Ukupan broj nastavnih tema: 25Učestalost nastavnih tema: 210Prosječna učestalost nastavnih tema: 8.36~8

NASTAVNE CJELINE I TEME UČESTALOST

I. HODANJA I TRČANJA

1. Hodanje i trčanje uz promjenu smjera kretanja 5

2. Ciklična kretanja različitim tempom do 1 minute 6

3. Brzo trčanje do 20 m iz visokoga starta 7

4. Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visine 8

II. SKAKANJA

5. Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima 10

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu 21

7. Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe 9

III. BACANJA I HVATANJA

8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 13

9. Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje 9

10. Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje 8

IV. KOLUTANJA

11. Bočno valjanje u lijevo i u desno 11

12. Povaljke u ležanju 5

13. Kolut naprijed niz kosinu 14

V. PENJANJA I PUZANJA

14. Puzanje i provlačenje na različite načine 6

15. Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama 10

VI. VIŠENJA I UPIRANJA

16. Različiti položaji visova i hvatova 10

17. Različiti mješoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama 5

18. Upor na rukama osloncem nogama na povišenju 4

19. Stoj na lopaticama 14

VII. RITMIČKE STRUKTURE

20. Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju 9

21.Oponašanje prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju 7

VIII. IGRE

22. Elementarna igra bez pomagala 6

23. Štafetna igra bez pomagala 2

24. Slobodno poigravanje i vođenje lopte (N) 5

25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igrača u označenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N)

6

UKUPNO 210

PRIMJER NASTAVNOGA PLANA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA 1. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

Page 40: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

40

NEOPHODNI MATERIJALNI UVJETI

Plan nastave za određeni razred izrađuje se, u prvom redu, temeljem uvida u materijalne uvjete škole kako bi se, na temelju istih, moglo odabrati nastavne teme koje je uopće moguće realizirati.

Budući da je prezentirani plan samo simulacijski model izrađen za škole sa standardnim materijalnim uvjetima rada, uvrštene su sve nastavne teme iz službenoga nastavnog plana za prvi razred osnovne škole.

Temeljem navedenoga, za realizaciju prezentiranoga plana i programa, pretpostavlja se da škola posjeduje sljedeće materijalne uvjete:

MATERIJALNI UVJETI KOLIČINA

NISKE PREPREKE 15 – 20

OBRUČI 25

KRATKE VIJAČE 25

LOPTICE 15 – 25

ODBOJKAŠKE LOPTE 15 – 25

OKVIRI ŠVEDSKOGA SANDUKA 4

STALCI 10

ČUNJEVI 10

KAPICE 10

ODSKOČNE DASKE 3

KONOPI/MOTKE 3

ELASTIČNE TRAKE 2

ŠVEDSKE KLUPE 4

STRUNJAČE 10

ŠVEDSKE LJESTVE 10

NIŽA PRITKA DV. RUČA ILI NISKA PREČA 1

NISKE PARALELNE RUČE 1

CD PLAYER/KASETOFON 1

NOGOMETNE LOPTE 25

Page 41: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

41

BROJ METODIČKE JEDNICE

MJESTO IZVOĐENJASATA

1 Upoznavanje škole*

PROSTORIJE ŠKOLE

2 Upoznavanje škole*

3 Upoznavanje dvorane i sata tzk-a*

4 Upoznavanje opreme u dvorani tzk-a*

5 Upoznavanje prostorija škole*

621. Oponašanje prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu

pratnju

DVORANA7PROVJERAVANJE MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA I MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

8 PROVJERAVANJE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

9 PROVJERAVANJE MOTORIČKIH I FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

1021. Oponašanje prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju

IGRALIŠTE

22. Elementarne igre bez pomagala

112. Ciklična kretanja različitim tempom do 1 minute

5. Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima

122. Ciklična kretanja različitim tempom do 1 minute

9. Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje

135. Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima

9. Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje

1410. Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje

22. Elementarna igra bez pomagala

155. Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima

10. Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje

164. Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visine

22. Elementarna igra bez pomagala

174. Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visine

10. Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje

185. Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima

9. Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje

191. Hodanje i trčanje uz promjenu smjera kretanja

8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

204. Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visine

8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

PRIMJER NASTAVNOGA PROGRAMA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA 1. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

* Zbog posebnosti nastave u prvome razredu osnovne škole prva dva tjedna nastave bazirana su na upoznavanje učenika sa školom i njezinim inventarom. U tom periodu nastava traje 1.30 sati i ne provodi se nastava TZK-a.

Page 42: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

42

211. Hodanje i trčanje uz promjenu smjera kretanja

DVORANA

7. Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe

2222. Elementarna igra bez pomagala

8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

2311. Bočno valjanje u lijevo i u desno

7. Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe

2411. Bočno valjanje u lijevo i u desno

9. Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje

257. Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe

10. Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje

2621. Oponašanje prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju

14. Puzanje i provlačenje na različite načine

27

20. Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju

11. Bočno valjanje u lijevo i u desno

14. Puzanje i provlačenje na različite načine

287. Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe

20. Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju

2916. Različite pozicije visova i hvatova

14. Puzanje i provlačenje na različite načine

3016. Različite pozicije visova i hvatova

22. Elementarna igra bez pomagala

3111. Bočno valjanje u lijevo i u desno

17. Različiti mješoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama

32

20. Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju

19. Stoj na lopaticama

14. Puzanje i provlačenje na različite načine

33

19. Stoj na lopaticama

4. Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visine

8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

34

2. Ciklična kretanja različitim tempom do 1 minute

15. Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama

22. Elementarna igra bez pomagala

3511. Bočno valjanje u lijevo i u desno

15. Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama

Page 43: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

43

365. Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima

DVORANA

8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

3715. Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama

11. Bočno valjanje u lijevo i u desno

38

20. Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju

16. Različiti položaji visova i hvatova

14. Puzanje i provlačenje na različite načine

39

2. Ciklična kretanja različitim tempom do 1 minute

17. Različiti mješoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama

19. Stoj na lopaticama

409. Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje

7. Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe

415. Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima

15. Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama

42

20. Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju

19. Stoj na lopaticama

11. Bočno valjanje u lijevo i u desno

43

19. Stoj na lopaticama

4. Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visine

16. Različiti položaji visova i hvatova

44

19. Stoj na lopaticama

17. Različiti mješoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama

20. Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju

45

16. Različiti položaji visova i hvatova

12. Povaljke u ležanju

21. Oponašanje prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju

46

19. Stoj na lopaticama

12. Povaljke u ležanju

23. Štafetna igra bez pomagala

4715. Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama

23. Štafetna igra bez pomagala

48

16. Različiti položaji visova i hvatova

12. Povaljke u ležanju

24. Slobodno poigravanje i vođenje lopte (N)

Page 44: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

44

4919. Stoj na lopaticama

DVORANA

24. Slobodno poigravanje i vođenje lopte (N)

50PROVJERAVANJE MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA I MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

