Vila Elena naj iznajmljivaè na Buzeštini...Božo Jakovljeviæ veæ je punih šezdeset godina neumorni kulturni i društveni djelatnik koji je trajno zadužio buzetsku povijest, prosvjetu

Besplatni primjerakBroj 4. Godina II.Prosinac 2008.

Pod ladonjom:Vladimir Perniæ

"Vila Elena"naj iznajmljivaè na Buzeštini

75 godina„Istarskog vodovoda“

Buzetski list 2

Uvodna rijeè

Drage Buzeæanke i BuzeæaniPred nama su posljednji dani 2008. godine i vrijeme je da se

nakratko osvrnemo na protekle mjesece. Vjerujem da imamo mnogo razloga za zadovoljstvo. Razvoj našeg grada unatrag nekoliko godina vidljiv je na svakom koraku i slobodno mogu reæi da je Buzet danas grad koji raste i živi. Naš je put siguran i stabilan, kvaliteta života u našem gradu svakim je danom sve bolja.

Imali smo mnogo planova, a sada je trenutak za ocjenu što smo napravili i jesmo li dobro radili u proteklih godinu dana. S ponosom mogu navesti nekoliko najvažnijih projekata koje smo u 2008. godini realizirali kako bi život na Buzeštini bio ugodniji: dovršene su prve dvije faze sanacije odlagališta otpada Griža, uložili smo velika sredstva i napor na ureðenje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta kao i u gradnju te održavanje javne rasvjete u svih jedanaest mjesnih odbora Grada Buzeta. U suradnji s Istarskom županijom uspjeli smo privesti kraju nadogradnju i rekonstrukciju zgrade Osnovne škole „Vazmoslav Gržalja“ u Buzetu, uspješno je rekonstruirana Ulica II. istarske brigade te dovršena gradnja modernog autobusnog kolodvora, èime je zaokružen njegov vanjski izgled.

No, uz sve te velike investicije Grad Buzet provodi cijeli niz, možda manje atraktivnih, ali vrlo važnih i korisnih programa. Znaèajna sredstva ulažu se u razvoj gospodarstva, obnovu Starog grada, svako dijete može biti primljeno u Djeèji vrtiæ, sufinanciramo program produženog boravka uèenika Osnovne škole, ulažemo u znanje i sustav stipendiranja koji potièe uèenike i studente na kvalitetnije obrazovanje. Uz to, Grad potpomaže mnoštvo kulturnih

Buzetski list,revijalno-informativni magazin,godina II.,Broj 4,Prosinac 2008. Izlazi 3 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad Buzet,II. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

SURADNICI:Nenad Šæulac, Michela Blagoniæ,Ana Perniæ, Nada Prodan Mrakoviæ,Mila Nežiæ, Mirjana Krbavèiæ,Mario Sirotiæ, Marija Èrnac,Martina Agapito, Nikolina Gržiniæ,Elvis Èerneka, Kristina Greblo,Saša Arsiæ, Božo Jakovljeviæ,Josip Šipuš, Mia Žudiæ, Dejan Hren,Darko Matkoviæ, Foto Festival

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK:Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 2.700 primjeraka

KONTAKT: Grad Buzet (Za Buzetski list) II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: [email protected]

ISSN 1846-7776

NASLOVNICA:Trg Fontana u blagdansko vrijeme(Snimio: Dejan Hren)

IMPRESSUM:

Buzetski list3

Štrped nekad...Besplatni primjerakBroj 4. Godina II.Prosinac 2008.




projekata i manifestacija, te sve sportske klubove Buzeštine, a skrbimo i o održavanju, sanaciji i izgradnji sportskih objekata.

Ne zaboravljamo na skrb o našim najstarijim sugraðanima. Grad u suradnji s Ministarstvom potpomaže program „Dnevni boravak i pomoæi u kuæi“, a znatno smo poveæali sredstva onima kojima je pomoæ najpotrebnija. I svemu navedenom možemo dodati još niz drugih inicijativa i programa koje æemo nastaviti i u buduænosti…

Mnogi izazovi još stoje pred nama. Zajedno moramo pokrenuti još cijeli niz projekata. Trebamo nastaviti stabilan i smislen razvoj, poticati demografsku obnovu i osigurati realne preduvjete da se prirodni resursi što kvalitetnije koriste za ukupni razvoj sjevera istarskog poluotoka.

Na kraju, ovo su dani okupljanja i proslava, tako da vam, prije svega, želim ugodno druženje i puno veselja u božiænom i novogodišnjem ozraèju. A u 2009. godini koja je pred nama svim graðanima Buzeta želim mnogo sreæe, zdravlja i uspjeha!

Vjerujem da æemo svi zajedno imati puno razloga za zadovoljstvo, radost i veselje, jer kako jedna misao kaže:

Život ne èini samo brzina kojom ga živimo, veæ ga èine njegova kvaliteta i sigurnost.

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

i danas

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA4 SVEÈANA SJEDNICA5 LAUREATI6 PROJEKTI: Obnovljena sportska dvorana, dovršena gradnja škole ............................................7 PROJEKTI: Sv. Martin dobiva kanalizaciju8 MJESNI ODBOR: Štrped9 SUBVENCIJE: Socijalna skrb10 BAŠTINA: Martinja u Sv. Martinu ..................................11 POD LADONJOM: Vladimir Perniæ14 OBLJETNICE: 75 godina Istarskog vodovoda16 BAŠTINA: Željeznicom po Buzeštini ..............................18 FOTO VIJESTI20 ISTRA KAKVA JE NEKAD BILA: Gunjci iz Šæulci22 MANIFESTACIJE 24 Živa rijeè povijesti: Raèice26 KULTURA: Zakantajmo Renatu Perniæu27 KULTURA: Klapa Pinguentum28 TURISTIÈKE STRANICE: Robert Krajcer najbolji iznajmljivaè ............................30 KULTURA: Buzetski listovi32 KULTURA: Mjesec hrvatske knjige33 ZSUGB: Poticaj razvoju sporta34 SPORTSKE VIJESTI36 SPORT: Trio Buzet državni prvak37 SPORT: Državni prvaci u automobilizmu i motociklizmu ..............38 OBRAZOVANJE: Grdelini osvojili Uèku ...........................39 OBRAZOVANJE: „Požar“ u Srednjoj školi40 OBRAZOVANJE: Prvašiæi i jaslice43 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Šeæerna bolest44 POLJOPRIVREDA: Sjetveni kalendar46 HORTIKULTURA: Akcija »Margerita« .............................47 VETERINARSKI SAVJET: Trihineloza48 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Matko Trinajstiæ49 BUZETSKE ÆAKULE: Kapelica za odmetnutog sina50 ISTARSKA KUHINJA: Peka ........................................................51 ÆIÆSKI LIST: Obnova crkve u Jelovicama52 VJENÈANI53 ROÐENI54 INFO

Buzetski list 2

Uvodna rijeè

Drage Buzeæanke i BuzeæaniPred nama su posljednji dani 2008. godine i vrijeme je da se

nakratko osvrnemo na protekle mjesece. Vjerujem da imamo mnogo razloga za zadovoljstvo. Razvoj našeg grada unatrag nekoliko godina vidljiv je na svakom koraku i slobodno mogu reæi da je Buzet danas grad koji raste i živi. Naš je put siguran i stabilan, kvaliteta života u našem gradu svakim je danom sve bolja.

Imali smo mnogo planova, a sada je trenutak za ocjenu što smo napravili i jesmo li dobro radili u proteklih godinu dana. S ponosom mogu navesti nekoliko najvažnijih projekata koje smo u 2008. godini realizirali kako bi život na Buzeštini bio ugodniji: dovršene su prve dvije faze sanacije odlagališta otpada Griža, uložili smo velika sredstva i napor na ureðenje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta kao i u gradnju te održavanje javne rasvjete u svih jedanaest mjesnih odbora Grada Buzeta. U suradnji s Istarskom županijom uspjeli smo privesti kraju nadogradnju i rekonstrukciju zgrade Osnovne škole „Vazmoslav Gržalja“ u Buzetu, uspješno je rekonstruirana Ulica II. istarske brigade te dovršena gradnja modernog autobusnog kolodvora, èime je zaokružen njegov vanjski izgled.

No, uz sve te velike investicije Grad Buzet provodi cijeli niz, možda manje atraktivnih, ali vrlo važnih i korisnih programa. Znaèajna sredstva ulažu se u razvoj gospodarstva, obnovu Starog grada, svako dijete može biti primljeno u Djeèji vrtiæ, sufinanciramo program produženog boravka uèenika Osnovne škole, ulažemo u znanje i sustav stipendiranja koji potièe uèenike i studente na kvalitetnije obrazovanje. Uz to, Grad potpomaže mnoštvo kulturnih

Buzetski list,revijalno-informativni magazin,godina II.,Broj 4,Prosinac 2008. Izlazi 3 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad Buzet,II. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

SURADNICI:Nenad Šæulac, Michela Blagoniæ,Ana Perniæ, Nada Prodan Mrakoviæ,Mila Nežiæ, Mirjana Krbavèiæ,Mario Sirotiæ, Marija Èrnac,Martina Agapito, Nikolina Gržiniæ,Elvis Èerneka, Kristina Greblo,Saša Arsiæ, Božo Jakovljeviæ,Josip Šipuš, Mia Žudiæ, Dejan Hren,Darko Matkoviæ, Foto Festival

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK:Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA: 2.700 primjeraka

KONTAKT: Grad Buzet (Za Buzetski list) II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: [email protected]

ISSN 1846-7776

NASLOVNICA:Trg Fontana u blagdansko vrijeme(Snimio: Dejan Hren)

IMPRESSUM:

Buzetski list3

Štrped nekad...Besplatni primjerakBroj 4. Godina II.Prosinac 2008.




projekata i manifestacija, te sve sportske klubove Buzeštine, a skrbimo i o održavanju, sanaciji i izgradnji sportskih objekata.

Ne zaboravljamo na skrb o našim najstarijim sugraðanima. Grad u suradnji s Ministarstvom potpomaže program „Dnevni boravak i pomoæi u kuæi“, a znatno smo poveæali sredstva onima kojima je pomoæ najpotrebnija. I svemu navedenom možemo dodati još niz drugih inicijativa i programa koje æemo nastaviti i u buduænosti…

Mnogi izazovi još stoje pred nama. Zajedno moramo pokrenuti još cijeli niz projekata. Trebamo nastaviti stabilan i smislen razvoj, poticati demografsku obnovu i osigurati realne preduvjete da se prirodni resursi što kvalitetnije koriste za ukupni razvoj sjevera istarskog poluotoka.

Na kraju, ovo su dani okupljanja i proslava, tako da vam, prije svega, želim ugodno druženje i puno veselja u božiænom i novogodišnjem ozraèju. A u 2009. godini koja je pred nama svim graðanima Buzeta želim mnogo sreæe, zdravlja i uspjeha!

Vjerujem da æemo svi zajedno imati puno razloga za zadovoljstvo, radost i veselje, jer kako jedna misao kaže:

Život ne èini samo brzina kojom ga živimo, veæ ga èine njegova kvaliteta i sigurnost.

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

i danas

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA4 SVEÈANA SJEDNICA5 LAUREATI6 PROJEKTI: Obnovljena sportska dvorana, dovršena gradnja škole ............................................7 PROJEKTI: Sv. Martin dobiva kanalizaciju8 MJESNI ODBOR: Štrped9 SUBVENCIJE: Socijalna skrb10 BAŠTINA: Martinja u Sv. Martinu ..................................11 POD LADONJOM: Vladimir Perniæ14 OBLJETNICE: 75 godina Istarskog vodovoda16 BAŠTINA: Željeznicom po Buzeštini ..............................18 FOTO VIJESTI20 ISTRA KAKVA JE NEKAD BILA: Gunjci iz Šæulci22 MANIFESTACIJE 24 Živa rijeè povijesti: Raèice26 KULTURA: Zakantajmo Renatu Perniæu27 KULTURA: Klapa Pinguentum28 TURISTIÈKE STRANICE: Robert Krajcer najbolji iznajmljivaè ............................30 KULTURA: Buzetski listovi32 KULTURA: Mjesec hrvatske knjige33 ZSUGB: Poticaj razvoju sporta34 SPORTSKE VIJESTI36 SPORT: Trio Buzet državni prvak37 SPORT: Državni prvaci u automobilizmu i motociklizmu ..............38 OBRAZOVANJE: Grdelini osvojili Uèku ...........................39 OBRAZOVANJE: „Požar“ u Srednjoj školi40 OBRAZOVANJE: Prvašiæi i jaslice43 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Šeæerna bolest44 POLJOPRIVREDA: Sjetveni kalendar46 HORTIKULTURA: Akcija »Margerita« .............................47 VETERINARSKI SAVJET: Trihineloza48 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Matko Trinajstiæ49 BUZETSKE ÆAKULE: Kapelica za odmetnutog sina50 ISTARSKA KUHINJA: Peka ........................................................51 ÆIÆSKI LIST: Obnova crkve u Jelovicama52 VJENÈANI53 ROÐENI54 INFO

SVEÈANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEÆA BUZETA

Buzetski list 4

Stoljetno puèko slavlje Buzeæana – Subotina – u povodu blagdana sv. Marije Male ove je godine zapoèelo 12. rujna, tradicionalno s v e è a n o m s j e d n i c o m Gradskog vijeæa, održanoj u drevnoj palaèi Bigatto. Tom je pr igodom gradonaèelnik Valter Flego istaknuo kako je razvoj Buzeta vidljiv na svakom koraku. – To je grad koji raste i živi. Razvoj, meðutim, nije p o k r i æ e z a d ev a s t a c i j u prostora i kulturnog nasljeða, za rasprodaju i upropaštavanje onoga što je kroz mnoge naraštaje velikim žrtvama saèuvano i izgraðivano, a tako æe biti i sutra jer nastojimo mijenjati Buzet sa željom da njegov identitet i tradicija o s t a n u i s t i , r e k a o j e g r a d o n a è e l n i k F l e g o . Sveèanosti je nazoèila i potpredsjednica Vlade Ðurða Adlešiæ. Obilježavajuæi Dan grada uruèena su i priznanja za naroèite zasluge i izuzetne rezultate te doprinos u razvoju Grada Buzeta. Najprestižniju nagradu - Zlatnu plaketu Grada – Gradsko vijeæe dodijelilo je Boži Jakovljeviæu.

60 godina Jakovljeviæeva rada

Božo Jakovljeviæ veæ je pun ih šezdese t god ina neumorni kulturni i društveni djelatnik koji je trajno zadužio buzetsku povijest, prosvjetu i kulturu. U Buzet dolazi sa navršene 22 godine, toènije 18. kolovoza 1948. godine, nakon završene uèiteljske škole u Križevcima i Više pedagoške škole u Splitu. Od 1948. godine do 1950. godine obnaša funkciju ravnatelja sedmogodišnje škole (osnovne škole u Buzetu). Dvije godine

Boži Jakovljeviæu Zlatna plaketaSrebrna plaketa je pripala Davoru Komaru, nagrada grada Enduro motoklubu "Buzet", a pohvalnice Ana-Mariji Pavletiæ, Nini Èeh, Višnji Prodan i Nicol Šorgo.

Piše: Ana PISAK

kasnije biva izabran za o d b o r n i k a K o t a r s k o g narodnog odbora Buzet, da bi potom postao èlan Izvršnog odbora, povjerenik, a zatim i p reds jedn ik Sav je ta za prosvjetu i kulturu buzetskog kotara. Od školske godine 1954./55. do kraja školske godine 1969./70. ponovno je na funkciji ravnatelja škole. U to je vrijeme sagraðena i otvorena nova zgrada osnovne š k o l e . G o d i n e 1 9 7 0 . diplomirao je na Filozofskom f a k u l t e t u u Z a g r e b u pedagogiju i filozofiju, a šest

godina kasnije završava i magisterij.U sedmom desetljeæu prošlog stoljeæa pa sve do 1988. godine kada biva umirovljen, Jakovljeviæ je bio savjetnik u Z a v o d u z a p r o s v j e t n o pedagošku službu u Rijeci. Bio je i predsjednik Katedre Èakavskog sabora Buzet, od njenog samog osnutka pa sve do ove godine. Sve te godine organizirao je znanstvene s k u p o v e p o d n a z i v o m «Buzetski dani». Pokretaè je i od 1976. godine glavni urednik B u z e t s k o g z b o r n i k a ,

godišnjaka koji donosi priloge o Buzeštini. Otkako je 1986. g o d i n e p o s t a o t a j n i k Samoupravne in teresne zajednice za kulturu poèela je i o r g a n i z i r a n a z a š t i t a s p o m e n i k a ku l t u r e n a Buzeštini. Trag Jakovljeviæevog neumornog rada duboko je zabilježen i u Odboru za revitalizaciju povijesnih jezgri i zaštitu spomenika kulture Grada Buzeta gdje i dan danas vrši funkciju predsjednika. Neizbrisiv trag dugogodišnjeg djelovanja Jakovljeviæa na sjeveru Istre vidljiv je i u

nekoliko knjiga u kojima je on a u t o r i s u a u t o r , t e u mnogobrojnim èlanacima u èasopisima i zbornicima. Rijeè je o istraživaèkom radu o prošlosti Buzeta, novijoj istarskoj kulturi i povijesti, osobito u školstvu u Istri XX. stoljeæa.

Davor Komar srebrni laureat

Davor Komar roðen je 12. listopada 1970. godine u Puli. Veæ je kao dijete obolio od mišiæne distrofije, a od 21. godine života vezan je za

invalidska kolica. G o d i n e 1988. u Ljubljani završava srednju upravnu školu. Davor je oženjen i otac dvoje djece. U invalidskoj je mirovini. Od 1985. godine aktivni je èlan Društva distrofièara Istre, od 1997. godine je dopredsjednik, a od 2004. godine predsjednik Društva. Dopredsjednik je Saveza udruga osoba s invaliditetom Istarske županije te èlan Upravnog odbora i delegat u istom savezu. Takoðer, dopredsjednik je R e p u b l i è k o g s a v e z a distrofièara Hrvatske, èlan predsjedništva i delegat u istom savezu. Davorov rad se sastoji i od organizacije mnogobrojnih projekata za o s o b e s i nv a l i d i te to m , organiziranju i iniciranju mnogobrojnih donacija za razne ustanove, udruge i pojedince kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Predstavnik je i vod i te l j Saveza udruga Istarske županije za ureðenje plaža za osobe s invaliditetom na podruèju naše županije. Koordinator je provedbi projekta SOIH-a. Polazi i organizira niz seminara, teèaja na državnom nivou. Poèasni je èlan KUD „Danica Hrvatska“ iz Pule.

Nagraðen EMK Buzet

Enduro motoklub Buzet u p e t g o d i n a p o s t o j a n j a organizirao je tri meðunarodne enduro utrke. Zavrijedio je niz odlièja i priznanja na nivou cijele države. Klub danas broji s t o t i n j a k è l a n o v a t e dvadesetak aktivnih vozaèa motora koji sudjeluju na gotovo svim utrkama diljem cijele Hrvatske, ali i izvan nje.

Buzetski list5

Marija Bistrica novi prijatelj Buzeta

Gradonaèelnik Buzeta Valter Flego i naèelnik Opæine Marija Bistrica Stjepan Muhek na sveèanoj su sjednici p o t p i s a l i P o v e l j u o prijateljstvu. Buzet je tako, pored zbratimljenih gradova Kopra, Èabra, Quattro Castella i prijateljskog grada Siska, dobio još jednog novog prijatelja.

Pohvaljene…

Pohvalnice Grada Buzeta dodijeljene su uèenicama Srednje škole – Ana-Mariji Pavletiæ, Nini Èeh i Višnji Prodan te uèenici 8. razreda Osnovne škole »Vazmoslav Gržalja« Nicol Šorgo.

Bogat kulturni program

U s k l o p u s v e è a n e sjednice promoviran je novi nosaè zvuka «Subotina po starinski». Kulturni dio programa upotpunili su mješovit i p jevaèki zor b u z e t s ko g g l a z b e n o g društva «Sokol», mlada buzetska sopranistica Lora Pavletiæ uz klavirsku pratnju profesorice Vesne Ivanoviæ Ocvirk, te gunjci. Eduard Strenja predstav io se i z l o ž b o m u m j e t n i è k i h fotografija «Subotina po starinski».

BOŽO JAKOVLJEVIÆ

LAUREATI

SVEÈANOJ SJEDNICI SU PRISUSTVOVALI I MNOGI UVAŽENI GOSTI

VALTER FLEGO I STJEPAN MUHEK

SVEÈANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEÆA BUZETA

Buzetski list 4

Stoljetno puèko slavlje Buzeæana – Subotina – u povodu blagdana sv. Marije Male ove je godine zapoèelo 12. rujna, tradicionalno s v e è a n o m s j e d n i c o m Gradskog vijeæa, održanoj u drevnoj palaèi Bigatto. Tom je pr igodom gradonaèelnik Valter Flego istaknuo kako je razvoj Buzeta vidljiv na svakom koraku. – To je grad koji raste i živi. Razvoj, meðutim, nije p o k r i æ e z a d ev a s t a c i j u prostora i kulturnog nasljeða, za rasprodaju i upropaštavanje onoga što je kroz mnoge naraštaje velikim žrtvama saèuvano i izgraðivano, a tako æe biti i sutra jer nastojimo mijenjati Buzet sa željom da njegov identitet i tradicija o s t a n u i s t i , r e k a o j e g r a d o n a è e l n i k F l e g o . Sveèanosti je nazoèila i potpredsjednica Vlade Ðurða Adlešiæ. Obilježavajuæi Dan grada uruèena su i priznanja za naroèite zasluge i izuzetne rezultate te doprinos u razvoju Grada Buzeta. Najprestižniju nagradu - Zlatnu plaketu Grada – Gradsko vijeæe dodijelilo je Boži Jakovljeviæu.

60 godina Jakovljeviæeva rada

Božo Jakovljeviæ veæ je pun ih šezdese t god ina neumorni kulturni i društveni djelatnik koji je trajno zadužio buzetsku povijest, prosvjetu i kulturu. U Buzet dolazi sa navršene 22 godine, toènije 18. kolovoza 1948. godine, nakon završene uèiteljske škole u Križevcima i Više pedagoške škole u Splitu. Od 1948. godine do 1950. godine obnaša funkciju ravnatelja sedmogodišnje škole (osnovne škole u Buzetu). Dvije godine

Boži Jakovljeviæu Zlatna plaketaSrebrna plaketa je pripala Davoru Komaru, nagrada grada Enduro motoklubu "Buzet", a pohvalnice Ana-Mariji Pavletiæ, Nini Èeh, Višnji Prodan i Nicol Šorgo.

Piše: Ana PISAK

kasnije biva izabran za o d b o r n i k a K o t a r s k o g narodnog odbora Buzet, da bi potom postao èlan Izvršnog odbora, povjerenik, a zatim i p reds jedn ik Sav je ta za prosvjetu i kulturu buzetskog kotara. Od školske godine 1954./55. do kraja školske godine 1969./70. ponovno je na funkciji ravnatelja škole. U to je vrijeme sagraðena i otvorena nova zgrada osnovne š k o l e . G o d i n e 1 9 7 0 . diplomirao je na Filozofskom f a k u l t e t u u Z a g r e b u pedagogiju i filozofiju, a šest

godina kasnije završava i magisterij.U sedmom desetljeæu prošlog stoljeæa pa sve do 1988. godine kada biva umirovljen, Jakovljeviæ je bio savjetnik u Z a v o d u z a p r o s v j e t n o pedagošku službu u Rijeci. Bio je i predsjednik Katedre Èakavskog sabora Buzet, od njenog samog osnutka pa sve do ove godine. Sve te godine organizirao je znanstvene s k u p o v e p o d n a z i v o m «Buzetski dani». Pokretaè je i od 1976. godine glavni urednik B u z e t s k o g z b o r n i k a ,

godišnjaka koji donosi priloge o Buzeštini. Otkako je 1986. g o d i n e p o s t a o t a j n i k Samoupravne in teresne zajednice za kulturu poèela je i o r g a n i z i r a n a z a š t i t a s p o m e n i k a ku l t u r e n a Buzeštini. Trag Jakovljeviæevog neumornog rada duboko je zabilježen i u Odboru za revitalizaciju povijesnih jezgri i zaštitu spomenika kulture Grada Buzeta gdje i dan danas vrši funkciju predsjednika. Neizbrisiv trag dugogodišnjeg djelovanja Jakovljeviæa na sjeveru Istre vidljiv je i u

nekoliko knjiga u kojima je on a u t o r i s u a u t o r , t e u mnogobrojnim èlanacima u èasopisima i zbornicima. Rijeè je o istraživaèkom radu o prošlosti Buzeta, novijoj istarskoj kulturi i povijesti, osobito u školstvu u Istri XX. stoljeæa.

Davor Komar srebrni laureat

Davor Komar roðen je 12. listopada 1970. godine u Puli. Veæ je kao dijete obolio od mišiæne distrofije, a od 21. godine života vezan je za

invalidska kolica. G o d i n e 1988. u Ljubljani završava srednju upravnu školu. Davor je oženjen i otac dvoje djece. U invalidskoj je mirovini. Od 1985. godine aktivni je èlan Društva distrofièara Istre, od 1997. godine je dopredsjednik, a od 2004. godine predsjednik Društva. Dopredsjednik je Saveza udruga osoba s invaliditetom Istarske županije te èlan Upravnog odbora i delegat u istom savezu. Takoðer, dopredsjednik je R e p u b l i è k o g s a v e z a distrofièara Hrvatske, èlan predsjedništva i delegat u istom savezu. Davorov rad se sastoji i od organizacije mnogobrojnih projekata za o s o b e s i nv a l i d i te to m , organiziranju i iniciranju mnogobrojnih donacija za razne ustanove, udruge i pojedince kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Predstavnik je i vod i te l j Saveza udruga Istarske županije za ureðenje plaža za osobe s invaliditetom na podruèju naše županije. Koordinator je provedbi projekta SOIH-a. Polazi i organizira niz seminara, teèaja na državnom nivou. Poèasni je èlan KUD „Danica Hrvatska“ iz Pule.

Nagraðen EMK Buzet

Enduro motoklub Buzet u p e t g o d i n a p o s t o j a n j a organizirao je tri meðunarodne enduro utrke. Zavrijedio je niz odlièja i priznanja na nivou cijele države. Klub danas broji s t o t i n j a k è l a n o v a t e dvadesetak aktivnih vozaèa motora koji sudjeluju na gotovo svim utrkama diljem cijele Hrvatske, ali i izvan nje.

Buzetski list5

Marija Bistrica novi prijatelj Buzeta

Gradonaèelnik Buzeta Valter Flego i naèelnik Opæine Marija Bistrica Stjepan Muhek na sveèanoj su sjednici p o t p i s a l i P o v e l j u o prijateljstvu. Buzet je tako, pored zbratimljenih gradova Kopra, Èabra, Quattro Castella i prijateljskog grada Siska, dobio još jednog novog prijatelja.

Pohvaljene…

Pohvalnice Grada Buzeta dodijeljene su uèenicama Srednje škole – Ana-Mariji Pavletiæ, Nini Èeh i Višnji Prodan te uèenici 8. razreda Osnovne škole »Vazmoslav Gržalja« Nicol Šorgo.

Bogat kulturni program

U s k l o p u s v e è a n e sjednice promoviran je novi nosaè zvuka «Subotina po starinski». Kulturni dio programa upotpunili su mješovit i p jevaèki zor b u z e t s ko g g l a z b e n o g društva «Sokol», mlada buzetska sopranistica Lora Pavletiæ uz klavirsku pratnju profesorice Vesne Ivanoviæ Ocvirk, te gunjci. Eduard Strenja predstav io se i z l o ž b o m u m j e t n i è k i h fotografija «Subotina po starinski».

BOŽO JAKOVLJEVIÆ

LAUREATI

SVEÈANOJ SJEDNICI SU PRISUSTVOVALI I MNOGI UVAŽENI GOSTI

VALTER FLEGO I STJEPAN MUHEK

PROJEKTI

Buzetski list7Buzetski list 6

Buzetska sportska dvorana, izgraðena krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeæa, jedno je od žarišnih mjesta okupljanja žitelja, sportaša i rekreativaca Buzeštine. U njoj se održavaju s p o r t s k a n a t j e c a n j a , rekreacijski programi, nastava tjelesnog odgoja Osnovne i Srednje škole, a povremeno odvijaju i razna druga javna dogaðanja.

Premalo mjesta

Zbog važnosti sporta i rekreacije za najširu populaciju, Grad Buzet ulaže velika sredstva u sanaciju i gradnju svih s p o r t s k i h o b j e k a t a i infrastrukture na podruèju Grada, kako za potrebe školske djece tako i za potrebe sportskih klubova i rekreativaca. S razvojem i rastom Buzeta

Sustav odvodnje otpadnih voda jedan je od najvažnijih pretpostavki zaštite podzemnih voda od oneèišæavanja, ali i ž i v o t a i z d r a v l j a l j u d i , životinjskog i biljnog svijeta, te okoliša. Ujedno i jedna od e l e m e n t a r n i h z n a è a j k i k o m u n a l n o g s t a n d a r d a današnjice. Grad Buzet nastoji ostvarit i taj standard na podruèju cijelog Grada, ali taj je o g r o m a n p r o j e k t , z b o g s p e c i f i è n e ko n f i g u r a c i j e prostora i visokih troškova gradnje, dugoroèan i podijeljen u mnogo dionica.Jedna od tih dionica je prošle godine zapoèeta fazna izgradnja kanalizacijskih kolektora na podruèju Svetog Martina i obližnjih naselja, kojom æe se to

Obnovljen je sportski pod površine 1133 kvadratna metra, ugraðena su nova sigurnosna vrata i prozori, sanirana konstrukcija gledališta.

Piše: Nenad ŠÆULAC

sportska dvorana postala je premala za potrebe Buzeæana. Gradnja nove, veæe sportske dvorane, kojom bi se podijelilo optereæenje, iziskuje mnogo novca, pripreme i vremena, stoga je u ovom trenutku najvažnije da sportska dvorana ispunjava barem nužne uvjete z a o d v i j a n j e s p o r t s k i h natjecanja, ali i nastave.

Od krova do poda

Proteklih trideset godina intenzivnog korištenja nije moglo proæi bez posljedica pa se posljednjih godina nametnula nužnost obnove cijele dvorane, poèevši od sportskog poda pa do tribina i sportske opreme. Stoga je Grad Buzet donio odluku da se u njoj obave najhitniji zahvati. Obnova je poèela 2005. godine ureðenjem

krovišta, te ugradnjom sustava grijanja i ventilacije dvorane. Nakon toga nastavljena je preureðenjem svlaèionica i s a n i t a r n o g p ro s to r a , te zamjenom zidnih staklenih površina. Sredstva potrebna za i zvedbu sv ih t ih radova zajednièki su namakli Grad Buzet i Istarska županija.

Uloženo 1,3 milijuna

Sl jedeæi ve l ik i zahvat uslijedio je sredinom ove, 2008. godine. U ljetnim je mjesecima potpuno rekonstruiran sportski pod površine 1133 kvadratna metra, od podne izolacije i cementne podloge preko novog parketa pa do opreme i završne zaštitne presvlake na parketu. Uz to, ugraðena su nova sigurnosna vrata i prozori, osvježeni unutarnji zidovi, zamjenjene zaštitne mreže i s a n i r a n a k o n s t r u k c i j a gledališta. Time je poveæana s i g u r n o s t g l e d a te l j a n a sportskim utakmicama, a ne treba ni spominjati koliko je

Rekonstruirana i nadograðenaOŠ «Vazmoslav Gržalja»

Škola za 21. stoljeæe

Poslije tri desetljeæa Izgradnja sustava javne odvodnje u Sv. Martinu

Za dvije godine bez septièkih jamaNajveæi dio Svetog Martina veæ je dobio prikljuèke, u tijeku su radovi u istoènom dijelu, a iza toga kanalizaciju æe dobiti Majcani

Ureðena sportskadvorana

sportaše obradovala kvalitetnija i sigurnija podloga. Za sve te radove Grad Buzet osigurao je 1,35 milijuna kuna.

Ureðenje male dvorane

Iako je svim ovim zahvatima znaèajno poboljšano stanje sportske dvorane, oèekuje se još nekoliko investicija u godinama koje dolaze. Tako se u 2009. g o d i n i p l a n i r a u r e d i t i svlaèionice, pod i zidove u „maloj dvorani“, te izgraditi spremište za sportsku opremu. Za te namjene, u gradskom æe se proraèunu osigurati 200.000 kuna. Uz sve nabrojano, Grad podmiruje i veliki dio troškova održavanja dvorane, primjerice grijanja te nabave i ugradnje nove sportske opreme. Dakle, unatoè tome što nije vlasnik i ne raspolaže sportskom dvoranom, Grad nastoji i nastojat æe djeci, uèenicima, rekreativcima i spor tašima omoguæiti što kvalitetnije uvjete za bavljenje sportom.

podruè je , s pe ts to t in jak s t a n o v n i k a , o b u h v a t i t i sustavom javne odvodnje. Oèekuje se da æe taj sustav biti u potpunosti izgraðen do 2010. godine.

Prikljuèak 3.000 kuna

Prvom dionicom gradnje, tijekom 2007. godine, najveæi dio naselja Sveti Martin dobio je p r i k l j u è a k n a g r a d s k u kanalizaciju. U tom razdoblju, izgraðeno je oko 2,1 kilometar cjevovoda. Rijeè je o podruèju oko potoka Žejna, od potoka Vraæek do Mandaši, uz više odvojaka kroz novi dio naselja, ukupne investicijske vrijednosti oko 1,5 milijuna kuna. Izvoðaè radova bila je rijeèka tvrtka

„Dira-gradnja“. Graðanima se omoguæuje prikljuèenje na odvodnu mrežu uz obvezu plaæanja pripadajuæe naknade. Grad Buzet jedan je od rijetkih gradova u širem okruženju u kojem se gradnja kanalizacijske mreže ne financira u veæoj mjeri iz cijene prikljuèka nego, najveæim dijelom, iz gradskog proraèuna, kako bi graðanima prikljuèak bio jeftiniji i što manje opteretio kuæni proraèun. Iz tog je razloga odluèeno da æe naknada za prikljuèenje iznositi 3000 kuna za stambene jedinice, te 6000 kuna za poslovne objekte. Uz to, graðanima je omoguæeno obroèno plaæanje naknade, što je dodatna olakšica. Na kraju, važno je naglasiti da se sredstva prikupljena od naknade za prikljuèenje na sustav javne odvodnje namjenski ulažu u daljnju izgradnju kanalizacijskih kolektora.

Na redu Majcani

Ove su godine radovi nastavljeni. U listopadu je gradska komunalna tvrtka „Park“ poèela drugu fazu g r a d n j e k a n a l i z a c i j s ko g kolektora Sv. Martin kod Buzeta. Oko 700 metara dugom

dionicom obuhvatit æe se istoèni dio naselja Sv. Martin do Brombeji, uz odvojak prema Majcanima. Izvoðaè radova je buzetska tvrtka „Nera“, a vrijednost investicije je gotovo milijun kuna. Radovi bi trebali trajati oko èetiri mjeseca. Odmah nakon dovršetka tih radova poèet æe administrativna i tehnièka priprema treæe faze u kojoj æe se graditi kanalizacija na dionici naselja Majcani, desno od ceste za željeznièku stanicu do ispod naselja Krbavèiæi. Na tom je podruèju u tijeku priprema imovinsko-pravne dokumentaci je za izdavanje rješenja o potvrdi glavnog projekta. U planu je i daljnje širenje mreže - izgradnja èetvrte faze kanalizacijskog kolektora koja æe obuhvatiti podruèje lijevo od ceste za željeznièku stanicu, u dužini oko 400 metara. Na taj æe se naèin za dvije godine u potpunosti završiti gradnja sustava javne odvodnje na podruèju Svetog Martina.Konaèni cil j ovog velikog segmentiranog projekta je potpuna izgradnja sustava odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda na cijelom podruèju Grada Buzeta.

RUKOMETAŠI SU PRVI ZAIGRALI NA NOVOM PARKETU

NOVO RUHO BUZETSKE ŠKOLE

SUSTAV BI UPOTPUNOSTI TREBAO BITI IZGRAÐEN DO 2010. GODINE


PROJEKTI

PROJEKTI


Buzetska sportska dvorana, izgraðena krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeæa, jedno je od žarišnih mjesta okupljanja žitelja, sportaša i rekreativaca Buzeštine. U njoj se održavaju s p o r t s k a n a t j e c a n j a , rekreacijski programi, nastava tjelesnog odgoja Osnovne i Srednje škole, a povremeno odvijaju i razna druga javna dogaðanja.

Premalo mjesta

Zbog važnosti sporta i rekreacije za najširu populaciju, Grad Buzet ulaže velika sredstva u sanaciju i gradnju svih s p o r t s k i h o b j e k a t a i infrastrukture na podruèju Grada, kako za potrebe školske djece tako i za potrebe sportskih klubova i rekreativaca. S razvojem i rastom Buzeta

Sustav odvodnje otpadnih voda jedan je od najvažnijih pretpostavki zaštite podzemnih voda od oneèišæavanja, ali i ž i v o t a i z d r a v l j a l j u d i , životinjskog i biljnog svijeta, te okoliša. Ujedno i jedna od e l e m e n t a r n i h z n a è a j k i k o m u n a l n o g s t a n d a r d a današnjice. Grad Buzet nastoji ostvarit i taj standard na podruèju cijelog Grada, ali taj je o g r o m a n p r o j e k t , z b o g s p e c i f i è n e ko n f i g u r a c i j e prostora i visokih troškova gradnje, dugoroèan i podijeljen u mnogo dionica.Jedna od tih dionica je prošle godine zapoèeta fazna izgradnja kanalizacijskih kolektora na podruèju Svetog Martina i obližnjih naselja, kojom æe se to

Obnovljen je sportski pod površine 1133 kvadratna metra, ugraðena su nova sigurnosna vrata i prozori, sanirana konstrukcija gledališta.


sportska dvorana postala je premala za potrebe Buzeæana. Gradnja nove, veæe sportske dvorane, kojom bi se podijelilo optereæenje, iziskuje mnogo novca, pripreme i vremena, stoga je u ovom trenutku najvažnije da sportska dvorana ispunjava barem nužne uvjete z a o d v i j a n j e s p o r t s k i h natjecanja, ali i nastave.

Od krova do poda

Proteklih trideset godina intenzivnog korištenja nije moglo proæi bez posljedica pa se posljednjih godina nametnula nužnost obnove cijele dvorane, poèevši od sportskog poda pa do tribina i sportske opreme. Stoga je Grad Buzet donio odluku da se u njoj obave najhitniji zahvati. Obnova je poèela 2005. godine ureðenjem

krovišta, te ugradnjom sustava grijanja i ventilacije dvorane. Nakon toga nastavljena je preureðenjem svlaèionica i s a n i t a r n o g p ro s to r a , te zamjenom zidnih staklenih površina. Sredstva potrebna za i zvedbu sv ih t ih radova zajednièki su namakli Grad Buzet i Istarska županija.

Uloženo 1,3 milijuna

Sl jedeæi ve l ik i zahvat uslijedio je sredinom ove, 2008. godine. U ljetnim je mjesecima potpuno rekonstruiran sportski pod površine 1133 kvadratna metra, od podne izolacije i cementne podloge preko novog parketa pa do opreme i završne zaštitne presvlake na parketu. Uz to, ugraðena su nova sigurnosna vrata i prozori, osvježeni unutarnji zidovi, zamjenjene zaštitne mreže i s a n i r a n a k o n s t r u k c i j a gledališta. Time je poveæana s i g u r n o s t g l e d a te l j a n a sportskim utakmicama, a ne treba ni spominjati koliko je

Rekonstruirana i nadograðenaOŠ «Vazmoslav Gržalja»

Škola za 21. stoljeæe

Poslije tri desetljeæa Izgradnja sustava javne odvodnje u Sv. Martinu

Za dvije godine bez septièkih jamaNajveæi dio Svetog Martina veæ je dobio prikljuèke, u tijeku su radovi u istoènom dijelu, a iza toga kanalizaciju æe dobiti Majcani

Ureðena sportskadvorana

sportaše obradovala kvalitetnija i sigurnija podloga. Za sve te radove Grad Buzet osigurao je 1,35 milijuna kuna.

Ureðenje male dvorane

Iako je svim ovim zahvatima znaèajno poboljšano stanje sportske dvorane, oèekuje se još nekoliko investicija u godinama koje dolaze. Tako se u 2009. g o d i n i p l a n i r a u r e d i t i svlaèionice, pod i zidove u „maloj dvorani“, te izgraditi spremište za sportsku opremu. Za te namjene, u gradskom æe se proraèunu osigurati 200.000 kuna. Uz sve nabrojano, Grad podmiruje i veliki dio troškova održavanja dvorane, primjerice grijanja te nabave i ugradnje nove sportske opreme. Dakle, unatoè tome što nije vlasnik i ne raspolaže sportskom dvoranom, Grad nastoji i nastojat æe djeci, uèenicima, rekreativcima i spor tašima omoguæiti što kvalitetnije uvjete za bavljenje sportom.

podruè je , s pe ts to t in jak s t a n o v n i k a , o b u h v a t i t i sustavom javne odvodnje. Oèekuje se da æe taj sustav biti u potpunosti izgraðen do 2010. godine.