51 PROVJERAVANJE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

52 PROVJERAVANJE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

5319. Stoj na lopaticama

20. Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju

5419. Stoj na lopaticama

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

556. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

17. Različiti mješoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama

56

20. Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

15. Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama

5713. Kolut naprijed niz kosinu

1. Hodanje i trčanje uz promjenu smjera kretanja

5813. Kolut naprijed niz kosinu

7. Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe

5913. Kolut naprijed niz kosinu

5. Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima

60

19. Stoj na lopaticama

4. Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visine

18. Upor na rukama osloncem nogama na povišenju

61

21. Oponašanje prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju

15. Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama

11. Bočno valjanje u lijevo i u desno

626. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

18. Upor na rukama osloncem nogama na povišenju

6313. Kolut naprijed niz kosinu

15. Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama

64

13. Kolut naprijed niz kosinu

7. Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe

19. Stoj na lopaticama

Page 45: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

45

65

16. Različiti položaji visova i hvatova

DVORANA

15. Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

6615. Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama - PMZ

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

6713. Kolut naprijed niz kosinu

8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

68

20. Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju

19. Stoj na lopaticama

18. Upor na rukama osloncem nogama na povišenju

6919. Stoj na lopaticama - PMZ

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

70

12. Povaljke u ležanju

13. Kolut naprijed niz kosinu

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

71

16. Različite pozicije visova i hvatova

13. Kolut naprijed niz kosinu

25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igrača u označenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N)

72

13. Kolut naprijed niz kosinu

18. Upor na rukama osloncem nogama na povišenju

7. Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe

73

12. Povaljke u ležanju

11. Bočno valjanje u lijevo i u desno

24. Slobodno poigravanje i vođenje lopte (N)

74

13. Kolut naprijed niz kosinu

21. Oponašanje prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju

5. Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima

75

7. Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe

17. Različiti mješoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama

21. Oponašanje prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju

76

13. Kolut naprijed niz kosinu

16. Različiti položaji visova i hvatova

24. Slobodno poigravanje i vođenje lopte (N)

Page 46: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

46

77

13. Kolut naprijed niz kosinu

DVORANA

11. Bočno valjanje u lijevo i u desno

14. Puzanje i provlačenje na različite načine

78

13. Kolut naprijed niz kosinu

16. Različiti položaji visova i hvatova

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

7913. Kolut naprijed niz kosinu - PMZ

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

8011. Bočno valjanje u lijevo i u desno

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

81

3. Brzo trčanje do 20 m iz visokoga starta

IGRALIŠTE

8.Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igrača u označenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N)

82

1. Hodanje i trčanje uz promjenu smjera kretanja

10. Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

833. Brzo trčanje do 20 m iz visokoga starta

8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

844. Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visine

9. Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje

85

3. Brzo trčanje do 20 m iz visokoga starta

8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

86

2. Ciklična kretanja različitim tempom do 1 minute

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

878. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom - PMZ

25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igrača u označenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N)

885. Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima

25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igrača u označenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N)

89

1. Hodanje i trčanje uz promjenu smjera kretanja

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

10. Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje

Page 47: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

47

906. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu - PMZ

IGRALIŠTE

10. Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje

914. Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visine

8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

923. Brzo trčanje do 20 m iz visokoga starta

8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom - PMP

933. Brzo trčanje do 20 m iz visokoga starta

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

943. Brzo trčanje do 20 m iz visokoga starta

9. Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje

95 3. Brzo trčanje do 20 m iz visokoga starta – PMP

966. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

24. Slobodno poigravanje i vođenje lopte (N)

975. Sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima

10. Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje

98

2. Ciklična kretanja različitim tempom do 1 minute

9. Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje

6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu

996. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu - PMP

9. Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje

100PROVJERAVANJE MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA I MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

101 PROVJERAVANJE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

DVORANA102

PROVJERAVANJE MOTORIČKIH I FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

10325. Slobodna igra sa smanjenim brojem igrača u označenom

prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N)IGRALIŠTE

10425. Slobodna igra sa smanjenim brojem igrača u označenom

prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N)

105 ZAKLJUČIVANJE OCJENA DVORANA

Page 48: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

48

Pravilnikom o ocjenjivanju propisano je da tijekom obrazovnoga razdoblja, u predmetima zastupljenim sa 3 ili više sati tjedno, u koje spada i tjelesna i zdravstvena kultura (od 1. do 3. razreda osnovne škole), učenik mora biti ocijenjen najmanje dva puta.

Jedinu iznimku predstavlja prvo polugodište prvoga razreda osnovne škole. U tom periodu nema brojčanoga ocjenjivanja, nego učiteljica/učitelj prati učenikova postignuća te ga odgojnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrjednovanje i ocjenjivanje njegova uspjeha i postignuća.

U tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, od niza nastavnih tema predviđenih nastavnim planom, ocjenjivanje stupnja usvojenosti nekih od njih, trebalo bi utvrditi provjeravanjem motoričkih znanja i postignuća.

Prilikom odabira nastavnih tema, čiji će se stupanj usvojenosti provjeravati i ocjenjivati, treba u pravilu odabrati one teme koje imaju veću učestalost u programu rada, vodeći pritom obzira o njihovoj većoj uporabnoj vrijednosti u odnosu na druge nastavne teme.

SAT BR. NASTAVNA TEMA MZ/MP

66 15. Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama MZ

69 19. Stoj na lopaticama MZ

79 13. Kolut naprijed niz kosinu MZ

87 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom MZ

90 6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu MZ

92 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom MP

95 3. Brzo trčanje do 20 m iz visokoga starta MP

99 6. Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu MP

PROVJERAVANJE

Page 49: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

49

PRIMJER PROVJERAVANJA MOTORIČKOGA ZNANJAKOLUT NAPRIJED NIZ KOSINU

Odličan (5)Učenik izvede kolut naprijed niz kosinu, lako i brzo bez tehničkih ili estetskih pogrješaka.

Vrlo dobar (4)Učenik izvede kolut naprijed niz kosinu samostalno, lako i brzo s manjim tehničkim ili estetskim pogrješkama (npr. učenik ne zadržava smjer kolutanja).

Dobar (3)Učenik izvede kolut naprijed niz kosinu samostalno i uz veće tehničke ili estetske pogrješke (npr. podiže se uz pomoć ruku).

Dovoljan (2)Učenik izvede kolut naprijed niz kosinu uz pomoć (npr. olakšana izvedba uz pomoć učiteljice/učitelja)..

Nedovoljan (1)Učenik ne može izvesti kolut naprijed niz kosinu ni uz pomoć učiteljice/učitelja..

PRIMJER PROVJERAVANJA MOTORIČKOGA POSTIGNUĆAPRESKAKIVANJE KRATKE VIJAČE SUNOŽNO

Odličan (5) 16 preskoka i više povezano

Vrlo dobar (4) 11 – 15 preskoka povezano

Dobar (3) 6 – 10 preskoka povezano

Dovoljan (2) 2 – 5 preskoka povezano

Nedovoljan (1) Učenik ne može napraviti ni jedan preskok.

Page 50: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

50

CIKLIČKO TRČANJE OKO OZNAČENOGA PROSTORA1.

Učenici se nalaze u koloni i na dogovoreni znak započinju trčati oko označe noga prostora vježbališta, zadržavajući cijelo vrijeme postavu kolone.

TRČANJE SA ZADATCIMA2.

Učenici se nalaze u koloni i na znak učiteljice/učitelja započinju trčati oko označenoga prosto ra vježbališta, zadržavajući cijelo vrijeme postavu kolone. Nakon nekoga vremena, na dogovoreni znak učiteljica/učitelj zadaje zadatke koje bi učenici za vrijeme trčanja trebali izvršavati (npr. skok uvis s pljeskom iznad glave, trčanje sa zabacivanjem potkoljenica unatrag, trčanje s visokim podizanjem potkoljenica prema prsnome košu, bočni dokoraci, križno (bočno) trčanje s pogledom prema sredini kruga ili s pogledom od sredine kruga…).

UVODNI DIO SATA – PRIMJERI

Page 51: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

51

„LEDENA KRALJICA”3.

Učenici se nalaze slobodno raspoređeni po vježbalištu. Jedan učenik, kojega odredi učiteljica/učitelj, predstavlja „ledenu kraljicu” i ima zadatak „zalediti” ostale učenike dodirom. Učenici se od „zaleđivanja” spašavaju trčanjem po vježbalištu i izbjegavanjem „ledene kraljice”. Ako ih „ledena kraljica” dodirne, oni zauzimaju stav raskoračni s rukama u odručenju i čekaju da ih „odledi” netko od slobodnih učenika tako da mu se provuče ispod nogu, a da pri tom „le-dena kraljica” ne zaledi i njega. Igra se nastavlja sve dok „ledena kraljica” ne „zamrzne” sve učenike ili dok se „ledena kraljica”, prema mišljenju učiteljice/učitelja i objektivnim znakovima, ne umori, te se zamjenjuje drugom „ledenom kraljicom”.

LOVICA4.

Učenici se nalaze u slobodnoj postavi raspoređeni po vježbalištu. Učiteljica/učitelj određuje jednoga učenika koji predstavlja „lovca” koji ima zadatak hvatati ostale učenike. Prvi učenik kojeg „lovac” uhvati postaje „novi lovac”.

LANAC5.

Učenici se nalaze u slobodnoj postavi raspoređeni po vježbalištu. Učiteljica/učitelj određuje jednoga učenika koji predstavlja „prvoga lovca” u lancu, a koji ima zadatak hvatati ostale učenike. Svaki učenik kojega „lovac” uhvati hvata se s lovcem dlanovima i postaje lovac zajedno s njim. Na taj način „lanac” lovaca se povećava, a učenik koji ostane posljednji neuhvaćen, pobjednik je igre.

Page 52: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

52

1. SKLOP PRIPREMNIH VJEŽBI

PRIPREMNE VJEŽBE BEZ POMAGALA

1. „Hoću – Ne ću”: Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su uz tijelo. Izvodimo pokrete glavom koji nalikuju radu glave kada kažemo „HOĆU” (naizmjenično spuštamo bradu na prsni koš te ju zabacujemo prema natrag). Nakon pokreta „hoću” izvodimo pokrete glavom koji nalikuju radu glave kada kažemo „NE ĆU” (okrećemo pogled i glavu naizmjenično u desnu pa u lijevu stranu).

Kružimo rukama:2. Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su uz tijelo. Izvodimo kruženje objema rukama istovremeno, sa strane tijela, od naprijed prema natrag, a nakon nekoliko ponavljanja i obrnuto (od natrag prema naprijed).

PRIPREMNI DIO SATA – PRIMJERI

Page 53: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

53

„Policajac”: 3. Stojimo uspravno spojenih stopala, jedna je ruka uz tijelo, a druga opružena pokraj glave. Izvodimo naizmjenično podizanje (ispred tijela) ruke uz tijelo do položaja uz glavu te spuštanje opružene ruke pokraj glave do položaja uz tijelo. Izmjenjivanje položaja ruku nalikuje radu ruku „prometnoga policajca” kada pokušava zaustaviti jedna, a zatim druga vozila.

„Vjetar njiše grane”:4. Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su opružene pokraj glave. Izvodimo savijanje trupa u lijevu i desnu stranu oponašajući gibanje grana stabala kada puše jak vjetar.

Page 54: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

54

„Sviramo klavir”:5. Stojimo uspravno, stopala su raširena u širini ramena, tijelo savijeno, pokušavamo dlanovima biti što bliže tlu, a da se pri tom noge ne savijaju (grče) u koljenima. Prstima ruku oponašamo sviranje klavira po tlu, od stopala jedne do stopala druge noge i natrag.

„6. Vožnja bicikla”: Ležimo na leđima, ruku opruženih uz tijelo, nogu pogrčenih i podignutih uvis. Nogama oponašamo vožnju bicikla prema naprijed, a potom i prema natrag.

Sunožni skokovi u mjestu:7. Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke pogrčene, dlanovi na struku. Izvodimo skokove objema nogama uvis (gore – dolje).

Page 55: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

55

2. SKLOP PRIPREMNIH VJEŽBI

PRIPREMNE VJEŽBE BEZ POMAGALA

Kru1. žimo glavom ukrug: Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, rukama uz tijelo. Izvodimo kruženje glavom u jednu i drugu stranu.

Kruži se na sljedeći način: a) postavi se uho na jedno rameb) glava se zabaci prema natragc) postavi se uho na drugo rame d) glava – brada se stavi na prsni koš.

Kružimo jednom rukom naprijed – natrag:2. Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, rukama uz tijelo. Kružimo jednom rukom, sa strane tijela, od naprijed prema natrag, a zatim i u obrnutom smjeru (od natrag prema naprijed). Ista se vježba izvodi i drugom rukom.

Page 56: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

56

Križanje:3. Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, rukama uz tijelo. Izvodimo dvostru-ko križanje jedne ruke preko druge ispred tijela, a zatim dvostruki zamah, svakom rukom na svojoj strani tijela, prema natrag, zadržavajući opružene ruke u visini ramena.

Pretklon – zaklon4. : Stojimo u uspravnome stavu, sa stopalima u širini ramena, opruženih ruku pokraj glave. Izvodimo kretnju trupa prema naprijed, a zatim i prema natrag.

Opruži – pogrči noge5. : Čučimo, ruke su nam uz tijelo, dlanovi na tlu. Izvodimo naizmjenično opružanje i grčenje nogu bez odvajanja dlanova od tla.

Page 57: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

57

„Leptirić”6. : Sjedimo na tlu, noge su nam pogrčene i stopala spojena, a dlanovima pridrža-vamo stopala. Izvodimo naizmjenično spuštanje i podizanje pogrčenih nogu (koljena) gore – dolje (prema tlu i od tla). Budući da u ovoj vježbici rad nogu nalikuje na rad krila leptira, djeca uz nju mogu pjevati pjesmicu Leptiriću šareniću.

Podižemo noge do „svijeće”:7. Sjedimo na tlu, noge su nam pogrčene, a ruke se dlanovima oslanjaju na donji dio leđa. Spuštamo se do ležećega položaja na leđima te podižemo kukove i noge prema „svijeći”. Prilikom izvedbe ove vježbe bitno je naučiti da se dlanovima, postavljenim na donjem dijelu leđa (odnosno snagom ruku) tijelo podiže prema „svijeći”.

Skokovi dvjema nogama zajedno u lijevu i desnu stranu:8. Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, ruke pogrčene, dlanovi na struku. Izvodimo skokove objema nogama naizmjenično u lijevu pa u desnu stranu.

Page 58: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

58

3. SKLOP PRIPREMNIH VJEŽBI

PRIPREMNE VJEŽBE BEZ POMAGALA

„1. Tik – tak” kao sat: Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su uz tijelo. Izvodimo spuštanje glave (uha) na jedno („TIK”), a potom i na drugo rame („TAK”) oponašajući tako rad sata.

„Plivamo”: 2. Stojimo uspravno spojenih stopala, jedna je ruka pokraj glave, a druga uz ti jelo. Izvodimo istovremeno kruženje jednom i drugom rukom prema naprijed (kao kod plivanja kraul tehnikom), a nakon toga istovremeno kruženje jednom i drugom rukom prema natrag (kao kod plivanja leđnom tehnikom).

„Pljas – pljas”3. : Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su uz tijelo. Izvodimo podizanje opruženih ruku iznad glave i pljesak dlanovima iznad glave. Vraćamo ruke uz tijelo i dlanovima lagano pljesnemo vanjsku stranu bedara.