Prikljuèak 3.000 kuna

Prvom dionicom gradnje, tijekom 2007. godine, najveæi dio naselja Sveti Martin dobio je p r i k l j u è a k n a g r a d s k u kanalizaciju. U tom razdoblju, izgraðeno je oko 2,1 kilometar cjevovoda. Rijeè je o podruèju oko potoka Žejna, od potoka Vraæek do Mandaši, uz više odvojaka kroz novi dio naselja, ukupne investicijske vrijednosti oko 1,5 milijuna kuna. Izvoðaè radova bila je rijeèka tvrtka

„Dira-gradnja“. Graðanima se omoguæuje prikljuèenje na odvodnu mrežu uz obvezu plaæanja pripadajuæe naknade. Grad Buzet jedan je od rijetkih gradova u širem okruženju u kojem se gradnja kanalizacijske mreže ne financira u veæoj mjeri iz cijene prikljuèka nego, najveæim dijelom, iz gradskog proraèuna, kako bi graðanima prikljuèak bio jeftiniji i što manje opteretio kuæni proraèun. Iz tog je razloga odluèeno da æe naknada za prikljuèenje iznositi 3000 kuna za stambene jedinice, te 6000 kuna za poslovne objekte. Uz to, graðanima je omoguæeno obroèno plaæanje naknade, što je dodatna olakšica. Na kraju, važno je naglasiti da se sredstva prikupljena od naknade za prikljuèenje na sustav javne odvodnje namjenski ulažu u daljnju izgradnju kanalizacijskih kolektora.

Na redu Majcani

Ove su godine radovi nastavljeni. U listopadu je gradska komunalna tvrtka „Park“ poèela drugu fazu g r a d n j e k a n a l i z a c i j s ko g kolektora Sv. Martin kod Buzeta. Oko 700 metara dugom

dionicom obuhvatit æe se istoèni dio naselja Sv. Martin do Brombeji, uz odvojak prema Majcanima. Izvoðaè radova je buzetska tvrtka „Nera“, a vrijednost investicije je gotovo milijun kuna. Radovi bi trebali trajati oko èetiri mjeseca. Odmah nakon dovršetka tih radova poèet æe administrativna i tehnièka priprema treæe faze u kojoj æe se graditi kanalizacija na dionici naselja Majcani, desno od ceste za željeznièku stanicu do ispod naselja Krbavèiæi. Na tom je podruèju u tijeku priprema imovinsko-pravne dokumentaci je za izdavanje rješenja o potvrdi glavnog projekta. U planu je i daljnje širenje mreže - izgradnja èetvrte faze kanalizacijskog kolektora koja æe obuhvatiti podruèje lijevo od ceste za željeznièku stanicu, u dužini oko 400 metara. Na taj æe se naèin za dvije godine u potpunosti završiti gradnja sustava javne odvodnje na podruèju Svetog Martina.Konaèni cil j ovog velikog segmentiranog projekta je potpuna izgradnja sustava odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda na cijelom podruèju Grada Buzeta.

RUKOMETAŠI SU PRVI ZAIGRALI NA NOVOM PARKETU

NOVO RUHO BUZETSKE ŠKOLE

SUSTAV BI UPOTPUNOSTI TREBAO BITI IZGRAÐEN DO 2010. GODINE


PROJEKTI

na doplatak i njegu u kuæi, te uvjet prihoda. Uvjeti prihoda prema važeæoj odluci su za samce do 1500 kuna, za dvoèlanu obitelj 1950 kuna, za troèlanu obitelj 2400 kuna, za èetveroèlanu obitelj 3200 kuna. Cenzus prihoda se za obitelji sa pet ili više èlanova raèuna tako da se po svakom èlanu uveæava za 200 kuna.

Posebnu pozornost obratilo se i na

samohrane roditelje i umirovljenike tako da se za obitelji sa samohranim roditeljem cenzus prihoda po svakom èlanu domaæinstva uveæava za dodatnih 300 kuna, a za umirovljenike i nemoæne osobe starije od 65 za 100 kuna po èlanu domaæinstva. Prava koja se odnose na pomoæi za djecu, od roðenja do korištenja produženog boravka u školi, nisu samo odreðena uvjetom prihoda. Tako pravo na jednokratnu novèanu pomoæ za novoroðeno dijete ostvaruju svi roditelji s prebivalištem na podruèju Grada Buzeta a prava na podmirenje troškova vrtiæa, pravo na besplatni obrok u osnovnoj školi i pravo na podmirenje troškova produženog boravka imaju i obitelji sa troje i više djece od kojih najmanje dvoje pohaða vrtiæ, osnovnu školu i/i l i boravi u produženom boravku.

Na podruèju mjesnog o d b o r a Š t r p e d ž i v i petstotinjak ljudi. Odbor je s p e c i f i è a n j e r i m a industrijsku zonu Mažinjica gdje je zaposleno oko 250 ljudi. Što je na podruèju odbora uèinjeno u proteklih dvanaest mjeseci, kao i o programu za 2009. godinu r a z g o v a r a l i s m o s predsjednikom MO Štrped Nenadom Ratošom.

Završetak odvodnje- U 2 0 0 8 . g o d i n i

napravljena je kanalizacijska mreža kako za industrijsku zonu «Mažinjica» tako i za istoimeno naselje. U tijeku je rješavanje nekih tehnièkih detalja koje obavlja gradsko komunalno poduzeæe «Park», pa je za oèekivati da æe se iduæe godine korisnici moæi i prikljuèiti na mrežu. Prema proraèunu za sl i jedeæu godinu predviðeno je i rješavanje imovinsko-pravnih

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE


Štrped

Zone ubrzale razvoj U Štrpedu se dosta gradi jer industrijske zone zahtijevaju razvijenu komunalnu mrežu, no i marljivi mještani sami ureðuju okoliš

Ana PISAK

odnosa kako bi se dovršila cestovna infrastruktura na podruèju industrijske zone. Tako æe se kod skretanja za „Karton-pak“ i „Dekora dom“ graditi novo raskršæe dok je za drugu fazu, u daljnjoj buduænosti, planirana i nova prometnica, istièe Ratoša.

Prostor za fešte i sport

Gradn ja d ruš tvenog doma u Sv. Duhu, zapoèeta prije tri godine, postupno se privodi kraju. U tijeku je postavljanje keramike u maloj sali dok je velika sala, površ ine 90 èetvorn ih metara, veæ ureðena. U domu se još nalazi kancelarija, kuhinja i spremište. – Troškovnik za završne radove je u fazi izrade. Poèetkom ve l jaèe poèet æemo s gradnjom septièke jame i prikljuèka na sanitarni èvor. Takoðer, izgradit æe se sustav za oborinsku odvodnju,

p o l u k r u ž n a te r a s a s a stepenicama ispred doma, stepenice do parkirališta te u red i t i p r i l az u laza u prostorije doma. U skoroj buduænosti betonirat æe se parkiralište iznad objekta. Funkcija parkirališta bi bila višestruka. Koristilo bi se kao sportsko igralište te kao podij p r i g o d o m o d r ž a v a n j a tradicionalne puèke fešte Jakoje, koja se dosad odvijala na prostoru iza crkve. U završnoj fazi slijedi ureðenje okol iša, saznajemo od predsjednika odbora.

Èrnica dobiva pumpu

Na red je stigao i dom u Mlinima. Zub vremena uèinio je svoje pa krov doma iziskuje hitnu sanaci ju. Okvirni t roškovn ik je i z raðen . Poèetak radova oèekuje se veæ poèetkom 2009. godine. Potrebno je riješiti i imovinsko pravne odnose za parcele na kojima se zgrada nalazi, jer je dio objekta slabo uknjižen. U veljaèi æe se nabaviti i ugraditi pumpa za vodu, neophodna za selo Èrnica èiji stanovnici nemaju prikljuèak na gradsku vodoopskrbu mrežu, a Grad æe snositi troškove potrošnje elektriène energije potrebne za rad pumpe.

Proširuju se ceste

Od veæ ih p ro jeka ta proširit æe se i nasipati cesta Sv. Lovreè – Èrnica kako bi protok prometa za vrijeme sprovoda i crkvenih blagdana bio lakši. Nakon što se riješe

imovinsko-pravna pitanja, što je u tijeku, pristupit æe se proširenju parkirališta za potrebe groblja Sv. Lovreè, a kasnije i za groblje Salež. Predviða se i asfaltiranje oko 500 metara ceste do crkve Sv. Duh – dom Sv. Duh – Š t r p e d , te p ro š i r e n j e , odnosno izgradnja treæe trake, za skretanje iz državne ceste u industrijsku zonu Mala Huba. Ove su godine mještani sela Zonti i Opatija samoinicijativno uredili izvor koji je zatrpao odron, a mjesni o d b o r i m j e o s i g u r a o materijal. U Kajinima se ureðuje zapuštena lokva. Oko lokve æe se urediti šetnica i postavit rasvjeta, a urediti æe se i izvor koji je puni.

Na meti divljih svinja

Problem s kojima se veæ dugi niz godina susreæu mještani Štrpeda su divlje svinje. – Upravo smo u pregovorima s buzetskim Lovaèkim društvom „Mirna“. Dogovaramo sastanak na koji æe biti pozvani predstavnici gradske vlasti, lovaca te mještani, kako bi riješili taj problem koji s pravom izaziva ljutnju mještana. Ove su godine štete od divljaèi ogromne. U Kodoljama je problem tim veæi što se radi o pograniènom podruèju pa se moraju poštivati posebna pravila. Za divljaè taj je p ros tor ra j na zeml j i , zakljuèuje Ratoša.

Grad Buzet je kao i svi veæi i bogatiji gradovi uspio izgraditi kvalitetan program socijalne skrbi. Osnova za provoðenje programa je Odluka o socijalnoj skrbi Grada Buzeta kojom se utvrðuju prava iz socijalne skrbi koje Grad osigurava. Prava koja graðani Buzeta mogu ostvariti ovom odlukom su:

* pravo na jednokratnu pomoæ za novoroðenu djecu

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova boravka djece u jaslicama i vrtiæu

* p r av o u è e n i k a o s n o v n e š k o l e n a besplatni obrok

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova produženog boravka u osnovnoj školi

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova stanovanja

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova komunalnih usluga kao dijela troškova stanovanja i to: pomoæ za troškove utrošene vode, za troškove

o d v o z a s m e æ e i komunalne naknade te za troškove elektriène energije

* pravo na jednokratnu novèanu pomoæ

* pravo na pomoæ za podmirenje troškova obroka u Domu za starije i nemoæne

* pravo na stalnu mjeseènu novèanu pomoæ

* pravo na pomoæ za podmirenje pogrebnih usluga.

Tko ima pravo na dodatak

Navedena se prava mogu ostvariti temeljem dva uvjeta i to, ukoliko je korisnik ostvario neka od prava temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb kao što su pravo na pomoæ za uzdržavanje, pravo

SUBVENCIJE

Odluke Grada Buzeta o socijalnoj skrbi

Veliki raspon gradske pomoæi Opsežan program pomoæi socijalno ugroženima, starijima i nemoænima te napose djeci, stavlja Buzet na vrh liste socijalno osjetljivih gradova u Hrvatskoj

Pripremila: Michela BLAGONIÆ

Pomažu i u kuæi

Zahtjev za ostvarivanje prava iz Odluke o socijalnoj skrbi predaje se u gradskom Odjelu za upravu i samoupravu uz odgovarajuæe isprave, odnosno dokaze za ostvarivanje prava. O zahtjevima raspravlja i donosi rješenje Vijeæe za soci ja lnu pol i t iku Grada Buzeta

s a s t a v l j e n o o d predstavn ika Grada , Centra za socijalnu skrb, te è l a n o v a u d r u g a i organizacija koje se bave socijalnom skrbi.

P o r e d p r o g r a m a socijalne skrbi koji se provodi na temelju Odluke, Grad Buzet je razvio i mrežu institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi za starije i nemoæne o s o b e . P r o g r a m o m Pomoæi u kuæi i dnevni boravak obuhvaæeno je 125 korisnika sa podruèja Buzeta i Opæine Lanišæe koje svakodnevno obilaze djelatnici programa i p r u ž a j u n e o p h o d n u

pomoæ od dostave namirnica i pomoæi pri obavljanju kuæanskih poslova do prijevoza kor i sn ika l i j eèn iku . Sve us luge obuhvaæene Programom su za korisnike besplatne. Izgradnjom Doma za starije i n e m o æ n e , u v e d e n j e p r o g r a m institucionalne brige za starije i nemoæne. Kapaciteta 50 osoba, Dom pruža usluge boravka i brige za starije i nemoæne. Za sve korisnike sa podruèja Buzeta Grad subvencionira troškove boravka.

Ovakvim programima, osiguravanjem socijalnih prava, institucionalnom i vaninstitucionalnom skrbi, Grad Buzet postavio je kvalitetne temelje za unapreðenje kvalitete života socijalno ugroženih stanovnika te brige za starije i nemoæne, a takva je politika odraz jednog humanog i naprednog društva.

KORISNICI DOMA ZA STARIJE I NEMOÆNE OSOBE NA GORIÈICI

NENAD RATOŠA

NOVI DOM U ŠTRPEDU

na doplatak i njegu u kuæi, te uvjet prihoda. Uvjeti prihoda prema važeæoj odluci su za samce do 1500 kuna, za dvoèlanu obitelj 1950 kuna, za troèlanu obitelj 2400 kuna, za èetveroèlanu obitelj 3200 kuna. Cenzus prihoda se za obitelji sa pet ili više èlanova raèuna tako da se po svakom èlanu uveæava za 200 kuna.

Posebnu pozornost obratilo se i na

samohrane roditelje i umirovljenike tako da se za obitelji sa samohranim roditeljem cenzus prihoda po svakom èlanu domaæinstva uveæava za dodatnih 300 kuna, a za umirovljenike i nemoæne osobe starije od 65 za 100 kuna po èlanu domaæinstva. Prava koja se odnose na pomoæi za djecu, od roðenja do korištenja produženog boravka u školi, nisu samo odreðena uvjetom prihoda. Tako pravo na jednokratnu novèanu pomoæ za novoroðeno dijete ostvaruju svi roditelji s prebivalištem na podruèju Grada Buzeta a prava na podmirenje troškova vrtiæa, pravo na besplatni obrok u osnovnoj školi i pravo na podmirenje troškova produženog boravka imaju i obitelji sa troje i više djece od kojih najmanje dvoje pohaða vrtiæ, osnovnu školu i/i l i boravi u produženom boravku.

Na podruèju mjesnog o d b o r a Š t r p e d ž i v i petstotinjak ljudi. Odbor je s p e c i f i è a n j e r i m a industrijsku zonu Mažinjica gdje je zaposleno oko 250 ljudi. Što je na podruèju odbora uèinjeno u proteklih dvanaest mjeseci, kao i o programu za 2009. godinu r a z g o v a r a l i s m o s predsjednikom MO Štrped Nenadom Ratošom.

Završetak odvodnje- U 2 0 0 8 . g o d i n i

napravljena je kanalizacijska mreža kako za industrijsku zonu «Mažinjica» tako i za istoimeno naselje. U tijeku je rješavanje nekih tehnièkih detalja koje obavlja gradsko komunalno poduzeæe «Park», pa je za oèekivati da æe se iduæe godine korisnici moæi i prikljuèiti na mrežu. Prema proraèunu za sl i jedeæu godinu predviðeno je i rješavanje imovinsko-pravnih

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE


Štrped

Zone ubrzale razvoj U Štrpedu se dosta gradi jer industrijske zone zahtijevaju razvijenu komunalnu mrežu, no i marljivi mještani sami ureðuju okoliš

Ana PISAK

odnosa kako bi se dovršila cestovna infrastruktura na podruèju industrijske zone. Tako æe se kod skretanja za „Karton-pak“ i „Dekora dom“ graditi novo raskršæe dok je za drugu fazu, u daljnjoj buduænosti, planirana i nova prometnica, istièe Ratoša.

Prostor za fešte i sport

Gradn ja d ruš tvenog doma u Sv. Duhu, zapoèeta prije tri godine, postupno se privodi kraju. U tijeku je postavljanje keramike u maloj sali dok je velika sala, površ ine 90 èetvorn ih metara, veæ ureðena. U domu se još nalazi kancelarija, kuhinja i spremište. – Troškovnik za završne radove je u fazi izrade. Poèetkom ve l jaèe poèet æemo s gradnjom septièke jame i prikljuèka na sanitarni èvor. Takoðer, izgradit æe se sustav za oborinsku odvodnju,

p o l u k r u ž n a te r a s a s a stepenicama ispred doma, stepenice do parkirališta te u red i t i p r i l az u laza u prostorije doma. U skoroj buduænosti betonirat æe se parkiralište iznad objekta. Funkcija parkirališta bi bila višestruka. Koristilo bi se kao sportsko igralište te kao podij p r i g o d o m o d r ž a v a n j a tradicionalne puèke fešte Jakoje, koja se dosad odvijala na prostoru iza crkve. U završnoj fazi slijedi ureðenje okol iša, saznajemo od predsjednika odbora.

Èrnica dobiva pumpu

Na red je stigao i dom u Mlinima. Zub vremena uèinio je svoje pa krov doma iziskuje hitnu sanaci ju. Okvirni t roškovn ik je i z raðen . Poèetak radova oèekuje se veæ poèetkom 2009. godine. Potrebno je riješiti i imovinsko pravne odnose za parcele na kojima se zgrada nalazi, jer je dio objekta slabo uknjižen. U veljaèi æe se nabaviti i ugraditi pumpa za vodu, neophodna za selo Èrnica èiji stanovnici nemaju prikljuèak na gradsku vodoopskrbu mrežu, a Grad æe snositi troškove potrošnje elektriène energije potrebne za rad pumpe.

Proširuju se ceste

Od veæ ih p ro jeka ta proširit æe se i nasipati cesta Sv. Lovreè – Èrnica kako bi protok prometa za vrijeme sprovoda i crkvenih blagdana bio lakši. Nakon što se riješe

imovinsko-pravna pitanja, što je u tijeku, pristupit æe se proširenju parkirališta za potrebe groblja Sv. Lovreè, a kasnije i za groblje Salež. Predviða se i asfaltiranje oko 500 metara ceste do crkve Sv. Duh – dom Sv. Duh – Š t r p e d , te p ro š i r e n j e , odnosno izgradnja treæe trake, za skretanje iz državne ceste u industrijsku zonu Mala Huba. Ove su godine mještani sela Zonti i Opatija samoinicijativno uredili izvor koji je zatrpao odron, a mjesni o d b o r i m j e o s i g u r a o materijal. U Kajinima se ureðuje zapuštena lokva. Oko lokve æe se urediti šetnica i postavit rasvjeta, a urediti æe se i izvor koji je puni.

Na meti divljih svinja

Problem s kojima se veæ dugi niz godina susreæu mještani Štrpeda su divlje svinje. – Upravo smo u pregovorima s buzetskim Lovaèkim društvom „Mirna“. Dogovaramo sastanak na koji æe biti pozvani predstavnici gradske vlasti, lovaca te mještani, kako bi riješili taj problem koji s pravom izaziva ljutnju mještana. Ove su godine štete od divljaèi ogromne. U Kodoljama je problem tim veæi što se radi o pograniènom podruèju pa se moraju poštivati posebna pravila. Za divljaè taj je p ros tor ra j na zeml j i , zakljuèuje Ratoša.

Grad Buzet je kao i svi veæi i bogatiji gradovi uspio izgraditi kvalitetan program socijalne skrbi. Osnova za provoðenje programa je Odluka o socijalnoj skrbi Grada Buzeta kojom se utvrðuju prava iz socijalne skrbi koje Grad osigurava. Prava koja graðani Buzeta mogu ostvariti ovom odlukom su:

* pravo na jednokratnu pomoæ za novoroðenu djecu

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova boravka djece u jaslicama i vrtiæu

* p r av o u è e n i k a o s n o v n e š k o l e n a besplatni obrok

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova produženog boravka u osnovnoj školi

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova stanovanja

* pravo na pomoæ za podmiren je t roškova komunalnih usluga kao dijela troškova stanovanja i to: pomoæ za troškove utrošene vode, za troškove

o d v o z a s m e æ e i komunalne naknade te za troškove elektriène energije

* pravo na jednokratnu novèanu pomoæ

* pravo na pomoæ za podmirenje troškova obroka u Domu za starije i nemoæne

* pravo na stalnu mjeseènu novèanu pomoæ

* pravo na pomoæ za podmirenje pogrebnih usluga.

Tko ima pravo na dodatak

Navedena se prava mogu ostvariti temeljem dva uvjeta i to, ukoliko je korisnik ostvario neka od prava temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb kao što su pravo na pomoæ za uzdržavanje, pravo

SUBVENCIJE

Odluke Grada Buzeta o socijalnoj skrbi

Veliki raspon gradske pomoæi Opsežan program pomoæi socijalno ugroženima, starijima i nemoænima te napose djeci, stavlja Buzet na vrh liste socijalno osjetljivih gradova u Hrvatskoj

Pripremila: Michela BLAGONIÆ

Pomažu i u kuæi

Zahtjev za ostvarivanje prava iz Odluke o socijalnoj skrbi predaje se u gradskom Odjelu za upravu i samoupravu uz odgovarajuæe isprave, odnosno dokaze za ostvarivanje prava. O zahtjevima raspravlja i donosi rješenje Vijeæe za soci ja lnu pol i t iku Grada Buzeta

s a s t a v l j e n o o d predstavn ika Grada , Centra za socijalnu skrb, te è l a n o v a u d r u g a i organizacija koje se bave socijalnom skrbi.

P o r e d p r o g r a m a socijalne skrbi koji se provodi na temelju Odluke, Grad Buzet je razvio i mrežu institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi za starije i nemoæne o s o b e . P r o g r a m o m Pomoæi u kuæi i dnevni boravak obuhvaæeno je 125 korisnika sa podruèja Buzeta i Opæine Lanišæe koje svakodnevno obilaze djelatnici programa i p r u ž a j u n e o p h o d n u

pomoæ od dostave namirnica i pomoæi pri obavljanju kuæanskih poslova do prijevoza kor i sn ika l i j eèn iku . Sve us luge obuhvaæene Programom su za korisnike besplatne. Izgradnjom Doma za starije i n e m o æ n e , u v e d e n j e p r o g r a m institucionalne brige za starije i nemoæne. Kapaciteta 50 osoba, Dom pruža usluge boravka i brige za starije i nemoæne. Za sve korisnike sa podruèja Buzeta Grad subvencionira troškove boravka.

Ovakvim programima, osiguravanjem socijalnih prava, institucionalnom i vaninstitucionalnom skrbi, Grad Buzet postavio je kvalitetne temelje za unapreðenje kvalitete života socijalno ugroženih stanovnika te brige za starije i nemoæne, a takva je politika odraz jednog humanog i naprednog društva.

KORISNICI DOMA ZA STARIJE I NEMOÆNE OSOBE NA GORIÈICI

NENAD RATOŠA

NOVI DOM U ŠTRPEDU

S v o j u n a j v e æ u i n a j z n a è a j n i j u f e š t u , Martinju, mještani Svetog Martina i njihovi brojni gosti v e æ t r a d i c i o n a l n o o b i l j e ž a v a j u v e s e l i m obredom krštenja vina. Nakon okupljanja u Domu kulture, povorka mještana na èelu s vinskim biskupom Mirijanom Ritošom obilazi seoske konobe „sa svetom“ zadaæom da pokrsti mošt u vino.

Kad povorka stigne pred konobu, a domaæin da svoj pristanak da se njegovo vino može krstiti, vinski biskup izreèe svoju „molitvu“: „Mošte, ja te krstin u vino, u ime onega ki te je storiv, u ime presvetega Svetega Martina i duha od katerega mošt kuha. Da nan buš vajk dela dobro, a ne slabo i da ne greš na bersa“ rijeèi su kojima je vinski biskup dijelio „sakrament“ krštenja mošta u vino. Nakon što je

Martinja u Sv. Martinu

Mošte, ja te krstin u vinoIzborna komisija najboljim bijelim vinom proglasila je „božju kapljicu“ Damira Kajina, dok je najbolje crno vino pripremio Dario Drašèiæ.

Siniša ŽULIÆ

sakrament dodijeljen svi su pozvani da kušaju vino, a domaæinu za uspomenu ostane mala bukaleta i „svetiæ“.

Težak i odgovoran posao

U s t a r o m o b i è a j u obilaženja svetomartinskih konoba i ove je godine sudje lovalo pedesetak mještana, a vesela je p o v o r k a p r e d v o ð e n a g l a z b o m p o s j e t i l a petnaestak seoskih konoba, od zaseoka Stupari i konobe Poèekajevih do konobe Brombejevih na vrhu Svetog Martina u kojoj tradicionalno završava ovaj blagdanski vinski pohod. Pohodari u svom, kako vinski biskup u svojoj propovijedi kaže, „teškom i odgovornom poslu“ pokrštavanja mošta u vino, kušaju vino domaæina, a prije nego sva krv jurne u želudac pa potom i u glavu,

gosti se pogoste uz tanjur pršuta, dobrih istarskih fritula i bakalara.

Nagraðen Radovan Krota

Uz sam obred krštenja mošta u vino koji se održava na sam dan Sv. Martina 11. s t u d e n o g a , v i ke n d j e rezerviran za veliku feštu. Uz plesnu zabavu, Mjesni odbor Sveti Martin priredio je, nakon nekoliko godina pauze, i ocjenjivaèku smotru vina svog sela. Izborna komisija najboljim bijelim vinom proglasila je „božju kapljicu“ Damira Kajina, dok je na jbo l j e c rno v ino pripremio Dario Drašèiæ. Okupljeni posjetitelji u svojoj su degustaciji prvu nagradu dodijelili Radovanu Kroti. Pored vina iz Svetog Martina, na fešti u Svetom Martinu prireðena je i prezentacija kuhanja rakije po starinski, u kojoj su Svetomar tinci prikazali kako su se nekad po konobama u priruènim kotlovima spravljala ova jaka alkoholna piæa.

Sveti Martin rodio se kao sin rimskog vojnog èasnika u Sabariji, u provinciji Panoniji, u d a n a š n j e m m j e s t u Szombathely u Maðarskoj, pretpostavlja se 316. godine. Protivno vlastitoj volji, a prema izrièitoj oèevoj želji, Martin je unovaèen u rimsku vojsku i postao je pripadnikom carske garde. Imao je tek nešto više od 15 godina i pred vratima grada susreo je prosjaka koji je, sav promrzao i u krpama, od njega tražio milostinju pružajuæi ruku koja se tresla od zime.

Kako nije imao novca pri sebi, odrezao je maèem polovicu svog crvenog vojnièkog ogrtaèa i dao je siromahu. Legenda kaže kako je tu Mar t inovu gestu dobrote popratilo naglo zatopljenje vremena, kao da se nebo smilovalo siromasima koji su se smrzavali. Završivši vojnu službu Martin se vratio u rodnu Panon i ju . Pos l i j e nekog vremena se zareðuje i 370. godine postaje biskupom. Preminuo je 8. studenog 397. godine dok je bio u posjetu jednom selu. Tri dana kasnije na njegovom sprovodu ispratilo ga je bezbroj seljaka i siromaha te oko dvije tisuæe redovnika i redovnica.

Za svog zaštitnika uzeli su ga mnogi, pa je tako sveti Martin zaštitnik vinara, vinogradara, v o j n i k a , k o n j a n i k a , gostionièara, uzgajivaèa konja i gusaka, hotelijera, lijeèenih a l k o h o l i è a r a , š v i c a r s k e papinske garde i Francuske.

Tko je bio Sveti Martin?

10Buzetski list

BAŠTINA

KRŠTENJE VINA U KONOBI RADOVANA DRAŠÈIÆA

NA ÈELU POVORKE JE UVIJEK VINSKI BISKUP

11 Buzetski list

POD LADONJOM

Pjesnik, knj iževnik, k ipar, politièar, novinar, uèitelj, turistièki i kulturni djelatnik... Iako je lista poslova i aktivnosti koje su okupirale è e t i r i d e s e t l j e æ a n j e g o v o g stvaralaštva poprilièno dugaèka, Vladimira Perniæa moglo bi se jednostavno opisati kao velikog zaljubljenika u Roè, èija æe ljubav trajno biti zapisana rijeèima, stihovima, skulpturama i brojnim inicijativama u kojima je sudjelovao za bolju valorizaciju kulturne baštine svoga kraja. K a o v e l i k i pobornik oèuvanja duhovne i materijalne baštine, pokrenuo je i o r g a n i z i r a o b ro j n e ku l t u r n e manifestacije i inicirao projekt izrade replike Guttenbergove preše u Roèu. Dosad je objavio èetiri zbirke p j e s a m a ( „ U b j a è i æ “ , „ S r h i “ , „Znamen“ te zajednièku zbirku dijalektalne lirike „Cicirici & Senjali“) i ostvario brojne samostalne i skupne izložbe svojih skulptura. Nismo ni približno sve nabrojali, jer je to kod svestrane osobe kao što je Vladimir Perniæ jednostavno nemoguæe.

- Teško je reæi što je bio moj glavni motiv, ali to je bio nevidljiv i duhovni poriv koji nastaje iskustvom i dodirom s neèim što èovjek vidi i proèita. Presudno je svakako bilo to što sam se sedamdeset ih god ina sa školovanja vratio u sredinu koja me fascinirala i zauvijek me ovdje „zarobila“. Ostao sam vjeran Roèu i roèkoj inspiraciji do kraja. Ono najvidljivije su bili talozi prošlosti, koji su tek na prvi pogled nezamjetni i koje èovjek mora spoznati da bi mogao reagirati. Poèetkom tih godina u Roèu je pokrenuta aktivnost „Èakavskog sabora“, institucije koja je umnogome definirala i moj kasniji rad, aktivnosti i odnos prema ovome

Vladimir Perniæ

Stvaralaèki duhzarobljen zavièajemDavao sam sa srcem i stvarao s radošæu. Vjerojatno je moglo biti i više, ali što je tu je. Ne pada mi trenutno na pamet ništa što sam htio napraviti, a nisam uspio, kaže naš sugovornik

Razgovarao: Siniša ŽULIÆ

kraju. U tim talozima prvenstveno mislim na tragove glagoljice koji su uklesani u žbuku kao grafiti u crkvicama, na knjige koje su se ruèno ovdje pisale i prepisivale. Konaèno, uz Roè je vezana i priprema prve južnoslavenske tiskane knjige tek tridesetak godina nakon što je Guttenberg uopæe izumio tiskarski stroj. Tu je pripremu najavio Juri Žakan u Misalu Kneza Mislava koji je 1405. godine kupljen za potrebe nugljanskih crkvica za protuvrijednost pet volova. Kakva je to snaga ljudi ovih krajeva bila da za jednu knjigu odvoje takvu materijalnu vrijednost! Kada to stavite u nekakve okvire vrednovanja, onda vas to mora fascinirati. To je sve bilo zaboravljeno u jednom trenutku sredinom dvadesetog stoljeæa i poèetkom aktivnosti „Èakavskog sabora“ ona se ponovno poèela otkrivati.

Roèka katedra Èakavskog sabora inicirala je, izmeðu ostaloga, obnovu Huma i Roèa, projektu kojemu ste Vi tada bili na èelu. Kako je došlo do te ideje da se od polurazrušenih mjesta naprave biseri kulturne Istre?

- Do te ideje je došlo tako što je „Èakavski sabor“ pokušavao inicirati u svim mjestima Istre da ih spašavaju. Tu „šaku ljepote“, koja je bila vrlo znaèajna za našu glagoljašku prošlost, predložili smo tadašnjoj Opæini Buzet, na èelu s Željkom Marincem, da preda „Èakavskom saboru“ na upravljanje, a „Èakavski sabor“ æe in ic i rat i sanaci ju , p r v e n s t v e n o s t a m b e n i h i gospodarskih zgrada, a potom i valorizaciju te kulturne prošlosti na bazi glagoljice. To je poèelo 1972. godine simboliènom predajom kljuèeva, a iduæe godine održan je prvi biennale koji je imao glagoljicu kao

S v o j u n a j v e æ u i n a j z n a è a j n i j u f e š t u , Martinju, mještani Svetog Martina i njihovi brojni gosti v e æ t r a d i c i o n a l n o o b i l j e ž a v a j u v e s e l i m obredom krštenja vina. Nakon okupljanja u Domu kulture, povorka mještana na èelu s vinskim biskupom Mirijanom Ritošom obilazi seoske konobe „sa svetom“ zadaæom da pokrsti mošt u vino.

Kad povorka stigne pred konobu, a domaæin da svoj pristanak da se njegovo vino može krstiti, vinski biskup izreèe svoju „molitvu“: „Mošte, ja te krstin u vino, u ime onega ki te je storiv, u ime presvetega Svetega Martina i duha od katerega mošt kuha. Da nan buš vajk dela dobro, a ne slabo i da ne greš na bersa“ rijeèi su kojima je vinski biskup dijelio „sakrament“ krštenja mošta u vino. Nakon što je

Martinja u Sv. Martinu

Mošte, ja te krstin u vinoIzborna komisija najboljim bijelim vinom proglasila je „božju kapljicu“ Damira Kajina, dok je najbolje crno vino pripremio Dario Drašèiæ.

Siniša ŽULIÆ

sakrament dodijeljen svi su pozvani da kušaju vino, a domaæinu za uspomenu ostane mala bukaleta i „svetiæ“.

Težak i odgovoran posao

U s t a r o m o b i è a j u obilaženja svetomartinskih konoba i ove je godine sudje lovalo pedesetak mještana, a vesela je p o v o r k a p r e d v o ð e n a g l a z b o m p o s j e t i l a petnaestak seoskih konoba, od zaseoka Stupari i konobe Poèekajevih do konobe Brombejevih na vrhu Svetog Martina u kojoj tradicionalno završava ovaj blagdanski vinski pohod. Pohodari u svom, kako vinski biskup u svojoj propovijedi kaže, „teškom i odgovornom poslu“ pokrštavanja mošta u vino, kušaju vino domaæina, a prije nego sva krv jurne u želudac pa potom i u glavu,

gosti se pogoste uz tanjur pršuta, dobrih istarskih fritula i bakalara.

Nagraðen Radovan Krota

Uz sam obred krštenja mošta u vino koji se održava na sam dan Sv. Martina 11. s t u d e n o g a , v i ke n d j e rezerviran za veliku feštu. Uz plesnu zabavu, Mjesni odbor Sveti Martin priredio je, nakon nekoliko godina pauze, i ocjenjivaèku smotru vina svog sela. Izborna komisija najboljim bijelim vinom proglasila je „božju kapljicu“ Damira Kajina, dok je na jbo l j e c rno v ino pripremio Dario Drašèiæ. Okupljeni posjetitelji u svojoj su degustaciji prvu nagradu dodijelili Radovanu Kroti. Pored vina iz Svetog Martina, na fešti u Svetom Martinu prireðena je i prezentacija kuhanja rakije po starinski, u kojoj su Svetomar tinci prikazali kako su se nekad po konobama u priruènim kotlovima spravljala ova jaka alkoholna piæa.

Sveti Martin rodio se kao sin rimskog vojnog èasnika u Sabariji, u provinciji Panoniji, u d a n a š n j e m m j e s t u Szombathely u Maðarskoj, pretpostavlja se 316. godine. Protivno vlastitoj volji, a prema izrièitoj oèevoj želji, Martin je unovaèen u rimsku vojsku i postao je pripadnikom carske garde. Imao je tek nešto više od 15 godina i pred vratima grada susreo je prosjaka koji je, sav promrzao i u krpama, od njega tražio milostinju pružajuæi ruku koja se tresla od zime.

Kako nije imao novca pri sebi, odrezao je maèem polovicu svog crvenog vojnièkog ogrtaèa i dao je siromahu. Legenda kaže kako je tu Mar t inovu gestu dobrote popratilo naglo zatopljenje vremena, kao da se nebo smilovalo siromasima koji su se smrzavali. Završivši vojnu službu Martin se vratio u rodnu Panon i ju . Pos l i j e nekog vremena se zareðuje i 370. godine postaje biskupom. Preminuo je 8. studenog 397. godine dok je bio u posjetu jednom selu. Tri dana kasnije na njegovom sprovodu ispratilo ga je bezbroj seljaka i siromaha te oko dvije tisuæe redovnika i redovnica.

Za svog zaštitnika uzeli su ga mnogi, pa je tako sveti Martin zaštitnik vinara, vinogradara, v o j n i k a , k o n j a n i k a , gostionièara, uzgajivaèa konja i gusaka, hotelijera, lijeèenih a l k o h o l i è a r a , š v i c a r s k e papinske garde i Francuske.

Tko je bio Sveti Martin?

10Buzetski list

BAŠTINA

KRŠTENJE VINA U KONOBI RADOVANA DRAŠÈIÆA

NA ÈELU POVORKE JE UVIJEK VINSKI BISKUP

11 Buzetski list

POD LADONJOM

Pjesnik, knj iževnik, k ipar, politièar, novinar, uèitelj, turistièki i kulturni djelatnik... Iako je lista poslova i aktivnosti koje su okupirale è e t i r i d e s e t l j e æ a n j e g o v o g stvaralaštva poprilièno dugaèka, Vladimira Perniæa moglo bi se jednostavno opisati kao velikog zaljubljenika u Roè, èija æe ljubav trajno biti zapisana rijeèima, stihovima, skulpturama i brojnim inicijativama u kojima je sudjelovao za bolju valorizaciju kulturne baštine svoga kraja. K a o v e l i k i pobornik oèuvanja duhovne i materijalne baštine, pokrenuo je i o r g a n i z i r a o b ro j n e ku l t u r n e manifestacije i inicirao projekt izrade replike Guttenbergove preše u Roèu. Dosad je objavio èetiri zbirke p j e s a m a ( „ U b j a è i æ “ , „ S r h i “ , „Znamen“ te zajednièku zbirku dijalektalne lirike „Cicirici & Senjali“) i ostvario brojne samostalne i skupne izložbe svojih skulptura. Nismo ni približno sve nabrojali, jer je to kod svestrane osobe kao što je Vladimir Perniæ jednostavno nemoguæe.

- Teško je reæi što je bio moj glavni motiv, ali to je bio nevidljiv i duhovni poriv koji nastaje iskustvom i dodirom s neèim što èovjek vidi i proèita. Presudno je svakako bilo to što sam se sedamdeset ih god ina sa školovanja vratio u sredinu koja me fascinirala i zauvijek me ovdje „zarobila“. Ostao sam vjeran Roèu i roèkoj inspiraciji do kraja. Ono najvidljivije su bili talozi prošlosti, koji su tek na prvi pogled nezamjetni i koje èovjek mora spoznati da bi mogao reagirati. Poèetkom tih godina u Roèu je pokrenuta aktivnost „Èakavskog sabora“, institucije koja je umnogome definirala i moj kasniji rad, aktivnosti i odnos prema ovome

Vladimir Perniæ

Stvaralaèki duhzarobljen zavièajemDavao sam sa srcem i stvarao s radošæu. Vjerojatno je moglo biti i više, ali što je tu je. Ne pada mi trenutno na pamet ništa što sam htio napraviti, a nisam uspio, kaže naš sugovornik

Razgovarao: Siniša ŽULIÆ

kraju. U tim talozima prvenstveno mislim na tragove glagoljice koji su uklesani u žbuku kao grafiti u crkvicama, na knjige koje su se ruèno ovdje pisale i prepisivale. Konaèno, uz Roè je vezana i priprema prve južnoslavenske tiskane knjige tek tridesetak godina nakon što je Guttenberg uopæe izumio tiskarski stroj. Tu je pripremu najavio Juri Žakan u Misalu Kneza Mislava koji je 1405. godine kupljen za potrebe nugljanskih crkvica za protuvrijednost pet volova. Kakva je to snaga ljudi ovih krajeva bila da za jednu knjigu odvoje takvu materijalnu vrijednost! Kada to stavite u nekakve okvire vrednovanja, onda vas to mora fascinirati. To je sve bilo zaboravljeno u jednom trenutku sredinom dvadesetog stoljeæa i poèetkom aktivnosti „Èakavskog sabora“ ona se ponovno poèela otkrivati.

Roèka katedra Èakavskog sabora inicirala je, izmeðu ostaloga, obnovu Huma i Roèa, projektu kojemu ste Vi tada bili na èelu. Kako je došlo do te ideje da se od polurazrušenih mjesta naprave biseri kulturne Istre?

- Do te ideje je došlo tako što je „Èakavski sabor“ pokušavao inicirati u svim mjestima Istre da ih spašavaju. Tu „šaku ljepote“, koja je bila vrlo znaèajna za našu glagoljašku prošlost, predložili smo tadašnjoj Opæini Buzet, na èelu s Željkom Marincem, da preda „Èakavskom saboru“ na upravljanje, a „Èakavski sabor“ æe in ic i rat i sanaci ju , p r v e n s t v e n o s t a m b e n i h i gospodarskih zgrada, a potom i valorizaciju te kulturne prošlosti na bazi glagoljice. To je poèelo 1972. godine simboliènom predajom kljuèeva, a iduæe godine održan je prvi biennale koji je imao glagoljicu kao

POD LADONJOM

temu i kulturni segment ovog prostora. Kroz te aktivnosti ja sam sazrijevao i spoznavao te stvari i kroz akcije, koje je inicirala Katedra, dobio sam odreðene spoznaje koje su služile da se mnoge aktivnosti realiziraju, od kojih je svakako najznaèajnija Aleja glagoljaša.

Koliko je bilo teško ljude motivirati na realizaciju ove inicijative?