Page 59: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

59

Kruženje trupom:4. Stojimo uspravno, stopala raširenih u širini ramena, ruke su opružene uz glavu. Izvodimo kruženje trupom, tako da izvodimo sljedeće položaje tijela:

Savijanje trupa u jednu stranu L/D.1. Položaj trupa između nogu, dlanovima što bliže tlu.2. Savijanje trupa u drugu stranu D/L.3. Stav uspravni, na nogama stopalima raširenim u širini ramena, rukama opruženim 4. uz glavu.

5. „Idu mravi”: Stojimo uspravno stopala raširenih u širini ramena, ruke su uz tijelo. Prstima ruku oponašamo hodanje „mravi” po jednoj i po drugoj nozi, od zgloba kuka, preko cijele opružene noge, do stopala i tla i natrag.

Podižemo noge:6. Ležimo na leđima, ruke su pogrčene i podlakticama oslonjene na tlo, noge su opružene ispred tijela. Izvodi se naizmjenično podizanje jedne i druge opružene noge što bliže nosu (uznos) i spuštanje na tlo.

Page 60: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

60

Idemo do uvinuća:7. Ležimo na prsima, ruke su pogrčene, dlanovi postavljeni u visini prsnog koša. Izvodimo opružanje ruku i istovremeno podizanje i uvijanje trupa prema natrag.

8. „Gore – dolje”: Čučimo, ruke su uz tijelo. Izvodimo sko uvis tako da su nam u zraku noge opružene i ruke podignute pokraj glave (cijelo je tijelo opruženo). Doskačemo mekano, na prednji dio stopala i vraćamo se u početni položaj.

Page 61: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

61

4. SKLOP PRIPREMNIH VJEŽBI

PRIPREMNE VJEŽBE BEZ POMAGALA

1. Kružimo ramenima naprijed – natrag: Stojimo uspravno spojenh stopala, ruke su uz tijelo. Ramenima izvodimo kruženje od naprijed prema natrag, a zatim od natrag prema naprijed.

2. „Pozdrav prijatelju”: Stojimo uspravno na stopalima koja su raširena u širini ramena, ruke su uz tijelo. Istovremeno izvodimo okret tijelom u jednu stranu i podižemo ruke do glave u stranu u koju je tijelo okrenuto, kako bismo „pozdravili prijatelja” koji nam stoji sa strane. Istu vježbu izvodimo i u drugu stranu.

Page 62: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

62

3. „Drveće se njiše”: Stojimo uspravno, a stopala su nam raširena u širini ramena. U tom nam je položaju jedna ruka pogrčena i dlan je na struku, dok je druga ruka opružena pokraj glave. Izvodimo savijanje trupa u stranu pogrčene ruke. Mijenja se položaj ruku te se ista vježba izvodi i u drugu stranu.

4. „Peremo odjeću”: Stojimo, a stopala su nam raširena u širini ramena. Tada toliko trup na-ginjemo naprijed da možemo postaviti dlanove što bliže tlu između raširenih nogu. Gibamo se tijelom i dlanovima gore – dolje oponašajući pranje odjeće rukama. Noge su nam cijelo vrijeme opružene.

5. Luk: Klečimo na tlu, ruke su nam uz tijelo, dlanovima držimo stopala. Podižemo kukove pre-ma naprijed, trbuh i prsni koš prema gore, a glavu zabacujemo unatrag, dok ne postignemo oblik „luka”. „Luk” se zadržava nekoliko sekunda, a potom se vraćamo u početni položaj.

Page 63: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

63

6. Podigni nogu sa strane ležeći na boku: Ležimo na boku, oslonjeni na podlakticu ruke na kojoj se strani leži, noge su nam opružene. Izvodimo podizanje „gornje” opružene noge što bliže glavi i spuštamo ju u početni položaj. Ista se vježba izvodi i na drugome boku.

7. Čučni na dvije noge: Stojimo uspravno na nogama, a stopala su nam paralelna i raširena u širini ramena, ruke su nam pogrčene, dlanovi na struku. Izvodimo čučnjeve tako da se spuštamo što bliže tlu (uz što uspravniji gornji dio tijela) te se vraćamo u uspravni stav.

Page 64: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

64

5. SKLOP PRIPREMNIH VJEŽBI

PRIPREMNE VJEŽBE BEZ POMAGALA

Reci ramenima: „Nemam pojma”:1. Stojimo uspravno, stopala su spojena, ruke su uz tijelo. Izvodimo podizanje obaju ramena zajedno prema glavi te ih spuštamo u „početni” položaj.

Pomiči ramena naprijed – natrag:2. Stojimo uspravno, stopala su spojena, ruke su uz tijelo. Izvodimo pomicanje obaju ramena zajedno prema naprijed, a zatim prema natrag.

3. „Drveće se njiše”: Stojimo uspravno, a stopala su nam raširena u širini ramena. U tom nam je položaju jedna ruka opružena uz tijelo, dok je druga ruka pogrčena pokraj glave. Izvodimo savijanje trupa u stranu opružene ruke. Mijenja se položaj ruku te se ista vježba izvodi i u drugu stranu.

Page 65: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

65

4. Okreni tijelo i ruke u lijevu i desnu stranu: Stojimo uspravno, stopala raširena u širini ramena, ruke sa strane tijela. Okrećemo trup i ruke zajedno u jednu, a zatim u drugu stranu.

5. „Balerina”: Sjedimo raširenih i opruženih nogu, ruke su pokraj glave. Trupom i rukama spuštamo se na jednu pa na drugu nogu pokušavajući dlanovima dotaknuti stopalo. Nakon spuštanja na jednu i drugu nogu spuštamo se na tlo između nogu, pokušavajući dlanovima dotaknuti što dalje ispred sebe.

Page 66: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

66

6. Privuci noge s tla do prsnoga koša i natrag: Sjedimo, ruke su ispružene iza tijela, noge su opružene ispred tijela. Grčimo, povlačimo i podižemo noge prema prsima, a nakon toga ih opružene vraćamo na tlo ispred tijela.

7. Podigni se na prednji dio stopala: Stojimo uspravno, stopala su spojena, ruke pogrčene, dlanovi na struku. Podižemo se i zadržavamo na prednjem dijelu stopala nekoliko sekunda te se vraćamo u početni položaj.

Page 67: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

67

VJEŽBE DISANJA1.

Učenici su u slobodnoj postavi na vježbalištu. Stopala se nalaze u prirodnom raskoračnom stavu, ruke su ispred tijela. Učenici izvode podizanje ruku iznad glave i duboki udah, zadržavaju udah i položaj ruku 2 – 3 sekunde, a potom vraćaju ruke uz tijelo i izvode izdah.

NOĆ – DAN2.

Učenici se nalaze u slobodnoj postavi ispred učiteljice/učitelja. Zadatak je da na riječ „NOĆ” budu u položaju čučnja, a na riječ „DAN” u uspravnome položaju. Učiteljica/učitelj učenike pokušava zbuniti tako da povremeno izvršava krivu radnju na izrečenu riječ. Učenici koji su zauzeli krivi položaj tijela, napuštaju igru. Pobjednik je učenik koji zadatak izvede bez pogrješke.

PREPOZNAVANJE OPIPOM3.

Svi su učenici u postavi kruga u kojega, po odabiru učiteljice/učitelja, ulazi jedan učenik kojem se vežu oči. Učenik povezanih očiju nekoliko se puta (2 – 3) okrene oko svoje uzdužne osi nakon čega kreće prema učenicima postavljenima u krug. Kada stigne do kojega uče nika iz kruga, dodirujući mu lice i kosu dlanovima, pokušava otkriti tko je to i izgovara njegovo ime. Ako pogodi koji je to učenik, za nagradu ostaje još jednom u sredini kruga, a ako ne pogodi ime učenika, mijenja s njim ulogu i mjesto (tomu se učeniku vežu oči i on dolazi u sredinu kruga). Sa svakim novim ili starim igračem u sredini kruga, igra se nastavlja.