- S radošæu i danas moram konstatirati da je ovdašnji puk prigrlio tu akciju svojim radom, da su sudjelovali u radnim akcijama, jer je trebalo puno fizièkog rada da se te aktivnosti realiziraju, davali su komade zemlje gdje su se ta obilježja Aleje glagol jaša postavl jala i sudjelovali u ureðenju Huma. Puno teže je bi lo naæi sredstva, jer je opæina bila siromašna i nije bilo lako motivirati buzetske èelnike, pa smo novac nalazili drugdje, na sve moguæe naèine. Sami autori, poput Želimira Janeša, besplatno su radili, p a z i n s k i „ K a m e n “ j e besplatno donirao materijal, ali trebalo je još novca za

razlièite aktivnosti, koji smo namaknuli uz pomoæ brojnih inst i tuc i ja i z Hr vatske, Makedonije i Slovenije. Nakon toga pokrenute su i ostale aktivnosti poput tiskanja kn j i ga , poèe taka Ma le g lago l jske akademi je . . . Kad smo obnovili Hum, krenuli smo s obnovom Roèa uz pomoæ graðevinskog p o d u z e t n i k a D r a g a n a Stefanoviæa. Usporedo s time, zajedno s Josipom Diminiæem inicirao sam akciju „Prijatelji Roèa“ kroz koju su mnogi poznati umjetnici, kroz sedam godina, ostavili izvanredne produkcije koje i danas uljepšavaju Roè. Sve je to dizalo taj glas i pojam Roèa te j e o n p o s t a o i z n i m n o zanimljiva atrakcija.

Osim glagoljaške baštine, Roè ima i vrlo živu glazbenu baštinu, koju èine mnogi ovdašnji ljudi.

- Ljudi su ti koji stvaraju taj fenomen. Roè ima 170 žitelja, a nekih godina kada je KUD "Istarski željeznièar" bilo na vrhuncu imalo je 200 èlanova iz podruèja cijele Roštine. Raz l i è i te generac i je i z

pojedinih obitelji bili su èlanovi, a imali smo sluèajeve da se u rad društva ukljuèivala cijela obitelj. Taj kontinuitet se prenosi s generacije na generaciju i to daje izuzetne rezultate. To je jedan od snažnih i dinamièkih peèata Roèa i lijepo je da se u sredini s tako malim potencijalom nešto takvo dogaða.

A u t o r s t e m n o g i h glazbenih, likovnih djela, organizator brojnih kulturnih manifestacija. Što Vam je najviše priraslo k srcu?

- Svakako da mi je sve najdraže. U svakom trenutku nešto više okupira èovjeka, a i m a i r a z n i h m o t i v a . Primjerice, kad mi je bilo najteže u životu, kad sam i z g u b i o p o s a o k r a j e m devedesetih godina, našao sam komad drva i poèeo po njemu tuæi. Ranije nisam znao da imam te sklonosti i da me to može okupirati, ali kada s a m d o n e k l e n a p r av i o n e k a kav ž e l j e n i o b l i k , ispraznio sam te emocije. Tada sam se dosta jako bacio na to da pil im, tešem, oblikujem i nastalo je mnogo skulptura koje su mi drage. Pisanjem sam se bavio puno ranije, što je rezultiralo sa èetiri zbirke pjesama, ali nije m e s a m o p j e s n i š t v o okupiralo, nego su me zanimale i mnoge druge stvari. Stjecajem okolnosti, od s r e d i n e s e d a m d e s e t i h s u d j e l u j e m u m n o g i m manifestacijama. Kad je Slavko Zlatiæ primijetio da bih donekle lijepo mogao voditi programe, upoznajem te ljude

i to me onda poneslo u dvije akcije gdje sam u pisanom obliku reagirao. Ne mogu reæi d a s a m j e d n o s t r a n o usmjeren, a to mi je bila sudbina pa sam u životu p ro m i j e n i o š e s t - s e d a m poslova. Sve to daje èovjeku š i r o k k r u g i n t e r e s a i moguænost da se i na svim tim poslovima bogati i reagira na sve to na svoj naèin.

Kao što smo spomenuli, bili ste pokretaè mnogih t r a d i c i j s k i h g l a z b e n i h manifestacija, no „Z armoniku v Roè“ je ipak nekako najznaèajnija. - T o j e jedna od prvih manifestacija spašavanja tradicijske glazbe, koju je inicirao Renato Perniæ. Sudjelovao sam od poèetka u tome i vrlo mi je drago zbog toga. Ja nisam glazbenik, ali kroz te kontakte spoznao sam draž istarske puèke glazbe i s radošæu mogu konstatirati da sve te smotre i manifestacije pridonose da se to i danas živo održava, èuva i njeguje.

Postoji li nešto za èim žal i te , da možda niste dovoljno dobro iskoristili u svom stvaralaštvu?

- Èovjek ne može i ne smije biti zadovoljan s postignutim. Uvijek postoji moguænost da se napravi više. No, smatram da sam u granicama svojih intelektualnih sposobnosti pokušao dati ono što me okupiralo. Davao sam sa srcem i stvarao s radošæu. Vjerojatno je moglo biti i više, ali što je tu je. Ne pada mi trenutno na pamet ništa što sam htio napraviti, a nisam uspio.

Koje su Vaše trenutne stvaralaèke preokupacije?

- Osim što klešem za likovnu izložbu koja æe biti uprilièena u Buzetu, trenutno radim na projektu izdavanja zbirke pjesama mog velikog uzora

Sinèiæeve pjesme i Marinèeva biografija

Miroslava Sinèiæa. U rukopisu mu je rukovet novih pjesama za koje je želio da ih objavi „Buzetski krug“, pa je mene pripala èast da budem glavni urednik. To je po mojoj ocjeni jedan sukus Sinèiæevog rada, koji ga prikazuje kao vrhunskog

h r v a t s k o g p j e s n i k a . Drugo što radim je knjiga o Željku Marincu, dugogodišnjem predsjedniku Opæine Buzet i poèasnom graðaninu, èovjeku koji je na neki naèin oznaèio poslijeratni uspon Buzeta i Buzeštine. Doduše, ocjenjujem

da je prerano pisati knjigu, s obzirom da je sve to još svježe i tu su više prisutne emocije nego objektivno sagledavanje stvari, ali vjerujem da æe to biti poèetak i da æe netko jednoga dana napisati cjelovitije djelo o njemu.

POD LADONJOM

temu i kulturni segment ovog prostora. Kroz te aktivnosti ja sam sazrijevao i spoznavao te stvari i kroz akcije, koje je inicirala Katedra, dobio sam odreðene spoznaje koje su služile da se mnoge aktivnosti realiziraju, od kojih je svakako najznaèajnija Aleja glagoljaša.

Koliko je bilo teško ljude motivirati na realizaciju ove inicijative?

- S radošæu i danas moram konstatirati da je ovdašnji puk prigrlio tu akciju svojim radom, da su sudjelovali u radnim akcijama, jer je trebalo puno fizièkog rada da se te aktivnosti realiziraju, davali su komade zemlje gdje su se ta obilježja Aleje glagol jaša postavl jala i sudjelovali u ureðenju Huma. Puno teže je bi lo naæi sredstva, jer je opæina bila siromašna i nije bilo lako motivirati buzetske èelnike, pa smo novac nalazili drugdje, na sve moguæe naèine. Sami autori, poput Želimira Janeša, besplatno su radili, p a z i n s k i „ K a m e n “ j e besplatno donirao materijal, ali trebalo je još novca za

razlièite aktivnosti, koji smo namaknuli uz pomoæ brojnih inst i tuc i ja i z Hr vatske, Makedonije i Slovenije. Nakon toga pokrenute su i ostale aktivnosti poput tiskanja kn j i ga , poèe taka Ma le g lago l jske akademi je . . . Kad smo obnovili Hum, krenuli smo s obnovom Roèa uz pomoæ graðevinskog p o d u z e t n i k a D r a g a n a Stefanoviæa. Usporedo s time, zajedno s Josipom Diminiæem inicirao sam akciju „Prijatelji Roèa“ kroz koju su mnogi poznati umjetnici, kroz sedam godina, ostavili izvanredne produkcije koje i danas uljepšavaju Roè. Sve je to dizalo taj glas i pojam Roèa te j e o n p o s t a o i z n i m n o zanimljiva atrakcija.

Osim glagoljaške baštine, Roè ima i vrlo živu glazbenu baštinu, koju èine mnogi ovdašnji ljudi.

- Ljudi su ti koji stvaraju taj fenomen. Roè ima 170 žitelja, a nekih godina kada je KUD "Istarski željeznièar" bilo na vrhuncu imalo je 200 èlanova iz podruèja cijele Roštine. Raz l i è i te generac i je i z

pojedinih obitelji bili su èlanovi, a imali smo sluèajeve da se u rad društva ukljuèivala cijela obitelj. Taj kontinuitet se prenosi s generacije na generaciju i to daje izuzetne rezultate. To je jedan od snažnih i dinamièkih peèata Roèa i lijepo je da se u sredini s tako malim potencijalom nešto takvo dogaða.

A u t o r s t e m n o g i h glazbenih, likovnih djela, organizator brojnih kulturnih manifestacija. Što Vam je najviše priraslo k srcu?

- Svakako da mi je sve najdraže. U svakom trenutku nešto više okupira èovjeka, a i m a i r a z n i h m o t i v a . Primjerice, kad mi je bilo najteže u životu, kad sam i z g u b i o p o s a o k r a j e m devedesetih godina, našao sam komad drva i poèeo po njemu tuæi. Ranije nisam znao da imam te sklonosti i da me to može okupirati, ali kada s a m d o n e k l e n a p r av i o n e k a kav ž e l j e n i o b l i k , ispraznio sam te emocije. Tada sam se dosta jako bacio na to da pil im, tešem, oblikujem i nastalo je mnogo skulptura koje su mi drage. Pisanjem sam se bavio puno ranije, što je rezultiralo sa èetiri zbirke pjesama, ali nije m e s a m o p j e s n i š t v o okupiralo, nego su me zanimale i mnoge druge stvari. Stjecajem okolnosti, od s r e d i n e s e d a m d e s e t i h s u d j e l u j e m u m n o g i m manifestacijama. Kad je Slavko Zlatiæ primijetio da bih donekle lijepo mogao voditi programe, upoznajem te ljude

i to me onda poneslo u dvije akcije gdje sam u pisanom obliku reagirao. Ne mogu reæi d a s a m j e d n o s t r a n o usmjeren, a to mi je bila sudbina pa sam u životu p ro m i j e n i o š e s t - s e d a m poslova. Sve to daje èovjeku š i r o k k r u g i n t e r e s a i moguænost da se i na svim tim poslovima bogati i reagira na sve to na svoj naèin.

Kao što smo spomenuli, bili ste pokretaè mnogih t r a d i c i j s k i h g l a z b e n i h manifestacija, no „Z armoniku v Roè“ je ipak nekako najznaèajnija. - T o j e jedna od prvih manifestacija spašavanja tradicijske glazbe, koju je inicirao Renato Perniæ. Sudjelovao sam od poèetka u tome i vrlo mi je drago zbog toga. Ja nisam glazbenik, ali kroz te kontakte spoznao sam draž istarske puèke glazbe i s radošæu mogu konstatirati da sve te smotre i manifestacije pridonose da se to i danas živo održava, èuva i njeguje.

Postoji li nešto za èim žal i te , da možda niste dovoljno dobro iskoristili u svom stvaralaštvu?

- Èovjek ne može i ne smije biti zadovoljan s postignutim. Uvijek postoji moguænost da se napravi više. No, smatram da sam u granicama svojih intelektualnih sposobnosti pokušao dati ono što me okupiralo. Davao sam sa srcem i stvarao s radošæu. Vjerojatno je moglo biti i više, ali što je tu je. Ne pada mi trenutno na pamet ništa što sam htio napraviti, a nisam uspio.

Koje su Vaše trenutne stvaralaèke preokupacije?

- Osim što klešem za likovnu izložbu koja æe biti uprilièena u Buzetu, trenutno radim na projektu izdavanja zbirke pjesama mog velikog uzora

Sinèiæeve pjesme i Marinèeva biografija

Miroslava Sinèiæa. U rukopisu mu je rukovet novih pjesama za koje je želio da ih objavi „Buzetski krug“, pa je mene pripala èast da budem glavni urednik. To je po mojoj ocjeni jedan sukus Sinèiæevog rada, koji ga prikazuje kao vrhunskog

h r v a t s k o g p j e s n i k a . Drugo što radim je knjiga o Željku Marincu, dugogodišnjem predsjedniku Opæine Buzet i poèasnom graðaninu, èovjeku koji je na neki naèin oznaèio poslijeratni uspon Buzeta i Buzeštine. Doduše, ocjenjujem

da je prerano pisati knjigu, s obzirom da je sve to još svježe i tu su više prisutne emocije nego objektivno sagledavanje stvari, ali vjerujem da æe to biti poèetak i da æe netko jednoga dana napisati cjelovitije djelo o njemu.

75 godina Istarskog vodovoda

Spas za žednu IstruNa istom mjestu s kojeg je prije 75 godina potekla prva pitka voda u sedam kilometara dug vodovod, za dijamantnu obljetnicu otvorena je nova vodosprema Sv. Ivan

Siniša ŽULIÆ

OBLJETNICE


poèelo je u svibnju 1987. godine. Do 1998. godine akumulacija Butoniga samo se d i je lom kor is t i la za vodoopskrbu. Godine 1995. poèinje gradnja postrojenja za kondicioniranje vode Butoniga kao centralnog objekta sustava, da bi se 2002. godine postrojenje pustilo u pokusni rad.

Distribucija za 28 mjesta

Od svog osnutka prije sedam i pol desetljeæa pa sve do danas „Istarski vodovod“

p r e d s t a v l j a o k o s n i c u vodoopskrbe na podruèju I s t re . U tom razdob l ju vodoopskrbni su sustavi u Istri bili u stalnom razvitku, pa je tako i „Istarski vodovod“ prošao mnoge mijene i faze razvitka, razne oblike i vrste organiz i ran ja , suk ladno sustavima i uvjetima u kojima je djelovao. Danas Istarski vodovod ima 325 zaposlenih u svim poslovnim i radnim jedinicama te u struènim s l u ž b a m a u B u z e t u . Od poèetnih 30,5 kilometara v o d o v o d n e m r e ž e , u

vodoopskrbni sustav je danas ugraðeno ukupno 2.100 kilometara cjevovoda raznih profila, 33 crpne stanice bez posade i èetiri s posadom. U uporabi je 75 prekidnih komora i 92 vodospreme ukupnog kapaciteta 96 tisuæa kubiènih metara. Cijeli sustav èine još tuneli, akvadukti, podmorski prijelaz, oko 53 tisuæe šahtova s malim i velikim vodomjerima te oko osam tisuæa šahtova bez onih koji služe kao mjerno mjesto za prikljuèak, èime „Istarski v o d o v o d “ p r e d s t a v l j a

respektabi lan sustav u hrvatskim okvir ima. Na podruèju što ga pokriva, a koje obuhvaæa 28 i s ta rsk ih gradova i opæina, èak 99 posto stanovništva ima vodovodni prikljuèak.

Dijamantna obljetnica Istarskog vodovoda obilježena je 28. listopada 2008. godine, toèno 75 godina nakon njegovog osnutka, otvaranjem nove vodospreme u Svetom Ivanu.

odboru Istarskog sabora u Poreèu za dolazak na lice mjesta jednog mjernika ili inženjera koji æe izraditi projekt i troškovnik.

Negdje iza 1895. godine potekla je ideja za izgradnju jedinstvenog vodoopskrbnog sustava u Istri. Uvidjelo se da je u istarskim prilikama d o t a d a š n j i n a è i n pojedinaènog, usko lokalnog rješavanja problema samo trošio ogromne novce, kojih je ionako bilo malo, a da efekt nije bio ni približan uloženim sredstvima. Istra je i dalje bila žedna, ljudi su se i dalje muèili èesto dovlaèeæi vodu s vrlo velike udaljenosti. No do ozbiljnije realizacije i odluke o izgradnji vodovoda èekalo se do 1924. godine koju možemo smatrati godinom odluke za gradnju vodovoda. Godine 1926. inženjer Gino

Ve ro n e s e i z l o ž i o j e p r i j e d l o g rješenja koji je k a o o s n o v u v o d o o p s k r b e

odreðivao izvor Sv. Ivan kod Buzeta, koji je i bio prihvaæen od strane Zemaljskog odbora.

Mreža se širi

Kamen temeljac, oblika m a l o g o b e l i s k a s pohranjenom posvetom o p o è e t k u i z g r a d n j e n a pergament papiru, kao simbol poèetka izgradnje velikog I s t a r s k o g v o d o v o d a , postavljen je u blizini crkvice Sv. Ivan kod Buzeta, 28. listopada 1930. godine. Ubrzo iza sveèanog otvaranja, poèeli su radovi na kaptaži izvora, a nešto kasnije i na zgradi ureðaja za kondicioniranje vode, pomoænim zgradama i cjevovodu prema crpnoj stanici Sv. Stjepan, u dužini od sedam kilometara. Sveèanost završetka radova i puštanja kompleksa u pogon, kada je prvi put potekla pitka voda iz novoizgraðenog Istarskog vodovoda, održana je 28. listopada 1933. godine.

O d m a h i z a t o g a

n a s t av l j e n o j e š i r e n j e opskrbne vodovodne mreže s ciljem da se u glavnim pravcima zaokruži cjelina sjeverno od rijeke Mirne. U roku od godinu dana produžen je opskrbni cjevovod od Buja, jednim krakom preko Petrovije do Umaga, a drugim preko Brtonigle do Novigrada. Za potrebe talijanske vojske u isto se vrijeme gradio i vojnièki cjevovod do Podgrada, Klane i Muèiæa. Grad Buzet prikljuèen je na sustav Is tarskog vodovoda 28. listopada 1933. god ine , a l i je potpuna rekonstrukcija i proširenje mreže dovršeno 11. srpnja 1935. godine.

Akumulacija Butoniga

Naglim razvitkom turizma u Istri rastu potrebe za veæim kolièinama pitke vode, a time i za ubrzanom gradnjom i korištenjem akumulacije B u to n i g a s p r i o r i te t n o vodoopskrbnom namjenom. Prvo punjenje akumulacije

Jedan od vrlo znaèajnih gospodarskih subjekata B u z e t a , v o d o o p s k r b n o poduzeæe „Istarski vodovod“ obilježilo je krajem listopada 7 5 . o b l j e t n i c u s v o g a postojanja. Sustav koji je u prošlom stoljeæu znaèio spas Istre od žeði, danas je n e z a o b i l a z n a k a r i k a gospodarskog i turistièkog razvoja èitave Istre.

Buzet prvi u Istri

Jedan od prvih gradova u Istri koji je dobio svoj vodovod, bio je upravo grad Buzet. Opæinsko poglavarstvo Buzeta na èelu s glavarom dr. Matkom Trinajstiæem je 25. listopada 1894. godine pokrenulo pitanje izgradnje vodovoda

molbom upuæenom Zemaljskom

NOVA VODOSPREMA U SV. IVANU

POSTROJENJE BUTONIGA

SJEDIŠTE VODOVODA U BUZETUIZGRADNJA VODOVODA 1932. GODINEIZGRADNJA VODOVODA 1932. GODINE

IZVOR SV. IVAN

75 godina Istarskog vodovoda

Spas za žednu IstruNa istom mjestu s kojeg je prije 75 godina potekla prva pitka voda u sedam kilometara dug vodovod, za dijamantnu obljetnicu otvorena je nova vodosprema Sv. Ivan

Siniša ŽULIÆ

OBLJETNICE


poèelo je u svibnju 1987. godine. Do 1998. godine akumulacija Butoniga samo se d i je lom kor is t i la za vodoopskrbu. Godine 1995. poèinje gradnja postrojenja za kondicioniranje vode Butoniga kao centralnog objekta sustava, da bi se 2002. godine postrojenje pustilo u pokusni rad.

Distribucija za 28 mjesta

Od svog osnutka prije sedam i pol desetljeæa pa sve do danas „Istarski vodovod“

p r e d s t a v l j a o k o s n i c u vodoopskrbe na podruèju I s t re . U tom razdob l ju vodoopskrbni su sustavi u Istri bili u stalnom razvitku, pa je tako i „Istarski vodovod“ prošao mnoge mijene i faze razvitka, razne oblike i vrste organiz i ran ja , suk ladno sustavima i uvjetima u kojima je djelovao. Danas Istarski vodovod ima 325 zaposlenih u svim poslovnim i radnim jedinicama te u struènim s l u ž b a m a u B u z e t u . Od poèetnih 30,5 kilometara v o d o v o d n e m r e ž e , u

vodoopskrbni sustav je danas ugraðeno ukupno 2.100 kilometara cjevovoda raznih profila, 33 crpne stanice bez posade i èetiri s posadom. U uporabi je 75 prekidnih komora i 92 vodospreme ukupnog kapaciteta 96 tisuæa kubiènih metara. Cijeli sustav èine još tuneli, akvadukti, podmorski prijelaz, oko 53 tisuæe šahtova s malim i velikim vodomjerima te oko osam tisuæa šahtova bez onih koji služe kao mjerno mjesto za prikljuèak, èime „Istarski v o d o v o d “ p r e d s t a v l j a

respektabi lan sustav u hrvatskim okvir ima. Na podruèju što ga pokriva, a koje obuhvaæa 28 i s ta rsk ih gradova i opæina, èak 99 posto stanovništva ima vodovodni prikljuèak.

Dijamantna obljetnica Istarskog vodovoda obilježena je 28. listopada 2008. godine, toèno 75 godina nakon njegovog osnutka, otvaranjem nove vodospreme u Svetom Ivanu.

odboru Istarskog sabora u Poreèu za dolazak na lice mjesta jednog mjernika ili inženjera koji æe izraditi projekt i troškovnik.

Negdje iza 1895. godine potekla je ideja za izgradnju jedinstvenog vodoopskrbnog sustava u Istri. Uvidjelo se da je u istarskim prilikama d o t a d a š n j i n a è i n pojedinaènog, usko lokalnog rješavanja problema samo trošio ogromne novce, kojih je ionako bilo malo, a da efekt nije bio ni približan uloženim sredstvima. Istra je i dalje bila žedna, ljudi su se i dalje muèili èesto dovlaèeæi vodu s vrlo velike udaljenosti. No do ozbiljnije realizacije i odluke o izgradnji vodovoda èekalo se do 1924. godine koju možemo smatrati godinom odluke za gradnju vodovoda. Godine 1926. inženjer Gino

Ve ro n e s e i z l o ž i o j e p r i j e d l o g rješenja koji je k a o o s n o v u v o d o o p s k r b e

odreðivao izvor Sv. Ivan kod Buzeta, koji je i bio prihvaæen od strane Zemaljskog odbora.

Mreža se širi

Kamen temeljac, oblika m a l o g o b e l i s k a s pohranjenom posvetom o p o è e t k u i z g r a d n j e n a pergament papiru, kao simbol poèetka izgradnje velikog I s t a r s k o g v o d o v o d a , postavljen je u blizini crkvice Sv. Ivan kod Buzeta, 28. listopada 1930. godine. Ubrzo iza sveèanog otvaranja, poèeli su radovi na kaptaži izvora, a nešto kasnije i na zgradi ureðaja za kondicioniranje vode, pomoænim zgradama i cjevovodu prema crpnoj stanici Sv. Stjepan, u dužini od sedam kilometara. Sveèanost završetka radova i puštanja kompleksa u pogon, kada je prvi put potekla pitka voda iz novoizgraðenog Istarskog vodovoda, održana je 28. listopada 1933. godine.

O d m a h i z a t o g a

n a s t av l j e n o j e š i r e n j e opskrbne vodovodne mreže s ciljem da se u glavnim pravcima zaokruži cjelina sjeverno od rijeke Mirne. U roku od godinu dana produžen je opskrbni cjevovod od Buja, jednim krakom preko Petrovije do Umaga, a drugim preko Brtonigle do Novigrada. Za potrebe talijanske vojske u isto se vrijeme gradio i vojnièki cjevovod do Podgrada, Klane i Muèiæa. Grad Buzet prikljuèen je na sustav Is tarskog vodovoda 28. listopada 1933. god ine , a l i je potpuna rekonstrukcija i proširenje mreže dovršeno 11. srpnja 1935. godine.

Akumulacija Butoniga

Naglim razvitkom turizma u Istri rastu potrebe za veæim kolièinama pitke vode, a time i za ubrzanom gradnjom i korištenjem akumulacije B u to n i g a s p r i o r i te t n o vodoopskrbnom namjenom. Prvo punjenje akumulacije

Jedan od vrlo znaèajnih gospodarskih subjekata B u z e t a , v o d o o p s k r b n o poduzeæe „Istarski vodovod“ obilježilo je krajem listopada 7 5 . o b l j e t n i c u s v o g a postojanja. Sustav koji je u prošlom stoljeæu znaèio spas Istre od žeði, danas je n e z a o b i l a z n a k a r i k a gospodarskog i turistièkog razvoja èitave Istre.

Buzet prvi u Istri

Jedan od prvih gradova u Istri koji je dobio svoj vodovod, bio je upravo grad Buzet. Opæinsko poglavarstvo Buzeta na èelu s glavarom dr. Matkom Trinajstiæem je 25. listopada 1894. godine pokrenulo pitanje izgradnje vodovoda

molbom upuæenom Zemaljskom

NOVA VODOSPREMA U SV. IVANU

POSTROJENJE BUTONIGA

SJEDIŠTE VODOVODA U BUZETUIZGRADNJA VODOVODA 1932. GODINEIZGRADNJA VODOVODA 1932. GODINE

IZVOR SV. IVAN

Buzetski list17

BAŠTINA

Željeznicom po Buzeštini

Ugasli šarm stoljetne prugeDanas na željeznièkim postajama više nije živo kao nekada. Tek poneki sluèajni putnik poremeti mir i tišinu idiliènih stoljetnih željeznièkih zgrada

Siniša ŽULIÆ

Željeznica je u Istri tijekom proteklog stoljeæa imala vrlo važnu ulogu. Kada se otvarala pruga Divaèa-Pula 1876. godine, koja svojim najveæim d i j e l o m p ro l a z i u p r avo unutrašnjošæu istarskog poluotoka, bio je to jedan od najveæih i najljepših dogaðaja našega kraja. Zahvaljujuæi pro lasku kroz buzetsko podruèje, željeznica je bila važna i za život ovoga kraja, a na podruèju Grada Buzeta postoji pet željeznièkih stanica i stajališta i to kolodvori u Buzetu i Roèu i stajališta u Nugli, Roèkom Polju te pored Huma.

Prazne klupe

Vožnja željeznicom bio je nekad najbrži i najjeftiniji put od, primjerice, Buzeta i Roèa, do Pazina i Pule. Otkako su ceste kroz Istru znaèajno modernizirane i svako se domaæinstvo u svom dvorištu može pohvaliti s najmanje dva automobi la, ova, nekad znaèajna vrsta prijevoza u današnje je vrijeme gotovo pala u potpuni zaborav. Danas stoga na željeznièkim

postajama više nije živo kao nekada. Tek poneki sluèajni putnik poremeti mir i tišinu idiliènih stoljetnih željeznièkih zgrada, koje svojim izgledom i naèinom gradnje odudaraju od okolne arhitekture, dok nas na stajalištima doèekuju prazne klupe.

Tko su putnici?

Vlakove kao prijevozno sredstvo, kažu nam na željeznièkoj stanici u Buzetu i Roèu, danas uglavnom još koriste uèenici koji se školuju u Pazinu i Puli , te r i jetki zaposlenici koji vlak koriste

kao prijevozno sredstvo do posla.

Poveæan promet bude i u dane pazinskog samanja. Danas su ljudi naviknuti na odreðenu komociju, pa im vlak kao prijevozno sredstvo baš i ne odgovara. Iz tog razloga danas ima sve manje putnika. Kada bi bilo više osoba koje se žele voziti vlakom, sigurno bi i karte bile još jeftinije te vlakovi udobniji, ali situacija je nažalost potpuno drugaèija, dodaju djelatnici buzetskog

kolodvora. Uz to, od svih oblika prijevoza željeznièki prijevoz je ekološki najprihvatljiviji, održiv na dugi rok.

Selo na ispraæaju

Nakon stvaranja novih država, kojima je istarska pruga postala prometno izolirana od ostatka Hrvatske, poèeo je opadati i broj putnika, jer za prijevoz vlakom do Ljubljane ili Zagreba treba presjedati nekoliko puta, što znaèajno produžava vrijeme putovanja. Osim putnièkog, vrlo je razvijen bio i transportni promet, pa se sjeæam da smo,

kao djeca koja su rasla kraj pruge, mogli nabrojati i do trideset vagona u kompoziciji vlaka.

Pogotovo su kompozicije znale biti duge u ljetnim mjesecima, kada su turisti ukrcavali automobile na vlak, jer im je to bio znaèajno jeftiniji naèin dolaska na istarsku obalu. U Roèkom Polju, primjerice, cijelo se selo znalo okupiti na željeznièkoj postaji prilikom ispraæaja mladiæa na služenje vojnog roka u vojarne

diljem bivše države.

Zlatne godine

Unatoè slabom korištenju ž e l j e z n i è ko g p u t n i è ko g prometa, vlakovi istarskim prugama prometuju èak osam puta dnevno, u oba smjera, u svako doba dana. Takav putnièki vozni red željeznica nije imala ni u njezinim najboljim danima. Dinko Grah, voditelj rajona Buzet, koji obuhvaæa željeznièke stanice Buzet i Roè, prisjeæa se kako je o s a m v l a k o v a d n e v n o prometovalo tek u ljetnoj sezoni. No dobra povezanost

vrijedi samo ukoliko želite v l a k o m p r e m a P u l i , u suprotnom smjeru, prema Republici Sloveniji dnevno vozi tek jedan vlak i to samo do Buzeta.

Osim znaèajne važnosti za putnièki promet, željeznica je u drugoj polovici prošloga stoljeæa bila i znaèajna gospodarska grana ovoga k r a j a . I a k o s u j e k a o transportno sredstvo koristila tek rijetka buzetska poduzeæa, na željeznici je bilo zaposleno

stotinjak radnika s podruèja Buzeš t ine , p r vens tveno roèkoga kraja, kroz koji prolazi veæi dio željeznièke pruge sjeverne Istre.

Malo zaposlenih

Rijetke su u to vrijeme bile obitelji s tog podruèja u kojima barem netko nije bio zaposlen na željeznici. Osim toga, mnoga su djeca i mladiæi završili škole u Ljubljani zahvaljujuæi željeznièkim

stipendijama i potporama. Otvaranjem nekoliko znaèajnih tvornièkih kompleksa u Buzetu krajem sedamdesetih, poput „ B u z e t s k e p i v o v a r e “ i „Cimosa“, poèela je i opadati važnost željeznice. - Danas se broj djelatnika s Buzeštine zaposlenih u Hrvatskim žel jeznicama kreæe oko tridesetak, dok je nekad s podruèja bivše opæine Buzet bilo samo toliko strojovoða – kaže nam Dinko Grah.

DINKO GRAH

Buzetski list17

BAŠTINA

Željeznicom po Buzeštini

Ugasli šarm stoljetne prugeDanas na željeznièkim postajama više nije živo kao nekada. Tek poneki sluèajni putnik poremeti mir i tišinu idiliènih stoljetnih željeznièkih zgrada

Siniša ŽULIÆ

Željeznica je u Istri tijekom proteklog stoljeæa imala vrlo važnu ulogu. Kada se otvarala pruga Divaèa-Pula 1876. godine, koja svojim najveæim d i j e l o m p ro l a z i u p r avo unutrašnjošæu istarskog poluotoka, bio je to jedan od najveæih i najljepših dogaðaja našega kraja. Zahvaljujuæi pro lasku kroz buzetsko podruèje, željeznica je bila važna i za život ovoga kraja, a na podruèju Grada Buzeta postoji pet željeznièkih stanica i stajališta i to kolodvori u Buzetu i Roèu i stajališta u Nugli, Roèkom Polju te pored Huma.

Prazne klupe

Vožnja željeznicom bio je nekad najbrži i najjeftiniji put od, primjerice, Buzeta i Roèa, do Pazina i Pule. Otkako su ceste kroz Istru znaèajno modernizirane i svako se domaæinstvo u svom dvorištu može pohvaliti s najmanje dva automobi la, ova, nekad znaèajna vrsta prijevoza u današnje je vrijeme gotovo pala u potpuni zaborav. Danas stoga na željeznièkim

postajama više nije živo kao nekada. Tek poneki sluèajni putnik poremeti mir i tišinu idiliènih stoljetnih željeznièkih zgrada, koje svojim izgledom i naèinom gradnje odudaraju od okolne arhitekture, dok nas na stajalištima doèekuju prazne klupe.

Tko su putnici?

Vlakove kao prijevozno sredstvo, kažu nam na željeznièkoj stanici u Buzetu i Roèu, danas uglavnom još koriste uèenici koji se školuju u Pazinu i Puli , te r i jetki zaposlenici koji vlak koriste

kao prijevozno sredstvo do posla.

Poveæan promet bude i u dane pazinskog samanja. Danas su ljudi naviknuti na odreðenu komociju, pa im vlak kao prijevozno sredstvo baš i ne odgovara. Iz tog razloga danas ima sve manje putnika. Kada bi bilo više osoba koje se žele voziti vlakom, sigurno bi i karte bile još jeftinije te vlakovi udobniji, ali situacija je nažalost potpuno drugaèija, dodaju djelatnici buzetskog

kolodvora. Uz to, od svih oblika prijevoza željeznièki prijevoz je ekološki najprihvatljiviji, održiv na dugi rok.

Selo na ispraæaju

Nakon stvaranja novih država, kojima je istarska pruga postala prometno izolirana od ostatka Hrvatske, poèeo je opadati i broj putnika, jer za prijevoz vlakom do Ljubljane ili Zagreba treba presjedati nekoliko puta, što znaèajno produžava vrijeme putovanja. Osim putnièkog, vrlo je razvijen bio i transportni promet, pa se sjeæam da smo,

kao djeca koja su rasla kraj pruge, mogli nabrojati i do trideset vagona u kompoziciji vlaka.

Pogotovo su kompozicije znale biti duge u ljetnim mjesecima, kada su turisti ukrcavali automobile na vlak, jer im je to bio znaèajno jeftiniji naèin dolaska na istarsku obalu. U Roèkom Polju, primjerice, cijelo se selo znalo okupiti na željeznièkoj postaji prilikom ispraæaja mladiæa na služenje vojnog roka u vojarne

diljem bivše države.

Zlatne godine

Unatoè slabom korištenju ž e l j e z n i è ko g p u t n i è ko g prometa, vlakovi istarskim prugama prometuju èak osam puta dnevno, u oba smjera, u svako doba dana. Takav putnièki vozni red željeznica nije imala ni u njezinim najboljim danima. Dinko Grah, voditelj rajona Buzet, koji obuhvaæa željeznièke stanice Buzet i Roè, prisjeæa se kako je o s a m v l a k o v a d n e v n o prometovalo tek u ljetnoj sezoni. No dobra povezanost

vrijedi samo ukoliko želite v l a k o m p r e m a P u l i , u suprotnom smjeru, prema Republici Sloveniji dnevno vozi tek jedan vlak i to samo do Buzeta.

Osim znaèajne važnosti za putnièki promet, željeznica je u drugoj polovici prošloga stoljeæa bila i znaèajna gospodarska grana ovoga k r a j a . I a k o s u j e k a o transportno sredstvo koristila tek rijetka buzetska poduzeæa, na željeznici je bilo zaposleno

stotinjak radnika s podruèja Buzeš t ine , p r vens tveno roèkoga kraja, kroz koji prolazi veæi dio željeznièke pruge sjeverne Istre.

Malo zaposlenih

Rijetke su u to vrijeme bile obitelji s tog podruèja u kojima barem netko nije bio zaposlen na željeznici. Osim toga, mnoga su djeca i mladiæi završili škole u Ljubljani zahvaljujuæi željeznièkim

stipendijama i potporama. Otvaranjem nekoliko znaèajnih tvornièkih kompleksa u Buzetu krajem sedamdesetih, poput „ B u z e t s k e p i v o v a r e “ i „Cimosa“, poèela je i opadati važnost željeznice. - Danas se broj djelatnika s Buzeštine zaposlenih u Hrvatskim žel jeznicama kreæe oko tridesetak, dok je nekad s podruèja bivše opæine Buzet bilo samo toliko strojovoða – kaže nam Dinko Grah.

DINKO GRAH

U povodu Meðunarodnog dana osoba s tjelesnim invaliditetom, gradonaèelnik Buzeta Valter Flego primio je

Obilježen Dan osoba s invaliditetom

Društvo tjelesnih invalida Buzet. Društvo broji 39 èlanova te obilježava desetu godišnjicu postojanja. (ap)

Stop nasilju!

Susret parlamentaraca

U sklopu obilježavanja Dana Grada Buzeta i puèke fešte Subotina u Spomen-parku otkrivena je bista Željka Marinca u znak poèas t i l egendarnom g r a d o n a è e l n i k u i istaknutom polit ièkom djelatniku. (ap)

Bista Željka Marinca

E k i p a H r v a t s ko g èasnièkog zbora iz Buzeta

– G o r a n V u è i æ , v o d i t e l j , D u b r a v k o Aladroviæ i Mario Keleman - i ove je godine ostvarila zapažene rezultate na 8. m e ð u n a r o d n o m natjecanju Hrvatskog èasnièkog zbora Istarske županije u Puli – trofeju « V i r i b u s U n i t i s » . Gradonaèelnik Buzeta Valter Flego èestitao je ekipi na ostvarenim postignuæima. (ap)

Radijska Istarska Mreža RIMA na èelu Robertom Marušiæem i Regionalna radio mreža - R-1 na èelu s Denisom Blaškoviæem, u studenome su u Buzetu organizirali 3. Dane radijskih nakladnika Istre, Primorja i

P o v o d o m M e ð u n a r o d n o g dana borbe protiv nasilja nad ženama Povjerenstvo za r a v n o p r a v n o s t s p o l o v a G r a d a Buzeta, koje provodi projekt „Istarski g r a d o v i p r o t i v nasilja u obitelji“, krajem studenoga održalo je okrugli stol. U raspravi je, m e ð u o s t a l i m , zakljuèeno kako je na podruèju Buzeta alkohol najveæi uzroènik nasilja u obitelji. (ap)

U povodu završetka bajramskog posta, èlanovi Bošn jaèke nac iona lne zajednice Istre, ogranak Buzet, poèetkom studenoga

Buzetski list19

VIJESTI

Zahvaljujuæi buzetskom Dobrovoljnom vatrogasnom

DVD Buzet donirao »ladu nivu«

društvu, vozni park DVD-a Drniš bogatiji je za jedno

vozilo. Denis Prodan i Rikard P e r è i æ i z b u z e t s k o g DVD-a krajem kolovoza uruèili s u k l j u è ev e « l a d e n i v e » k o l e g i D u b r a v k u Re g ov i æ u i z Drniša, uz želju da im vozilo bude što manje potrebno. (ap)

Poèetkom nastavne godine istarski župan Ivan J a kov è i æ p o s j e t i o j e buzetske školarce. Tom je prigodom održan radni sas tanak prosv je tn ih djelatnika te predstavnika gradske vlasti. (ap)

Župan u OŠ „V. Gržalja“

Osnovci s prijateljima u Piranu

Po prvi puta uèenici OŠ «Vazmoslav Gržalja» u rujnu su sudjelovali na UNESCO-vom ASP Campu «Roots and W i n g s » , o d r ž a n o m u Osnovnoj školi «Ciril Kosmaè»

u s lovenskom gradiæu Piranu. Cilj UNESCO-vog Campa je uspostavljanje dobrih odnosa uèenika koji ž i v e n a p o g r a n i è n o m podruèju. (ap)

S to t i n j a k m j e š t a n a p o g r a n i è n o g p o d r u è j a poèetkom rujna krenulo je na t r a d i c i j s k i p o h o d « Z boškarinom po store staze», i z Buzeta do Pregare ( S l ove n i j a ) . Po h o d , s namjerom da sruši «zelenu granicu» prvi puta je održano 1998. godine na inicijativu Emila Zonte. (ap)

Z boškarinompo store staze

D r u š t v o s l o v e n s k o -h r v a t s ko g p r i j a te l j s t v a poèetkom prosinca u Buzetu je organiziralo radni susret na k o j e m s u s u d j e l o v a l i predsjednik i potpredsjednik društva Valter Miklavèiè odnosno Valter Flego, ujedno i g r a d o n a è e l n i k B u z e t a , saborski zastupnik Damir Kajin te još pet slovenskih parlamentaraca. Sudionici susreta raspravljali su o cestovnoj i željeznièkoj infrastrukturi te gospodarskoj suradnji dviju država. Istaknuta su tri najveæa problema: hitna rekonstrukcija ceste Buzet-Kopar, «oživljavanje» željeznièkog prometa te otvaranje graniènog prijelaza Požane za teret iznad 7,5 tona. (ap)

Èasnièki zbor kodgradonaèelnika

Gorskog Kotara. Tom je prilikom održan okrugli stol na temu «Lokalni i gradski radio za vrijeme predizbornih aktivnosti prvih neposrednih lokalnih izbora u Republici Hrvatskoj – uloga i pozicija». (ap)

Dan radijskih nakladnika

p r i r e d i l i s u u H o te l u „Fontana“ sveèanu veèeru. Na bogatom stolu našla su se gotovo sva tradicionalna bošnjaèka jela. (ap)

Gozba Bošnjaka

Buzetski list 18

Edo Merliæ autor je knjige predstavljene u kolovozu «Buzeština kroz povijest». O vrijednom dijelu prof. dr. sc. Slaven Bertoša piše kako je autor dobro prouèio literaturu i objelodanjenu arhivsku graðu, a takoðer je i sam istraživao povijesna vrela o kraju o kojem piše. Uoèljivo je da poznaje politièke, društvene, etnièke i kulturne prilike tog podruèja tijekom èitave prošlosti. Stoga smatram da knjiga predstavlja zanimljiv struèni, dijelom i znanstveni, doprinos istarskoj i hrvatskoj historiografiji, smatra Bertoša. (ap)

Knjigaa»Buzeština kroz povijest«

U povodu Meðunarodnog dana osoba s tjelesnim invaliditetom, gradonaèelnik Buzeta Valter Flego primio je

Obilježen Dan osoba s invaliditetom

Društvo tjelesnih invalida Buzet. Društvo broji 39 èlanova te obilježava desetu godišnjicu postojanja. (ap)

Stop nasilju!

Susret parlamentaraca

U sklopu obilježavanja Dana Grada Buzeta i puèke fešte Subotina u Spomen-parku otkrivena je bista Željka Marinca u znak poèas t i l egendarnom g r a d o n a è e l n i k u i istaknutom polit ièkom djelatniku. (ap)

Bista Željka Marinca

E k i p a H r v a t s ko g èasnièkog zbora iz Buzeta

– G o r a n V u è i æ , v o d i t e l j , D u b r a v k o Aladroviæ i Mario Keleman - i ove je godine ostvarila zapažene rezultate na 8. m e ð u n a r o d n o m natjecanju Hrvatskog èasnièkog zbora Istarske županije u Puli – trofeju « V i r i b u s U n i t i s » . Gradonaèelnik Buzeta Valter Flego èestitao je ekipi na ostvarenim postignuæima. (ap)

Radijska Istarska Mreža RIMA na èelu Robertom Marušiæem i Regionalna radio mreža - R-1 na èelu s Denisom Blaškoviæem, u studenome su u Buzetu organizirali 3. Dane radijskih nakladnika Istre, Primorja i

P o v o d o m M e ð u n a r o d n o g dana borbe protiv nasilja nad ženama Povjerenstvo za r a v n o p r a v n o s t s p o l o v a G r a d a Buzeta, koje provodi projekt „Istarski g r a d o v i p r o t i v nasilja u obitelji“, krajem studenoga održalo je okrugli stol. U raspravi je, m e ð u o s t a l i m , zakljuèeno kako je na podruèju Buzeta alkohol najveæi uzroènik nasilja u obitelji. (ap)

U povodu završetka bajramskog posta, èlanovi Bošn jaèke nac iona lne zajednice Istre, ogranak Buzet, poèetkom studenoga

Buzetski list19

VIJESTI

Zahvaljujuæi buzetskom Dobrovoljnom vatrogasnom

DVD Buzet donirao »ladu nivu«

društvu, vozni park DVD-a Drniš bogatiji je za jedno

vozilo. Denis Prodan i Rikard P e r è i æ i z b u z e t s k o g DVD-a krajem kolovoza uruèili s u k l j u è ev e « l a d e n i v e » k o l e g i D u b r a v k u Re g ov i æ u i z Drniša, uz želju da im vozilo bude što manje potrebno. (ap)

Poèetkom nastavne godine istarski župan Ivan J a kov è i æ p o s j e t i o j e buzetske školarce. Tom je prigodom održan radni sas tanak prosv je tn ih djelatnika te predstavnika gradske vlasti. (ap)

Župan u OŠ „V. Gržalja“

Osnovci s prijateljima u Piranu

Po prvi puta uèenici OŠ «Vazmoslav Gržalja» u rujnu su sudjelovali na UNESCO-vom ASP Campu «Roots and W i n g s » , o d r ž a n o m u Osnovnoj školi «Ciril Kosmaè»

u s lovenskom gradiæu Piranu. Cilj UNESCO-vog Campa je uspostavljanje dobrih odnosa uèenika koji ž i v e n a p o g r a n i è n o m podruèju. (ap)

S to t i n j a k m j e š t a n a p o g r a n i è n o g p o d r u è j a poèetkom rujna krenulo je na t r a d i c i j s k i p o h o d « Z boškarinom po store staze», i z Buzeta do Pregare ( S l ove n i j a ) . Po h o d , s namjerom da sruši «zelenu granicu» prvi puta je održano 1998. godine na inicijativu Emila Zonte. (ap)

Z boškarinompo store staze

D r u š t v o s l o v e n s k o -h r v a t s ko g p r i j a te l j s t v a poèetkom prosinca u Buzetu je organiziralo radni susret na k o j e m s u s u d j e l o v a l i predsjednik i potpredsjednik društva Valter Miklavèiè odnosno Valter Flego, ujedno i g r a d o n a è e l n i k B u z e t a , saborski zastupnik Damir Kajin te još pet slovenskih parlamentaraca. Sudionici susreta raspravljali su o cestovnoj i željeznièkoj infrastrukturi te gospodarskoj suradnji dviju država. Istaknuta su tri najveæa problema: hitna rekonstrukcija ceste Buzet-Kopar, «oživljavanje» željeznièkog prometa te otvaranje graniènog prijelaza Požane za teret iznad 7,5 tona. (ap)

Èasnièki zbor kodgradonaèelnika

Gorskog Kotara. Tom je prilikom održan okrugli stol na temu «Lokalni i gradski radio za vrijeme predizbornih aktivnosti prvih neposrednih lokalnih izbora u Republici Hrvatskoj – uloga i pozicija». (ap)

Dan radijskih nakladnika

p r i r e d i l i s u u H o te l u „Fontana“ sveèanu veèeru. Na bogatom stolu našla su se gotovo sva tradicionalna bošnjaèka jela. (ap)

Gozba Bošnjaka

Buzetski list 18

Edo Merliæ autor je knjige predstavljene u kolovozu «Buzeština kroz povijest». O vrijednom dijelu prof. dr. sc. Slaven Bertoša piše kako je autor dobro prouèio literaturu i objelodanjenu arhivsku graðu, a takoðer je i sam istraživao povijesna vrela o kraju o kojem piše. Uoèljivo je da poznaje politièke, društvene, etnièke i kulturne prilike tog podruèja tijekom èitave prošlosti. Stoga smatram da knjiga predstavlja zanimljiv struèni, dijelom i znanstveni, doprinos istarskoj i hrvatskoj historiografiji, smatra Bertoša. (ap)

Knjigaa»Buzeština kroz povijest«

Buzetski list 20

ISTRA KAKVA JE NEKAD BILA

Prièa o dvojici najstarijih gunjaca na Buzeštini, Josipu Šæulcu (76) i Antonu Paladinu (75), poèela je još prije sedam desetljeæa, toènije 1939. godine, kada je mali Josip izradio svoj prvi vijulin. Bio je to instrument izraðen iz svoje glave, a kako ga je napravio Josip kaže – samo Bog zna. Dodaje, kako i danas pamti trenutak kada je spajajuæi violin sumporom, jer tada nije bilo ljepila, glazbalo poèelo gorjeti. Vode nije bilo sve do prve lokve, pa ga je jedva stigao ugasiti! No, iako je vatra poèinila veliku štetu, Josipu je unikat ostao. Èetrdesetih godina prošlog stoljeæa, dok su još Nijemci bili na Vrhu, Josip je izradio i bajs od bresta. I tako je krenulo. Dan za danom samouki je glazbenik uèio svirati slušajuæi druge. U «glazbene vode» ubrzo je povukao i svog susjeda Antona Paladina, a zatim i pokojnog Antona Šæulca, r o ð e n o g 1 9 3 1 . T i m udruživanjem roðeni su «Gunjci iz Šæulci».

Samouki glazbenici iz Šæulci

Nema pusta bez gunjciDvojica gunjaca iz Šæulci danas sviraju sve manje. Kažu kako su godine napravile svoje. No violin i klarinet, a ponekad i bajs, uvijek se naðu u autu.

Ana PISAK

Vražja vremena

- Kad smo imali dvadeset godina tada su bila «vražja» vremena. Tjerali su nas da radimo na pruzi Lupoglav-Štalije, a kasnije i na putovima za Beograd, prisjeæa se dvojac. Dok je Josip radio u Sremskoj Mitrovici u Srbiji skinuo je cipele, obzirom da je doma bio

Nastup s grupom „Let 3“

„Gunjci iz Šæulci“ prvi put nastupaju 1945. godine na zabavi u Negnaru, dan poslije Uskrsa. Stariji su ljudi bili oduševljeni njihovom svirkom jer su prenijeli njihovo znanje.

– Orka mare, ma su skakali plešuæi mazurka! A ja, drugo nanka nisu znali, smiješeæi se prisjeæaju Anton i Josip. U narednih šest deset l jeæa usl i jedi l i su nastupi po cijeloj Istri, Primorsko-goranskoj županiji te u metropoli.

– Najdraža mi je bila smotra folklora u Zagrebu. Tada smo osam dana svirali bez prestanka, istièe Anton . Josip se sjeæa i nastupa na koncertu rijeèke skupine „Let 3“, s kojima su prije nekoliko godina snimili i pjesmu. No, ipak, najdraži su im pusni dani kada instrumente ne ispuštaju iz ruku i po cijela dva dana. Nije loše ni kad se naðe dobro društvo pa uz kapljicu istarskog vina zasviraju u staroj konobi.

Žito za bajs

Uloge trojice gunjaca bile su jasne – pokojni Anton Šæulac bio je zadužen za vijulin, Anton Paladin za bajs, a Josip, osim bajsom i vijulinom spretno barata i k l a r i n e t o m t e u s n o m harmonikom.

– Kad smo poèeli svirati korito od bajsa nije vrijedilo pa smo u njega stavljali late, kako bi imao veæi bas. Nakon toga, toènije 1944. godine, nabavili smo bolji bajs od obitelji Tabakar iz Krti. Kako je ta famili ja oskudijevala hranom, od nas su zatražili da im u zamjenu za instrument damo sto kilograma pšenice i sto kilograma kukuruza što smo mi i uèinili. Žitarice smo na magarcu odvezli u Krte. Pri povratku doma stali smo na Senjskoj vali i s guštom zasvirali. Roditelji su nas htjeli ubiti kad su saznali što smo napravili, prisjeæaju se Josip i Anton. Rijeè se o bajsu kojeg je izradio pok. Faust iz Gradinja još u 19. stoljeæu. Instrument se i dan danas, uz

još jedan bajs, tri vijulina i jedan klarinet, star više od 115 g o d i n a , n a l a z i u Josipovom vlasništvu.

Kakove barufe!

– Mislim da je oni bajs anka katera ubrtica dubiv. Na njemu se pozna škuja od noge. Jen bot je po plesima bilo vajk barufe i to kakove barufe! Se je tuko ki je veæ mugo, isprièao nam je Josip. Anton takoðer posjeduje bajs s t a r s to t i n j a k g o d i n a . P o k l o n i o m u g a j e neposredno prije smrti, kako ga on po imenu pamti, Miro Blažinèiæ.

Dvojica gunjaca iz Šæulci danas sviraju sve manje. K a ž u k a ko s u g o d i n e napravile svoje. No, violin i klarinet, a ponekad i bajs, uvijek se naðu u autu. Zatreba li im, da imaju na èemu svirati. Gunjci iz Šæulci još uvijek nastupaju na Subotini, u Draguæu, na Zrenju i po konobama.

– Kamo nas zovu, tamo idemo, kaže Anton.

nauèen hodati bos. Meðutim kad se vratio na mjesto gdje se izuo, cipela više nije bilo.

– Ma sam zdigovav noge gore kao peteh ud zime, a komandanti su nas tjerali da moramo kantat, prièa nam J o s i p d o g o d o v š t i n e i z mladosti.

Vijulanje

Sve do dolaska Italije starosjedioci su violin i bajs nazivali mali i veliki vijulin. Sukladno tome gudanje se zvalo «vijulanje».

Buzetski list21ANTON PALADIN I JOSIP ŠÆULAC

Buzetski list 20

ISTRA KAKVA JE NEKAD BILA

Prièa o dvojici najstarijih gunjaca na Buzeštini, Josipu Šæulcu (76) i Antonu Paladinu (75), poèela je još prije sedam desetljeæa, toènije 1939. godine, kada je mali Josip izradio svoj prvi vijulin. Bio je to instrument izraðen iz svoje glave, a kako ga je napravio Josip kaže – samo Bog zna. Dodaje, kako i danas pamti trenutak kada je spajajuæi violin sumporom, jer tada nije bilo ljepila, glazbalo poèelo gorjeti. Vode nije bilo sve do prve lokve, pa ga je jedva stigao ugasiti! No, iako je vatra poèinila veliku štetu, Josipu je unikat ostao. Èetrdesetih godina prošlog stoljeæa, dok su još Nijemci bili na Vrhu, Josip je izradio i bajs od bresta. I tako je krenulo. Dan za danom samouki je glazbenik uèio svirati slušajuæi druge. U «glazbene vode» ubrzo je povukao i svog susjeda Antona Paladina, a zatim i pokojnog Antona Šæulca, r o ð e n o g 1 9 3 1 . T i m udruživanjem roðeni su «Gunjci iz Šæulci».

Samouki glazbenici iz Šæulci

Nema pusta bez gunjciDvojica gunjaca iz Šæulci danas sviraju sve manje. Kažu kako su godine napravile svoje. No violin i klarinet, a ponekad i bajs, uvijek se naðu u autu.

Ana PISAK

Vražja vremena

- Kad smo imali dvadeset godina tada su bila «vražja» vremena. Tjerali su nas da radimo na pruzi Lupoglav-Štalije, a kasnije i na putovima za Beograd, prisjeæa se dvojac. Dok je Josip radio u Sremskoj Mitrovici u Srbiji skinuo je cipele, obzirom da je doma bio

Nastup s grupom „Let 3“

„Gunjci iz Šæulci“ prvi put nastupaju 1945. godine na zabavi u Negnaru, dan poslije Uskrsa. Stariji su ljudi bili oduševljeni njihovom svirkom jer su prenijeli njihovo znanje.

– Orka mare, ma su skakali plešuæi mazurka! A ja, drugo nanka nisu znali, smiješeæi se prisjeæaju Anton i Josip. U narednih šest deset l jeæa usl i jedi l i su nastupi po cijeloj Istri, Primorsko-goranskoj županiji te u metropoli.

– Najdraža mi je bila smotra folklora u Zagrebu. Tada smo osam dana svirali bez prestanka, istièe Anton . Josip se sjeæa i nastupa na koncertu rijeèke skupine „Let 3“, s kojima su prije nekoliko godina snimili i pjesmu. No, ipak, najdraži su im pusni dani kada instrumente ne ispuštaju iz ruku i po cijela dva dana. Nije loše ni kad se naðe dobro društvo pa uz kapljicu istarskog vina zasviraju u staroj konobi.

Žito za bajs

Uloge trojice gunjaca bile su jasne – pokojni Anton Šæulac bio je zadužen za vijulin, Anton Paladin za bajs, a Josip, osim bajsom i vijulinom spretno barata i k l a r i n e t o m t e u s n o m harmonikom.

– Kad smo poèeli svirati korito od bajsa nije vrijedilo pa smo u njega stavljali late, kako bi imao veæi bas. Nakon toga, toènije 1944. godine, nabavili smo bolji bajs od obitelji Tabakar iz Krti. Kako je ta famili ja oskudijevala hranom, od nas su zatražili da im u zamjenu za instrument damo sto kilograma pšenice i sto kilograma kukuruza što smo mi i uèinili. Žitarice smo na magarcu odvezli u Krte. Pri povratku doma stali smo na Senjskoj vali i s guštom zasvirali. Roditelji su nas htjeli ubiti kad su saznali što smo napravili, prisjeæaju se Josip i Anton. Rijeè se o bajsu kojeg je izradio pok. Faust iz Gradinja još u 19. stoljeæu. Instrument se i dan danas, uz

još jedan bajs, tri vijulina i jedan klarinet, star više od 115 g o d i n a , n a l a z i u Josipovom vlasništvu.

Kakove barufe!

– Mislim da je oni bajs anka katera ubrtica dubiv. Na njemu se pozna škuja od noge. Jen bot je po plesima bilo vajk barufe i to kakove barufe! Se je tuko ki je veæ mugo, isprièao nam je Josip. Anton takoðer posjeduje bajs s t a r s to t i n j a k g o d i n a . P o k l o n i o m u g a j e neposredno prije smrti, kako ga on po imenu pamti, Miro Blažinèiæ.

Dvojica gunjaca iz Šæulci danas sviraju sve manje. K a ž u k a ko s u g o d i n e napravile svoje. No, violin i klarinet, a ponekad i bajs, uvijek se naðu u autu. Zatreba li im, da imaju na èemu svirati. Gunjci iz Šæulci još uvijek nastupaju na Subotini, u Draguæu, na Zrenju i po konobama.

– Kamo nas zovu, tamo idemo, kaže Anton.

nauèen hodati bos. Meðutim kad se vratio na mjesto gdje se izuo, cipela više nije bilo.

– Ma sam zdigovav noge gore kao peteh ud zime, a komandanti su nas tjerali da moramo kantat, prièa nam J o s i p d o g o d o v š t i n e i z mladosti.

Vijulanje

Sve do dolaska Italije starosjedioci su violin i bajs nazivali mali i veliki vijulin. Sukladno tome gudanje se zvalo «vijulanje».

Buzetski list21ANTON PALADIN I JOSIP ŠÆULAC

MANIFESTACIJE

Ana PISAK


Zamamni mir is i tar tufa dopirali su drugog vikenda u studenome do svakog posjetitelja koji je zakoraèio u veliki šator na Mašimovoj škuji u Buzetu. Tamo se, šestu godinu za redom, održavao «Vikend tartufa 2008», izložba skupocjenog afrodizijaka, gljiva i domaæih proizvoda.

Okusi Buzeštine

Manifestacija je okupila sedam firmi registriranih za prodaju i otkup podzemnog gomolja, èetrdesetak vinara,

8. Smotra domaæih rakija u Humu

Humski župan Serðo Èinko proglasio je princezu i viteza od rakij - Ines Rossi iz Bajkini i Elvisa Visintina iz Zareèja, jer su u osam godina, koliko se manifestacija održava, osvojili najviše priznanja

Subotina i Subotina po starinski

„Vremeplovom“stoljeæe unatragU tavi teškoj jednu tonu pripremljena fritada od 2008 jaja i 10 kilograma tartufa. Èak deset tisuæa gostiju uživalo je u svim zbivanjima „Subotine po starinski“

Ana PISAK

6. Vikend tartufa 2008.

Kralj gomolja na tisuæu naèinaOsim predstavljanja maštovitih jela s tartufima, vina meda, gljiva i raznih poljoprivrednih proizvoda, na „Vikendu tartufa“ izabrani su i najljepši pas tartufar te lovaèki pas

Ana PISAK

proizvoðaèe raznovrsnih rakija, poljoprivrednih proizvoda, meda i gljiva. Prvog dana priredbe odvijala se i gastro izložba, prezentac i ja i degustac i ja s p e c i j a l i t e t a š e s n a e s t ugostiteljskih objekata sa sjevera Istre pod nazivom „2. Okusi Buzeštine“. Udruga obrtnika, organizator gastro priredbe, sav je prihod od prodaje tanjura donirala za humanitarnu akciju «Za tvoj osmjeh, Davide», djeèaèiæu k o j e m u j e p o t r e b n a transplantacija jetre. Na samom ulasku u šator «Vršnjaci pomagaèi»

iz Osnovne škole „Vazmoslav Gržalja“ prodavali su Caritasove privjeske i prikupljali humanitarne priloge, takoðer za malog Davida.

Medo – najljepši pas tartufar

Drugog sajmenog dana uprilièena je „1. smotra lovaèkih i tartufarskih pasa“. Najljepšim psom tartufarom proglašen je labrador Medo, vlasnika Denisa Hasa iz Buzeta. Drugo i treæe mjesto pripala su oštrodlakom p t i è a r u B o b i j u , v l a s n i k a Slobodana Karanoviæa odnosno

njemaèkom kratkodlakom ptièaru Abi, vlasnika Josipa Gržiniæa, obojici iz Buzeta. U konkurenciji lovaèkih pasa pobjedu je odnio Aris, istarski goniè kratke dlake, vlasnika Alena Dušiæa iz Buzeta. Engleski seter Brik Predraga Demiroviæa iz Fažane zaslužio je drugo mjesto, a njemaèki ptièar oštre dlake Capu Klaudija Antonca i z B u z e t a t r e æ e m j e s t o . Organizator «Vikenda tartufa» je TZ Grada Buzeta, UO Istarske županije, Udruženje obrtnika Buzet te buzetska udruga «Puèrnka».

Platinasta povelja zaNasera Jakca

Hum, rodno mjesto biske - magiènog keltskog piæa - i ovog je listopada na 8. smotri domaæih rakija ugostilo najbolje proizvoðaèe alkoholne kapljice. Pod sloganom «Domaæa rakija je naša medižija» šezdesetak proizvoðaèa iz cijele Hrvatske u najmanjem je gradu predstavilo 171 uzorak rakije, podijeljenih u sedam kategorija: biska, domaæa obièna, rakija s rudom, medenica, šljivovica – krekovica, brinjevaèa – smrièka te rakija s travama, voæem ili šumskim plodovima. Kvaliteta rakije se ocjenjivala po karakteristikama boje, bistrine, okusa i mirisa, a ocjenjivalo ju je pet žirija u kojima su bila po tri èlana. Velika platinasta povelja otišla je u ruke Naseru Jakcu iz Velog Mluna, ujedno i dobitniku prvog mjesta u kategoriji najbolje biske. Humski župan Serðo Èinko proglasio je princezu i viteza od rakij - Ines Rossi iz Bajkini i Elvisa Visintina iz Zareèja jer su u osam godina, koliko se manifestacija održava, osvoji l i najviše priznanja. Organizator manifestacije je TZ Grada Buzeta, Udruga Hum i TZ Istarske županije.

Nagraðeni:

Biska: 1. Naser Jakac, Veli Mlun (i ukupno najbolja rakija 2008.), 2. Darko Koren, Katun Trviški, 3. Ivica Rubeša, KastavDomaæa-obièna: 1. Raul Širola, Momjan, 2. Miro Petohleb, Vidaci, 3.“Vinarija Matijašiæ“, Zamaski dol.

Ruda: 1. Maurizio Radovan, Višnjan, 2. Pino Rossi, Vižinada, 3. Enio Zubin, Bušæina.Medenica: 1. Massimo Zugan, Brtonigla, 2. T.B. «Suza», Matulji, 3. Lukas Hrastiæ, Katun TrviškiŠljivovica – krekovica: 1. Luciano Jeronèiæ, Pazinski Novaki, 2. Maurizio Radovan, Višnjan, 3. Miro Petohleb, Vidaci.Brinjevaèa – smrièka: 1. Luciano Jeronèiæ, Pazinski Novaki, 2. Franko Vraniæ, Vižinada, 3. Elvis Perèiæ, Marèi Brig.Rakije sa travama, šumskim plodovima i voæem: 1. Milena Udovièiæ (orahovac), Pula, 2. Dražen Begiæ (borovnica), Zagreb, 3. Franko Matijašiæ (erba luigia), Umag.Voæe u rakiji: 1. Obitelj Nežiæ (borovnica), Maruškiæi, 2. Filip Rossi (grožðe u rakiji), Vižinada, 3. T.B. «Suza» (smokva), Matulji. Ambalaža: „Zigante tartufi“ (za etiketu), Buje.

Buzet u rujnu živi «punim pluæima», posebice u vikendu nakon Sv. Marije Male kada slavi tradicionalnu puèku feštu Subotinu. Da s razlogom nosi titulu Grada tartufa pokazalo se i na protekloj Subotini kada je u tavi teškoj jednu tonu pripremljena fritada od 2008 jaja i deset kilograma prvih ovogodišnjih tartufa. Kulinarske vještine u pripremanju gurmanske delicije pokazali su, pored k u h a r a r e s t o r a n a „ Z i g a n t e “ , gradonaèelnik Buzeta Valter Flego, Tony Cetinski, Vlatka Pokos i Nikola iz „Cocktails Banda“. Nakon što su zamutili jaja, Tony i Nikola su se primili posla pa kuhaèu zamijenili mikrofonom.

Ni kiša, koja je padala gotovo cijele veèeri, nije sprijeèila mnogobrojne goste da s oduševl jenjem promatraju petnaestominutni vatreni spektakl koji se toèno u ponoæ nadvio nad buzetskom kotlinom.

Prali vunu, izraðivali niti

Samo dvanaest sati kasnije u Starom je gradu, uz zvuk kampelanja, podignuta sveèana

zastava èime je zapoèelo j o š j e d n o i z d a n j e „Subotine po starinski“. Toga je dana kamene

ulièice drevnog grada pohodilo èak deset tisuæa gostiju iz cijele Europe. Štih prošlih i zaboravljenih vremena nikoga nije ostavio ravnodušnim, kao da su svi poželjeli barem na jedan dan uæi u vremeplov i vratiti se stotinjak godina unatrag, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeæe. Gradske su ulice ponovno brujale životom. Svi su željeli vidjeti što se i kako nekada kuhalo, kako se tkao lan i pravila

vuna, a veliko je zanimanje vladalo i za èešljarsku radionicu u kojoj je Antun Peneziæ, jedini proizvoðaè predmeta od roževine i kosti u Europi, prikazivao svoj zanat.

I muzika po starinski

Pekari su ponovno imali pune ruke posla. Pa tko je mogao odoljeti toplom kruhu ispeèenom n a s t a r i n s k o m o g n j i š t u , zaèinjenom istarskim pršutom, pancetom i domaæim sirom?! Na Loparu i Pjacaletu poljoprivrednici su nudili svoje proizvode, dok je na

Veloj šterni buzetski puèki teatar izveo predstavu «Saka hiš ima svoj križ» i do suza nasmijao sve prisutne. Višestoljetnom utvrdom o r i o s e z v u k s t a r i n s k i h instrumenata, a u predveèer prohladne rujanske noæi Velu su šternu okupirali mužikanti te održali «Konèertin od mužike po starinski». Vjetar je te veèeri raznosio stare note cijelom buzetskom kotlinom dok su picaferaj i njegov mali nasljednik šibicama palili ulièna svjetla i pozdravljali goste do iduæe Subotine po starinski.

MANIFESTACIJE

Ana PISAK


Zamamni mir is i tar tufa dopirali su drugog vikenda u studenome do svakog posjetitelja koji je zakoraèio u veliki šator na Mašimovoj škuji u Buzetu. Tamo se, šestu godinu za redom, održavao «Vikend tartufa 2008», izložba skupocjenog afrodizijaka, gljiva i domaæih proizvoda.

Okusi Buzeštine

Manifestacija je okupila sedam firmi registriranih za prodaju i otkup podzemnog gomolja, èetrdesetak vinara,

8. Smotra domaæih rakija u Humu

Humski župan Serðo Èinko proglasio je princezu i viteza od rakij - Ines Rossi iz Bajkini i Elvisa Visintina iz Zareèja, jer su u osam godina, koliko se manifestacija održava, osvojili najviše priznanja

Subotina i Subotina po starinski

„Vremeplovom“stoljeæe unatragU tavi teškoj jednu tonu pripremljena fritada od 2008 jaja i 10 kilograma tartufa. Èak deset tisuæa gostiju uživalo je u svim zbivanjima „Subotine po starinski“

Ana PISAK

6. Vikend tartufa 2008.

Kralj gomolja na tisuæu naèinaOsim predstavljanja maštovitih jela s tartufima, vina meda, gljiva i raznih poljoprivrednih proizvoda, na „Vikendu tartufa“ izabrani su i najljepši pas tartufar te lovaèki pas

Ana PISAK

proizvoðaèe raznovrsnih rakija, poljoprivrednih proizvoda, meda i gljiva. Prvog dana priredbe odvijala se i gastro izložba, prezentac i ja i degustac i ja s p e c i j a l i t e t a š e s n a e s t ugostiteljskih objekata sa sjevera Istre pod nazivom „2. Okusi Buzeštine“. Udruga obrtnika, organizator gastro priredbe, sav je prihod od prodaje tanjura donirala za humanitarnu akciju «Za tvoj osmjeh, Davide», djeèaèiæu k o j e m u j e p o t r e b n a transplantacija jetre. Na samom ulasku u šator «Vršnjaci pomagaèi»

iz Osnovne škole „Vazmoslav Gržalja“ prodavali su Caritasove privjeske i prikupljali humanitarne priloge, takoðer za malog Davida.

Medo – najljepši pas tartufar

Drugog sajmenog dana uprilièena je „1. smotra lovaèkih i tartufarskih pasa“. Najljepšim psom tartufarom proglašen je labrador Medo, vlasnika Denisa Hasa iz Buzeta. Drugo i treæe mjesto pripala su oštrodlakom p t i è a r u B o b i j u , v l a s n i k a Slobodana Karanoviæa odnosno

njemaèkom kratkodlakom ptièaru Abi, vlasnika Josipa Gržiniæa, obojici iz Buzeta. U konkurenciji lovaèkih pasa pobjedu je odnio Aris, istarski goniè kratke dlake, vlasnika Alena Dušiæa iz Buzeta. Engleski seter Brik Predraga Demiroviæa iz Fažane zaslužio je drugo mjesto, a njemaèki ptièar oštre dlake Capu Klaudija Antonca i z B u z e t a t r e æ e m j e s t o . Organizator «Vikenda tartufa» je TZ Grada Buzeta, UO Istarske županije, Udruženje obrtnika Buzet te buzetska udruga «Puèrnka».

Platinasta povelja zaNasera Jakca

Hum, rodno mjesto biske - magiènog keltskog piæa - i ovog je listopada na 8. smotri domaæih rakija ugostilo najbolje proizvoðaèe alkoholne kapljice. Pod sloganom «Domaæa rakija je naša medižija» šezdesetak proizvoðaèa iz cijele Hrvatske u najmanjem je gradu predstavilo 171 uzorak rakije, podijeljenih u sedam kategorija: biska, domaæa obièna, rakija s rudom, medenica, šljivovica – krekovica, brinjevaèa – smrièka te rakija s travama, voæem ili šumskim plodovima. Kvaliteta rakije se ocjenjivala po karakteristikama boje, bistrine, okusa i mirisa, a ocjenjivalo ju je pet žirija u kojima su bila po tri èlana. Velika platinasta povelja otišla je u ruke Naseru Jakcu iz Velog Mluna, ujedno i dobitniku prvog mjesta u kategoriji najbolje biske. Humski župan Serðo Èinko proglasio je princezu i viteza od rakij - Ines Rossi iz Bajkini i Elvisa Visintina iz Zareèja jer su u osam godina, koliko se manifestacija održava, osvoji l i najviše priznanja. Organizator manifestacije je TZ Grada Buzeta, Udruga Hum i TZ Istarske županije.

Nagraðeni:

Biska: 1. Naser Jakac, Veli Mlun (i ukupno najbolja rakija 2008.), 2. Darko Koren, Katun Trviški, 3. Ivica Rubeša, KastavDomaæa-obièna: 1. Raul Širola, Momjan, 2. Miro Petohleb, Vidaci, 3.“Vinarija Matijašiæ“, Zamaski dol.

Ruda: 1. Maurizio Radovan, Višnjan, 2. Pino Rossi, Vižinada, 3. Enio Zubin, Bušæina.Medenica: 1. Massimo Zugan, Brtonigla, 2. T.B. «Suza», Matulji, 3. Lukas Hrastiæ, Katun TrviškiŠljivovica – krekovica: 1. Luciano Jeronèiæ, Pazinski Novaki, 2. Maurizio Radovan, Višnjan, 3. Miro Petohleb, Vidaci.Brinjevaèa – smrièka: 1. Luciano Jeronèiæ, Pazinski Novaki, 2. Franko Vraniæ, Vižinada, 3. Elvis Perèiæ, Marèi Brig.Rakije sa travama, šumskim plodovima i voæem: 1. Milena Udovièiæ (orahovac), Pula, 2. Dražen Begiæ (borovnica), Zagreb, 3. Franko Matijašiæ (erba luigia), Umag.Voæe u rakiji: 1. Obitelj Nežiæ (borovnica), Maruškiæi, 2. Filip Rossi (grožðe u rakiji), Vižinada, 3. T.B. «Suza» (smokva), Matulji. Ambalaža: „Zigante tartufi“ (za etiketu), Buje.

Buzet u rujnu živi «punim pluæima», posebice u vikendu nakon Sv. Marije Male kada slavi tradicionalnu puèku feštu Subotinu. Da s razlogom nosi titulu Grada tartufa pokazalo se i na protekloj Subotini kada je u tavi teškoj jednu tonu pripremljena fritada od 2008 jaja i deset kilograma prvih ovogodišnjih tartufa. Kulinarske vještine u pripremanju gurmanske delicije pokazali su, pored k u h a r a r e s t o r a n a „ Z i g a n t e “ , gradonaèelnik Buzeta Valter Flego, Tony Cetinski, Vlatka Pokos i Nikola iz „Cocktails Banda“. Nakon što su zamutili jaja, Tony i Nikola su se primili posla pa kuhaèu zamijenili mikrofonom.

Ni kiša, koja je padala gotovo cijele veèeri, nije sprijeèila mnogobrojne goste da s oduševl jenjem promatraju petnaestominutni vatreni spektakl koji se toèno u ponoæ nadvio nad buzetskom kotlinom.

Prali vunu, izraðivali niti

Samo dvanaest sati kasnije u Starom je gradu, uz zvuk kampelanja, podignuta sveèana

zastava èime je zapoèelo j o š j e d n o i z d a n j e „Subotine po starinski“. Toga je dana kamene

ulièice drevnog grada pohodilo èak deset tisuæa gostiju iz cijele Europe. Štih prošlih i zaboravljenih vremena nikoga nije ostavio ravnodušnim, kao da su svi poželjeli barem na jedan dan uæi u vremeplov i vratiti se stotinjak godina unatrag, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeæe. Gradske su ulice ponovno brujale životom. Svi su željeli vidjeti što se i kako nekada kuhalo, kako se tkao lan i pravila

vuna, a veliko je zanimanje vladalo i za èešljarsku radionicu u kojoj je Antun Peneziæ, jedini proizvoðaè predmeta od roževine i kosti u Europi, prikazivao svoj zanat.

I muzika po starinski

Pekari su ponovno imali pune ruke posla. Pa tko je mogao odoljeti toplom kruhu ispeèenom n a s t a r i n s k o m o g n j i š t u , zaèinjenom istarskim pršutom, pancetom i domaæim sirom?! Na Loparu i Pjacaletu poljoprivrednici su nudili svoje proizvode, dok je na

Veloj šterni buzetski puèki teatar izveo predstavu «Saka hiš ima svoj križ» i do suza nasmijao sve prisutne. Višestoljetnom utvrdom o r i o s e z v u k s t a r i n s k i h instrumenata, a u predveèer prohladne rujanske noæi Velu su šternu okupirali mužikanti te održali «Konèertin od mužike po starinski». Vjetar je te veèeri raznosio stare note cijelom buzetskom kotlinom dok su picaferaj i njegov mali nasljednik šibicama palili ulièna svjetla i pozdravljali goste do iduæe Subotine po starinski.

ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI

Buzetski list25

Raèice

Mjesto gdje su i grofovigladovaliU nekad živom i napuèenom selu danas živi tek pet obitelji sa 11 stanovnika te šest vikendaša.

Ana PISAK

Možete proæi deset puta gore i još toliko puta dolje po selu a da pritom ne sretnete nikoga. Neki su se mještani «razletjeli» po svijetu, drugi su umrli. Nekada je bilo i mladih i starih, bilo je svega. Danas nema gotovo nikoga. Ostale su samo ruševine, isprièala nam je Marija Fa b i j a n è i æ , n a j s t a r i j a stanovnica Raèica, roðena 6. rujna 1922. godine. Vitalna starica s nostalgijom se prisjetila i svoje mladosti kada je u selu živjelo 17 obitelji sa prosjeèno petero djece.

– U selu je bilo èak šesnaest djevojka moje generacije, sjeæa se nona Fabijanèiæ.

Dvorac iz 12. st.

R a è i c e s u d a n a s zaboravljeno selo u kojem živi samo pet obitel j i , o d n o s n o j e d a n a e s t stanovnika te još šest vikendaša. Zadnje dijete, Sanja Prodan, roðeno je prije puna dva desetljeæa. No iako je selo «zamrlo» bogata povijest i ostaci graðevina koji svjedoèe o minulim vremenima još uvijek èine Raèice bogat im i vr lo zaniml j iv im krajem na Buzeštini, zvanim još i Bazgonija. Najzanimljivija graðevina u Raèicama je svakako kaštel ili dvorac g r o f o v a W a l d e r s t e i n , smješten na samoj litici

brdašca. Povijesno zdanje najvjerojatnije sagraðeno u 12. stoljeæu na temeljima rimske ruševine današnji izgled je dobilo u 16. stoljeæu. Prije Waldersteina u dvorcu j e o b i t a v a l a o b i t e l j Pramperch. Grbovi obiju obitelji i danas su vidljivi na zgradi. Waldersteini su u Raèicama živjeli sve do 40-ih godina 20. stoljeæa kada bježe pred najezdom rata. Nakon toga dvorac postaje društveno vlasništvo, a 1999. godine Grad Buzet ga p r o d a j e š v i c a r s k o m poduzetniku za 400.000 kuna.

Pravo na prvu noæ

Mario Sinèiæ, roðen 1925. godine u Raèicama, danas samo vikendaš, još uvijek pamti «posljednje Waldersteine».

– Bila je to jako imuæna obitelj. Gotovo sva plodna ravnica podno Raèica bila je u njihovom vlasništvu. Živjeli su lijepo, a radili malo sve dok su dobival i jednu desetinu prihoda seljaka iz komune. Dolaskom Italije «obaveza seljaka» je nestala, a u obitelji je zavladala glad. Moji su preci prièali kako su Waldersteini prodavali èak cijelu oranicu za samo jedan pršut, kazao je Sinèiæ. Prema nekim predajama grofovi su i m a l i to l i ku m o æ n a d seljanima da su èak imali i pravo prve noæi. Dvorac

danas èine samo zidovi. Unutrašnjost je veæ odavno pokradena.

Tri crkve

Povijesne graðevine u selu èine i tri crkve: župna crkva Sv. Trojstva smještena na sredini sela, crkva Majke Božje od Milosti (nekada Sv. Ivana) na poèetku sela te c r k v a S v . S t j e p a n a pozicionirana na groblju prije poèetka sela. Mi lenko Prodan iz Raèica prièa kako s a m a n j u R a è i c a m a povodom blagdana Sv. Trojstva, koji pada ili krajem svibnja ili poèetkom lipnja, simbolièno otvara sve fešte na Buzeštini, a blagdan Majke Božje od Milosti u s tudenome s imbo l i èk i zatvara sva puèka veselja. Godine 2000. t i jekom o b n o v e ž u p n e c r k v e pronaðene su freske. U Raèicama se nalazi i zgrada nekadašnjeg faruža, a prema prièanju Marije i Marija zadnji sveæenici koji su tamo živjeli su Orzan i Brajkoviæ.

Raèice su nekada imale i školu. Nastava se neko vrijeme održavala u prizemlju dvorca. Rastom broja djece škola se preselila u današnju ruševnu kuæu u sredini sela da bi se na koncu preuredile tri prostorije faruža za potrebe ðaka.

Buzetski list 24

Vodu nosili na glavi

Mještani su svake godine otvarali «spaèovine» u trajanju od mjesec-dva (svaki seljak konobu bi odreðen broj dana pretvorio u gostionicu kako bi prodao vino). – Vodom smo se opskrbljivali iz puèa podno crkvice Sv. Ivana. Kada bi on presušio po vodu bismo odlazili na izvor Muèilo, udaljen petnaestak minuta hoda od sela. Vodu smo nosili u gulidama na glavi. Moj pokojni tata uvijek se takmièio sa susjedima tko æe prije stiæi do sela a da pritom posudu ne drži rukama, prisjeæa se nona Fabijanèiæ. Nakon što je vodovod stigao u selu puè je zatrpan, a na Muèilo više ne odlazi nitko. Cesta za Raèice stigla je 1949. godine i dala znaèajan doprinos kraju povezavši ga s ostatkom Buzeštine.

MARIO SINÈIÆ I MARIJA FABIJANÈIÆ

ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI

Buzetski list25

Raèice

Mjesto gdje su i grofovigladovaliU nekad živom i napuèenom selu danas živi tek pet obitelji sa 11 stanovnika te šest vikendaša.

Ana PISAK

Možete proæi deset puta gore i još toliko puta dolje po selu a da pritom ne sretnete nikoga. Neki su se mještani «razletjeli» po svijetu, drugi su umrli. Nekada je bilo i mladih i starih, bilo je svega. Danas nema gotovo nikoga. Ostale su samo ruševine, isprièala nam je Marija Fa b i j a n è i æ , n a j s t a r i j a stanovnica Raèica, roðena 6. rujna 1922. godine. Vitalna starica s nostalgijom se prisjetila i svoje mladosti kada je u selu živjelo 17 obitelji sa prosjeèno petero djece.

– U selu je bilo èak šesnaest djevojka moje generacije, sjeæa se nona Fabijanèiæ.

Dvorac iz 12. st.

R a è i c e s u d a n a s zaboravljeno selo u kojem živi samo pet obitel j i , o d n o s n o j e d a n a e s t stanovnika te još šest vikendaša. Zadnje dijete, Sanja Prodan, roðeno je prije puna dva desetljeæa. No iako je selo «zamrlo» bogata povijest i ostaci graðevina koji svjedoèe o minulim vremenima još uvijek èine Raèice bogat im i vr lo zaniml j iv im krajem na Buzeštini, zvanim još i Bazgonija. Najzanimljivija graðevina u Raèicama je svakako kaštel ili dvorac g r o f o v a W a l d e r s t e i n , smješten na samoj litici

brdašca. Povijesno zdanje najvjerojatnije sagraðeno u 12. stoljeæu na temeljima rimske ruševine današnji izgled je dobilo u 16. stoljeæu. Prije Waldersteina u dvorcu j e o b i t a v a l a o b i t e l j Pramperch. Grbovi obiju obitelji i danas su vidljivi na zgradi. Waldersteini su u Raèicama živjeli sve do 40-ih godina 20. stoljeæa kada bježe pred najezdom rata. Nakon toga dvorac postaje društveno vlasništvo, a 1999. godine Grad Buzet ga p r o d a j e š v i c a r s k o m poduzetniku za 400.000 kuna.