ZAVRŠNI DIO SATA – PRIMJERI

Page 68: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

68

ZADRŽAVANJE RAVNOTEŽE NA JEDNOJ NOZI NA TLU, ŠVEDSKOJ 4. KLUPICI, NISKOJ GREDI

Učenici se nalaze u slobodnoj postavi po vježbalištu na ucrtanim crtama na tlu. Zadatak je na znak učiteljice/učitelja zauzeti stav jednonožni na crti (druga noga je pogrčena i potkoljenica je iza tijela, ruke imaju proizvoljan položaj) i zadržati ga što je duže moguće uz pomoć pokreta tijela i ruku. Pobjednik je onaj učenik koji posljednji ostane u stavu jednonožnom na crti.Ista igrica može se izvesti i na švedskoj klupi i/ili niskoj gredi.

„IDE MACA OKO TEBE”5.

Učenici sjede u postavi kruga, pognute glave i sklopljenih očiju. Jedan učenik nalazi se izvan kruga i drži kakav manji predmet (lopticu, papučicu…). Zadatak je da učenik izvan kruga, za vrijeme izvođenja pjesmice od strane učenika u krugu, hoda uokolo kruga i pokuša neprimjetno ostaviti predmet koji nosi iza leđa jednoga učenika iz kruga. Kada pjesmica završi, svi učenici iz kruga trebaju brzo pogledati iza čijih je leđa ostavljen predmet. Onaj učenik iza čijih je leđa ostavljen predmet, ima zadatak, trčeći uokolo kruga, uloviti učenika koji mu je ostavio predmet iza leđa prije nego taj učenik zauzme njegovo mjesto u krugu. Ako to ne uspije, on postaje „maca”, a učenik koji je bio „maca” postaje dio „miševa” u krugu. Igra se nastavlja s novom „macom”. Ako učenik iz kruga uspije uloviti „macu”, vraća se na svoje mjesto, a igra se ponavlja sa starom „macom”.

Page 69: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

69

Škola: Učiteljica/učitelj: Razred: 1.Odjel:

Redni broj sata: Nadnevak: Mjesto rada: dvorana

NASTAVNE TEME: Bočno valjanje u lijevo i u desnoBacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

STRUKTURA I TRAJANJE

1. Uvodni dio sata: „Lovica dodirom” 5 min

2. Pripremni dio sata: Pripremne vježbe bez pomagala 8 min

3. Glavni „A” dio sata: Bočno valjanje u lijevo i u desnoBacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 19 min

Glavni „B” dio sata: Elementarna igra bez pomagala – hvatanje četveronoške 8 min

4. Završni dio sata: Prepoznavanje opipom 5 min

CILJ: usavršavanje bočnoga valjanja i bacanja s naglaskom na poticaj razvoja koordi-nacije i orijentacije u prostoru.

METODE RADA:usmeno izlaganje, demonstracija, sintetička metoda učenja

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:strunjače, loptice

TIP SATA:ponavljanje

METODIČKI ORGANIZACIJSKINAČINI VJEŽBANJA:paralelni, dvojke

PRIMJER PRIPREME ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

Page 70: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

70

UVODNI DIO SATA:

Lovica dodirom:

Učenici se nalaze u slobodnoj postavi raspoređeni po vježbalištu. Učiteljica/učitelj određuje jednog učenika koji predstavlja „lovca”, a koji ima zadatak hvatati ostale učenike. Prvi učenik kojeg „lovac” uhvati, postaje „novi lovac”, a stari lovac postaje „lovina”.

PRIPREMNI DIO SATA:

Opće pripremne vježbe bez pomagala

1. Kružimo ramenima naprijed – natrag: Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su uz tijelo. Ramenima izvodimo kruženje od naprijed prema natrag, a zatim od natrag prema naprijed.

2. „Pozdrav prijatelju”: Stojimo uspravno, stopala su raširena u širini ramena, ruke su uz tijelo. Istovremeno izvodimo okret tijelom u jednu stranu i podižemo ruku do glave u stranu u koju je tijelo okrenuto, kako bismo „pozdravili prijatelja” koji nam stoji sa strane. Istu vježbu izvodimo i u drugu stranu.

Page 71: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

71

3. „Drveće se njiše”: Stojimo uspravno, a stopala su nam raširena u širini ramena. U tom nam je položaju jedna ruka pogrčena i dlan je na struku, dok je druga ruka opružena pokraj glave. Izvodimo savijanje trupa u stranu pogrčene ruke. Mijenja se položaj ruku te se ista vježba izvodi i u drugu stranu.

4. „Peremo odjeću”: Stojimo, a stopala su nam raširena u širini ramena. Tada toliko trup naginjemo naprijed da možemo postaviti dlanove što bliže tlu između raširenih nogu. Gibamo se tijelom i dlanovima gore – dolje oponašajući pranje odjeće rukama. Noge su nam cijelo vrijeme opružene.

5. Luk: Klečimo na tlu, ruke su nam uz tijelo, dlanovima držimo stopala. Podižemo kukove prema naprijed, trbuh i prsni koš prema gore, a glavu zabacujemo unatrag, dok ne postignemo oblik „luka”. „Luk” se zadržava nekoliko sekunda, a potom se vraćamo u početni položaj.

Page 72: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

72

6. Podigni nogu sa strane ležeći na boku: Ležimo na boku, oslonjeni na podlakticu ruke na kojoj se strani leži, noge su nam opružene. Izvodimo podizanje „gornje” opružene noge što bliže glavi i spuštamo ju u početni položaj. Ista se vježba izvodi i na drugom boku.

7. Čučni na dvije noge: Stojimo uspravno na nogama, a stopala su nam paralelna i raširena u širini ramena, ruke su nam pogrčene, dlanovi na struku. Izvodimo čučnjeve tako da se spuštamo što bliže tlu (uz što uspravniji gornji dio tijela) te se vraćamo u uspravni stav.

Page 73: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

73

GLAVNI „A” DIO SATA:

Bočno valjanje u lijevo i u desno

Opis: Učenici su postavljeni u dvjema kolonama ispred kojih se, u nizu, nalaze dvije strunja-če po širini. Iz početnoga položaja, (ležeći na leđima ili prsima) prvi učenici iz kolona, bočno se valjaju u opruženom položaju na lijevu stranu do kraja strunjače, a zatim natrag, na desnu stranu, na početak niza strunjača. Nakon izvođenja vježbe odlaze na začelje kolone.

Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

Opis: Učenici stoje iza crte bacanja u dvjema nasuprotnim vrstama, licima okrenuti jedni prema drugima na udaljenosti većoj od 10 m. Na dogovoreni znak naizmjenično lijevom i desnom rukom bacaju lopticu nasuprotnoj vrsti tako da loptica padne na podlogu mnogo prije vrste i dokotura se do učenika.

GLAVNI „B” DIO SATA:

Elementarna igra bez pomagala (Hvatanje četveronoške)

Opis: Učenici su podijeljeni u dvije skupine. Skupine učenika u početnoj poziciji mogu biti u različitim položajima (mješoviti upor prednji, mješoviti upor stražnji, mješoviti upor stojeći). Na dogovoreni znak jedna skupina hvata drugu koja se pokušava spasiti izlaskom iz označenoga polja. Uhvaćeni učenik ostaje unutar označenoga prostora.