Pravo na prvu noæ

Mario Sinèiæ, roðen 1925. godine u Raèicama, danas samo vikendaš, još uvijek pamti «posljednje Waldersteine».

– Bila je to jako imuæna obitelj. Gotovo sva plodna ravnica podno Raèica bila je u njihovom vlasništvu. Živjeli su lijepo, a radili malo sve dok su dobival i jednu desetinu prihoda seljaka iz komune. Dolaskom Italije «obaveza seljaka» je nestala, a u obitelji je zavladala glad. Moji su preci prièali kako su Waldersteini prodavali èak cijelu oranicu za samo jedan pršut, kazao je Sinèiæ. Prema nekim predajama grofovi su i m a l i to l i ku m o æ n a d seljanima da su èak imali i pravo prve noæi. Dvorac

danas èine samo zidovi. Unutrašnjost je veæ odavno pokradena.

Tri crkve

Povijesne graðevine u selu èine i tri crkve: župna crkva Sv. Trojstva smještena na sredini sela, crkva Majke Božje od Milosti (nekada Sv. Ivana) na poèetku sela te c r k v a S v . S t j e p a n a pozicionirana na groblju prije poèetka sela. Mi lenko Prodan iz Raèica prièa kako s a m a n j u R a è i c a m a povodom blagdana Sv. Trojstva, koji pada ili krajem svibnja ili poèetkom lipnja, simbolièno otvara sve fešte na Buzeštini, a blagdan Majke Božje od Milosti u s tudenome s imbo l i èk i zatvara sva puèka veselja. Godine 2000. t i jekom o b n o v e ž u p n e c r k v e pronaðene su freske. U Raèicama se nalazi i zgrada nekadašnjeg faruža, a prema prièanju Marije i Marija zadnji sveæenici koji su tamo živjeli su Orzan i Brajkoviæ.

Raèice su nekada imale i školu. Nastava se neko vrijeme održavala u prizemlju dvorca. Rastom broja djece škola se preselila u današnju ruševnu kuæu u sredini sela da bi se na koncu preuredile tri prostorije faruža za potrebe ðaka.

Buzetski list 24

Vodu nosili na glavi

Mještani su svake godine otvarali «spaèovine» u trajanju od mjesec-dva (svaki seljak konobu bi odreðen broj dana pretvorio u gostionicu kako bi prodao vino). – Vodom smo se opskrbljivali iz puèa podno crkvice Sv. Ivana. Kada bi on presušio po vodu bismo odlazili na izvor Muèilo, udaljen petnaestak minuta hoda od sela. Vodu smo nosili u gulidama na glavi. Moj pokojni tata uvijek se takmièio sa susjedima tko æe prije stiæi do sela a da pritom posudu ne drži rukama, prisjeæa se nona Fabijanèiæ. Nakon što je vodovod stigao u selu puè je zatrpan, a na Muèilo više ne odlazi nitko. Cesta za Raèice stigla je 1949. godine i dala znaèajan doprinos kraju povezavši ga s ostatkom Buzeštine.

MARIO SINÈIÆ I MARIJA FABIJANÈIÆ

KULTURA

26Buzetski list 27 Buzetski list

Muška klapa „Pinguentum“

Buzetsko zlato, omiškabroncaSlušajuæi dalmatinske klape shvatio sam da hrvatski narod ima dušu koju treba znati pokazati svijetu, rekao je pisac Paulo Coelho. Buzetska klapa „Pinguentum“ pokazuje je na najbolji naèin

Piše: Ana PERNIÆ

Poèeci u sedamdesetima

Na Buzeštini se klapska pjesma javlja sedamdesetih godina, kada se osniva klapa „Buzet“. Desetak godina kasnije, 1984. godine, u Roèu se osniva muška klapa „Roè“ jedna od najpoznatijih istarskih klapskih skupina. Nakon muške, 1991. godine, osnovana je i ženska klapa „Roè“ koja je aktivna i vrlo uspješna sve do danas. U Buzetu su 1994. godine Puèko otvoreno uèilište „Augustin Vivoda“ i Turistièka zajednica Grada Buzeta organizirali i prvi susret istarskih klapa „Pivajuæi sva smo blaga stekli“, koji je èetiri godine kasnije prerastao u vrlo respektabilan i poznati festival.

Èarobno glazbeno putovanje

Sve su ovo bili dobri temelji za s t a s a n j e b u z e t s k e k l a p e „Pinguentum“ trenutaèno najbolje muške klape u Istri. Nakon prvog buzetskog susreta klapa, devetero mladiæa okupilo se u konobi i odluèilo pokušati s klapskom pjesmom. Svi su bili èlanovi mješovitog pjevaèkog zbora GD „Sokol“ Buzet tako da im pjevaèko iskustvo nije nedostajalo. Nisu im nedostajali ni podrška i pomoæ njihovih tadašnjih uzora - muške klape „Roè“. Udružili su se tako ambicija, volja, želja za uèenjem, pjevanjem i ozbiljnim radom. Poèelo je èarobno glazbeno putovanje...

U prvoj postavi klape pjevali su: Elvis Kodelja, Mikele Presel, Elvis Krulèiæ, Leo Nežiæ, Vedran Radoviæ, Sanjin Radoviæ (voditelj klape), Diego Nežiæ, Sandro Drašèiæ i Elvis Nežiæ, a kasnije i Dorjan Kodelja i Vlado Nemarnik. Mladost, obaveze oko fakulteta i posla te osnivanje obitelji ubrzo su potisnule klapsko druženje u drugi plan i mlada se klapa ugasila.

Dobar glas daleko se èuje

Prošlo je osam godina, želja je tinjala i napokon su se 2005. godine, „Pinguentini“ ponovno okupili. Veliko je veselje zavladalo na koncer tu povodom 100.

godišnjice Glazbenog društva „Sokol“ (unutar kojeg klapa i d j e l u j e ) k a d a j e k l a p a „Pinguentum“ imala prvi nastup u novom sastavu. Veæ se na tom prvom javnom predstavljanju mogao osjetiti potencijal i kvaliteta nove klape, ali rijetki su predviðali ovako blistavu buduænost. Veæ su 2006. na njihovom prvom nastupu na Festivalu istarskih klapa u Buzetu osvojili prvu nagradu struènog ocjenjivaèkog suda. Nakon tog uspjeha uslijedili su mnogi nastupi na gotovo svim istarskim susretima klapa. Na slijedeæem buzetskom festivalu, klapa „Pinguentum“ osvojila je nagradu za najbolju interpretaciju napjeva s elementima istarsko-primorskog glazbenog izrièaja, a glas o „Pinguentumu“ proèuo se i širom naše domovine. Klapa nastupa na susretima klapa u Mošæenièkoj Dragi, Malinskoj, Vrbniku, Triblju, Delnicama... Stigli su pozivi i za sudjelovanje na najrespektabilnij im klapskim smotrama, „Bašæinskim glasima“ u Rijeci i susretu klapa u Crikvenici. A kako se dobar glas daleko èuje, klapa je održala i cjeloveèernji koncert u njemaèkom gradu Karlsruheu.

Kamen sreæe Buzeæanima

Ova je godina bila posebno uspješna za „Pinguentum“. U proljeæe su poèeli niz nastupa sudjelovanjem na susretu klapa „More ti si èežnja“ u Zagrebu, gdje je klapa pjevala s nekima od najboljih klapa: klapom „Šufit“ iz Splita, „Tragos“ iz Trogira, „Grdelin“ i z Zag reba , „FA L inðo“ i z Dubrovnika... Ubrzo je slijedio i prolaz na audiciji za Festival dalmatinskih klapa, a na Festivalu istarskih klapa u Buzetu klapa osvaja sve tri prve nagrade i postaje apsolutni pobjednik Festivala. Klapa se poèela ozbiljno pripremati za Debitantsku veèer Festivala dalmatinskih klapa. Sredinom lipnja putuje u Bol na otoku Braèu na Debitantsku veèer omiškog festivala i vraæa se s prvom nagradom struènog ocjenjivaèkog suda – „Kamenom sreæe“. A u

Buzetu - doèek za pamæenje... o b i t e l j i i p r i j a t e l j i „Pinguentina“...slavlje i istinska radost.

Nagrada žirija i publike

Bližile su se i izluène veèeri omiškog festivala. Na internetskim klapskim portalima i forumima nagaðali su se pobjednici, a „Pinguentumu“ su gotovo svi predviðali mjesto u finalu. Bio je to dodatni pritisak, ali i dobra motivacija. Deèki su nastupili u treæoj izluènoj veèeri uz velika klapska imena. Odliènim nastupom u svojoj su izluènoj veèeri osvojili najveæi broj bodova i kao ukupno èetvrtoplasirana klapa ušli meðu 12 najboljih. Finale omiškog festivala održano je 26. srpnja na trgu sv. Mihovila u samom centru Omiša. Izvanrednim nastupom Klapa „Pinguentum“ oduševila je i žiri i publiku. Osvojili su bronèani štit s povijesnim grbom grada Omiša (3. nagrada struènog ocjenjivaèkog suda), bronèani leut grada Omiša (3. nagrada publike) i plaketu za najboljeg debitanta Festivala. Po povratku u Buzet, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Buzeta, njima u èast održan je i veliki koncert na Trgu Fontana, a uslijedio je i sveèani prijem kod gradonaèelnika mr. Valtera Flege.Mladu buzetsku klapu vodi i u njoj pjeva (bariton) Sanjin Radoviæ, a uz njega èlanovi klape su: Aleksandar Pavletiæ (1. tenor), Mikele Presel, Dragan Markežiæ (2. tenori), Igor Jermaniš (bariton), Nenad Medica i Sandro Drašèiæ (basovi). Ova, veæ bogata, biografija tek je poèetak u nizu nastupa i natjecanja koje klapu oèekuju u buduænosti. Ubrzo slijedi nastup u Koncertnoj dvorani „Lisinski“ u Zagrebu na koncertu „Omiš u Lisinskom“. Klapa je ponovno pozvana u Njemaèku. Šuška se i o nizu koncerata po SAD-u s istarskim glazbenikom Brunom Krajcarom na èijem CD-u „Mate Balota“ klapa "Pinguentum" izvodi pjesmu „Mladost“. U planovima je klape vjerojatno najvažniji iduæi Omiš... oèekivanja su velika. Sretno „Pinguentum“!

Ana PISAK

Mješoviti pjevaèki zbor KUD «Istarski željeznièar» Roè svoju veliku obljetnicu, pola stoljeæa djelovanja, krajem listopada proslavio je s v e è a n i m ko n c e r t o m , posljednjim u ovoj godini, u Domu kulture u Roèu. Slavlje je zapoèeto svojevrsnom himnom društva «Ej Roèani» n a k o n è e g a s u s e pozornicom nizale sve sekcije «roèkog željeznièara»

Pola stoljeæa mješovitog pjevaèkog zboraKUD «Istarski željeznièar» Roè

Za zlatni jubilej zakantaliRenatu PerniæuNa proslavi je uprilièena i promocija drugog nosaèa zvuka pjevaèkog zbora, koji sadrži trinaest skladbi istarskog, slavonskog i dalmatinskog podneblja.

- mješoviti zbor, Ženska klapa Roè, gunjci Štrace i Arkul te limena glazba. Zborom je ravnao dirigent Branko Perniæ. Po završetku jednosatnog glazbenog programa Roèani su uprilièili promociju svog drugog nosaèa zvuka pod nazivom « Z a k a n t a j m o R e n a t u Pern iæu» , posveæenom velikom etno-muzikologu te dugogodišnjem voditelju

zbora èija su djela ostala d u b o k o z a p i s a n a u glazbenom stvaralaštvu glagoljaške utvrde. Nosaè zvuka sadrži trinaest skladbi tradicijskog, tradicionalnog i s a k r a l n o g s a d r ž a j a istarskog, slavonskog i dalmatinskog podneblja, a koje su roèki zboraši izvodili t i j e ko m p ro te k l i h p e t desetljeæa rada.

Glazbena baština naše domovine vrlo je raznolika. Svaki kutak skriva samo njemu specifiène napjeve, z a n i m l j i ve a ko rd e , n e o b i è n e instrumente. Dalmacija, meðu ostalim, baštini i klapsku pjesmu. Premda izvorno dalmatinska, ta se pjesma proširila cijelom Hrvatskom pa i šire... U Istru je klapska pjesma ušla sredinom šezdesetih godina. Otkad je prva istarska klapa - klapa „Finera“ iz Medulina (kasnije klapa „Medulin“) - zapjevala dalmatinsku klapsku pjesmu, interes za klape i klapsku pjesmu se poveæava, formiraju se nove klapske družine i organiziraju prvi susreti klapa.

KULTURA

26Buzetski list 27 Buzetski list

Muška klapa „Pinguentum“

Buzetsko zlato, omiškabroncaSlušajuæi dalmatinske klape shvatio sam da hrvatski narod ima dušu koju treba znati pokazati svijetu, rekao je pisac Paulo Coelho. Buzetska klapa „Pinguentum“ pokazuje je na najbolji naèin

Piše: Ana PERNIÆ

Poèeci u sedamdesetima

Na Buzeštini se klapska pjesma javlja sedamdesetih godina, kada se osniva klapa „Buzet“. Desetak godina kasnije, 1984. godine, u Roèu se osniva muška klapa „Roè“ jedna od najpoznatijih istarskih klapskih skupina. Nakon muške, 1991. godine, osnovana je i ženska klapa „Roè“ koja je aktivna i vrlo uspješna sve do danas. U Buzetu su 1994. godine Puèko otvoreno uèilište „Augustin Vivoda“ i Turistièka zajednica Grada Buzeta organizirali i prvi susret istarskih klapa „Pivajuæi sva smo blaga stekli“, koji je èetiri godine kasnije prerastao u vrlo respektabilan i poznati festival.

Èarobno glazbeno putovanje

Sve su ovo bili dobri temelji za s t a s a n j e b u z e t s k e k l a p e „Pinguentum“ trenutaèno najbolje muške klape u Istri. Nakon prvog buzetskog susreta klapa, devetero mladiæa okupilo se u konobi i odluèilo pokušati s klapskom pjesmom. Svi su bili èlanovi mješovitog pjevaèkog zbora GD „Sokol“ Buzet tako da im pjevaèko iskustvo nije nedostajalo. Nisu im nedostajali ni podrška i pomoæ njihovih tadašnjih uzora - muške klape „Roè“. Udružili su se tako ambicija, volja, želja za uèenjem, pjevanjem i ozbiljnim radom. Poèelo je èarobno glazbeno putovanje...

U prvoj postavi klape pjevali su: Elvis Kodelja, Mikele Presel, Elvis Krulèiæ, Leo Nežiæ, Vedran Radoviæ, Sanjin Radoviæ (voditelj klape), Diego Nežiæ, Sandro Drašèiæ i Elvis Nežiæ, a kasnije i Dorjan Kodelja i Vlado Nemarnik. Mladost, obaveze oko fakulteta i posla te osnivanje obitelji ubrzo su potisnule klapsko druženje u drugi plan i mlada se klapa ugasila.

Dobar glas daleko se èuje

Prošlo je osam godina, želja je tinjala i napokon su se 2005. godine, „Pinguentini“ ponovno okupili. Veliko je veselje zavladalo na koncer tu povodom 100.

godišnjice Glazbenog društva „Sokol“ (unutar kojeg klapa i d j e l u j e ) k a d a j e k l a p a „Pinguentum“ imala prvi nastup u novom sastavu. Veæ se na tom prvom javnom predstavljanju mogao osjetiti potencijal i kvaliteta nove klape, ali rijetki su predviðali ovako blistavu buduænost. Veæ su 2006. na njihovom prvom nastupu na Festivalu istarskih klapa u Buzetu osvojili prvu nagradu struènog ocjenjivaèkog suda. Nakon tog uspjeha uslijedili su mnogi nastupi na gotovo svim istarskim susretima klapa. Na slijedeæem buzetskom festivalu, klapa „Pinguentum“ osvojila je nagradu za najbolju interpretaciju napjeva s elementima istarsko-primorskog glazbenog izrièaja, a glas o „Pinguentumu“ proèuo se i širom naše domovine. Klapa nastupa na susretima klapa u Mošæenièkoj Dragi, Malinskoj, Vrbniku, Triblju, Delnicama... Stigli su pozivi i za sudjelovanje na najrespektabilnij im klapskim smotrama, „Bašæinskim glasima“ u Rijeci i susretu klapa u Crikvenici. A kako se dobar glas daleko èuje, klapa je održala i cjeloveèernji koncert u njemaèkom gradu Karlsruheu.

Kamen sreæe Buzeæanima

Ova je godina bila posebno uspješna za „Pinguentum“. U proljeæe su poèeli niz nastupa sudjelovanjem na susretu klapa „More ti si èežnja“ u Zagrebu, gdje je klapa pjevala s nekima od najboljih klapa: klapom „Šufit“ iz Splita, „Tragos“ iz Trogira, „Grdelin“ i z Zag reba , „FA L inðo“ i z Dubrovnika... Ubrzo je slijedio i prolaz na audiciji za Festival dalmatinskih klapa, a na Festivalu istarskih klapa u Buzetu klapa osvaja sve tri prve nagrade i postaje apsolutni pobjednik Festivala. Klapa se poèela ozbiljno pripremati za Debitantsku veèer Festivala dalmatinskih klapa. Sredinom lipnja putuje u Bol na otoku Braèu na Debitantsku veèer omiškog festivala i vraæa se s prvom nagradom struènog ocjenjivaèkog suda – „Kamenom sreæe“. A u

Buzetu - doèek za pamæenje... o b i t e l j i i p r i j a t e l j i „Pinguentina“...slavlje i istinska radost.

Nagrada žirija i publike

Bližile su se i izluène veèeri omiškog festivala. Na internetskim klapskim portalima i forumima nagaðali su se pobjednici, a „Pinguentumu“ su gotovo svi predviðali mjesto u finalu. Bio je to dodatni pritisak, ali i dobra motivacija. Deèki su nastupili u treæoj izluènoj veèeri uz velika klapska imena. Odliènim nastupom u svojoj su izluènoj veèeri osvojili najveæi broj bodova i kao ukupno èetvrtoplasirana klapa ušli meðu 12 najboljih. Finale omiškog festivala održano je 26. srpnja na trgu sv. Mihovila u samom centru Omiša. Izvanrednim nastupom Klapa „Pinguentum“ oduševila je i žiri i publiku. Osvojili su bronèani štit s povijesnim grbom grada Omiša (3. nagrada struènog ocjenjivaèkog suda), bronèani leut grada Omiša (3. nagrada publike) i plaketu za najboljeg debitanta Festivala. Po povratku u Buzet, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Buzeta, njima u èast održan je i veliki koncert na Trgu Fontana, a uslijedio je i sveèani prijem kod gradonaèelnika mr. Valtera Flege.Mladu buzetsku klapu vodi i u njoj pjeva (bariton) Sanjin Radoviæ, a uz njega èlanovi klape su: Aleksandar Pavletiæ (1. tenor), Mikele Presel, Dragan Markežiæ (2. tenori), Igor Jermaniš (bariton), Nenad Medica i Sandro Drašèiæ (basovi). Ova, veæ bogata, biografija tek je poèetak u nizu nastupa i natjecanja koje klapu oèekuju u buduænosti. Ubrzo slijedi nastup u Koncertnoj dvorani „Lisinski“ u Zagrebu na koncertu „Omiš u Lisinskom“. Klapa je ponovno pozvana u Njemaèku. Šuška se i o nizu koncerata po SAD-u s istarskim glazbenikom Brunom Krajcarom na èijem CD-u „Mate Balota“ klapa "Pinguentum" izvodi pjesmu „Mladost“. U planovima je klape vjerojatno najvažniji iduæi Omiš... oèekivanja su velika. Sretno „Pinguentum“!

Ana PISAK

Mješoviti pjevaèki zbor KUD «Istarski željeznièar» Roè svoju veliku obljetnicu, pola stoljeæa djelovanja, krajem listopada proslavio je s v e è a n i m ko n c e r t o m , posljednjim u ovoj godini, u Domu kulture u Roèu. Slavlje je zapoèeto svojevrsnom himnom društva «Ej Roèani» n a k o n è e g a s u s e pozornicom nizale sve sekcije «roèkog željeznièara»

Pola stoljeæa mješovitog pjevaèkog zboraKUD «Istarski željeznièar» Roè

Za zlatni jubilej zakantaliRenatu PerniæuNa proslavi je uprilièena i promocija drugog nosaèa zvuka pjevaèkog zbora, koji sadrži trinaest skladbi istarskog, slavonskog i dalmatinskog podneblja.

- mješoviti zbor, Ženska klapa Roè, gunjci Štrace i Arkul te limena glazba. Zborom je ravnao dirigent Branko Perniæ. Po završetku jednosatnog glazbenog programa Roèani su uprilièili promociju svog drugog nosaèa zvuka pod nazivom « Z a k a n t a j m o R e n a t u Pern iæu» , posveæenom velikom etno-muzikologu te dugogodišnjem voditelju

zbora èija su djela ostala d u b o k o z a p i s a n a u glazbenom stvaralaštvu glagoljaške utvrde. Nosaè zvuka sadrži trinaest skladbi tradicijskog, tradicionalnog i s a k r a l n o g s a d r ž a j a istarskog, slavonskog i dalmatinskog podneblja, a koje su roèki zboraši izvodili t i j e ko m p ro te k l i h p e t desetljeæa rada.

Glazbena baština naše domovine vrlo je raznolika. Svaki kutak skriva samo njemu specifiène napjeve, z a n i m l j i ve a ko rd e , n e o b i è n e instrumente. Dalmacija, meðu ostalim, baštini i klapsku pjesmu. Premda izvorno dalmatinska, ta se pjesma proširila cijelom Hrvatskom pa i šire... U Istru je klapska pjesma ušla sredinom šezdesetih godina. Otkad je prva istarska klapa - klapa „Finera“ iz Medulina (kasnije klapa „Medulin“) - zapjevala dalmatinsku klapsku pjesmu, interes za klape i klapsku pjesmu se poveæava, formiraju se nove klapske družine i organiziraju prvi susreti klapa.

TURISTIÈKE STRANICE

Turistièka zajednica Grada Buzeta je od 2008. godine, u sklopu internog marketinga, uvela novu akciju biranja naj iznajml j ivaèa u c i l ju podizanja kvalitete pružanja u s l u g e u s m j e š t a j n i m objektima, podizanje razine gostoljubivosti i stvaranja klime dobrodošlice, a sve u okviru oèuvanja tradicionalnih vrijednosti ovog kraja te s t v a r a n j a p o s e b n o g i jedinstvenog doživljaja.

Gledalo se - sve

Kriter i j i za dodjelu pr iznanja su : redovito prijavljivanje gostiju u urede TZ Buzeta i MUP-a, broj noæenja, izraðen marketinški plan oglašavanja objekta (posjetnice, leci, web stranice i sl.), dodatna turistièka ponuda

Najiznajmljivaè s podruèja Buzeta i Æiæarije

Kamena idila „Vile Elene“ U izboru su sudjelovali svi privatni iznajmljivaèi s podruèja Buzeta i Æiæarije koji imaju važeæa Rješenja Ureda za turizam o pružanju usluga smještaja u domaæinstvu.

Piše: Nada PRODAN MRAKOVIÆFoto: Arhiva TZG Buzeta

(najam bicikla, jela ili aperitiv dobrodošlice, vinska konoba, uporaba terase ili vrta, roštilj, razna ig ra l i š ta , bazen , p r i su tnos t mater i ja la i prospekata Buzeta i cijele Istre i t d . ) , s u d j e l o v a n j e u edukacijama, profesionalno obavljanje posla (struènost, poduzetnost, inovativnost), odnos prema turistima i gostima (ljubaznost, urednost, komunikativnost, znanje jezika, knjiga dojmova) i ostvareni rezultati.

Poèetkom 2008. godine i z n a j m l j i v a è i s u d o b i l i obavijest o akciji, a u izboru su sud je lova l i sv i p r ivatn i iznajmlj ivaèi s podruèja Buzeta i Æiæarije koji imaju važeæa Rješenja Ureda za turizam o pružanju usluga smještaja u domaæinstvu.

Pobjednik Robert Krajcer

Na godišnjoj Skupštini TZG Buzeta, održanoj u prosincu, uruèeno je priznanje za najiznajmljivaèa 2008. godine koje je pripalo Rober tu Krajceru za „Vilu Elenu“ na Srnegli.

„Vila Elena“ je istarska kamena kuæa preureðena 2006. godine kao kuæa za odmor za 4 osobe. Smještena je u naselju Srnegla nedaleko Buzeta. U prizemlju kuæe se nalaze potpuno opremljena kuhinja/blagovaonica, dnevna soba i WC. Na katu su dvije


spavaæe sobe, svaka sa svojom kupaonicom, te natkrivena terasa. Gostima je u prizemlju na raspolaganju i vinska konoba. U periodu od 1 5 . 1 0 . - 3 1 - 0 3 . z a sedmodnevni boravak u kuæi u cijenu je ukljuèena i jedna

veèera na bazi tartufa u restoranu „Stara Oštarija“ u Buzetu ili u konobi „Dorjana“ u Livadama. Vikend ponuda za isto razdoblje, uz minimalno dva noæenja, ukljuèuje jedan tradicionalni istarski ruèak ili veèeru.

TURISTIÈKE STRANICE

Turistièka zajednica Grada Buzeta je od 2008. godine, u sklopu internog marketinga, uvela novu akciju biranja naj iznajml j ivaèa u c i l ju podizanja kvalitete pružanja u s l u g e u s m j e š t a j n i m objektima, podizanje razine gostoljubivosti i stvaranja klime dobrodošlice, a sve u okviru oèuvanja tradicionalnih vrijednosti ovog kraja te s t v a r a n j a p o s e b n o g i jedinstvenog doživljaja.

Gledalo se - sve

Kriter i j i za dodjelu pr iznanja su : redovito prijavljivanje gostiju u urede TZ Buzeta i MUP-a, broj noæenja, izraðen marketinški plan oglašavanja objekta (posjetnice, leci, web stranice i sl.), dodatna turistièka ponuda

Najiznajmljivaè s podruèja Buzeta i Æiæarije

Kamena idila „Vile Elene“ U izboru su sudjelovali svi privatni iznajmljivaèi s podruèja Buzeta i Æiæarije koji imaju važeæa Rješenja Ureda za turizam o pružanju usluga smještaja u domaæinstvu.

Piše: Nada PRODAN MRAKOVIÆFoto: Arhiva TZG Buzeta

(najam bicikla, jela ili aperitiv dobrodošlice, vinska konoba, uporaba terase ili vrta, roštilj, razna ig ra l i š ta , bazen , p r i su tnos t mater i ja la i prospekata Buzeta i cijele Istre i t d . ) , s u d j e l o v a n j e u edukacijama, profesionalno obavljanje posla (struènost, poduzetnost, inovativnost), odnos prema turistima i gostima (ljubaznost, urednost, komunikativnost, znanje jezika, knjiga dojmova) i ostvareni rezultati.

Poèetkom 2008. godine i z n a j m l j i v a è i s u d o b i l i obavijest o akciji, a u izboru su sud je lova l i sv i p r ivatn i iznajmlj ivaèi s podruèja Buzeta i Æiæarije koji imaju važeæa Rješenja Ureda za turizam o pružanju usluga smještaja u domaæinstvu.

Pobjednik Robert Krajcer

Na godišnjoj Skupštini TZG Buzeta, održanoj u prosincu, uruèeno je priznanje za najiznajmljivaèa 2008. godine koje je pripalo Rober tu Krajceru za „Vilu Elenu“ na Srnegli.

„Vila Elena“ je istarska kamena kuæa preureðena 2006. godine kao kuæa za odmor za 4 osobe. Smještena je u naselju Srnegla nedaleko Buzeta. U prizemlju kuæe se nalaze potpuno opremljena kuhinja/blagovaonica, dnevna soba i WC. Na katu su dvije


spavaæe sobe, svaka sa svojom kupaonicom, te natkrivena terasa. Gostima je u prizemlju na raspolaganju i vinska konoba. U periodu od 1 5 . 1 0 . - 3 1 - 0 3 . z a sedmodnevni boravak u kuæi u cijenu je ukljuèena i jedna

veèera na bazi tartufa u restoranu „Stara Oštarija“ u Buzetu ili u konobi „Dorjana“ u Livadama. Vikend ponuda za isto razdoblje, uz minimalno dva noæenja, ukljuèuje jedan tradicionalni istarski ruèak ili veèeru.

U sklopu Mjeseca knjige predstavljeni buzetski listovi

Novine koje smo sami stvaraliBuzet ima vrlo dugu i kvalitetnu tradiciju pisanja i tiskanja raznih listova, od školskih, omladinskih, listova poduzeæa, pa sve do raznih tematskih listova

Ana PERNIÆ, Ana PISAK, Mirjana KRBAVÈIÆ, Mila NEŽIÆ

U okviru Mjeseca hrvatske knjige Puèko otvoreno uèilište „Augustin Vivoda“ i buzetska Narodna knjižnica organizirali su predstavljanje „Buzetskog lista“ i ostalih listova koji izlaze i l i su nekada izlazil i na Buzeštini. - Kad smo pripremali ovu izložbicu nismo ni slutili koje se bogatstvo krije u našem kraju i kako imamo vrlo dugu i kvalitetnu tradiciju pisanja i tiskanja raznih listova, od o s n ov n o š ko l s k i h , p r e ko srednjoškolskih, omladinskih, listova poduzeæa, pa sve do raznih tematskih listova. Lijep je to i znaèajan doprinos našoj Zavièajnoj zbirci Piquentini, i s tak la je tom pr i l i kom v o d i t e l j i c a p r o g r a m a knjižnièarka Ana Perniæ.

„Buzetski list“

„Buzetski list“ je pokrenut s namjerom da bilježi svaki mali trenutak u životu Buzeæanki i Buzeæana, sitnice koje stvaraju veliku povijest, ali i buduænost B u z e t a i B u z e š t i n e . Komercijalna novinska izdanja uglavnom nemaju moguænosti èesto objavljivati prièe o aktivnostima maloga èovjeka, koji se svojom djelatnošæu ponekad ne istièe u sve veæoj

gomili informacija i dogaðaja koji nas svakodnevno zasipaju. Stoga je želja uredništva „Buzetskog lista“ da svaki Buzeæan barem jednom u životu dobije priliku osvanuti u novinama i time dati svoj doprinos bilježenju povijesnog trenutka jednog malenog istarskog kraja. Prilika je to i graðanima s novinarskim s k l o n o s t i m a , d a š i r e m è i ta te l j s tvu svoga k ra ja predstave svoja umijeæa pisanja i zapažanja pojedinih trenutaka. Primarna ideja je bila okupiti sve generacije, razlièitih profesija, drukèijih mišljenja i stavova. List je pokrenut u studenome 2007. godine.

„Vrutak“

Prvi broj „Vrutka“ izašao je daleke 1979. godine. Zaslužne osobe za njegovo izlaženje su uèitelji Josip Šipuš, Ema Cotiæ, Deana Letica i pok. Dragica Jakovljeviæ, te naravno uèenici urednici. Kasnije se ukljuèuju i drugi uèitelji - Milena Kert, Milka Krbavèiæ, Stanka Stanišiæ, Mirjana Šadek, Alida Škrinjar i Serðo Prodan. Prv i broj obraðivao je teme poput «Mi, razred, škola», «Uèenièke misli o s lobodi i l jubav i prema domovini», «Ljubav nas èini boljima, sretnijima, ljepšima». Donosio je literarne radove o Istri, Buzetu, o Vazmoslavu Gržalji i radove na zavièajnom govoru «Štimojmo domaæo besedo». Teme školskih listova nadalje prate kako zbivanja u školi, našem mjestu i širem zavièaju, tako i u tadašnjoj državi. Nezaobilazna su i izvješæa sa scenskih nastupa, izleta i sportskih aktivnosti. Takoðer, u svakom broju se nalaze stranice za razonodu

pod nazivima «Nasmijte se s nama» ili «Zabavni kutak». P a ž n j a s e p r i d a v a l a razgovorima i susretima s poznatim osobama iz našeg kraja posebice borcima iz NOB-e, obilježavanju važnih državnih praznika poput Dana Republike i Dana mladosti. Naslovnica zadržava svoj neizmijenjen izgled deset godina. Potom se mijenja i ostaje ista do 1989. godine kada list, nažalost, prestaje iz lazit i . Ideja o ponovnom izlaženju školskog lista bila je prisutna sve te godine ali zbog mnogih teškoæa on nije bio tiskan. Nakon sedamnaest godina, toènije školske godine 2006./2007. list je ponovno pokrenut, izlazi pod istim nazivom i nastavlja r e d n i b o j 1 2 . T i s a k j e kvalitetniji, a naslovnica u boji. Glavna urednica „Vrutka“ je uèiteljica Kristina Pavletiæ Prodan koja uz grupu «Mladi novinari» kreæe na posao. Teme se ponovno odnose na sva zbivanja u školi i izvan škole, podsjeæa nas na sve važnije dane koje smo obilježili kako u matiènoj, tako i na svim podruènim školama. U „Vrutku“ broj 13. novina je što svaki razred ureðuje svoju stranicu. Predstav l ja ju se uèenic i p ro d u ž e n o g b o r av k a te

„Literarno – likovni kantuniæ“. Predstavljene su izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. «Naši uspjesi» rubrika je koja donosi brojne uspjehe naših uèenika na natjecanjima kako školskim tako i županijskim, regionalnim i državnim. Zelena stranica prikazuje eko aktivnosti vezane uz eko školu. Novost su i fotografije razrednih odjela svih 8. razreda pod nazivom «Oni nam odlaze». Naslovnicu krasi fotografija adaptirane i dograðene školske zgrade.

Osim «Vrutka» u pojedinim razrednim odjelima MŠ te PŠ Roè, Vrh i Livade nastali su i d r u g i l i s t o v i . M o ž e m o spomenuti da je list PŠ Livade p o d n a z i v o m « Ž e l o d » svojevremeno predložen za državno natjecanje Lidrano. Tu je i l ist Male glagoljske akademije «Jurij Žakan» Roè koji izlazi svake godine.

„Zalet“

„Zalet“ ima vrlo zanimljivu prošlost, ali ne smijemo zaboraviti ni njegove, nazovimo ih tako - prethodnike. Naime, prije „Zaleta“ izlazila su dva srednjoškolska lista: „Žubor“ i „Buzetski srednjoškolski list“. God ine 1986. ondašn je uredništvo lista odluèuje o promjeni imena, pa tako postaje „Zalet“, po uzoru na zagrebaèki list „Polet“ koji je u to vrijeme bio popularan meðu mladima.Tih godina „Zalet“ je uz jednom godišnje objavljivanje kao lista, imao i oblik zidnih novina koje su se objavljivale na za to predviðenim mjestima u školi. Te su se novine postavljale otprilike šest puta godišnje, kako bi uèenici stalno dobivali informacije o dogaðajima. Godine 1989. „Zalet“ postaje

iskljuèivo školski list, tj. prestaje se s objavljivanjem zidnog „Zaleta“. «Još poèetkom školske godine rodila se ideja da „Zalet“ poprimi nešto ozbiljniji okvir. Tada smo odluèili da bi list ustvari trebao biti zbornik pouènog štiva, vrijednih radova naših grupa slobodnih aktivnosti i ponešto zabavnih t e k s t o v a » , n a p i s a l o j e uredništvo tog „Zaleta“ , usvojivši prijedlog tada glavne urednice gðe. Mirjane Pavletiæ.Od tada, osmišljavanje i ureðivanje „Zaleta“ je veæ tradicionalno zadatak 3. razreda gimnazije. Na taj naèin svaka generacija gimnazijalaca dobiva priliku ostaviti svoj trag u povijesti škole.

„Zalet“ prat i ško lske aktivnosti, uspjehe uèenika, njihova sudjelovanja u raznim dogaðanjima izvan škole, objavljuju se intervjui kao s npr. „Crvenom jabukom“, Nikom Puliæem, bivšim uèenicima i djelatnicima škole. Jednako tako objavljuju se i uèenièki literarni i likovni radovi, te se p o m n o p r a t e s p o r t s k e aktivnosti u gradu. Neizostavne su i zabavne stranice s uèenièkim i profesorskim b i s e r i m a , v i c e v i m a , karikaturama, zanimljivostima itd. Važno mjesto u listu imaju i maturanti, èije je mjesto rezervirano za uspomene s izleta, slika i stavova koje su u to vrijeme imali. Veæ nekoliko godina „Zalet“ je predložen za državno natjecanje Lidrano.Svi navedeni listovi dragocjena su graða zavièajne zbirke i svjedoèe o jednoj kontinuiranoj i hvalevrijednoj aktivnosti na b i l j e ž e n j u , z a p i s i v a n j u , arhiviranju buzetskih ljudi i dogaðaja unutar koje do i z r a ž a j a d o l a z i s n a ž n a kreativnost i entuzijazam naših sugraðana kako danas, tako i u prošlim vremenima.

Besplatni primjerakBroj 3. Godina I. Rujan 2008.

ISSN 1846-7776

Pod ladonjom:Mladen Kontiæ

Minjera prvi rudnikboksita u svijetu

Eko medobitelji Sirotiæ

Posljednji boškarinna Buzeštini

Novi domoviza mlade obitelji

KULTURA


„Bumerang“

Buzetski klub mladih izdao je i jedan broj èasopisa „Bumerang“ u kojem su èlanovi tog kluba pisali o aktivnostima BUM-a, povijesti Kluba, o koncertima, recenzijama knjiga i CD-a, a nalazile su se tu i stranice s literarnim prilozima BUM-ovaca. Slijedeæi brojevi nisu izašli u tiskanom obliku, ali na web stranicama BUM-a nalazi se on-line izdanje tog lista.

„Istarski vodovod“i „Cimos“

Listove su svojevremeno izdavali i „Istarski vodovod“ i „Cimos“. Prvi broj lista „Istarski vodovod“ izašao je 25. sijeènja 1974. godine. Ukupno je izašlo šezdesetak brojeva u razdoblju od 74. do 87. godine, a objavljen je i jedan izvanredni broj povodom smrti Josipa Broza Tita t a d a š n j e g p r e d s j e d n i k a Jugoslavije. List je pokrenut na inicijativu magistra Stjepana Kraljeviæa koji je bio i glavni urednik tog lista. Tekstove su, uz glavnog urednika pisali i još neki radnici „Vodovoda“. Teme koje su se obraðivale bile su najèešæe vezane uz poslovanje i

„Ðornal od Subotine“

P r o š l e g o d i n e , u o è i održavanja šeste „Subotine po starinski“ izašao je prvi i zasad j e d i n i b ro j „ Ð o r n a l a o d Subotine“. Nakladnik tog èasopisa je Puèko otvoreno uèilište „Augustin Vivoda“ Buzet i Odbor za o rgan i zac i ju „Subotine po starinski“. Izvršni n a k l a d n i k j e i z d a v a è ko poduzeæe „Reprezent“ Raèice, a glavni urednik Miroslav Sinèiæ. U listu se objavljuju teme vezane uz „Subotinu po starinski“, intervjui s organizatorima te manifestacije, uvršten je i mali vremeplov kroz pet godina te manifestacije, prisjeæanja naših s t a r i j i h s u g r a ð a n a n a nekadašnje „Subotine“, crtice o Starom gradu Buzetu, kantuniæ za otroke, besede buzetske štrolige i najava za dogaðanja na „Subotini po moderno“.

„Pusni list“

Povodom karnevalskog razdoblja Turistièka zajednica grada Buzeta zajedno sa Pusnim odborom izdala je i nekoliko brojeva „Pusnog lista“. Iako pod sloganom „Nezabavni list koji izlazi svakodnevno, ali ga vjerojatno ne stignete nabaviti jer se odmah rasproda“, izlazio je jednom godišnje, poèetkom karnevala. U listu su opisane karnevalske družine koje sudjeluju u maškaranom mimohodu na Trgu Fontana, zatim statut maškarane gradske v l a s t i , g o v o r p u s n o g gradonaèelnika, stranice s karnevalskim horoskopom, a u l istu se moglo pronaæi i o z b i l j n i j i h t e k s t o v a o karnevalsko j t rad ic i j i na B u z e š t i n i i p o v i j e s n i m kostimima.

aktivnosti tog poduzeæa, ali bilo je tu i enigmatike, z a b a v n i h t e k s t o v a , karikatura i sl.

P.P.C. Buzet od prosinca 2001. izdaje informativni bilten „Cimos“ u kojem zaposlenici „Cimosa“ i TPS-a Labin pišu o aktualnim te m a m a ve z a n i m a u z poslovanje „Cimosa“, novim t e h n o l o g i j a m a , zanimljivostima iz povijesti tog poduzeæa, zaštiti na radu, objavljuju se i sažeci d i p l o m s k i h r a d n j i „Cimosovih“ zaposlenika, a u listu se nalaze i stanice o kulinarstvu, medicinski savjeti, te zabavni sadržaji.

U sklopu Mjeseca knjige predstavljeni buzetski listovi

Novine koje smo sami stvaraliBuzet ima vrlo dugu i kvalitetnu tradiciju pisanja i tiskanja raznih listova, od školskih, omladinskih, listova poduzeæa, pa sve do raznih tematskih listova

Ana PERNIÆ, Ana PISAK, Mirjana KRBAVÈIÆ, Mila NEŽIÆ

U okviru Mjeseca hrvatske knjige Puèko otvoreno uèilište „Augustin Vivoda“ i buzetska Narodna knjižnica organizirali su predstavljanje „Buzetskog lista“ i ostalih listova koji izlaze i l i su nekada izlazil i na Buzeštini. - Kad smo pripremali ovu izložbicu nismo ni slutili koje se bogatstvo krije u našem kraju i kako imamo vrlo dugu i kvalitetnu tradiciju pisanja i tiskanja raznih listova, od o s n ov n o š ko l s k i h , p r e ko srednjoškolskih, omladinskih, listova poduzeæa, pa sve do raznih tematskih listova. Lijep je to i znaèajan doprinos našoj Zavièajnoj zbirci Piquentini, i s tak la je tom pr i l i kom v o d i t e l j i c a p r o g r a m a knjižnièarka Ana Perniæ.

„Buzetski list“

„Buzetski list“ je pokrenut s namjerom da bilježi svaki mali trenutak u životu Buzeæanki i Buzeæana, sitnice koje stvaraju veliku povijest, ali i buduænost B u z e t a i B u z e š t i n e . Komercijalna novinska izdanja uglavnom nemaju moguænosti èesto objavljivati prièe o aktivnostima maloga èovjeka, koji se svojom djelatnošæu ponekad ne istièe u sve veæoj

gomili informacija i dogaðaja koji nas svakodnevno zasipaju. Stoga je želja uredništva „Buzetskog lista“ da svaki Buzeæan barem jednom u životu dobije priliku osvanuti u novinama i time dati svoj doprinos bilježenju povijesnog trenutka jednog malenog istarskog kraja. Prilika je to i graðanima s novinarskim s k l o n o s t i m a , d a š i r e m è i ta te l j s tvu svoga k ra ja predstave svoja umijeæa pisanja i zapažanja pojedinih trenutaka. Primarna ideja je bila okupiti sve generacije, razlièitih profesija, drukèijih mišljenja i stavova. List je pokrenut u studenome 2007. godine.

„Vrutak“

Prvi broj „Vrutka“ izašao je daleke 1979. godine. Zaslužne osobe za njegovo izlaženje su uèitelji Josip Šipuš, Ema Cotiæ, Deana Letica i pok. Dragica Jakovljeviæ, te naravno uèenici urednici. Kasnije se ukljuèuju i drugi uèitelji - Milena Kert, Milka Krbavèiæ, Stanka Stanišiæ, Mirjana Šadek, Alida Škrinjar i Serðo Prodan. Prv i broj obraðivao je teme poput «Mi, razred, škola», «Uèenièke misli o s lobodi i l jubav i prema domovini», «Ljubav nas èini boljima, sretnijima, ljepšima». Donosio je literarne radove o Istri, Buzetu, o Vazmoslavu Gržalji i radove na zavièajnom govoru «Štimojmo domaæo besedo». Teme školskih listova nadalje prate kako zbivanja u školi, našem mjestu i širem zavièaju, tako i u tadašnjoj državi. Nezaobilazna su i izvješæa sa scenskih nastupa, izleta i sportskih aktivnosti. Takoðer, u svakom broju se nalaze stranice za razonodu

pod nazivima «Nasmijte se s nama» ili «Zabavni kutak». P a ž n j a s e p r i d a v a l a razgovorima i susretima s poznatim osobama iz našeg kraja posebice borcima iz NOB-e, obilježavanju važnih državnih praznika poput Dana Republike i Dana mladosti. Naslovnica zadržava svoj neizmijenjen izgled deset godina. Potom se mijenja i ostaje ista do 1989. godine kada list, nažalost, prestaje iz lazit i . Ideja o ponovnom izlaženju školskog lista bila je prisutna sve te godine ali zbog mnogih teškoæa on nije bio tiskan. Nakon sedamnaest godina, toènije školske godine 2006./2007. list je ponovno pokrenut, izlazi pod istim nazivom i nastavlja r e d n i b o j 1 2 . T i s a k j e kvalitetniji, a naslovnica u boji. Glavna urednica „Vrutka“ je uèiteljica Kristina Pavletiæ Prodan koja uz grupu «Mladi novinari» kreæe na posao. Teme se ponovno odnose na sva zbivanja u školi i izvan škole, podsjeæa nas na sve važnije dane koje smo obilježili kako u matiènoj, tako i na svim podruènim školama. U „Vrutku“ broj 13. novina je što svaki razred ureðuje svoju stranicu. Predstav l ja ju se uèenic i p ro d u ž e n o g b o r av k a te

„Literarno – likovni kantuniæ“. Predstavljene su izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. «Naši uspjesi» rubrika je koja donosi brojne uspjehe naših uèenika na natjecanjima kako školskim tako i županijskim, regionalnim i državnim. Zelena stranica prikazuje eko aktivnosti vezane uz eko školu. Novost su i fotografije razrednih odjela svih 8. razreda pod nazivom «Oni nam odlaze». Naslovnicu krasi fotografija adaptirane i dograðene školske zgrade.

Osim «Vrutka» u pojedinim razrednim odjelima MŠ te PŠ Roè, Vrh i Livade nastali su i d r u g i l i s t o v i . M o ž e m o spomenuti da je list PŠ Livade p o d n a z i v o m « Ž e l o d » svojevremeno predložen za državno natjecanje Lidrano. Tu je i l ist Male glagoljske akademije «Jurij Žakan» Roè koji izlazi svake godine.

„Zalet“

„Zalet“ ima vrlo zanimljivu prošlost, ali ne smijemo zaboraviti ni njegove, nazovimo ih tako - prethodnike. Naime, prije „Zaleta“ izlazila su dva srednjoškolska lista: „Žubor“ i „Buzetski srednjoškolski list“. God ine 1986. ondašn je uredništvo lista odluèuje o promjeni imena, pa tako postaje „Zalet“, po uzoru na zagrebaèki list „Polet“ koji je u to vrijeme bio popularan meðu mladima.Tih godina „Zalet“ je uz jednom godišnje objavljivanje kao lista, imao i oblik zidnih novina koje su se objavljivale na za to predviðenim mjestima u školi. Te su se novine postavljale otprilike šest puta godišnje, kako bi uèenici stalno dobivali informacije o dogaðajima. Godine 1989. „Zalet“ postaje

iskljuèivo školski list, tj. prestaje se s objavljivanjem zidnog „Zaleta“. «Još poèetkom školske godine rodila se ideja da „Zalet“ poprimi nešto ozbiljniji okvir. Tada smo odluèili da bi list ustvari trebao biti zbornik pouènog štiva, vrijednih radova naših grupa slobodnih aktivnosti i ponešto zabavnih t e k s t o v a » , n a p i s a l o j e uredništvo tog „Zaleta“ , usvojivši prijedlog tada glavne urednice gðe. Mirjane Pavletiæ.Od tada, osmišljavanje i ureðivanje „Zaleta“ je veæ tradicionalno zadatak 3. razreda gimnazije. Na taj naèin svaka generacija gimnazijalaca dobiva priliku ostaviti svoj trag u povijesti škole.

„Zalet“ prat i ško lske aktivnosti, uspjehe uèenika, njihova sudjelovanja u raznim dogaðanjima izvan škole, objavljuju se intervjui kao s npr. „Crvenom jabukom“, Nikom Puliæem, bivšim uèenicima i djelatnicima škole. Jednako tako objavljuju se i uèenièki literarni i likovni radovi, te se p o m n o p r a t e s p o r t s k e aktivnosti u gradu. Neizostavne su i zabavne stranice s uèenièkim i profesorskim b i s e r i m a , v i c e v i m a , karikaturama, zanimljivostima itd. Važno mjesto u listu imaju i maturanti, èije je mjesto rezervirano za uspomene s izleta, slika i stavova koje su u to vrijeme imali. Veæ nekoliko godina „Zalet“ je predložen za državno natjecanje Lidrano.Svi navedeni listovi dragocjena su graða zavièajne zbirke i svjedoèe o jednoj kontinuiranoj i hvalevrijednoj aktivnosti na b i l j e ž e n j u , z a p i s i v a n j u , arhiviranju buzetskih ljudi i dogaðaja unutar koje do i z r a ž a j a d o l a z i s n a ž n a kreativnost i entuzijazam naših sugraðana kako danas, tako i u prošlim vremenima.

Besplatni primjerakBroj 3. Godina I. Rujan 2008.

ISSN 1846-7776

Pod ladonjom:Mladen Kontiæ

Minjera prvi rudnikboksita u svijetu

Eko medobitelji Sirotiæ

Posljednji boškarinna Buzeštini

Novi domoviza mlade obitelji

KULTURA


„Bumerang“

Buzetski klub mladih izdao je i jedan broj èasopisa „Bumerang“ u kojem su èlanovi tog kluba pisali o aktivnostima BUM-a, povijesti Kluba, o koncertima, recenzijama knjiga i CD-a, a nalazile su se tu i stranice s literarnim prilozima BUM-ovaca. Slijedeæi brojevi nisu izašli u tiskanom obliku, ali na web stranicama BUM-a nalazi se on-line izdanje tog lista.

„Istarski vodovod“i „Cimos“

Listove su svojevremeno izdavali i „Istarski vodovod“ i „Cimos“. Prvi broj lista „Istarski vodovod“ izašao je 25. sijeènja 1974. godine. Ukupno je izašlo šezdesetak brojeva u razdoblju od 74. do 87. godine, a objavljen je i jedan izvanredni broj povodom smrti Josipa Broza Tita t a d a š n j e g p r e d s j e d n i k a Jugoslavije. List je pokrenut na inicijativu magistra Stjepana Kraljeviæa koji je bio i glavni urednik tog lista. Tekstove su, uz glavnog urednika pisali i još neki radnici „Vodovoda“. Teme koje su se obraðivale bile su najèešæe vezane uz poslovanje i

„Ðornal od Subotine“

P r o š l e g o d i n e , u o è i održavanja šeste „Subotine po starinski“ izašao je prvi i zasad j e d i n i b ro j „ Ð o r n a l a o d Subotine“. Nakladnik tog èasopisa je Puèko otvoreno uèilište „Augustin Vivoda“ Buzet i Odbor za o rgan i zac i ju „Subotine po starinski“. Izvršni n a k l a d n i k j e i z d a v a è ko poduzeæe „Reprezent“ Raèice, a glavni urednik Miroslav Sinèiæ. U listu se objavljuju teme vezane uz „Subotinu po starinski“, intervjui s organizatorima te manifestacije, uvršten je i mali vremeplov kroz pet godina te manifestacije, prisjeæanja naših s t a r i j i h s u g r a ð a n a n a nekadašnje „Subotine“, crtice o Starom gradu Buzetu, kantuniæ za otroke, besede buzetske štrolige i najava za dogaðanja na „Subotini po moderno“.

„Pusni list“

Povodom karnevalskog razdoblja Turistièka zajednica grada Buzeta zajedno sa Pusnim odborom izdala je i nekoliko brojeva „Pusnog lista“. Iako pod sloganom „Nezabavni list koji izlazi svakodnevno, ali ga vjerojatno ne stignete nabaviti jer se odmah rasproda“, izlazio je jednom godišnje, poèetkom karnevala. U listu su opisane karnevalske družine koje sudjeluju u maškaranom mimohodu na Trgu Fontana, zatim statut maškarane gradske v l a s t i , g o v o r p u s n o g gradonaèelnika, stranice s karnevalskim horoskopom, a u l istu se moglo pronaæi i o z b i l j n i j i h t e k s t o v a o karnevalsko j t rad ic i j i na B u z e š t i n i i p o v i j e s n i m kostimima.

aktivnosti tog poduzeæa, ali bilo je tu i enigmatike, z a b a v n i h t e k s t o v a , karikatura i sl.

P.P.C. Buzet od prosinca 2001. izdaje informativni bilten „Cimos“ u kojem zaposlenici „Cimosa“ i TPS-a Labin pišu o aktualnim te m a m a ve z a n i m a u z poslovanje „Cimosa“, novim t e h n o l o g i j a m a , zanimljivostima iz povijesti tog poduzeæa, zaštiti na radu, objavljuju se i sažeci d i p l o m s k i h r a d n j i „Cimosovih“ zaposlenika, a u listu se nalaze i stanice o kulinarstvu, medicinski savjeti, te zabavni sadržaji.

KULTURA


Zajednicu sportskih udruga Grada Buzeta èini šesnaest udruga ili klubova koji djeluju na podruèju našega garda, a to s u : A u t o k l u b « B u z e t Autosport», Auto moto klub «Buzet», Biciklistièki klub «Buzet», Enduro motocross «Buzet», Klub slobodnog letenja «Tiæi», Nogometni klub «Buzet» , Pikado klubovi «Buzet » , «Roè» , «Sove» , Rukometni klub «Buzet», S p e l e o l o š k o d r u š t v o «Æiæarija», Streljaèko društvo «A. Vivoda», Športsko ribolovno društvo «Mrena», Taekwon-do klub «Buzet», Udruga NK «Buzet» - veterani te Zajednica boæarskih klubova Grada Buzeta. Predsjednik Udruge je Nadan Flego a èlanovi izvršnog odbora su: Davor Grabar, Branko Bašiæ i Edi Piutti. Èlanovi nadzornog odbora su: Damir Rupena, predsjednik, Ornela Rumen, Èedomir Žuliæ, Marica Kolakoviæ, zamjenik èlana, Dragan Klariæ, zamjenik èlana.

Zajednica sportskih udruga Grada Buzeta

Poticaj razvoju sportaIzvršni odbor i Skupština pripremaju kriterije za bodovanje raznih sportova u gradu. Na temelju tih bodova odredit æe se kategorije za financiranje klubova

Piše: Mario SIROTIÆ

Ulaganja u 2009.

ZSUG Buzeta razvija i promièe sport na podruèju grada, bavi se razvitkom sportskih aktivnosti djece i m l a d e ž i , t e s p o r t s k o rekreac i jsk ih akt ivnost i graðana i invalidnih osoba. Takoðer, promièe odgojnu funkciju sporta, fair play, razumijevanje i toleranciju, odgovornost kroz bavljenje sportom. Potièe vrhunsko spor tsko stvara laštvo i stvaranje uvjeta za postizanje vrhunskih sportskih dometa. Širi olimpijske ideale i jaèa olimpijski pokret.

Kako bi se svi zadaci ostvarili, trebat æe puno truda. Izdvojio bih neke od važnijih stvari koje je ZSUGB ostvarila u p o s l j e d n j e v r i j e m e . Organizirali smo Olimpijski dan na kojemu su sudjelovala djeca Osnovne i Srednje škole, te djeèji vrtiæ. Gradu smo predložili potrebne investicije

u sportske objekte za 2009. godinu. Zajedno s Gradom i BK «Istra» Kozari uskladili smo n a è i n o d r ž a v a n j a i r u k o v o ð e n j a b o æ a r s k e dvorane u Kozarima. Kao tajnik ZSUGB zadužen sam za rukovoðenje Spor tskom dvoranom u Buzetu koja p u n i m k a p a c i t e t o m funkcionira ujutro i popodne.

Sustav bodovanja

Z a j e d n o s a i z v r š n i m odborom spremamo kriterije za bodovanje raznih sportova u našem gradu, koje kasnije mora potvrditi Skupština. Na osnovnu tih bodova napraviti æemo odreðeni broj kategorija koje æe biti i kriterij za financiranje klubova u našem gradu. Pomažemo klubovima u r j e š a v a n j u r a z n i h organizacijskih i financijskih problema.

Tako nas je prije odlaska u

Brazil posjetio predsjednik kluba Slobodnog letenja «Tiæi» Jožef Rabiè koji je prije godinu dana oborio hrvatski rekord u preletima. Povod je bio Svjetski kup koji æe se iduæe godine održati u Buzetu. Natjecanje æe trajati sedam dana, a planira se dolazak 130 najboljih svjetskih letaèa. ZSUGB je dogovorila je pomoæ pri organizaciji manifestacije, a J o ž e f j e z a d o v o l j n o otputovao u Brazil gdje æe pokušati srušiti svjetski rekord.

Svi èlanovi Udruge kojima je potrebna bilo kakva pomoæ, ili savjeti, neka navrate u Sportsku dvoranu gdje se nalazi ured tajnika ZSUGB ili neka nazovu Maria Sirotiæa na broj mobitela:091 558 07 10

Kome se obratiti

Mjesec hrvatske knjige manifestacija je koja se svake godine održava u knjižnicama d i l j e m H r v a t s k e . C i l j manifestacije je promicanje hrvatske pisane rijeèi i p o p u l a r i z a c i j a è i t a n j a . Ovogodišnji Mjesec knjige posveæen je hrvatskom renesansnom književniku Marinu Držiæu povodom 500. obljetnice njegova roðenja.

Èlanarina u pola cijene

Ve æ t r a d i c i o n a l n o , i b u z e t s k a s e N a r o d n a knjižnica raznim programima, promocijama, predavanjima, radionicama, igraonicama i a k c i j a m a u k l j u è u j e u obilježavanje Mjeseca knjige. Ove godine u Mjesecu knjige uèlanjenje u knjižnicu bilo je u pola cijene, opraštala se z a k a s n i n a z a b o r av n i m èlanovima. Polaznici Djeèjeg vrtiæa „Grdelin“ i uèenici OŠ „Vazmoslav Gržalja“ posjetili su knjižnicu, upoznali se s u s t a n o v o m , o s o b l j e m , pravilima posudbe i smještaja graðe i svojim èlanskim pravima. Održani su i sati lektire u knjižnici te prigodne radionice.

Mjesec hrvatske knjige 2008.

Bogatstvo pisane rijeèiZa svoje najmlaðe èlanove knjižnica je organizirala igraonicu društvenih igara „Skockavac“, prièaonicu iz ciklusa Prièom na prièu „Bajke iz nonine škrinjice“ i igraonicu „Odgonetni pa kreni“

Ana PERNIÆ

Za sve generacije

Za svoje najmlaðe èlanove knjižnica je organizirala igraonicu društvenih igara „Skockavac“, prièaonicu iz ciklusa Prièom na prièu „Bajke iz nonine škrinjice“ i igraonicu „Odgonetni pa kreni“. Krajem l is topada održano je i predavanje Korada Korleviæa, voditelja zvjezdarnice Višnjan o projektu „Svemirska straža – obrana planeta od asteroida i kometa“. U holu Narodnog d o m a u p r i l i è e n o j e i

predstavljanje „Buzetskog lista“ te prikaz i izložba ostalih uèenièkih, omladinskih, tematskih listova i listova pojedinih poduzeæa koji su na Buzeštini izlazili ili izlaze od sredine 70-ih godina do danas.

Buzetski zbornik

Mjesec hrvatske knjige zapoèeo je prezentacijom 35. knjige Buzetskog zbornika. O knjizi su govorili urednik Zbornika mr. Božo Jakovljeviæ

te Nataša Drašèiæ i Mirjana Pavletiæ. Uz prezentaciju Zbornika dan je i osvrt na niz novih publikacija unutar zavièajne zbirke „Piquentine“ koje su objavljene u razdoblju od prošlogodišnjeg Mjeseca k n j i g e d o d a n a s . Predstavljeno je desetak vrlo zanimljivih publikacija i pet audio-vizualnih izdanja koji su s v o j o m t e m a t i k o m i l i a u t o r s t v o m v e z a n i u z Buzeštinu. Najavljeno je i desetak novih izdanja koja bi svjetlo dana trebala ugledati slijedeæe godine.

Dvije promocije

U s t u d e n o m e j e u z predavanje o samoniklom bilju u prehrani predstavljena i knjiga Emira Komiæa „Kruh, halava i trava“, a u buzetskom Zavièajnom muzeju održana je i z ložba i p romoc i ja fotomonografije „Æiæarija – ponosna udovica“ Dražena Lapiæa, Ratka Mavara, Damila Kalogjere i Željka Jelenskog. Mjesec knjige na Buzeštini završio je predavanjem Davora Šišoviæa pod nazivom „Mitološki vodiè kroz Istru“.

SPORT

KULTURA


Zajednicu sportskih udruga Grada Buzeta èini šesnaest udruga ili klubova koji djeluju na podruèju našega garda, a to s u : A u t o k l u b « B u z e t Autosport», Auto moto klub «Buzet», Biciklistièki klub «Buzet», Enduro motocross «Buzet», Klub slobodnog letenja «Tiæi», Nogometni klub «Buzet» , Pikado klubovi «Buzet » , «Roè» , «Sove» , Rukometni klub «Buzet», S p e l e o l o š k o d r u š t v o «Æiæarija», Streljaèko društvo «A. Vivoda», Športsko ribolovno društvo «Mrena», Taekwon-do klub «Buzet», Udruga NK «Buzet» - veterani te Zajednica boæarskih klubova Grada Buzeta. Predsjednik Udruge je Nadan Flego a èlanovi izvršnog odbora su: Davor Grabar, Branko Bašiæ i Edi Piutti. Èlanovi nadzornog odbora su: Damir Rupena, predsjednik, Ornela Rumen, Èedomir Žuliæ, Marica Kolakoviæ, zamjenik èlana, Dragan Klariæ, zamjenik èlana.

Zajednica sportskih udruga Grada Buzeta

Poticaj razvoju sportaIzvršni odbor i Skupština pripremaju kriterije za bodovanje raznih sportova u gradu. Na temelju tih bodova odredit æe se kategorije za financiranje klubova

Piše: Mario SIROTIÆ

Ulaganja u 2009.

ZSUG Buzeta razvija i promièe sport na podruèju grada, bavi se razvitkom sportskih aktivnosti djece i m l a d e ž i , t e s p o r t s k o rekreac i jsk ih akt ivnost i graðana i invalidnih osoba. Takoðer, promièe odgojnu funkciju sporta, fair play, razumijevanje i toleranciju, odgovornost kroz bavljenje sportom. Potièe vrhunsko spor tsko stvara laštvo i stvaranje uvjeta za postizanje vrhunskih sportskih dometa. Širi olimpijske ideale i jaèa olimpijski pokret.

Kako bi se svi zadaci ostvarili, trebat æe puno truda. Izdvojio bih neke od važnijih stvari koje je ZSUGB ostvarila u p o s l j e d n j e v r i j e m e . Organizirali smo Olimpijski dan na kojemu su sudjelovala djeca Osnovne i Srednje škole, te djeèji vrtiæ. Gradu smo predložili potrebne investicije

u sportske objekte za 2009. godinu. Zajedno s Gradom i BK «Istra» Kozari uskladili smo n a è i n o d r ž a v a n j a i r u k o v o ð e n j a b o æ a r s k e dvorane u Kozarima. Kao tajnik ZSUGB zadužen sam za rukovoðenje Spor tskom dvoranom u Buzetu koja p u n i m k a p a c i t e t o m funkcionira ujutro i popodne.

Sustav bodovanja

Z a j e d n o s a i z v r š n i m odborom spremamo kriterije za bodovanje raznih sportova u našem gradu, koje kasnije mora potvrditi Skupština. Na osnovnu tih bodova napraviti æemo odreðeni broj kategorija koje æe biti i kriterij za financiranje klubova u našem gradu. Pomažemo klubovima u r j e š a v a n j u r a z n i h organizacijskih i financijskih problema.

Tako nas je prije odlaska u

Brazil posjetio predsjednik kluba Slobodnog letenja «Tiæi» Jožef Rabiè koji je prije godinu dana oborio hrvatski rekord u preletima. Povod je bio Svjetski kup koji æe se iduæe godine održati u Buzetu. Natjecanje æe trajati sedam dana, a planira se dolazak 130 najboljih svjetskih letaèa. ZSUGB je dogovorila je pomoæ pri organizaciji manifestacije, a J o ž e f j e z a d o v o l j n o otputovao u Brazil gdje æe pokušati srušiti svjetski rekord.

Svi èlanovi Udruge kojima je potrebna bilo kakva pomoæ, ili savjeti, neka navrate u Sportsku dvoranu gdje se nalazi ured tajnika ZSUGB ili neka nazovu Maria Sirotiæa na broj mobitela:091 558 07 10

Kome se obratiti

Mjesec hrvatske knjige manifestacija je koja se svake godine održava u knjižnicama d i l j e m H r v a t s k e . C i l j manifestacije je promicanje hrvatske pisane rijeèi i p o p u l a r i z a c i j a è i t a n j a . Ovogodišnji Mjesec knjige posveæen je hrvatskom renesansnom književniku Marinu Držiæu povodom 500. obljetnice njegova roðenja.

Èlanarina u pola cijene

Ve æ t r a d i c i o n a l n o , i b u z e t s k a s e N a r o d n a knjižnica raznim programima, promocijama, predavanjima, radionicama, igraonicama i a k c i j a m a u k l j u è u j e u obilježavanje Mjeseca knjige. Ove godine u Mjesecu knjige uèlanjenje u knjižnicu bilo je u pola cijene, opraštala se z a k a s n i n a z a b o r av n i m èlanovima. Polaznici Djeèjeg vrtiæa „Grdelin“ i uèenici OŠ „Vazmoslav Gržalja“ posjetili su knjižnicu, upoznali se s u s t a n o v o m , o s o b l j e m , pravilima posudbe i smještaja graðe i svojim èlanskim pravima. Održani su i sati lektire u knjižnici te prigodne radionice.

Mjesec hrvatske knjige 2008.

Bogatstvo pisane rijeèiZa svoje najmlaðe èlanove knjižnica je organizirala igraonicu društvenih igara „Skockavac“, prièaonicu iz ciklusa Prièom na prièu „Bajke iz nonine škrinjice“ i igraonicu „Odgonetni pa kreni“

Ana PERNIÆ

Za sve generacije

Za svoje najmlaðe èlanove knjižnica je organizirala igraonicu društvenih igara „Skockavac“, prièaonicu iz ciklusa Prièom na prièu „Bajke iz nonine škrinjice“ i igraonicu „Odgonetni pa kreni“. Krajem l is topada održano je i predavanje Korada Korleviæa, voditelja zvjezdarnice Višnjan o projektu „Svemirska straža – obrana planeta od asteroida i kometa“. U holu Narodnog d o m a u p r i l i è e n o j e i

predstavljanje „Buzetskog lista“ te prikaz i izložba ostalih uèenièkih, omladinskih, tematskih listova i listova pojedinih poduzeæa koji su na Buzeštini izlazili ili izlaze od sredine 70-ih godina do danas.

Buzetski zbornik

Mjesec hrvatske knjige zapoèeo je prezentacijom 35. knjige Buzetskog zbornika. O knjizi su govorili urednik Zbornika mr. Božo Jakovljeviæ

te Nataša Drašèiæ i Mirjana Pavletiæ. Uz prezentaciju Zbornika dan je i osvrt na niz novih publikacija unutar zavièajne zbirke „Piquentine“ koje su objavljene u razdoblju od prošlogodišnjeg Mjeseca k n j i g e d o d a n a s . Predstavljeno je desetak vrlo zanimljivih publikacija i pet audio-vizualnih izdanja koji su s v o j o m t e m a t i k o m i l i a u t o r s t v o m v e z a n i u z Buzeštinu. Najavljeno je i desetak novih izdanja koja bi svjetlo dana trebala ugledati slijedeæe godine.

Dvije promocije

U s t u d e n o m e j e u z predavanje o samoniklom bilju u prehrani predstavljena i knjiga Emira Komiæa „Kruh, halava i trava“, a u buzetskom Zavièajnom muzeju održana je i z ložba i p romoc i ja fotomonografije „Æiæarija – ponosna udovica“ Dražena Lapiæa, Ratka Mavara, Damila Kalogjere i Željka Jelenskog. Mjesec knjige na Buzeštini završio je predavanjem Davora Šišoviæa pod nazivom „Mitološki vodiè kroz Istru“.

SPORT


SPORT NA BUZEŠTINI

Marèeneški pljoèkari osnovali udrugu

Drevna igra na pljoèke veæ odavno ima svoje ljubitelje i na p o d r u è j u G r a d a B u z e t a . Pljoèkari Marèenegle, kao neformalno društvo djeluju veæ desetak godina. Ova starinska istarska igra u tom je dijelu Buzeštine „zarazila“ petnaestak mještana Marèenegle i njezine okolice, koji uspješno nastupaju

Proglašenje najboljihu Buzetuna turnirima, a u ovogodišnjoj

istarskoj ligi zabilježili su treæe mjesto. Uspješno djelovanje odluèili su nastaviti i kao organizirana udruga, a u povodu o s n i v a n j a p r i r e d i l i s u meðunarodni turnir na kojem je nastupilo 16 ekipa iz Hrvatske, Slovenije i Italije. (sž)

Nakon utrke Prvenstva Europe, održane potkraj rujna, B u z e t j e s v e è a n o š æ u p r o g l a š e n j a n a j b o l j i h a u to m o b i l i s t a „ s t a ro g a kontinenta“ brdskih auto utrka i službeno spustio zastor na ovogodišnju automobilistièku sezonu u toj disciplini. Najveæa automobilistièka sveèanost u novijoj povijesti naše zemlje okupi la je dvjestot injak d u ž n o s n i k a S v j e t s k e automobilistièke federacije F I A - e , d e l e g a c i j e s v i h organizatora utrka koje se boduju za Prvenstvo Europe na brdskim stazama te

Roèki boæari pobjednici buzetske lige

Iako postoje tek dvije godine, èlanovi Boæarskog kluba „Roè“ veæ su se uspjeli okititi naslovom pobjednika ovogodišnje Buzetske lige u boæanju. U svojoj prvoj sezoni zauzeli su posljednje mjesto, no tada se pojavila nova generacija mladih boæara koja je odluèila nastaviti tamo gdje su, 1992. godine, stali boæari

„Velih vrata“. Naime, u posljednjih petnaestak godina roèki zaljubljenici u balote uglavnom su nastupali za klub iz Roèkog Polja. Z b o g reaktiviranja kluba pokrenuta je i gradnja èetverostaznog boæarskog igrališta, koje im je nužno za ulazak u viši rang. Momèad boæarskog kluba „Roè“ è ine: Leo Buršiæ

(voditelj), Damir Žuliæ, Sandi Nežiæ, Goran Hlaj, Elvis Malinariæ (predsjednik), Edi Slaviæ, Aldo Krulèiæ, Vlado Nemarnik, Željko Popov, Fredi Krulèiæ, Teo Glaviæ, Ivo Glaviæ, Vedran Gržentiæ, Miro Krulèiæ, Elvis Koraca, Dean Perniæ, Fabio Zubaliæ i Denis Kos. (sž)

nagraðene vozaèe i njihovu pratnju, iz èetrnaest europskih zemalja. Za napredak u organizaciji utrke i prireðenu sveèanost tijekom veèeri mogle su se èuti samo rijeèi hvale, a Buzeæani su se ponovo potrudili biti dobri domaæini. Zahvala im je stigla i

u obliku odluke da æe i iduæe sezone njihova utrka biti dio europskog kalendara, što je zakljuèeno na sastanku FIA-ine komis i je i sus re tu delegaci ja organizatora, održanih takoðer tog vikenda u Buzetu. Tom je prigodom predsjedniku Auto moto kluba

„Buzet“ Damiru Rupeni, predsjednik FIA komisije za brdske auto utrke, Paul Gutjahr uruèio je zlatnu medalju za napredak koji je buzetska utrka postigla u ovih šest europskih godina. (sž)

Terenci u Dolini veprova

Brojne manifestacije u oktanskim sportovima koje se posljednjih godina prireðuju u Buzetu i njegovoj okolici i ove su sezone upotpunili èlanovi Off road kluba „Kamo oko vidi“ s utrkom Kupa Hrvatske u

e k s t r e m n i m t e r e n s k i m vožnjama pod nazivom „Wild Boar Valley Challenge“. Izazov Doline veprova, kako se naziva dolina rjeèice Braèane, u kojoj je održan veæi dio trodnevnog natjecanja, ponovno je okupio

respektabilan vozni park a organizatori s ponosom istièu rekordan broj od èetrdeset voz i la , š to je na jv i še u dosadašnjim utrkama za Kup Hrvatske. Osim najboljih vozaèa iz naše zemlje, u sjevernoj Istri

okupili su se i vlasnici terenskih vozila iz Slovenije, Italije, Austrije i Njemaèke.

Organizator se i ovog puta p o t r u d i o p r i p r e m i t i v r l o z a h t j e v a n i t i n e r e r z a natjecatelje, u kojem postignuto vrijeme nije bilo jedino mjerilo uspješnog rezultata veæ je nerijetko i sam dolazak na cilj bio veliki uspjeh za brojne posade koje su se okupile na ovom natjecanju. Za razliku od prošlogodišnje olujne kiše, lijepo i sunèano vrijeme ove je godine iš lo na ruku vozaèima i posjetiteljima, koji su se željeli uvjeriti u snagu i moguænosti monstruoznih terenaca. Na poligonskoj vožnji, koja je održana u Škuljarima, brojna je publika uživala u prizorima u kojima su vozaèi svoja terenska voz i la t jera l i do granica m o g u æ n o s t i . E k s t r e m n e uzbrdice, jarke ispunjene vodom i klizave blatnjave puteve, bilo je gotovo nemoguæe proæi bez pomoæi vitla. (sž)

Renesansa buzetskog rukometa

Rezultatu koji je u prvom dijelu natjecanja u Prvoj rukometnoj ligi napravila momèad „Buzeta“ nisu se nadali ni najveæi optimisti u buzetskom rukometnom kolektivu. Deset pobjeda, uz s a m o j e d a n p o r a z u pretposljednjem kolu na gostovanju u Velikoj Gorici, otvorilo je Buzeæanima širom vrata najelitnijeg hrvatskog rukometnog razreda i nadu da æemo iduæe sezone i na

buzetskim parketima gledati velikane hrvatskoga rukometa poput Ivana Baliæa, Mirze Džombe ili Igora Vorija.

Nakon 11 odigranih kola jesenskog dijela prvenstva Buzet na prvom mjestu ima velikih pet bodova prednosti pred najbližom pratnjom, što mu osigurava da u nastavku prvenstva može mirno održati prvu poziciju, koja mu u iduæoj sezoni garantira nastup u Premijer ligi. Za razliku od

ostalih ekipa u ligi, vodstvo buzetskih rukometaša dovelo je u svoje redove tek jedno pojaèanje, a ekipa koja zajedno igra veæ dvije godine, na èelu s trenerom Marijom S i ro t i æ e m , u z v r a t i l a j e neoèekivanim nizom.

Iako je natjecanje u Prvoj ligi znatno kvalitetnije od dosadašnjih u kojima su n a s t u p a l i , b u z e t s k i rukometaši s lakoæom su u poèetnim susretima prvenstva

p o b j e ð i v a l i b i v š e premijerligaše i ekipe koje su istaknule kandidaturu za ovogodišnji naslov. Premda im ove sezone nije bio cilj sam vrh, Buzeæani su u svojoj p r e m i j e r n o j s e z o n i prvoligaškog takmièenja stigli do rezultata koji æe zlatnim s l o v i m a b i t i u p i s a n u po lus to l j e tno j pov i j es t i rukometa podno Æiæarije.

Za buzetsku seniorsku momèad u jesenskom su dijelu prvenstva nastupali: vratari Igor Pavletiæ, Matej Slipèeviæ i Aleks Joviæ; igraèi: Ranko Siliæ, Teo Prodan, Aljoša Sirotiæ, Damjan Pladin, Davor Šunjiæ, Janko Mavroviæ, Nikola Šverko, Raul Vozila, Davor Vukeliæ, Damir Grižanèiæ, Sanjin Dragièeviæ i Neno Gašpar. (sž)


SPORT NA BUZEŠTINI

Marèeneški pljoèkari osnovali udrugu

Drevna igra na pljoèke veæ odavno ima svoje ljubitelje i na p o d r u è j u G r a d a B u z e t a . Pljoèkari Marèenegle, kao neformalno društvo djeluju veæ desetak godina. Ova starinska istarska igra u tom je dijelu Buzeštine „zarazila“ petnaestak mještana Marèenegle i njezine okolice, koji uspješno nastupaju

Proglašenje najboljihu Buzetuna turnirima, a u ovogodišnjoj

istarskoj ligi zabilježili su treæe mjesto. Uspješno djelovanje odluèili su nastaviti i kao organizirana udruga, a u povodu o s n i v a n j a p r i r e d i l i s u meðunarodni turnir na kojem je nastupilo 16 ekipa iz Hrvatske, Slovenije i Italije. (sž)

Nakon utrke Prvenstva Europe, održane potkraj rujna, B u z e t j e s v e è a n o š æ u p r o g l a š e n j a n a j b o l j i h a u to m o b i l i s t a „ s t a ro g a kontinenta“ brdskih auto utrka i službeno spustio zastor na ovogodišnju automobilistièku sezonu u toj disciplini. Najveæa automobilistièka sveèanost u novijoj povijesti naše zemlje okupi la je dvjestot injak d u ž n o s n i k a S v j e t s k e automobilistièke federacije F I A - e , d e l e g a c i j e s v i h organizatora utrka koje se boduju za Prvenstvo Europe na brdskim stazama te

Roèki boæari pobjednici buzetske lige

Iako postoje tek dvije godine, èlanovi Boæarskog kluba „Roè“ veæ su se uspjeli okititi naslovom pobjednika ovogodišnje Buzetske lige u boæanju. U svojoj prvoj sezoni zauzeli su posljednje mjesto, no tada se pojavila nova generacija mladih boæara koja je odluèila nastaviti tamo gdje su, 1992. godine, stali boæari

„Velih vrata“. Naime, u posljednjih petnaestak godina roèki zaljubljenici u balote uglavnom su nastupali za klub iz Roèkog Polja. Z b o g reaktiviranja kluba pokrenuta je i gradnja èetverostaznog boæarskog igrališta, koje im je nužno za ulazak u viši rang. Momèad boæarskog kluba „Roè“ è ine: Leo Buršiæ

(voditelj), Damir Žuliæ, Sandi Nežiæ, Goran Hlaj, Elvis Malinariæ (predsjednik), Edi Slaviæ, Aldo Krulèiæ, Vlado Nemarnik, Željko Popov, Fredi Krulèiæ, Teo Glaviæ, Ivo Glaviæ, Vedran Gržentiæ, Miro Krulèiæ, Elvis Koraca, Dean Perniæ, Fabio Zubaliæ i Denis Kos. (sž)

nagraðene vozaèe i njihovu pratnju, iz èetrnaest europskih zemalja. Za napredak u organizaciji utrke i prireðenu sveèanost tijekom veèeri mogle su se èuti samo rijeèi hvale, a Buzeæani su se ponovo potrudili biti dobri domaæini. Zahvala im je stigla i

u obliku odluke da æe i iduæe sezone njihova utrka biti dio europskog kalendara, što je zakljuèeno na sastanku FIA-ine komis i je i sus re tu delegaci ja organizatora, održanih takoðer tog vikenda u Buzetu. Tom je prigodom predsjedniku Auto moto kluba

„Buzet“ Damiru Rupeni, predsjednik FIA komisije za brdske auto utrke, Paul Gutjahr uruèio je zlatnu medalju za napredak koji je buzetska utrka postigla u ovih šest europskih godina. (sž)

Terenci u Dolini veprova

Brojne manifestacije u oktanskim sportovima koje se posljednjih godina prireðuju u Buzetu i njegovoj okolici i ove su sezone upotpunili èlanovi Off road kluba „Kamo oko vidi“ s utrkom Kupa Hrvatske u

e k s t r e m n i m t e r e n s k i m vožnjama pod nazivom „Wild Boar Valley Challenge“. Izazov Doline veprova, kako se naziva dolina rjeèice Braèane, u kojoj je održan veæi dio trodnevnog natjecanja, ponovno je okupio

respektabilan vozni park a organizatori s ponosom istièu rekordan broj od èetrdeset voz i la , š to je na jv i še u dosadašnjim utrkama za Kup Hrvatske. Osim najboljih vozaèa iz naše zemlje, u sjevernoj Istri

okupili su se i vlasnici terenskih vozila iz Slovenije, Italije, Austrije i Njemaèke.

Organizator se i ovog puta p o t r u d i o p r i p r e m i t i v r l o z a h t j e v a n i t i n e r e r z a natjecatelje, u kojem postignuto vrijeme nije bilo jedino mjerilo uspješnog rezultata veæ je nerijetko i sam dolazak na cilj bio veliki uspjeh za brojne posade koje su se okupile na ovom natjecanju. Za razliku od prošlogodišnje olujne kiše, lijepo i sunèano vrijeme ove je godine iš lo na ruku vozaèima i posjetiteljima, koji su se željeli uvjeriti u snagu i moguænosti monstruoznih terenaca. Na poligonskoj vožnji, koja je održana u Škuljarima, brojna je publika uživala u prizorima u kojima su vozaèi svoja terenska voz i la t jera l i do granica m o g u æ n o s t i . E k s t r e m n e uzbrdice, jarke ispunjene vodom i klizave blatnjave puteve, bilo je gotovo nemoguæe proæi bez pomoæi vitla. (sž)

Renesansa buzetskog rukometa

Rezultatu koji je u prvom dijelu natjecanja u Prvoj rukometnoj ligi napravila momèad „Buzeta“ nisu se nadali ni najveæi optimisti u buzetskom rukometnom kolektivu. Deset pobjeda, uz s a m o j e d a n p o r a z u pretposljednjem kolu na gostovanju u Velikoj Gorici, otvorilo je Buzeæanima širom vrata najelitnijeg hrvatskog rukometnog razreda i nadu da æemo iduæe sezone i na

buzetskim parketima gledati velikane hrvatskoga rukometa poput Ivana Baliæa, Mirze Džombe ili Igora Vorija.

Nakon 11 odigranih kola jesenskog dijela prvenstva Buzet na prvom mjestu ima velikih pet bodova prednosti pred najbližom pratnjom, što mu osigurava da u nastavku prvenstva može mirno održati prvu poziciju, koja mu u iduæoj sezoni garantira nastup u Premijer ligi. Za razliku od

ostalih ekipa u ligi, vodstvo buzetskih rukometaša dovelo je u svoje redove tek jedno pojaèanje, a ekipa koja zajedno igra veæ dvije godine, na èelu s trenerom Marijom S i ro t i æ e m , u z v r a t i l a j e neoèekivanim nizom.