Page 74: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

74

ZAVRŠNI DIO SATA:

Opis: Svi su učenici u postavi kruga u kojega, po odabiru učiteljice/učitelja, ulazi jedan učenik kojem se vežu oči. Učenik povezanih očiju nekoliko se puta (2 – 3) okrene oko svoje uzdužne osi nakon čega kreće prema učenicima postavljenima u krug. Kada stigne do kojega uče nika iz kruga, dodirujući mu lice i kosu dlanovima, pokušava otkriti tko je to i izgovara njegovo ime. Ako pogodi koji je to učenik, za nagradu ostaje još jednom u sredini kruga, a ako ne pogodi ime učenika, mijenja s njim ulogu i mjesto (tomu se učeniku vežu oči i on dolazi u sredinu kruga). Sa svakim novim ili starim igračem u sredini kruga, igra se nastavlja.

PLAN VJEŽBALIŠTA:

ZAPAŽANJA:

Učiteljica/učitelj:

..............................................

Page 75: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

75

Škola: Učiteljica/učitelj: Razred: 1.Odjel:

Redni broj sata: Nadnevak: Mjesto rada: dvorana

NASTAVNE TEME: Kolut naprijed niz kosinuSunožni i jednonožni poskoci po označenome prostoru

STRUKTURA I TRAJANJE

1. Uvodni dio sata: Trčanje sa zadatcima 4 min

2. Pripremni dio sata: Pripremne vježbe bez pomagala 8 min

3. Glavni „A” dio sata: Kolut naprijed niz kosinuSunožni i jednonožni poskoci po označenome prostoru 20 min

Glavni „B” dio sata: Štafetna igra bez pomagala 10 min

4. Završni dio sata: „Noć – dan” 3 min

CILJ: usavršavanje motoričkih znanja koluta naprijed niz kosinu i različitih poskoka; poticati razvoj koordinacije i ravnoteže.

METODE RADA:usmeno izlaganje, demonstracija, sintetička metoda učenja

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:strunjače, odskočne daske, obruči

TIP SATA:ponavljanje

METODIČKI ORGANIZACIJSKINAČINI VJEŽBANJA:paralelno izmjenični

PRIMJER PRIPREME ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

Page 76: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

76

UVODNI DIO SATA:

Trčanje sa zadatcima

Opis: Učenici se nalaze u postavi kolone i na znak učiteljice/učitelja započinju trčati oko označenoga prostora vježbališta, zadržavajući cijelo vrijeme postavu kolone. Nakon nekoga vremena, na dogovoreni znak učiteljica/učitelj zadaje zadatke koje bi učenici za vrijeme trčanja trebali izvršavati (npr. skok uvis s pljeskom iznad glave, trčanje sa zabacivanjem potkoljenica unatrag, trčanje s visokim podizanjem potkoljenica prema prsnom košu, bočni dokoraci, križno (bočno) trčanje s pogledom prema sredini kruga ili s pogledom od sredine kruga…).

PRIPREMNI DIO SATA:

Opće pripremne vježbe bez pomagala

Kružimo glavom u krug:1. Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, rukama uz tijelo. Izvodimo kruženje glavom u jednu i drugu stranu. Kruži se na sljedeći način: a) postavi se uho na jedno rameb) glava se zabaci prema natragc) postavi se uho na drugo rame d) glava – brada se stavi na prsni koš.

Kružimo jednom rukom naprijed – natrag:2. Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, rukama uz tijelo. Kružimo jednom rukom, sa strane tijela, od naprijed prema natrag, a zatim i u obrnutom smjeru (od natrag prema naprijed). Ista se vježba izvodi i drugom rukom.

Page 77: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

77

Križanje:3. Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, rukama uz tijelo. Izvodimo dvostruko križanje jedne ruke preko druge ispred tijela, a zatim dvostruki zamah, svakom rukom na svojoj strani tijela, prema natrag, zadržavajući opružene ruke u visini ramena.

Pretklon – zaklon:4. Stojimo u uspravnom stavu, stopala su u širini ramena, opružene ruke pokraj glave. Izvodimo kretnju trupa prema naprijed, a zatim i prema natrag.

Opruži – pogrči noge:5. Čučimo, ruke su nam uz tijelo, dlanovi na tlu. Izvodimo naiz-mjenično opružanje i grčenje nogu bez odvajanja dlanova od tla.

Page 78: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

78

„Leptirić”6. : Sjedimo na tlu, noge su nam pogrčene i stopalima spojene, a dlanovima se drže stopala. Izvodimo naizmjenično spuštanje i podizanje pogrčenih nogu (koljena) gore – dolje (prema tlu i od tla).Budući da u ovoj vježbi rad nogu nalikuje na rad krila leptira djeca uz nju mogu pjevati pjesmicu „Leptiriću šareniću”.

Podižemo noge do „svijeće”:7. Sjedimo na tlu, noge su nam pogrčene, a ruke se dlanovima oslanjaju na donjem dijelu leđa. Spuštamo se do ležećeg položaja na leđima te podižemo kukove i noge prema „svijeći”. Prilikom izvedbe ove vježbe bitno je naučiti da se dlanovima, postavljenim na donjem dijelu leđa (odnosno snagom ruku) tijelo podiže prema „svijeći”.

8. Skokovi dvjema nogama zajedno u lijevu i desnu stranu: Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, ruke pogrčene, dlanovi na struku. Izvodimo skokove objema nogama naizmjenično u lijevu pa u desnu stranu.

Page 79: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

79

GLAVNI „A” DIO SATA:

Kolut naprijed niz kosinu

Opis: Učenici su podijeljeni u dvije kolone. Ispred svake kolone nalazi se kosina koja je napravljena od odskočne daske i dviju strunjača (jedna je na dasci, a druga u produžetku na tlu). Na dogovoreni znak, prvi učenici iz kolona, izvršavaju zadatak: Podižu ruke iznad glave i spuštaju bradu na prsa. Lagano savijaju koljena te spuštaju ruke ispred sebe na strunjaču. Iz tog položaja, prebacivanjem težine s cijelog na prednji dio stopala, dolazi do narušavanja ravnoteže te započinje kolutanje niz kosinu. Kolutanje završava u čučanju iz kojeg se uspravljaju s rukama ispred tijela.Nakon izvršenog zadatka odlaze na začelje kolone.

Sunožni i jednonožni poskoci po označenom prostoru

1. zadatak: „Školica”

Opis: Učenici su podijeljeni u dvije kolone iza označenih prostora u obliku nekoliko kvadrata koji su spojeni, a u koje učenici skaču sunožno ili jednonožno (mogu biti postavljeni i obruči).Skokovi se izvode tako da u pojedinačne kvadrate/obruče skaču jednonožno, a u spojene kvadrate/obruče sunožno.Kada prvi iz kolone izvrše zadatak, odlaze na začelje kolona, a zatim kreću sljedeći.

2. zadatak: „Jednonožni poskoci po crti”

Opis: Učenici su postavljeni u dvije kolone iza crte na čijem se kraju nalazi stalak. Na dogovoreni znak prvi iz kolone skaču na jednoj nozi po crti do stalka, obilaze stalak te se, skačući na drugoj nozi, vraćaju na začelja kolone.

Page 80: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

80

3. zadatak: „Skače žaba”

Opis: Učenici su postavljeni u dvije kolone ispred kojih se nalaze obruči na tlu i oni predstavljaju „lopoče” po kojima „žabe” skaču. Na dogovoreni znak prvi iz kolone sunožnim skokovima prelaze preko „lopoča” do „kopna”. Kada su dotaknuli „kopno”, kreću sljedeći učenici, a oni odlaze na začelje kolona.