Iako je natjecanje u Prvoj ligi znatno kvalitetnije od dosadašnjih u kojima su n a s t u p a l i , b u z e t s k i rukometaši s lakoæom su u poèetnim susretima prvenstva

p o b j e ð i v a l i b i v š e premijerligaše i ekipe koje su istaknule kandidaturu za ovogodišnji naslov. Premda im ove sezone nije bio cilj sam vrh, Buzeæani su u svojoj p r e m i j e r n o j s e z o n i prvoligaškog takmièenja stigli do rezultata koji æe zlatnim s l o v i m a b i t i u p i s a n u po lus to l j e tno j pov i j es t i rukometa podno Æiæarije.

Za buzetsku seniorsku momèad u jesenskom su dijelu prvenstva nastupali: vratari Igor Pavletiæ, Matej Slipèeviæ i Aleks Joviæ; igraèi: Ranko Siliæ, Teo Prodan, Aljoša Sirotiæ, Damjan Pladin, Davor Šunjiæ, Janko Mavroviæ, Nikola Šverko, Raul Vozila, Davor Vukeliæ, Damir Grižanèiæ, Sanjin Dragièeviæ i Neno Gašpar. (sž)


SPORT

Prije desetak godina, kada je buzetski poduzetnik Milan Pavliæ odluèio preuzeti brigu i f i nanc i j sk i po tpomagat i tadašnji Boæarski klub „Buzet“, nitko nije mogao ni sanjati da æe buzetski boæarski kolektiv samo deset godina kasnije, iz Opæinske lige prerasti u najjaèu hrvatsku boæarsku družinu. Nitko, osim jednog èovjeka – Milana Pavliæa. Strpl j ivo gradeæi momèad, koja je za k l a s u b i l a i s p r e d s v i h konkurenata preskakali su l i g a š k a n a t j e c a n j a , o d opæinskih preko županijskih do državnih, zabilježivši tih godina 74 uzastopne pobjede u s lužbenim pr venstvenim susretima! Kako se ekipa „Trio Buzeta“ penjala kroz lige, tako se njihov predsjednik Milan

Boæari »Trio Buzeta« osvojili prvenstvo i kup

Tri sna Milana PavliæaDva sna veæ su ostvarena, a svoj treæi san Milan Pavliæ još uvijek sanja: naslov prvaka Europe bio bi najveæa kruna svih njegovih nastojanja i ulaganja u boæarski sport.

Siniša ŽULIÆ

Pavliæ pobrinuo klub pojaèavati zvuènim imenima, da bi danas buzetski „vodoinstalateri“ postali možda najkvalitetnija hrvatska momèad, koja je ikada okupljena u jedan sastav.

Eminentna imena

Svoj prvi san Pavliè je ostvario 2003. godine, kada je klub izborio nastup u Prvoj hrvatskoj ligi, a za taj veliki zalogaj u klub je dovedena legenda hrvatskog boæanja Dinko Beakoviæ. Još prije toga, u nižim ligama, buzetske redove pojaèali su Bojan N o v a k , s l o v e n s k i reprezentativac koji je na e u r o p s k i m i s v j e t s k i m p r v e n s t v i m a s k u p i o respektabilan broj medalja,

mladi hrvatski reprezentativac J o s i p C u c u l i æ , N e n a d Matoševiæ i mnogi drugi. Klub je nakon samo godinu dana n a s t u p a n j a s t i g a o d o pobjednika Kupa Hrvatske, a svoj drugi san Milan Pavliæ je ostvario 2005. godine kada su se Buzeæani okitili svojom prvom dvostrukom krunom, naslovom pobjednika Kupa Hrvatske i naslovom hrvatskih prvaka. Taj mu je rezultat donio nastup u Kupu Europe, gdje su 2006. god ine s t i g l i do završnice u ta l i janskom Chivassu i tamo zauzeli treæe mjesto.

Na putu prema Europi

U n e to m z av r š e n o m prvenstvu buzetski su boæari

ponovili ovaj veliki uspjeh. Uz lagan posao u Kupu Hrvatske, gdje su na završnici u Zagrebu osvojili prvi ovogodišnji trofej, boæari „Trio Buzeta“ bili su superiorni i u prvoligaškom prvenstvu. Uz samo dva poraza, na startu prvenstva u Metkoviæu te nešto kasnije u Zagrebu, buzetski su boæari uvjerljivim pobjedama kroèili prema naslovu. Dokaz kvalitete buzetskog sastava oèituje se i u èinjenici da je hrvatski izbornik D i n k o B e a k o v i æ u r e p r e z e n t a c i j u , ko j a j e nastupala na Europskom prvenstvu u tal i janskom Saviglianu uvrstio èak tri boæara „Trio Buzeta“ od pet koliko ih broji reprezentativna vrsta, a oni su mu uzvratili na n a j b o l j i m o g u æ i n a è i n . Gianfranco Santoro okitio se s r e b r n o m m e d a l j o m u disciplini pojedinaèno klasièno te broncom u preciznom izbijanju. Roland Marèelja osvojio je broncu u štafetnom izbijanju te srebro u paru s Antom Papkom.

Svoj treæi san Milan Pavliæ još uvijek sanja. Naslov prvaka Europe bio bi najveæa kruna svih njegovih nastojanja i ulaganja u boæarski sport. I zasigurno jedan od najveæih rezultata buzetskog sporta uopæe. Boæare „Trio Buzet“ u iduæoj godini oèekuje novi nastup u Kupu Europe i nada da b i malen i Buzet uz automobilizam i tartufe, duž cijelog „starog kontinenta“ mogao postati poznat upravo i po boæanju.

SPORT

Tr a d i c i j a a u t o m o to sportova na Buzeštini vrlo je duga i uspješna. Dobrim rezultatima i novim uspjesima to su i u ovoj sezoni potvrdili èlanovi auto kluba „Buzet Autosport“ i Enduro motocross kluba „Buzet“. U posljednjih pet godina, koliko postoje, èlanovi „Buzet Autosporta“ osvojili su isto toliko državnih n a s l o v a , p o è e m u s u najuspješni j i u Istarskoj županiji.

Uspjesi dvojice Prodana

Ove godine to je pošlo za rukom Viliamu Prodanu, koji je osvojio državni naslov brdskih auto utrka u grupi N, te Sanjinu Prodanu koji je bio najbolji u konkurenc i j i k lase 7 u autoslalomu. Sanjin je uz to bio i treæeplasirani u ukupnom poretku Prvenstva Hrvatske u

Buzetski natjecatelji u auto i moto sportovima zakljuèili uspješnu sezonu

Èetiri prvakaLaskavom titulom okitili su se Viliam Prodan, Sanjin Prodan, Marko Prodan i Manuel Èerneka

Siniša ŽULIÆ

autoslalomu, što je najbolji rezultat nekog istarskog vozaèa u ovoj automobilistièkoj disciplini.

Viliam Prodan uspio je osvojiti naslov državnog prvaka grupe N na brdskim stazama, nastavivši tako bogatu tradiciju u ovoj automobi l ist ièkoj disciplini koju su u proteklih èetrdesetak godina postizali buzetski automobilisti. Uz malu dozu sreæe, koja je sastavni dio svakog velikog rezultata Viliam je upravo na buzetskoj utrci osigurao slavlje na kraju sezone. Svo je rezu l tate upotpunio je nastupom na Europskom prvenstvu brdskih auto utrka, gdje je zauzeo 21. mjesto ukupnog poretka u konkurenciji automobila, te šesto mjesto u poretku grupe N, èime je postao prvi istarski automobilist u europskom poretku.

Enduraši dominirali u PH

Iako takoðer vrlo mlad kolektiv, buzetski enduro-motocross klub potvrdio je ove sezone dominaciju u Prvenstvu Hrvatske. Uz naslov u ekipnoj konkurencij i u državnom prvenstvu i meðunarodnom enduro kupu, njegovi su se motociklisti okitili i dvjema državnim naslovima. Marko Prodan slavio je u konkurenciji

m o to c i k l i s t a k l a s e E 1 , ostvarivši pritom tri pobjede t i j e k o m s e z o n e u t o j konkurenciji. Iako nije nastupio na domaæoj utrci u Buzetu, Manuel Èerneka uspio je doæi do naslova klase E2, a svoje je slavlje potvrdio na posljednjoj utrci u Maloj Mlaki pobjedom ispred svojih klupskih kolega Igora Fonoviæa i Danijela Vivode.

EKIPA TRIO BUZETA

DENIS PONIŠ I MILAN PAVLIÆ

SANJIN PRODAN

VILIAM PRODAN

MANUEL ÈERNEKA

MARKO PRODAN DRŽAVNI PRVACI KOD GRADONAÈELNIKA


SPORT

Prije desetak godina, kada je buzetski poduzetnik Milan Pavliæ odluèio preuzeti brigu i f i nanc i j sk i po tpomagat i tadašnji Boæarski klub „Buzet“, nitko nije mogao ni sanjati da æe buzetski boæarski kolektiv samo deset godina kasnije, iz Opæinske lige prerasti u najjaèu hrvatsku boæarsku družinu. Nitko, osim jednog èovjeka – Milana Pavliæa. Strpl j ivo gradeæi momèad, koja je za k l a s u b i l a i s p r e d s v i h konkurenata preskakali su l i g a š k a n a t j e c a n j a , o d opæinskih preko županijskih do državnih, zabilježivši tih godina 74 uzastopne pobjede u s lužbenim pr venstvenim susretima! Kako se ekipa „Trio Buzeta“ penjala kroz lige, tako se njihov predsjednik Milan

Boæari »Trio Buzeta« osvojili prvenstvo i kup

Tri sna Milana PavliæaDva sna veæ su ostvarena, a svoj treæi san Milan Pavliæ još uvijek sanja: naslov prvaka Europe bio bi najveæa kruna svih njegovih nastojanja i ulaganja u boæarski sport.

Siniša ŽULIÆ

Pavliæ pobrinuo klub pojaèavati zvuènim imenima, da bi danas buzetski „vodoinstalateri“ postali možda najkvalitetnija hrvatska momèad, koja je ikada okupljena u jedan sastav.

Eminentna imena

Svoj prvi san Pavliè je ostvario 2003. godine, kada je klub izborio nastup u Prvoj hrvatskoj ligi, a za taj veliki zalogaj u klub je dovedena legenda hrvatskog boæanja Dinko Beakoviæ. Još prije toga, u nižim ligama, buzetske redove pojaèali su Bojan N o v a k , s l o v e n s k i reprezentativac koji je na e u r o p s k i m i s v j e t s k i m p r v e n s t v i m a s k u p i o respektabilan broj medalja,

mladi hrvatski reprezentativac J o s i p C u c u l i æ , N e n a d Matoševiæ i mnogi drugi. Klub je nakon samo godinu dana n a s t u p a n j a s t i g a o d o pobjednika Kupa Hrvatske, a svoj drugi san Milan Pavliæ je ostvario 2005. godine kada su se Buzeæani okitili svojom prvom dvostrukom krunom, naslovom pobjednika Kupa Hrvatske i naslovom hrvatskih prvaka. Taj mu je rezultat donio nastup u Kupu Europe, gdje su 2006. god ine s t i g l i do završnice u ta l i janskom Chivassu i tamo zauzeli treæe mjesto.

Na putu prema Europi

U n e to m z av r š e n o m prvenstvu buzetski su boæari

ponovili ovaj veliki uspjeh. Uz lagan posao u Kupu Hrvatske, gdje su na završnici u Zagrebu osvojili prvi ovogodišnji trofej, boæari „Trio Buzeta“ bili su superiorni i u prvoligaškom prvenstvu. Uz samo dva poraza, na startu prvenstva u Metkoviæu te nešto kasnije u Zagrebu, buzetski su boæari uvjerljivim pobjedama kroèili prema naslovu. Dokaz kvalitete buzetskog sastava oèituje se i u èinjenici da je hrvatski izbornik D i n k o B e a k o v i æ u r e p r e z e n t a c i j u , ko j a j e nastupala na Europskom prvenstvu u tal i janskom Saviglianu uvrstio èak tri boæara „Trio Buzeta“ od pet koliko ih broji reprezentativna vrsta, a oni su mu uzvratili na n a j b o l j i m o g u æ i n a è i n . Gianfranco Santoro okitio se s r e b r n o m m e d a l j o m u disciplini pojedinaèno klasièno te broncom u preciznom izbijanju. Roland Marèelja osvojio je broncu u štafetnom izbijanju te srebro u paru s Antom Papkom.

Svoj treæi san Milan Pavliæ još uvijek sanja. Naslov prvaka Europe bio bi najveæa kruna svih njegovih nastojanja i ulaganja u boæarski sport. I zasigurno jedan od najveæih rezultata buzetskog sporta uopæe. Boæare „Trio Buzet“ u iduæoj godini oèekuje novi nastup u Kupu Europe i nada da b i malen i Buzet uz automobilizam i tartufe, duž cijelog „starog kontinenta“ mogao postati poznat upravo i po boæanju.

SPORT

Tr a d i c i j a a u t o m o to sportova na Buzeštini vrlo je duga i uspješna. Dobrim rezultatima i novim uspjesima to su i u ovoj sezoni potvrdili èlanovi auto kluba „Buzet Autosport“ i Enduro motocross kluba „Buzet“. U posljednjih pet godina, koliko postoje, èlanovi „Buzet Autosporta“ osvojili su isto toliko državnih n a s l o v a , p o è e m u s u najuspješni j i u Istarskoj županiji.

Uspjesi dvojice Prodana

Ove godine to je pošlo za rukom Viliamu Prodanu, koji je osvojio državni naslov brdskih auto utrka u grupi N, te Sanjinu Prodanu koji je bio najbolji u konkurenc i j i k lase 7 u autoslalomu. Sanjin je uz to bio i treæeplasirani u ukupnom poretku Prvenstva Hrvatske u

Buzetski natjecatelji u auto i moto sportovima zakljuèili uspješnu sezonu

Èetiri prvakaLaskavom titulom okitili su se Viliam Prodan, Sanjin Prodan, Marko Prodan i Manuel Èerneka

Siniša ŽULIÆ

autoslalomu, što je najbolji rezultat nekog istarskog vozaèa u ovoj automobilistièkoj disciplini.

Viliam Prodan uspio je osvojiti naslov državnog prvaka grupe N na brdskim stazama, nastavivši tako bogatu tradiciju u ovoj automobi l ist ièkoj disciplini koju su u proteklih èetrdesetak godina postizali buzetski automobilisti. Uz malu dozu sreæe, koja je sastavni dio svakog velikog rezultata Viliam je upravo na buzetskoj utrci osigurao slavlje na kraju sezone. Svo je rezu l tate upotpunio je nastupom na Europskom prvenstvu brdskih auto utrka, gdje je zauzeo 21. mjesto ukupnog poretka u konkurenciji automobila, te šesto mjesto u poretku grupe N, èime je postao prvi istarski automobilist u europskom poretku.

Enduraši dominirali u PH

Iako takoðer vrlo mlad kolektiv, buzetski enduro-motocross klub potvrdio je ove sezone dominaciju u Prvenstvu Hrvatske. Uz naslov u ekipnoj konkurencij i u državnom prvenstvu i meðunarodnom enduro kupu, njegovi su se motociklisti okitili i dvjema državnim naslovima. Marko Prodan slavio je u konkurenciji

m o to c i k l i s t a k l a s e E 1 , ostvarivši pritom tri pobjede t i j e k o m s e z o n e u t o j konkurenciji. Iako nije nastupio na domaæoj utrci u Buzetu, Manuel Èerneka uspio je doæi do naslova klase E2, a svoje je slavlje potvrdio na posljednjoj utrci u Maloj Mlaki pobjedom ispred svojih klupskih kolega Igora Fonoviæa i Danijela Vivode.

EKIPA TRIO BUZETA

DENIS PONIŠ I MILAN PAVLIÆ

SANJIN PRODAN

VILIAM PRODAN

MANUEL ÈERNEKA

MARKO PRODAN DRŽAVNI PRVACI KOD GRADONAÈELNIKA

Buzetski list39

OBRAZOVANJEOBRAZOVANJE

Izlet na Uèku

„Evakuacija 2008.“ naziv je vježbe koja je krajem listopada održana u buzetskoj Srednjoj školi . U demonstraciji su sudjelovali vatrogasci Javne v a t ro g a s n e p o s t ro j b e i Dobrovoljnog Vatrogasnog Društva s dva vatrogasna vozila, policija te aktivistice Crvenog križa SŠ Buzet. Va t rogasc i su p r ikaza l i postupak gašenja požara i spašavanja „ranjenika“. U toj

Vježba evakuacije 2008.

„Požar” u školiVatrogasci su prikazali postupak gašenja požara i spašavanja „ranjenika“.

Pišu: Martina AGAPITO, Nikolina GRŽINIÆSnimila: Mia ŽUDIÆ

ulozi našli su se uèenici Marin Horvat i Danijel Jurada kojima su prvu pomoæ pružile èlanice Crvenog križa – Beti Bašiæ, Mar t ina Vivoda, Marina Tomišiæ, Matia Vukoviæ, Andrea Rašpoliæ i Nikolina Vivoda. One su na školskom igral ištu prikazale kako uspješno sanirati neke od najèešæih ozljeda u požaru, poput opekotina i prijeloma.Cilj ovakvih vježbi je educirati

djelatnike škola i drugih ustanova kako pravodobno i pravilno reagirati te brinuti o svojim uèenicima i štiæenicima u izvanrednim situacijama poput požara.

S u b o t a , p o è e t k o m listopada. Prekrasan jesenji dan. Oko stotinu djece, roditelja i odgojiteljica djeèjeg vrtiæa «Grdelin» iz Buzeta krenulo je automobilima i autobusima na planirani izlet na Uèku. Nakon okupljanja kod restorana na Poklonu, dobro opskrbljeni hranom i napitcima, krenuli su na šumovite obronke Uèke.

Pouèna staza

Sunèani jesenji dan željeli su iskoristiti za druženje te

»Grdelini« osvojili vrh IstreMališani su uživali gledajuæi visoka stabla, uèeæi o životinjama i biljkama. Pazili su i da iza sebe ne ostave smeæe.

Piše: Marija ÈRNACFoto: Arhiva DV "Grdelin"

pješaèenje pouènom stazom Loze . Sv i su už iva l i u prekrasnim jesenjim bojama hrastove šume. Penjuæi se planinskom stazom i djeca i odrasli mnogo su toga nauèili s info ploèa koje opisuju drveæe, biljke i životinje koje žive na Uèki. Kretanje šumom za mnoge je bilo dosta zahtjevno, pa su pauze iskoristili za odmor i okrepu. Nakon obilaska pouène staze slijedilo je pješaèenje do vidikovca na vrhu Uèke, odakle su svi uživali u prekrasnom pogledu na Istru i Kvarner.

Sara Èerneka (6): Bilo mi je lijepo, šuma je bila lijepa, uèili smo o životinjama. Tražili smo gljive po starim stablima. Vidjeli smo jednu jamu.

Nika Krivièiæ (6): Sa kule smo gledali more. Vidjeli smo i naš Buzet.

Obiteljski izlet

Ovaj izlet je samo jedan od s e g m e n a t a p l a n i r a n i h s a d r ž a j a P r e v e n t i v n o g programa koji se provodi u djeèjem vrtiæu «Grdelin». Bogatstvo je u tome što su se ukljuèile cijele obitelji, s djecom razlièitih uzrasta, te si priuštile jedan predivan dan za bezbrižan boravak u prirodi, rekreaciju i druženje sa svojom djecom i njihovim prijateljima iz vrtiæa. Svima nama takv ih t renutaka nedostaje.

Lucija Vižintin (6): Bilo mi je lijepo trèati oko kule i kada se biciklist s biciklom spustio sa vrha Uèke.

Filip Koraca (6): Lijepo mi je bilo šetati se šumom. Šuma je bila velika, stabla visoka. Nauèili

smo o životinjama koje tamo žive. Pazili smo da ne bacamo papire.

Noel Cerovac (6): Bilo mi je lijepo hodati po lišæu i kad sam vidio visoka stabla. Bilo mi je lijepo voziti se u autobusu.

„Vidjeli smo Buzet“

Buzetski list 38

Buzetski list39

OBRAZOVANJEOBRAZOVANJE

Izlet na Uèku

„Evakuacija 2008.“ naziv je vježbe koja je krajem listopada održana u buzetskoj Srednjoj školi . U demonstraciji su sudjelovali vatrogasci Javne v a t ro g a s n e p o s t ro j b e i Dobrovoljnog Vatrogasnog Društva s dva vatrogasna vozila, policija te aktivistice Crvenog križa SŠ Buzet. Va t rogasc i su p r ikaza l i postupak gašenja požara i spašavanja „ranjenika“. U toj

Vježba evakuacije 2008.

„Požar” u školiVatrogasci su prikazali postupak gašenja požara i spašavanja „ranjenika“.

Pišu: Martina AGAPITO, Nikolina GRŽINIÆSnimila: Mia ŽUDIÆ

ulozi našli su se uèenici Marin Horvat i Danijel Jurada kojima su prvu pomoæ pružile èlanice Crvenog križa – Beti Bašiæ, Mar t ina Vivoda, Marina Tomišiæ, Matia Vukoviæ, Andrea Rašpoliæ i Nikolina Vivoda. One su na školskom igral ištu prikazale kako uspješno sanirati neke od najèešæih ozljeda u požaru, poput opekotina i prijeloma.Cilj ovakvih vježbi je educirati

djelatnike škola i drugih ustanova kako pravodobno i pravilno reagirati te brinuti o svojim uèenicima i štiæenicima u izvanrednim situacijama poput požara.

S u b o t a , p o è e t k o m listopada. Prekrasan jesenji dan. Oko stotinu djece, roditelja i odgojiteljica djeèjeg vrtiæa «Grdelin» iz Buzeta krenulo je automobilima i autobusima na planirani izlet na Uèku. Nakon okupljanja kod restorana na Poklonu, dobro opskrbljeni hranom i napitcima, krenuli su na šumovite obronke Uèke.

Pouèna staza

Sunèani jesenji dan željeli su iskoristiti za druženje te

»Grdelini« osvojili vrh IstreMališani su uživali gledajuæi visoka stabla, uèeæi o životinjama i biljkama. Pazili su i da iza sebe ne ostave smeæe.

Piše: Marija ÈRNACFoto: Arhiva DV "Grdelin"

pješaèenje pouènom stazom Loze . Sv i su už iva l i u prekrasnim jesenjim bojama hrastove šume. Penjuæi se planinskom stazom i djeca i odrasli mnogo su toga nauèili s info ploèa koje opisuju drveæe, biljke i životinje koje žive na Uèki. Kretanje šumom za mnoge je bilo dosta zahtjevno, pa su pauze iskoristili za odmor i okrepu. Nakon obilaska pouène staze slijedilo je pješaèenje do vidikovca na vrhu Uèke, odakle su svi uživali u prekrasnom pogledu na Istru i Kvarner.

Sara Èerneka (6): Bilo mi je lijepo, šuma je bila lijepa, uèili smo o životinjama. Tražili smo gljive po starim stablima. Vidjeli smo jednu jamu.

Nika Krivièiæ (6): Sa kule smo gledali more. Vidjeli smo i naš Buzet.

Obiteljski izlet

Ovaj izlet je samo jedan od s e g m e n a t a p l a n i r a n i h s a d r ž a j a P r e v e n t i v n o g programa koji se provodi u djeèjem vrtiæu «Grdelin». Bogatstvo je u tome što su se ukljuèile cijele obitelji, s djecom razlièitih uzrasta, te si priuštile jedan predivan dan za bezbrižan boravak u prirodi, rekreaciju i druženje sa svojom djecom i njihovim prijateljima iz vrtiæa. Svima nama takv ih t renutaka nedostaje.

Lucija Vižintin (6): Bilo mi je lijepo trèati oko kule i kada se biciklist s biciklom spustio sa vrha Uèke.

Filip Koraca (6): Lijepo mi je bilo šetati se šumom. Šuma je bila velika, stabla visoka. Nauèili

smo o životinjama koje tamo žive. Pazili smo da ne bacamo papire.

Noel Cerovac (6): Bilo mi je lijepo hodati po lišæu i kad sam vidio visoka stabla. Bilo mi je lijepo voziti se u autobusu.

„Vidjeli smo Buzet“

Buzetski list 38

Podruèna škola Roè

Uèiteljica: Sandra Grabar

Uèenici:Josip Škrinjar,Jazz Richard Greblo,Anðela Antonia Baf,Heidi Grabar,Karla Krbavac,Carla Radoviæ,Kristina Staraj.

Buzetski list 40

OBRAZOVANJE

Uèenici:Karlo Belušiæ,Katarina Benèiæ,Nicol Brgodac,Filip Brženda,Lena Èerneka,Nina Deliæ,Marko Fabijanèiæ,Andre Flego,Aleks Grah,Marin Gržiniæ,Ema Kahrimanoviæ,Dilan Kontiæ,Aurora Krbavèiæ,Renato Majer,Kristina Milièiæ,Adelina Muratagiæ,Anton Nežiæ,Matea Šterpin,Teo Štifaniæ,Ivana Ugrin,Jana Zubin.

Uèenici:Dina Bartoliæ,Patricia Blaževiæ,Ivana Flego,Alessia Flego,Anthea Lisa Grbac,Karla Haviæ,Ivana Jakac,Elian Kodelja, Korina Kutièiæ,Sandro Maras,Sven Marmiliæ,Marin Mikolj,Mikele Moferdin,Aleks Mrvoš,Ernest Nežiæ,Leonardo Ošo,Klaudia Paladin,Beattrice Noela Paladin,Ivan Posedel,Ana Totman,Andrea Tumpiæ.

U è e n i c i P o d r u è n e š k o l e «Vazmoslav Gržalja» u Livadama, njihovi roditelji i uèitelji, drugu su godinu za redom u listopadu priredili zanimljivu manifestaciju pod nazivom «Kaj su jeli naši stari». Priredba je uprilièena u sklopu Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, a cilj je mlaðim generacijama pokazati što su i kako nekada kuhali naši preci. Tako je, na samom ulasku u školu, bila

„Kaj su jeli naši stari“

Nonina kuhinja u školipostavljena izložba starinskih alata i posuða koji su nekada bili sastavni dio noniæeve kantine. Predmete su donijeli sami uèenici. U središnjem holu nalazio se stol prepun tipiènih istarska jela poput nedeve, fuži, fritula, kroštula, domaæeg kruha…Hranu su pripremile mame i nonice, a u slasnom su zalogaju, nakon što je hranu blagoslovio veleèasni Ante Jukopila, svi uživali. (ap)

Prvašiæi Osnovne škole »Vazmoslava Gržalje« Buzet

Podruèna škola Vrh

Uèitelj: Dragoslav Lukiæ

Uèenici:Lucia Fabijanèiæ,Leo Muzica,Marcus Josip Èubriæ.

1.aUèiteljica: Nives Matiæ

1.b

Uèiteljica: Marija Tomiæ

Buzetski list41

JASLIÈKA SKUPINA »Zvjezdice«djeèjeg vrtiæa »Grdelin«(uzrast od jedne do dvije godine)

ODGOJITELJICE: Anita Perniæ i Nives Jakac

POLAZNICI: Laura Blaževiæ, Nina Blaževiæ, Luka Fantiniæ, Karlo Gržiniæ, Melisa Ivanèiæ, Nejla Jašareviæ, Iris Mustafiæ, Florijan Nemarnik, Pavle Parabucki, Ajdin Spreèo, Andrea Vivoda, Ella Maria Vivoda, Ela Žigante.

Podruèna škola Roè

Uèiteljica: Sandra Grabar

Uèenici:Josip Škrinjar,Jazz Richard Greblo,Anðela Antonia Baf,Heidi Grabar,Karla Krbavac,Carla Radoviæ,Kristina Staraj.

Buzetski list 40

OBRAZOVANJE

Uèenici:Karlo Belušiæ,Katarina Benèiæ,Nicol Brgodac,Filip Brženda,Lena Èerneka,Nina Deliæ,Marko Fabijanèiæ,Andre Flego,Aleks Grah,Marin Gržiniæ,Ema Kahrimanoviæ,Dilan Kontiæ,Aurora Krbavèiæ,Renato Majer,Kristina Milièiæ,Adelina Muratagiæ,Anton Nežiæ,Matea Šterpin,Teo Štifaniæ,Ivana Ugrin,Jana Zubin.

Uèenici:Dina Bartoliæ,Patricia Blaževiæ,Ivana Flego,Alessia Flego,Anthea Lisa Grbac,Karla Haviæ,Ivana Jakac,Elian Kodelja, Korina Kutièiæ,Sandro Maras,Sven Marmiliæ,Marin Mikolj,Mikele Moferdin,Aleks Mrvoš,Ernest Nežiæ,Leonardo Ošo,Klaudia Paladin,Beattrice Noela Paladin,Ivan Posedel,Ana Totman,Andrea Tumpiæ.

U è e n i c i P o d r u è n e š k o l e «Vazmoslav Gržalja» u Livadama, njihovi roditelji i uèitelji, drugu su godinu za redom u listopadu priredili zanimljivu manifestaciju pod nazivom «Kaj su jeli naši stari». Priredba je uprilièena u sklopu Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, a cilj je mlaðim generacijama pokazati što su i kako nekada kuhali naši preci. Tako je, na samom ulasku u školu, bila

„Kaj su jeli naši stari“

Nonina kuhinja u školipostavljena izložba starinskih alata i posuða koji su nekada bili sastavni dio noniæeve kantine. Predmete su donijeli sami uèenici. U središnjem holu nalazio se stol prepun tipiènih istarska jela poput nedeve, fuži, fritula, kroštula, domaæeg kruha…Hranu su pripremile mame i nonice, a u slasnom su zalogaju, nakon što je hranu blagoslovio veleèasni Ante Jukopila, svi uživali. (ap)

Prvašiæi Osnovne škole »Vazmoslava Gržalje« Buzet

Podruèna škola Vrh

Uèitelj: Dragoslav Lukiæ

Uèenici:Lucia Fabijanèiæ,Leo Muzica,Marcus Josip Èubriæ.

1.aUèiteljica: Nives Matiæ

1.b

Uèiteljica: Marija Tomiæ

Buzetski list41

JASLIÈKA SKUPINA »Zvjezdice«djeèjeg vrtiæa »Grdelin«(uzrast od jedne do dvije godine)

ODGOJITELJICE: Anita Perniæ i Nives Jakac

POLAZNICI: Laura Blaževiæ, Nina Blaževiæ, Luka Fantiniæ, Karlo Gržiniæ, Melisa Ivanèiæ, Nejla Jašareviæ, Iris Mustafiæ, Florijan Nemarnik, Pavle Parabucki, Ajdin Spreèo, Andrea Vivoda, Ella Maria Vivoda, Ela Žigante.

Buzetski list4342

LIJEÈNIK SAVJETUJE

Šeæerna bolest je kronièni poremeæaj kad organizam, zbog nedostatne proizvodnje inzulina ili njegove nedjelotvornosti, ne može iz hrane dobiti dovoljno energije, tj. glukoze, koja mu je potrebna za ž ivot . C i je l i poremeæaj rezultira povišenom razinom glukoze (šeæera) u krvi kao i postupnim razvojem komplikacija osnovne bolesti. Dijabetes ili šeæerna bolest je najèešæi metabolièki poremeæaj. U svijetu je registrirano oko 190 milijuna osoba, u Hrvatskoj više od 170.000 osoba sa šeæernom bolešæu. U deset posto oboljelih bolest se javlja veæ u ranoj mladosti i ovisna je o inzulinskoj terapiji (tip 1). Ostalih 90 posto oboljelih su osobe starije životne dobi (tip 2). U njihovom sluèaju bolest nastaje uslijed preobilne i kaloriène prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti te stresnog i neurednog naèina života.

Kljuè za glukozu

Inzulin je hormon gušteraèe i omoguæuje glukozi, koja se nalazi u krvi, ulazak u stanice. Na stanicama se nalaze inzulinski receptori koji djeluju poput kljuèanice. Inzulin je kljuè koji otvara ovu kljuèanicu i tako omoguæuje ulazak glukoze u stanicu. Glukoza je jednostavan šeæer i osnovni je izvor energije stanicama u organizmu. Glavni poticaj za izluèivanje inzulina iz gušteraèe je razina glukoze u krvi.

Ošteæuje važne organe

Kod šeæerne bolesti tip 1 dolazi do ošteæenja stanica gušteraèe (stanice koje stvaraju inzulin), smanjuje se izluèivanje inzulina, glukoza u krvi raste, a stanice gladuju. S druge strane, kod šeæerne bolesti tip 2 dogaða

Dijabetes

Kako sniziti šeæer u krviU svijetu je registrirano oko 190 milijuna osoba, u Hrvatskoj više od 170.000 osoba sa šeæernom bolešæu

Piše: dr. Elvis ÈERNEKA

se da inzulina ima dovoljno, ali su inzulinski receptori na stanicama postali djelomièno neosjet l j iv i , što rezult i ra nemoguænošæu ulaska glukoze u stanice. Krajnji rezultat je hiperglikemija, povišena razina glukoze u krvi. Naime, svaki put kada razina glukoze u krvi naraste iznad 10 mmol/L, višak glukoze poèinje se "lijepiti" na stjenke malih, ali i velikih, krvnih žila te ih ošteæuje. Simptomi su

tek neznatno izraženi, razvijaju se polagano, tako da bolest podmuklo "nagriza" organizam. S vremenom se razvijaju promjene na krvnim žilama (ubrzana ateroskleroza) i živcima, koje vode ošteæenju važnih organa (oèiju, srca, bubrega i mozga), a zbog ošteæenja cirkulacije i živèanog sustava dolazi i do gubitka osjeta, naroèito u stopalima, što pogoduje nastanku ozljeda mekih tkiva, širenju infekcije, stvaranju rana koje teško zacjeljuju i odumiranju tkiva.

Otkriva se sluèajno

U tipu 1 šeæerne bolesti simptomi su izraženi i razvijaju se naglo. Kad glukoza u krvi

prijeðe vrijednosti od 10 mmol/L poèinje se izluèivati mokraæom. Glukoza u mokraæi povlaèi za sobom vodu pa se jav l ja uèes ta lo i ob i lno mokrenje. Zbog gubitka vode r a z v i j a s e d e h i d r a c i j a (isušenost) organizma, suhoæa usta i žeð. Uz stalnu glad i pojaèani apetit dolazi do gubitka na težini uz izraziti umor i nedostatak energije. U osoba s tipom 2 šeæerne bolesti smetnje

Spasimo život našeg novog sugraðanina

Buzetsko veliko srce za spas

U djeèaèiæevu organizmu nedostaje enzim zadužen za razgradnju bilirubina u krvi. Kao posljedica tog nedostatka došlo je do žutice, te u konaènici do ciroze jetre pa je Davidu hitno potrebna transplantacija jetre.

Ana PISAK

malog Davida

HUMANITARNA AKCIJA

Buzeæani i Buzeæanke, kao i svi dobri ljudi, iskazali su sol idarnost prema svom sugraðaninu ukljuèivši se u veliku, najveæu do sada na podruèju Buzeta, humanitarnu akciju kako bi spasili život malog Davida Krušvara. David je prvoroðenac Damiane i Denisa, roðen 24. travnja 2008. godine. Veæ na samom poèetku svog života suoèio se s teškom bolešæu. Lijeènièke pretrage su pokazale kako u d jeèaè iæevom organizmu nedostaje enzima zaduženog za razgradnju bilirubina u krvi.

Ubrzo je došlo do žutice, te u konaènici do ciroze jetre, kao posljedice teškog stanja. Lijeènici u Padovi, kamo je mali David odveden kolima buzetske Hitne pomoæi krajem listopada, zak l juè i l i su kako ž ivot djeèaèiæa može spasiti samo hitna transplantacija jetre. Ukupni troškovi operacijskog zahvata iznose oko 95 tisuæa eura.

Pomogli su – svi!

Kako roditelji Damiana i Denis nisu raspolagali tolikom

svotom, Grad Buzet, uz pomoæ Damianine sestre Dubravke Èrnac Dujaniæ, poèeo je k o o r d i n i r a n u a k c i j u p r i k u p l j a n j a p o t r e b n i h sredstava za spas mališana. U akciji su se ukljuèili – svi!

Na listi èekanja

Veæ poèetkom studenog prikupljeno je pola svote p o t r e b n o g n o v c a z a transplataciju jetre. Novac je odmah uplaæen na raèun bolnice u Padovi. David je tako stavljen na listu èekanja. Do 24.

listopada 2008. godine, kada je akcija formalno prekinuta, prikupljeno je 894.000 kuna, no to ne znaèi da svi ljudi dobre vol je ne mogu nastavi t i pomagati obitelji. Možda je humano djelo najbolje opisano u rijeèima gradonaèelnika Valtera Flege kada istièe da su Buzeæani dokazal i da u trenutku potrebe znaju staviti g l a v e s k u p a i p o m o æ i potrebitima, dokazali su da žive u «zdravom» gradu.

„Kuraja mladiæ!“

Preuzeto swww.pomozimodavidu.com

ZLATA Maleni Davide, U snu te vidim kako trèiš ulicama Buzeta. Ostvari mi taj san…PLANINARI BUZETA Bok maleni,Buzet je jedno veliko srce koje kuca za tebe. Drži se! AARON and NATALIE

David, we are praying for you and your family during this time. We know the Lord will take care of you.IKY :) Mislimo na tebe bebaè! Volimo tee!!!!!ŠKOLSKA GENERACIJA 92./93. Davide, èekamo tvoj sretan povratak u Buzet i tvoj osmijeh koji æe nam vratiti vjeru da zajedno smo jaèi. Denise i Damiana uz Vas smo.Tvoja školska generaci ja 92./93.SANJIN puno sreæe Davide, pravi si borac! km bum je uz

Raèun za pomoæ

Malom Davidu možetepomoæi donirajuæi novce na

br. žr. rn. 2407000-3205179242,

poziv na broj 00 3205179242,kod OTP banke.

tebe.MIRJANA Evo i Motovun se svim srcem odazvao akciji za pomoæ, i svim srcem želimo Davidu što prije ozdravljenje i povratak kuæi. Sretno!DJEÈJI VRTIÆ GRDELIN-SK Dragi David!mi te volimo jako i želimo da brzo ozdraviš. Skupljamo novce za tebe naš dragi Davide. U vrtiæu smo to napisali samo za tebe. jedva èekamo da doðeš iz bolnice van, u naš Buzet. Puno te volimo i mislimo na tebe!Djeca i te te i z skupine Tratinèice.MIRJANA Anðeli neka te èuvaju i budu uz tebe!!!! Davide, mali si ali si borac, znam da æeš uspjeti.Imam i ja dva mala anðela, zajedno æemo moliti za tebe. Izdrži, s tobom smo.GORAN Kuraja mladiæ! A još veæ tvojima. Lipo je vidit kako samo malo rabi ljudima da pokažu koliko su pravi.Puno pozdravi z sjeveraFRANKO Ajde malecki. Možeš ti to. Svi æemo nekako pomoæi.

se katkad mogu javiti samo u obl iku pojaèane žeði i l i pospanosti poslije obilnih obroka. Èesto prvi znak može biti hipoglikemija (niska razina glukoze u krvi), koja se oèituje osjeæajem slabosti, gladi, vr toglavicom i pojaèanim znojenjem. U najveæeg broja osoba šeæerna bolest se otkriva sluèajno, tijekom dijagnostike drugih bolesnih stanja.

Dva naèina lijeèenja

Di jagnos t ika šeæerne bolesti osniva se na odreðivanju glukoze u krvi specifiènim laboratorijskim metodama (ako dvije vrijednosti glukoze natašte premašuju 7,0 mmol/L u venskoj ili kapilarnoj plazmi

potvrðuje se dijagnoza) i vrlo je jednostavna. Osnova lijeèenja šeæerne bolest je zdrav i pravilan naèin života. Ako osoba s a š e æ e r n o m b o l e š æ u nadoknadi nedostatke tj. inzulin kojeg ne proizvodi gušteraèa te smanji suvišnu tjelesnu težinu p r av i l n o m p r e h r a n o m i r e d o v n o m t j e l e s n o m aktivnošæu, djelotvornost inzulina æe se poveæati, a razina glukoze u krvi biti æe bliže normalnim vrijednostima: do 7 mmol/L natašte, do 9 mmol/L poslije bilo kojeg obroka. Stoga u lijeèenju primjenjujemo dva pristupa: prvi je smanjenje potreba organizma za inzulinom (dijeta, tjelovježba i neki lijekovi), a drugi poticanje luèenja inzulina (lijekovi u obliku tableta i sam inzulin).

Važna je prehrana

Kako naše potrebe za inzulinom ovise o tjelesnoj težini i kolièini hrane koju pojedemo, u k l j u è i v a n j e m d i j e t e s m a n j u j e m o p o t r e b e z a inzulinom. Preporuèuje se u lijeèenju svih tipova šeæerne bolesti i obvezatni je dio uspješna lijeèenja. Tjelovježba je takoðer vrlo važan i uèinkovit oblik regulacije glukoze u krvi. Kao i dijetu, trebaju je provoditi sve osobe sa šeæernom bolesti, a njezina se uèestalost i snaga obièno dogovara s lijeènikom ili medicinskom sestrom.Oralni hipoglikemici (tablete za li jeèenje šeæerne bolesti) pojaèavaju luèenje ili uèinak inzulina. Primjenom tableta pojaèavamo luèenje inzulina iz gušteraèe i l i pojaèavamo uèinkovitost veæ izluèena i n z u l i n a . I n z u l i n j e najuèinkovitije sredstvo za snižavanje razine glukoze u krvi.