GLAVNI „B” DIO SATA:

Štafetna igra bez pomagala

Opis:Učenici su podijeljeni u više kolona (ekipa). Ispred svake kolone postavljeni su stalci na udaljenosti od 20 m. Na dogovoreni znak učenik po učenik iz pojedine kolone trči do stalka, optrčava ga i vraća se na začelje svoje kolone. Pobjeđuje kolona čiji učenici prvi izvrše zadatak.

Page 81: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

81

ZAVRŠNI DIO SATA:

„Noć – dan”

Opis: Učenici se nalaze u slobodnoj postavi ispred učiteljice/učitelja. Zadatak je da na riječ „NOĆ” budu u položaju čučnja, a na riječ „DAN” u uspravnom položaju. Učiteljica/učitelj učenike pokušava zbuniti tako da povremeno izvršava krivu radnju na izrečenu riječ. Učenici koji se nađu u krivom položaju tijela, napuštaju igru. Pobjednik je učenik koji ostane posljednji u igri.

Page 82: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

82

PLAN VJEŽBALIŠTA:

ZAPAŽANJA:

Učiteljica/učitelj:

..............................................

Page 83: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

83

Škola: Učiteljica/učitelj: Razred: 1.Odjel:

Redni broj sata: Nadnevak: Mjesto rada: igralište

NASTAVNE TEME: Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visineBacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje

STRUKTURA I TRAJANJE

1. Uvodni dio sata: Lovica 4 min

2. Pripremni dio sata: Pripremne vježbe bez pomagala 8 min

3. Glavni „A” dio sata: Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visineBacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje 20 min

Glavni „B” dio sata: „Između četiri vatre” 10 min

4. Završni dio sata: Vježbe disanja 3 min

CILJ: usavršavanje tehnike trčanja i bacanja lakših lopti; razvoj koordinacije, eksplozivne snage i manipulacije loptom.

METODE RADA:usmeno izlaganje, demonstracija, postavljanje i riješavanje motoričkih zadataka

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:niske prepreke, lopte

TIP SATA:ponavljanje

METODIČKI ORGANIZACIJSKINAČINI VJEŽBANJA:paralelni, pojedinačno

PRIMJER PRIPREME ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

Page 84: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

84

UVODNI DIO SATA:

Lovica

Opis: Učenici se nalaze u slobodnoj postavi raspoređeni po vježbalištu. Učiteljica/učitelj određuje jednog učenika koji predstavlja „lovca”, a koji ima zadatak hvatati ostale učenike. Prvi učenik kojeg „lovac” uhvati, postaje „novi lovac”, a stari lovac postaje „lovina”.

PRIPREMNI DIO SATA:

Opće pripremne vježbe bez pomagala

„Hoću – Ne ću”:1. Stojimo uspravno spojenih stopalima, ruke su uz tijelo. Izvodimo pokrete glavom koji nalikuju radu glave kada kažemo „HOĆU” (naizmjenično spuštamo bradu na prsni koš te je zabacujemo prema natrag). Nakon pokreta „hoću” izvodimo pokrete glavom koji nalikuju radu glave kada kažemo „NE ĆU” (okrećemo pogled i glavu naizmjenično u desnu – lijevu stranu).

Kružimo rukama:2. Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su uz tijelo. Izvodimo kruženje objema rukama istovremeno, sa strane tijela, od naprijed prema natrag, a nakon nekoliko ponavljanja i obrnuto (od natrag prema naprijed).

Page 85: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

85

„Policajac”: 3. Stojimo uspravno spojenih stopala, jedna je ruka uz tijelo, a druga opružena pokraj glave. Izvodimo naizmjenično podizanje (ispred tijela) ruke uz tijelo do položaja uz glavu te spuštanje opružene ruke pokraj glave do položaja uz tijelo. Izmjenjivanje položaja ruku nalikuje radu ruku „prometnoga policajca” dok pokušava zaustaviti jedna, a zatim druga vozila.

„Vjetar njiše grane”:4. Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su opružene pokraj glave. Izvodimo savijanje trupa u lijevu i desnu stranu oponašajući gibanje grana stabla kada puše jak vjetar.

„Sviramo klavir”:5. Stojimo uspravno, stopala su raširena u širini ramena, tijelo savijeno, pokušavamo dlanovima biti što bliže tlu, a da se pri tom noge ne savijaju (grče) u koljenima. Prstima ruku oponašamo sviranje klavira po tlu, od stopala jedne do stopala druge noge i natrag.

Page 86: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

86

„Vožnja bicikla”: 6. Ležimo na leđima, ruke opružene uz tijelo, noge pogrčene podignute u vis. Nogama oponašamo vožnju bicikla prema naprijed, a potom i prema natrag.

Sunožni skokovi u mjestu:7. Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke pogrčene, dlanovi na struku. Izvodimo skokove dvjema nogama u vis (gore – dolje).

GLAVNI „A” DIO SATA:

Slobodno pretrčavanje prepreka do 20 cm visine

Opis: Učenici se nalaze u kolonama ispred prepreka visine 20 cm (kapice, niske prepreke) poslaganih u nizu međusobno udaljenih do 2 m. Zadatak je učenika pretrčati prepreke te nakon posljednje otrčati na začelje svoje kolone. Prvi učenici u svojim kolonama kreću na dogovoreni znak, a svi ostali nakon što učenik ispred njih pretrči posljednju prepreku.

Page 87: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

87

Bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i hvatanje

Opis: Učenici se nalaze u slobodnoj postavi na vježbalištu. Svaki učenik ima jednu laganu loptu1. zadatak: Bacanje lopte o tlo jednom rukom i hvatanje objema rukama. Učenici bacaju loptu ispred tijela o tlo jednom rukom te ju hvataju objema rukama. 2. zadatak: Bacanje lopte o tlo objema rukama i hvatanje objema rukama. Učenici bacaju loptu objema rukama ispred tijela o tlo i hvataju je objema rukama. 3. zadatak: Bacanje lopte o tlo prema želji i hvatanje objema rukama. Učenici bacaju loptu na jedan od opisanih načina,„pljesnu” rukama ispred ili iza tijela i hvataju loptu objema rukama.

GLAVNI „B” DIO SATA:

„Između četiri vatre”

Opis: Učenici su podijeljeni u dvije skupine (ekipe). Posebno označeno igralište (npr. 16 x 8 m) sastoji se od dvaju dijelova tako da svaka ekipa ima svoje „polje”.Tri učenika iz svake skupine postave se na vanjske strane „polja” protivničkih igrača te zajedno sa suigračima iz svoga „polja” gađaju loptom učenike druge ekipe.Vanjski igrači i igrači „polja” međusobno se dodavaju i gađaju loptom kada im se ukaže prigoda.Igra traje deset minuta. Pobjednik je ona skupina koja je imala više bodova-pogodaka.

ZAVRŠNI DIO SATA:

Vježbe disanja

Opis: Učenici se nalaze u slobodnoj postavi na vježbalištu. Iz uspravnoga položaja, stopalima u obliku slova „V” (spetni stav), rukama ispred tijela, izvode podizanje ruku iznad glave i duboki udah, zadržavaju udah i položaj ruku 2 – 3 sekunde, a potom vraćaju ruke uz tijelo i izvode izdah.

Page 88: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

88

PLAN VJEŽBALIŠTA:

ZAPAŽANJA:

Učiteljica/učitelj:

.............................................

Page 89: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

89

Škola: Učiteljica/učitelj: Razred: 1.Odjel:

Redni broj sata: Nadnevak: Mjesto rada: dvorana

NASTAVNE TEME: Povaljke u ležanjuBočno valjanje u lijevo i u desnoSlobodno poigravanje i vođenje lopte (N)

STRUKTURA I TRAJANJE

1. Uvodni dio sata: Trčanje i hodanje s različitim zadatcima 4 min

2. Pripremni dio sata: Pripremne vježbe bez pomagala 8 min

3. Glavni „A” dio sata: Povaljke u ležanjuBočno valjanje ulijevo i udesnoSlobodno poigravanje i vođenje lopte (N) 20 min

Glavni „B” dio sata: Štafetne igre bez pomagala 10 min

4. Završni dio sata: Vježbe disanja 3 min

CILJ: usavršavanje povaljke i valjanja te prilagodbe na nogometnu loptu.

METODE RADA:usmeno izlaganje, demonstracija, sintetička metoda učenja, postavljanje i rješavanje motoričkih zadataka

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:strunjače, nogometne lopte, tuljci

TIP SATA:kombinirani METODIČKI ORGANIZACIJSKI

NAČINI VJEŽBANJA:paralelno-izmjenični, pojedinačni

PRIMJER PRIPREME ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

Page 90: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

90

UVODNI DIO SATA:

Trčanje i hodanje s različitim zadatcima

Učenici se nalaze u koloni i na dogovoreni znak, započinju trčati i/ili hodati oko označenog prostora vježbališta, zadržavajući cijelo vrijeme postavu kolone. Nakon nekog vremena učiteljica/učitelj zadaje zadatke koje bi učenici za vrijeme trčanja ili hoda nja trebali izvršavati na dogovoreni znak (npr. skok uvis s pljeskom iznad glave, trčanje sa zabacivanjem pot-koljenica unatrag, trčanje s visokim podizanjem potkoljenica prema prsnom košu, bočni dokoraci, križno bočno trčanje s pogledom prema sredini kruga ili s pogledom od sredine kruga, trčanje unatrag, hodanje na prednjem dijelu stopala, hodanje na petama, hodanje u čučnju, četveronožno hodanje, hodanje unatrag…).

PRIPREMNI DIO SATA:

Opće pripremne vježbe bez pomagala

„Tik – tak” kao sat:1. Stojimo uspravno spojenih stopala ruke su uz tijelo. Izvodimo spuštanje glave (uha) na jedno („TIK”), a potom i na drugo rame („TAK”) oponašajući tako rad sata.

„Plivamo” kraul i leđnom tehnikom:2. Stojimo uspravno spojenih stopala, jedna ruka je pokraj glave, a druga uz tijelo. Izvodimo istovremeno kruženje jednom i drugom rukom prema naprijed (kao kod plivanja kraul tehnike), a nakon toga istovremeno kruženje jednom i drugom rukom prema natrag (kao kod plivanja leđnom tehnikom).

Page 91: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

91

„Pljas-pljas”:3. Stojimo uspravno spojenih stopala ruke su uz tijelo. Izvodimo podizanje opruženih ruku iznad glave i pljesak dlanovima iznad glave. Vraćamo ruke uz tijelo i dlanovima lagano pljesnemo vanjsku stranu bedara.

Kruženje trupom:4. Stojimo uspravno, stopala raširenih u širini ramena, ruke su opružene uz glavu. Izvodimo kruženje trupom, tako da izvodimo sljedeće položaje tijela:

Savijanje trupa u jednu stranu L/D.1. Položaj trupa između nogu, dlanovima što bliže tlu.2. Savijanje trupa u drugu stranu D/L.3. Stav uspravni, na nogama sa stopalima raširenim u širini ramena, s rukama opruženim 4. uz glavu.

„Idu mravi”:5. Stojimo uspravno stopala raširenih u širini ramena, ruke su uz tijelo. Prstima ruku oponašamo hodanje „mravi” po jednoj i po drugoj nozi, od zgloba kuka, preko cijele opružene noge, do stopala i tla i natrag.

Page 92: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

92

Podižemo noge:6. Ležimo na leđima, ruke su pogrčene i podlakticama oslonjene na tlo, noge su opružene ispred tijela. Izvodi se naizmjenično podizanje jedne i druge opružene noge što bliže nosu (prednos) i spuštanje na tlo.

Idemo do uvinuća:7. Ležimo na prsima, ruke su pogrčene, dlanovi postavljeni u visini prsnoga koša. Izvodimo opružanje ruku i istovremeno podizanje i uvijanje trupa prema natrag.

8. „Gore – dolje”: Čučimo, ruke su uz tijelo. Izvodimo skok uvis tako da su nam u zraku noge opružene i ruke podignute pokraj glave (cijelo je tijelo opruženo). Doskačemo mekano, na prednji dio stopala i vraćamo se u početni položaj.

Page 93: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

93

GLAVNI „A” DIO SATA:

Povaljke u ležanju

Opis:

1. zadatak: Učenici su postavljeni u dvjema kolonama ispred kojih se, u nizu, nalaze dvije strunjače. Na dogovoreni znak, prvi učenici iz kolona, legnu prsima na stunjaču ispruženih nogu, ruku savijenih u laktu.Premještanje točke oslonca tijela na strunjači sa zdjeličnog obruča na prsi i obratno, rezultira neprestanim valjanjem tijela naprijed – nazad.

2. zadatak: Učenici su podijeljeni u dvije kolone, ispred kojih se, u nizu, nalaze dvije strunjače. Na dogovoreni znak, prvi učenici iz kolona, zauzmu leđni položaj s ispruženim rukama i nogama.Premještanje točke oslonca tijela na strunjaču sa zdjeličnog obruča na lopatice i vrat pa obratno uvjetuje neprestalno valjanje tijela naprijed – nazad (vidi crtež).

Bočno valjanje ulijevo i udesno

Opis: Učenici su postavljeni u dvjema kolonama ispred kojih se, u nizu, nalaze dvije strunjače po širini. Iz početnog položaja, ležeći na leđima ili prsima, učenici se bočno valjaju u opruženom položaju na lijevu stranu do kraja strunjače, a zatim natrag, na desnu stranu, na početak niza strunjače.

Page 94: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

94

Slobodno poigravanje i vođenje lopte (N)

Opis: Učenici su podijeljeni u više skupina na nogometnom vježbalištu u postavi nasuprotnih kolona (4 ili 6 skupina).Prvi učenici u koloni poigravaju se loptom i slobodno ju vode do prvih učenika u nasupro-t noj koloni te odlaze na začelje iste.

GLAVNI „B” DIO SATA:

Štafetna igra bez pomagala

Opis: Učenici su podijeljeni u više kolona (ekipa). Ispred svake kolone postavljeni su stalci na udaljenosti od 20 m. Na dogovoreni znak učenik po učenik iz pojedine kolone trči do stalka, optrčava ga i vraća se na začelje svoje kolone. Pobjeđuje kolona čiji učenici prvi izvrše zadatak.

ZAVRŠNI DIO SATA

Vježbe disanja

Učenici su u slobodnoj postavi na vježbalištu. Stopala se nalaze u obliku slova „V” (spetni stav) s rukama ispred tijela. Izvode podizanje ruku iznad glave i duboki udah, zadržavaju udah i položaj ruku 2 – 3 sekunde, a potom vraćaju ruke uz tijelo i izvode izdah.

Page 95: Vjezbajmo zajedno 1 - prir

95

PLAN VJEŽBALIŠTA:

ZAPAŽANJA:

Učiteljica/učitelj:

.............................................