DAVID KRUŠVAR S MAMOM

NEDA ZUGAN I FERID MAÈKOVIÆ

VRŠNJACI POMAGAÈI U AKCIJI

Buzetski list4342

LIJEÈNIK SAVJETUJE

Šeæerna bolest je kronièni poremeæaj kad organizam, zbog nedostatne proizvodnje inzulina ili njegove nedjelotvornosti, ne može iz hrane dobiti dovoljno energije, tj. glukoze, koja mu je potrebna za ž ivot . C i je l i poremeæaj rezultira povišenom razinom glukoze (šeæera) u krvi kao i postupnim razvojem komplikacija osnovne bolesti. Dijabetes ili šeæerna bolest je najèešæi metabolièki poremeæaj. U svijetu je registrirano oko 190 milijuna osoba, u Hrvatskoj više od 170.000 osoba sa šeæernom bolešæu. U deset posto oboljelih bolest se javlja veæ u ranoj mladosti i ovisna je o inzulinskoj terapiji (tip 1). Ostalih 90 posto oboljelih su osobe starije životne dobi (tip 2). U njihovom sluèaju bolest nastaje uslijed preobilne i kaloriène prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti te stresnog i neurednog naèina života.

Kljuè za glukozu

Inzulin je hormon gušteraèe i omoguæuje glukozi, koja se nalazi u krvi, ulazak u stanice. Na stanicama se nalaze inzulinski receptori koji djeluju poput kljuèanice. Inzulin je kljuè koji otvara ovu kljuèanicu i tako omoguæuje ulazak glukoze u stanicu. Glukoza je jednostavan šeæer i osnovni je izvor energije stanicama u organizmu. Glavni poticaj za izluèivanje inzulina iz gušteraèe je razina glukoze u krvi.

Ošteæuje važne organe

Kod šeæerne bolesti tip 1 dolazi do ošteæenja stanica gušteraèe (stanice koje stvaraju inzulin), smanjuje se izluèivanje inzulina, glukoza u krvi raste, a stanice gladuju. S druge strane, kod šeæerne bolesti tip 2 dogaða

Dijabetes

Kako sniziti šeæer u krviU svijetu je registrirano oko 190 milijuna osoba, u Hrvatskoj više od 170.000 osoba sa šeæernom bolešæu

Piše: dr. Elvis ÈERNEKA

se da inzulina ima dovoljno, ali su inzulinski receptori na stanicama postali djelomièno neosjet l j iv i , što rezult i ra nemoguænošæu ulaska glukoze u stanice. Krajnji rezultat je hiperglikemija, povišena razina glukoze u krvi. Naime, svaki put kada razina glukoze u krvi naraste iznad 10 mmol/L, višak glukoze poèinje se "lijepiti" na stjenke malih, ali i velikih, krvnih žila te ih ošteæuje. Simptomi su

tek neznatno izraženi, razvijaju se polagano, tako da bolest podmuklo "nagriza" organizam. S vremenom se razvijaju promjene na krvnim žilama (ubrzana ateroskleroza) i živcima, koje vode ošteæenju važnih organa (oèiju, srca, bubrega i mozga), a zbog ošteæenja cirkulacije i živèanog sustava dolazi i do gubitka osjeta, naroèito u stopalima, što pogoduje nastanku ozljeda mekih tkiva, širenju infekcije, stvaranju rana koje teško zacjeljuju i odumiranju tkiva.

Otkriva se sluèajno

U tipu 1 šeæerne bolesti simptomi su izraženi i razvijaju se naglo. Kad glukoza u krvi

prijeðe vrijednosti od 10 mmol/L poèinje se izluèivati mokraæom. Glukoza u mokraæi povlaèi za sobom vodu pa se jav l ja uèes ta lo i ob i lno mokrenje. Zbog gubitka vode r a z v i j a s e d e h i d r a c i j a (isušenost) organizma, suhoæa usta i žeð. Uz stalnu glad i pojaèani apetit dolazi do gubitka na težini uz izraziti umor i nedostatak energije. U osoba s tipom 2 šeæerne bolesti smetnje

Spasimo život našeg novog sugraðanina

Buzetsko veliko srce za spas

U djeèaèiæevu organizmu nedostaje enzim zadužen za razgradnju bilirubina u krvi. Kao posljedica tog nedostatka došlo je do žutice, te u konaènici do ciroze jetre pa je Davidu hitno potrebna transplantacija jetre.

Ana PISAK

malog Davida

HUMANITARNA AKCIJA

Buzeæani i Buzeæanke, kao i svi dobri ljudi, iskazali su sol idarnost prema svom sugraðaninu ukljuèivši se u veliku, najveæu do sada na podruèju Buzeta, humanitarnu akciju kako bi spasili život malog Davida Krušvara. David je prvoroðenac Damiane i Denisa, roðen 24. travnja 2008. godine. Veæ na samom poèetku svog života suoèio se s teškom bolešæu. Lijeènièke pretrage su pokazale kako u d jeèaè iæevom organizmu nedostaje enzima zaduženog za razgradnju bilirubina u krvi.

Ubrzo je došlo do žutice, te u konaènici do ciroze jetre, kao posljedice teškog stanja. Lijeènici u Padovi, kamo je mali David odveden kolima buzetske Hitne pomoæi krajem listopada, zak l juè i l i su kako ž ivot djeèaèiæa može spasiti samo hitna transplantacija jetre. Ukupni troškovi operacijskog zahvata iznose oko 95 tisuæa eura.

Pomogli su – svi!

Kako roditelji Damiana i Denis nisu raspolagali tolikom

svotom, Grad Buzet, uz pomoæ Damianine sestre Dubravke Èrnac Dujaniæ, poèeo je k o o r d i n i r a n u a k c i j u p r i k u p l j a n j a p o t r e b n i h sredstava za spas mališana. U akciji su se ukljuèili – svi!

Na listi èekanja

Veæ poèetkom studenog prikupljeno je pola svote p o t r e b n o g n o v c a z a transplataciju jetre. Novac je odmah uplaæen na raèun bolnice u Padovi. David je tako stavljen na listu èekanja. Do 24.

listopada 2008. godine, kada je akcija formalno prekinuta, prikupljeno je 894.000 kuna, no to ne znaèi da svi ljudi dobre vol je ne mogu nastavi t i pomagati obitelji. Možda je humano djelo najbolje opisano u rijeèima gradonaèelnika Valtera Flege kada istièe da su Buzeæani dokazal i da u trenutku potrebe znaju staviti g l a v e s k u p a i p o m o æ i potrebitima, dokazali su da žive u «zdravom» gradu.

„Kuraja mladiæ!“

Preuzeto swww.pomozimodavidu.com

ZLATA Maleni Davide, U snu te vidim kako trèiš ulicama Buzeta. Ostvari mi taj san…PLANINARI BUZETA Bok maleni,Buzet je jedno veliko srce koje kuca za tebe. Drži se! AARON and NATALIE

David, we are praying for you and your family during this time. We know the Lord will take care of you.IKY :) Mislimo na tebe bebaè! Volimo tee!!!!!ŠKOLSKA GENERACIJA 92./93. Davide, èekamo tvoj sretan povratak u Buzet i tvoj osmijeh koji æe nam vratiti vjeru da zajedno smo jaèi. Denise i Damiana uz Vas smo.Tvoja školska generaci ja 92./93.SANJIN puno sreæe Davide, pravi si borac! km bum je uz

Raèun za pomoæ

Malom Davidu možetepomoæi donirajuæi novce na

br. žr. rn. 2407000-3205179242,

poziv na broj 00 3205179242,kod OTP banke.

tebe.MIRJANA Evo i Motovun se svim srcem odazvao akciji za pomoæ, i svim srcem želimo Davidu što prije ozdravljenje i povratak kuæi. Sretno!DJEÈJI VRTIÆ GRDELIN-SK Dragi David!mi te volimo jako i želimo da brzo ozdraviš. Skupljamo novce za tebe naš dragi Davide. U vrtiæu smo to napisali samo za tebe. jedva èekamo da doðeš iz bolnice van, u naš Buzet. Puno te volimo i mislimo na tebe!Djeca i te te i z skupine Tratinèice.MIRJANA Anðeli neka te èuvaju i budu uz tebe!!!! Davide, mali si ali si borac, znam da æeš uspjeti.Imam i ja dva mala anðela, zajedno æemo moliti za tebe. Izdrži, s tobom smo.GORAN Kuraja mladiæ! A još veæ tvojima. Lipo je vidit kako samo malo rabi ljudima da pokažu koliko su pravi.Puno pozdravi z sjeveraFRANKO Ajde malecki. Možeš ti to. Svi æemo nekako pomoæi.

se katkad mogu javiti samo u obl iku pojaèane žeði i l i pospanosti poslije obilnih obroka. Èesto prvi znak može biti hipoglikemija (niska razina glukoze u krvi), koja se oèituje osjeæajem slabosti, gladi, vr toglavicom i pojaèanim znojenjem. U najveæeg broja osoba šeæerna bolest se otkriva sluèajno, tijekom dijagnostike drugih bolesnih stanja.

Dva naèina lijeèenja

Di jagnos t ika šeæerne bolesti osniva se na odreðivanju glukoze u krvi specifiènim laboratorijskim metodama (ako dvije vrijednosti glukoze natašte premašuju 7,0 mmol/L u venskoj ili kapilarnoj plazmi

potvrðuje se dijagnoza) i vrlo je jednostavna. Osnova lijeèenja šeæerne bolest je zdrav i pravilan naèin života. Ako osoba s a š e æ e r n o m b o l e š æ u nadoknadi nedostatke tj. inzulin kojeg ne proizvodi gušteraèa te smanji suvišnu tjelesnu težinu p r av i l n o m p r e h r a n o m i r e d o v n o m t j e l e s n o m aktivnošæu, djelotvornost inzulina æe se poveæati, a razina glukoze u krvi biti æe bliže normalnim vrijednostima: do 7 mmol/L natašte, do 9 mmol/L poslije bilo kojeg obroka. Stoga u lijeèenju primjenjujemo dva pristupa: prvi je smanjenje potreba organizma za inzulinom (dijeta, tjelovježba i neki lijekovi), a drugi poticanje luèenja inzulina (lijekovi u obliku tableta i sam inzulin).

Važna je prehrana

Kako naše potrebe za inzulinom ovise o tjelesnoj težini i kolièini hrane koju pojedemo, u k l j u è i v a n j e m d i j e t e s m a n j u j e m o p o t r e b e z a inzulinom. Preporuèuje se u lijeèenju svih tipova šeæerne bolesti i obvezatni je dio uspješna lijeèenja. Tjelovježba je takoðer vrlo važan i uèinkovit oblik regulacije glukoze u krvi. Kao i dijetu, trebaju je provoditi sve osobe sa šeæernom bolesti, a njezina se uèestalost i snaga obièno dogovara s lijeènikom ili medicinskom sestrom.Oralni hipoglikemici (tablete za li jeèenje šeæerne bolesti) pojaèavaju luèenje ili uèinak inzulina. Primjenom tableta pojaèavamo luèenje inzulina iz gušteraèe i l i pojaèavamo uèinkovitost veæ izluèena i n z u l i n a . I n z u l i n j e najuèinkovitije sredstvo za snižavanje razine glukoze u krvi.

DAVID KRUŠVAR S MAMOM

NEDA ZUGAN I FERID MAÈKOVIÆ

VRŠNJACI POMAGAÈI U AKCIJI

Buzetski list 44

ZDRAVA HRANA

Kesten je prvo smatran povræem, zatim žitaricom, a tek se od 11. stoljeæa uvrštava u orašaste plodove. Uživajuæi u tom jesenskom plodu, jako malo ljudi z n a o n j e g o v i m n u t r i t i v n i m vrijednostima te pozitivnim uèincima po zdravlje.

Nutritivne vrijednosti

Od ostalih orašastih plodova, kesten se razlikuje po visokom udjelu škroba, oko 40 posto, ali niskom udjelu masti, svega dva posto te kao jedini u toj skupini, sadrži vitamin C. Kao takav, po svom nutritivnom sastavu, najslièniji je smeðoj riži. Osim škroba i masti, kesten sadrži šeæere, vitamine B skupine osobito B1,B2 i B6 te minerale: kalij, kalcij, magnezij i fosfor te prehrambena vlakna neophodna za normalno funkcioniranje probavnog

sustava. Kesten je namirnica visoke energetske vrijednosti, oko 100 grama sadrži oko 240 kcal što odgovara energetskim vrijednostima otprilike 50 grama mlijeène èokolade.Zbog obilja škroba može se dobiti i brašno koje se samo ili pomiješano s brašnom drugih žitarica koristi za izradu peciva i kruha. Najèešæe se koristi u obliku kesten pirea te kao dodatak jelima i juhama, nezaobilazan su sastojak slastica, torti pa èak i sladoleda.Peèeni kesten, za razliku od kuhanog, sadrži veæu kolièinu bjelanèevina, masti, vitamina i dvostruko veæu kolièinu ugljikohidrata. Isto tako, sadrži vitamin E i fitokemikalije koji nisu zastupljeni u kuhanom kestenu, dok kuhani kesten sadrži veæu kolièinu mineralnih sastojaka.

Utjecaj na zdravlje* Zbog v i soke energetske

vrijednosti, kesten je pogodan za sportaše, osobe izložene tjelesnim naporima i djecu.

* Preporuèuje se kod osoba s kardiovaskularnim i bubrežnim bolestima zbog velikog udjela kalija, a siromašnog natrijem.

* Prehrambena vlakna, koja su sastavni dio kestena, mogu pomoæi osobama s neredovitom probavom.

* Kuhani ili peèeni mogu doprinijeti lijeèenju reumatiènih bolova i kašlja.

* Èaj od lista kestena u narodnoj se medicini upotrebljava kod lijeèenja hripavca, bronhitisa, astme i sliènih tegoba s dišnim organima. Kora kestena i drvo bogati su taninom, pa se upotrebljavaju kao adstringensi.

* Med od kestena je pogodan za smanjenje kašlja i bolju cirkulaciju.

123456789

10111213141516171819202122232425262728293031

È È

P P

S S

N N

P P

U U

S S

È È

P P

S S

N N

P P

U U

S S

È È

P P

S S

N N

P P

U U

S S

È È

P P

S S

N N

P P

U U

S S

È È

P P

S S È

1 11 1 1 1 111 12 22 2 2 2 222 23 33 3 3 3 333 34 44 4 4 4 444 45 55 5 5 5 555 56 66 6 6 6 666 67 77 7 7 7 777 78 88 8 8 8 888 89 99 9 9 9 999 9

10 1010 10 10 10 101010 1011 1111 11 11 11 111111 1112 1212 12 12 12 121212 1213 1313 13 13 13 131313 1314 1414 14 14 14 141414 1415 1515 15 15 15 151515 1516 1616 16 16 16 161616 1617 1717 17 17 17 171717 1718 1818 18 18 18 181818 1819 1919 19 19 19 191919 1920 2020 20 20 20 202020 2021 2121 21 21 21 212121 2122 2222 22 22 22 222222 2223 2323 23 23 23 232323 2324 2424 24 24 24 242424 2425 2525 25 25 25 252525 2526 2626 26 26 26 262626 2627 2727 27 27 27 272727 2728 2828 28 28 28 282828 2829 2929 29 29 29 292929 2930 3030 30 30 30 303030 3031 31 31 31 3131

N N

N N

N

N N

N

S S S U U

S SS

S S

P P

P P

P

P P

P

È È N S S

N NÈ

È È

U P P

P PP

P P

U

123456789

10111213141516171819202122232425262728

È È È

È È

È

È È

È

P P P

P P

P

P P

P

N N N

P P P

U U U

S S S

S S

È È È

È È

S

È

P

S

N

P P P

P P

P

S S S

S S

S

S

N N N

N N

N

N

P P P

P P

P

P

U U U

U U

U

U U

U

S S S

S S

S

S S

S

È È È

È È

È

È È

È

P P P

P P

P

P P

P

S S S

S S

S

S S

S

N N N

N N

N

N N

N

P P P

P P

P

P P

P

U U U

U U

U

U U

U

S S S

S S

S

S S

S

È È È

È È

È

È È

È

P P P

P P

P

P P

P

S S S

S S

S

S S

S

N N N

N N

N

N N

N

P P P

P P

P

P P

P

U U U

U U

U

U U

U

S S S

S S

S

S S

S

S S S

S S

S

S S

S

N

P

U

È

P

S

È

P

S

N

P

U

S

È

P

S

N

P

U

S

È

P

S

N

P

U

S

S

U U

U

U U

Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

MLAÐAK

PRVA ÈETVRT

PUN MJESEC

ZADNJA ÈETVRT

VRT: sije se plodovito, korijenasto, zeljasto i mahunasto povræe, presaðuje se

povræe, berba plodovitog i korijenastog povræa, berba aromatiènog i ljekovitog

bilja, skuplja se sjeme, presaðuje se povræe. U POLJU: sjetva žitarica i

krmnog bilja. PODRUM: punjenje pjenušavog vina. STOÈARSTVO:

nasaðivanje kvoèki, klanj stoke. ŠUMA: sjeèa drva za ogrijev. CVIJEÆE:

sjetva cvjetnica, sadnja ukrasnog bilja. VOÆNJAK: sadnja voænih sadnica.

VRT: sjetva lisnatog i korjenastog povræa, sadnjai berba lukovièastog povræa, obrada i

gnojidba tla. U POLJU: žetva žitarica i gnojidba tla. PODRUM: pretakanje vina,

punjenje u boce dozrijelog vina. ŠUMA: sjeèa drva za graðu i obradu. CVIJEÆE:

rezidba ukrasnog bilja, pinciranje, obrada tla. VOÆNJAK: berba grožða, berba voæa

koje se skladišti, cijepljenje, rezidba voæaka bujna rasta. PRERADA VOÆA I POVRÆA:

pripremanje marmelade, kompota i dr., kiseljenje povræa.

Pljevljenje, uništavanje korova i nametnika, nepovoljno za bilo koju sadnju Nepovoljni dan za bilo koju radnju

Buzetski list 44

ZDRAVA HRANA

Kesten je prvo smatran povræem, zatim žitaricom, a tek se od 11. stoljeæa uvrštava u orašaste plodove. Uživajuæi u tom jesenskom plodu, jako malo ljudi z n a o n j e g o v i m n u t r i t i v n i m vrijednostima te pozitivnim uèincima po zdravlje.

Nutritivne vrijednosti

Od ostalih orašastih plodova, kesten se razlikuje po visokom udjelu škroba, oko 40 posto, ali niskom udjelu masti, svega dva posto te kao jedini u toj skupini, sadrži vitamin C. Kao takav, po svom nutritivnom sastavu, najslièniji je smeðoj riži. Osim škroba i masti, kesten sadrži šeæere, vitamine B skupine osobito B1,B2 i B6 te minerale: kalij, kalcij, magnezij i fosfor te prehrambena vlakna neophodna za normalno funkcioniranje probavnog

sustava. Kesten je namirnica visoke energetske vrijednosti, oko 100 grama sadrži oko 240 kcal što odgovara energetskim vrijednostima otprilike 50 grama mlijeène èokolade.Zbog obilja škroba može se dobiti i brašno koje se samo ili pomiješano s brašnom drugih žitarica koristi za izradu peciva i kruha. Najèešæe se koristi u obliku kesten pirea te kao dodatak jelima i juhama, nezaobilazan su sastojak slastica, torti pa èak i sladoleda.Peèeni kesten, za razliku od kuhanog, sadrži veæu kolièinu bjelanèevina, masti, vitamina i dvostruko veæu kolièinu ugljikohidrata. Isto tako, sadrži vitamin E i fitokemikalije koji nisu zastupljeni u kuhanom kestenu, dok kuhani kesten sadrži veæu kolièinu mineralnih sastojaka.

Utjecaj na zdravlje* Zbog v i soke energetske

vrijednosti, kesten je pogodan za sportaše, osobe izložene tjelesnim naporima i djecu.

* Preporuèuje se kod osoba s kardiovaskularnim i bubrežnim bolestima zbog velikog udjela kalija, a siromašnog natrijem.

* Prehrambena vlakna, koja su sastavni dio kestena, mogu pomoæi osobama s neredovitom probavom.

* Kuhani ili peèeni mogu doprinijeti lijeèenju reumatiènih bolova i kašlja.

* Èaj od lista kestena u narodnoj se medicini upotrebljava kod lijeèenja hripavca, bronhitisa, astme i sliènih tegoba s dišnim organima. Kora kestena i drvo bogati su taninom, pa se upotrebljavaju kao adstringensi.

* Med od kestena je pogodan za smanjenje kašlja i bolju cirkulaciju.

123456789

10111213141516171819202122232425262728293031

È È

P P

S S

N N

P P

U U

S S

È È

P P

S S

N N

P P

U U

S S

È È

P P

S S

N N

P P

U U

S S

È È

P P

S S

N N

P P

U U

S S

È È

P P

S S È

1 11 1 1 1 111 12 22 2 2 2 222 23 33 3 3 3 333 34 44 4 4 4 444 45 55 5 5 5 555 56 66 6 6 6 666 67 77 7 7 7 777 78 88 8 8 8 888 89 99 9 9 9 999 9

10 1010 10 10 10 101010 1011 1111 11 11 11 111111 1112 1212 12 12 12 121212 1213 1313 13 13 13 131313 1314 1414 14 14 14 141414 1415 1515 15 15 15 151515 1516 1616 16 16 16 161616 1617 1717 17 17 17 171717 1718 1818 18 18 18 181818 1819 1919 19 19 19 191919 1920 2020 20 20 20 202020 2021 2121 21 21 21 212121 2122 2222 22 22 22 222222 2223 2323 23 23 23 232323 2324 2424 24 24 24 242424 2425 2525 25 25 25 252525 2526 2626 26 26 26 262626 2627 2727 27 27 27 272727 2728 2828 28 28 28 282828 2829 2929 29 29 29 292929 2930 3030 30 30 30 303030 3031 31 31 31 3131

N N

N N

N

N N

N

S S S U U

S SS

S S

P P

P P

P

P P

P

È È N S S

N NÈ

È È

U P P

P PP

P P

U

123456789

10111213141516171819202122232425262728

È È È

È È

È

È È

È

P P P

P P

P

P P

P

N N N

P P P

U U U

S S S

S S

È È È

È È

S

È

P

S

N

P P P

P P

P

S S S

S S

S

S

N N N

N N

N

N

P P P

P P

P

P

U U U

U U

U

U U

U

S S S

S S

S

S S

S

È È È

È È

È

È È

È

P P P

P P

P

P P

P

S S S

S S

S

S S

S

N N N

N N

N

N N

N

P P P

P P

P

P P

P

U U U

U U

U

U U

U

S S S

S S

S

S S

S

È È È

È È

È

È È

È

P P P

P P

P

P P

P

S S S

S S

S

S S

S

N N N

N N

N

N N

N

P P P

P P

P

P P

P

U U U

U U

U

U U

U

S S S

S S

S

S S

S

S S S

S S

S

S S

S

N

P

U

È

P

S

È

P

S

N

P

U

S

È

P

S

N

P

U

S

È

P

S

N

P

U

S

S

U U

U

U U

Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

MLAÐAK

PRVA ÈETVRT

PUN MJESEC

ZADNJA ÈETVRT

VRT: sije se plodovito, korijenasto, zeljasto i mahunasto povræe, presaðuje se

povræe, berba plodovitog i korijenastog povræa, berba aromatiènog i ljekovitog

bilja, skuplja se sjeme, presaðuje se povræe. U POLJU: sjetva žitarica i

krmnog bilja. PODRUM: punjenje pjenušavog vina. STOÈARSTVO:

nasaðivanje kvoèki, klanj stoke. ŠUMA: sjeèa drva za ogrijev. CVIJEÆE:

sjetva cvjetnica, sadnja ukrasnog bilja. VOÆNJAK: sadnja voænih sadnica.

VRT: sjetva lisnatog i korjenastog povræa, sadnjai berba lukovièastog povræa, obrada i

gnojidba tla. U POLJU: žetva žitarica i gnojidba tla. PODRUM: pretakanje vina,

punjenje u boce dozrijelog vina. ŠUMA: sjeèa drva za graðu i obradu. CVIJEÆE:

rezidba ukrasnog bilja, pinciranje, obrada tla. VOÆNJAK: berba grožða, berba voæa

koje se skladišti, cijepljenje, rezidba voæaka bujna rasta. PRERADA VOÆA I POVRÆA:

pripremanje marmelade, kompota i dr., kiseljenje povræa.

Pljevljenje, uništavanje korova i nametnika, nepovoljno za bilo koju sadnju Nepovoljni dan za bilo koju radnju

VETERINARSKI SAVJETOKOLIŠ

Prva mjesta u izboru najureðenije okuænice, balkona i poslovno-gospodarskog objekta osvojili su Marjeta Kravar, obitelj Ratoša i kuæa za odmor »Naša Istra«

»Margerita« je najznaèajnija buzetska akcija u sklopu županijske akcije „Neka moja Istra blista, naj nan Buzeština b i j e l i p a è i s t a “ , a b i r a najureðenije okuænice, balkon i poslovno-gospodarski objekt. Cilj akcije je podizanje opæe raz ine kval i tete ž ivotnog p r o s t o r a , o è u v a n j e i unapreðivanje tur ist ièkog prostora, zaštita okoliša te poticanje na još ljepše i ugodnije životno okruženje.

Od svibnja do srpnja

Turistièka zajednica Grada Buzeta akciju organizira u suradnji s mjesnim odborima koji predlažu kandidate sa svog podruèja u skladu s pravilnikom a k c i j e , a p r i m a j u s e i pojedinaène prijave samih sugraðana. Akcija je poèela poèetkom svibnja i trajala do kraja srpnja, kada je troèlana komisija izašla na teren i pregledala kandidirane okoliše.

Akcija »Margerita«

Povratak istarskom štihu

Nada PRODAN MRAKOVIÆ i Ana PISAK

Sedam nagraðenih

Od ukupno trideset i dvoje kandidiranih, prvo mjesto u kategoriji balkona pripalo je Marjeti Kravar s Korenike, drugo mjesto Margiti Blaškoviæ iz Sportske ulice, a treæe Silvani Štrpin iz Penièiæa. U kategoriji okuænica prvo mjesto je osvojila obitelji Ratoša iz Štrpeda, drugo mjesto ob i te l j i Muj iæ sa Željeznièke stanice i treæe obitelj B r ž e n d a i z B a r u š i æ a . N a j u r e ð e n i j i p o s l o v n o gospodarski objekt je ruralna kuæa za odmor «Naša Istra» iz mjesta Rim.

Prednost autohtonim biljkama

Okoliš ruralne kuæe za odmor «Naša Istra» u Rimu krasi bogata paleta autohtonih istarskih biljaka visokog rasta. «Zelena oaza» dodatno je obogaæena šarenim cvijeæem. Na tom prostoru raste sve što je priroda dala.

Cvjetno korito najureðenijeg balkona na Buzeštini, vlasnice Marjete Kravar, krasile su pelargonije, slatki krumpir i dekorativno bilje (helichrysum). Pelargonije su zastupljene u trima nijansama bijeloj, crvenoj i ružièastoj boji. Izmeðu njih je ubaèen slatki krumpir zelene

Piše: Saša ARSIÆ, dr. vet. med.boje s ciljem da razdvoji šarenilo i ukomponira ga u cjelinu. Korito j e d o d a t n o i s p u n j e n o helichrysumima koji služe za aranžiranje. Marjetin balkon miješani je nasad srodnih biljaka koje podnose iste uvjete.

Starinsko, a atraktivno

Za okoliš kuæe obitelji Ratoša, dobitnicu nagrade za najureðeniju okuænicu na Buzeštini, može se reæi kako svaka stvar stoji na svome mjestu - svaka bi l jka je prilagoðena strukturi terena rasprostranjenom na dvije etaže. Svaka etaža ureðena je

na specifièan naèin i popunjena d r u k è i j i m s a d r ž a j i m a . Zastupljene su autohtone istarske biljke poput lavande, ružmarina i maslina. Usred travnjaka se nalazi istarski voz ispunjen šarenilom pelargonija koje razbija zelenu idilu. Pored voza ponosno se uzdiže kamena šterna što potvrðuje istarski štih okuænice èiji spokoj remeti samo žubor potoèiæa.

Nagraðeni su dobili statue margerita i margeritica koje je izradila buzetska umjetnica Goranka Èrnac, te nagrade p o k rov i te l j a i s p o n z o r a . Pokrovitelj akcije je rasadnik BIOEM d.o.o. iz Svetog Donata, a sponzori cvjeæarne „Ana“, „Loredana“ i „Morena“.

Trihineloza je parazitarna bolest divljih i domaæih mesoždera i sveždera, te èovjeka. U prirodi se javlja silvatièki ciklus u kojemu su nosi te l j i paraz i ta d iv l je životinje (divlje svinje, lisice, jazavci, medvjedi, i dr.) meðu kojima se bolest održava prirodnim zakonima napadaè – žrtva, a prenosi se i zaraženim lešinama. Postoji i urbani ciklus gdje su glavni prenositelji domaæe svinje i glodavci, naroèito štakori.

Nositelj i prenositelj

Obilježje parazita je da se cijeli njegov razvojni ciklus o d v i j a u n u t a r j e d n o g organizma, koji je ujedno i nositelj i prenositelj. Do zaraze o b i è n o d o l a z i n a k o n konzumiranja zaraženog mesa (sirovog, sušenog, t e r m i è k i n e d o v o l j n o obraðenog ili preraðevina). Probava zaraženog mesa zapoèinje u želucu, gdje dolazi do oslobaðanja lièinaka koje zatim u tanko crijevo. Tamo lièinke nastavljaju razvojni ciklus do spolno zrelih oblika, pa dolazi do razmnožavanja. Oko petog dana invazije ženke polažu prve lièinke i to je crijevna faza razvoja. Tada novoroðene lièinke limfom i krvlju odlaze u mišiæe i to najviše u one najaktivnije (ošit, meðurebrane, oène, jezièni, žvakaæe). Oko šesnaestog dana lièinke se spiralno saviju, a organizam na njih reagira tvorbom èahure. Ovako zaèahurena lièinka èeka novog nositelja u kojemu æe zapoèeti crijevnu fazu.

Trihinela – opaki parazit

Kako se razvija zarazaVeterinaru je za analizu potrebno dostaviti mišiæni dio svinjskog ošita vezanog uz kralježnicu, i to s lijeve i desne strane, ili najmanje pet grama jezika

Opasna po život

Dakle, kako se èovjek nalazi na vrhu hranidbene piramide, predstavlja slijepu ulicu u razvoju trihinele. U svinje bolest protjeèe bez simptoma, a u èovjeku jaèina simptoma ovisi o stupnju zaraženosti mesa, pa slabe i n v a z i j e m o g u p r o æ i i nezapaženo. Inkubac i ja (vrijeme od konzumacije zaraženog mesa pa do pojave prvih simptoma) je oko deset

UZIMANJE UZORKA ZA ANALIZU

UZETI OZNAÈENI DIO (KORIJEN OŠITA) SA OBJE STRANE NA PRIJELAZU MIŠIÆNOG DIJELA U TETIVASTI DIO

dana. U poèetku se može javiti proljev, povraæanje, trbušni bo lov i . Po tom nas tupa groznica, bolovi u mišiæima, znojenje i slabost. U blažim sluèajevima simptomi se povlaèe za pet do šest tjedana, dok u težim može nastupiti i smrt.

Što dostaviti veterinaru?

Dvije su metode pretrage mesa . P r va je metoda kompresije, a druga metoda

digestije. U cilju obavezne pret rage , veter inaru je potrebno dostaviti mišiæni dio svinjskog ošita vezanog uz kralježnicu, i to s lijeve i desne strane, ili jezik u kolièini od najmanje pet grama. Od divljih svinja uzima se kièmeni dio ošita i mišiæi prednje noge u minimalnoj kolièini od pet grama.

NAGRAÐENI U AKCIJI "MARGERITA"

BALKON MARJETE KRAVAR

OKUÆNICA OBITELJI RATOŠA RURALNA KUÆA "NAŠA ISTRA"

VETERINARSKI SAVJETOKOLIŠ

Prva mjesta u izboru najureðenije okuænice, balkona i poslovno-gospodarskog objekta osvojili su Marjeta Kravar, obitelj Ratoša i kuæa za odmor »Naša Istra«

»Margerita« je najznaèajnija buzetska akcija u sklopu županijske akcije „Neka moja Istra blista, naj nan Buzeština b i j e l i p a è i s t a “ , a b i r a najureðenije okuænice, balkon i poslovno-gospodarski objekt. Cilj akcije je podizanje opæe raz ine kval i tete ž ivotnog p r o s t o r a , o è u v a n j e i unapreðivanje tur ist ièkog prostora, zaštita okoliša te poticanje na još ljepše i ugodnije životno okruženje.

Od svibnja do srpnja

Turistièka zajednica Grada Buzeta akciju organizira u suradnji s mjesnim odborima koji predlažu kandidate sa svog podruèja u skladu s pravilnikom a k c i j e , a p r i m a j u s e i pojedinaène prijave samih sugraðana. Akcija je poèela poèetkom svibnja i trajala do kraja srpnja, kada je troèlana komisija izašla na teren i pregledala kandidirane okoliše.

Akcija »Margerita«

Povratak istarskom štihu

Nada PRODAN MRAKOVIÆ i Ana PISAK

Sedam nagraðenih

Od ukupno trideset i dvoje kandidiranih, prvo mjesto u kategoriji balkona pripalo je Marjeti Kravar s Korenike, drugo mjesto Margiti Blaškoviæ iz Sportske ulice, a treæe Silvani Štrpin iz Penièiæa. U kategoriji okuænica prvo mjesto je osvojila obitelji Ratoša iz Štrpeda, drugo mjesto ob i te l j i Muj iæ sa Željeznièke stanice i treæe obitelj B r ž e n d a i z B a r u š i æ a . N a j u r e ð e n i j i p o s l o v n o gospodarski objekt je ruralna kuæa za odmor «Naša Istra» iz mjesta Rim.

Prednost autohtonim biljkama

Okoliš ruralne kuæe za odmor «Naša Istra» u Rimu krasi bogata paleta autohtonih istarskih biljaka visokog rasta. «Zelena oaza» dodatno je obogaæena šarenim cvijeæem. Na tom prostoru raste sve što je priroda dala.

Cvjetno korito najureðenijeg balkona na Buzeštini, vlasnice Marjete Kravar, krasile su pelargonije, slatki krumpir i dekorativno bilje (helichrysum). Pelargonije su zastupljene u trima nijansama bijeloj, crvenoj i ružièastoj boji. Izmeðu njih je ubaèen slatki krumpir zelene

Piše: Saša ARSIÆ, dr. vet. med.boje s ciljem da razdvoji šarenilo i ukomponira ga u cjelinu. Korito j e d o d a t n o i s p u n j e n o helichrysumima koji služe za aranžiranje. Marjetin balkon miješani je nasad srodnih biljaka koje podnose iste uvjete.

Starinsko, a atraktivno

Za okoliš kuæe obitelji Ratoša, dobitnicu nagrade za najureðeniju okuænicu na Buzeštini, može se reæi kako svaka stvar stoji na svome mjestu - svaka bi l jka je prilagoðena strukturi terena rasprostranjenom na dvije etaže. Svaka etaža ureðena je

na specifièan naèin i popunjena d r u k è i j i m s a d r ž a j i m a . Zastupljene su autohtone istarske biljke poput lavande, ružmarina i maslina. Usred travnjaka se nalazi istarski voz ispunjen šarenilom pelargonija koje razbija zelenu idilu. Pored voza ponosno se uzdiže kamena šterna što potvrðuje istarski štih okuænice èiji spokoj remeti samo žubor potoèiæa.

Nagraðeni su dobili statue margerita i margeritica koje je izradila buzetska umjetnica Goranka Èrnac, te nagrade p o k rov i te l j a i s p o n z o r a . Pokrovitelj akcije je rasadnik BIOEM d.o.o. iz Svetog Donata, a sponzori cvjeæarne „Ana“, „Loredana“ i „Morena“.

Trihineloza je parazitarna bolest divljih i domaæih mesoždera i sveždera, te èovjeka. U prirodi se javlja silvatièki ciklus u kojemu su nosi te l j i paraz i ta d iv l je životinje (divlje svinje, lisice, jazavci, medvjedi, i dr.) meðu kojima se bolest održava prirodnim zakonima napadaè – žrtva, a prenosi se i zaraženim lešinama. Postoji i urbani ciklus gdje su glavni prenositelji domaæe svinje i glodavci, naroèito štakori.

Nositelj i prenositelj

Obilježje parazita je da se cijeli njegov razvojni ciklus o d v i j a u n u t a r j e d n o g organizma, koji je ujedno i nositelj i prenositelj. Do zaraze o b i è n o d o l a z i n a k o n konzumiranja zaraženog mesa (sirovog, sušenog, t e r m i è k i n e d o v o l j n o obraðenog ili preraðevina). Probava zaraženog mesa zapoèinje u želucu, gdje dolazi do oslobaðanja lièinaka koje zatim u tanko crijevo. Tamo lièinke nastavljaju razvojni ciklus do spolno zrelih oblika, pa dolazi do razmnožavanja. Oko petog dana invazije ženke polažu prve lièinke i to je crijevna faza razvoja. Tada novoroðene lièinke limfom i krvlju odlaze u mišiæe i to najviše u one najaktivnije (ošit, meðurebrane, oène, jezièni, žvakaæe). Oko šesnaestog dana lièinke se spiralno saviju, a organizam na njih reagira tvorbom èahure. Ovako zaèahurena lièinka èeka novog nositelja u kojemu æe zapoèeti crijevnu fazu.

Trihinela – opaki parazit

Kako se razvija zarazaVeterinaru je za analizu potrebno dostaviti mišiæni dio svinjskog ošita vezanog uz kralježnicu, i to s lijeve i desne strane, ili najmanje pet grama jezika

Opasna po život

Dakle, kako se èovjek nalazi na vrhu hranidbene piramide, predstavlja slijepu ulicu u razvoju trihinele. U svinje bolest protjeèe bez simptoma, a u èovjeku jaèina simptoma ovisi o stupnju zaraženosti mesa, pa slabe i n v a z i j e m o g u p r o æ i i nezapaženo. Inkubac i ja (vrijeme od konzumacije zaraženog mesa pa do pojave prvih simptoma) je oko deset

UZIMANJE UZORKA ZA ANALIZU

UZETI OZNAÈENI DIO (KORIJEN OŠITA) SA OBJE STRANE NA PRIJELAZU MIŠIÆNOG DIJELA U TETIVASTI DIO

dana. U poèetku se može javiti proljev, povraæanje, trbušni bo lov i . Po tom nas tupa groznica, bolovi u mišiæima, znojenje i slabost. U blažim sluèajevima simptomi se povlaèe za pet do šest tjedana, dok u težim može nastupiti i smrt.

Što dostaviti veterinaru?

Dvije su metode pretrage mesa . P r va je metoda kompresije, a druga metoda

digestije. U cilju obavezne pret rage , veter inaru je potrebno dostaviti mišiæni dio svinjskog ošita vezanog uz kralježnicu, i to s lijeve i desne strane, ili jezik u kolièini od najmanje pet grama. Od divljih svinja uzima se kièmeni dio ošita i mišiæi prednje noge u minimalnoj kolièini od pet grama.

NAGRAÐENI U AKCIJI "MARGERITA"

BALKON MARJETE KRAVAR

OKUÆNICA OBITELJI RATOŠA RURALNA KUÆA "NAŠA ISTRA"

Buzetski list4948

STARE OBITELJI BUZEŠTINE BUZETSKE ÆAKULE

Buzetski list

Pripremio: Božo JAKOVLJEVIÆ

Poslije Frana Flege, koji je kao prvi Hrvat bio naèelnik opæine od 1887. godine do 1894. godine, za naèelnika opæine Buzet izabran je Matko Trinajstiæ iz Vrbnika, koji je u Buzet došao 1889. godine. U Buzetu je otvorio odvjetnièki ured. Godinu dana poslije izbora za naèelnika (1894.) izabran je za zastupnika u Istarski sabor. U Buzetu je bio predsjednik Kotarske gospodarske zadruge. U Zemaljsko gospodarskom vijeæu zastupao je razvoj gospodarstva buzetskog kraja i cijele Istre. Matko Trinajstiæ bio je opæinski naèelnik do kraja 1902. godine, a za njegovog rukovoðenja opæinom izdvojiti æemo izgradnju vodovoda u Buzetu i podizanje novog zvonika.

Voda jedanput tjedno

Opæinsko poglavarstvo je veæ 1894. godine pokrenulo pitanje vodovoda obraæajuæi se Istarskom saboru za pomoæ. U to vrijeme Buzet nije imao ni kapi izvorske vode. Iz opæinske cisterne stanovnici su se opskrbljivali jednom tjedno, a nekoliko vlasnika privatnih cisterni naplaæivalo je vodu po deset novèiæa. Graðani koji nisu mogli platiti morali su po vodu u Sv. Ivan ili na Mirnu. Nacrt za vodovod izraðen je 1895. godine, a veæ 1897. godine voda je stigla na Fontanu. Godine 1898. vodu dobiva i stari grad.

Sporna ploèa na hrvatskom

Na mjestu srednjovjekovne gotièke crkve, 1784. godine dovršena je gradnja crkve u Buzetu. Bile su to zadnje godine mletaèke vlasti. Ostao je stari zvonik koji je zbog svoje dotrajalosti bio opasnost za prolaznike. Službenici koji su radili u blizini zvonika žalili su se na opasnost od

Matko Trinajstiæ

Vrbnièanin koji jeizgradio vodovodIz opæinske cisterne stanovnici su se opskrbljivali jednom tjedno, a nekoliko vlasnika privatnih cisterni naplaæivalo je vodu po deset novèiæa

rušenja zvonika. Opæina je osigurala novac, a gradnja je dovršena 1897. godine pa je tim povodom napisana, i na zvonik postavljena, spomen ploèa na kojoj je zabilježen izvoðaè: Andro Vivoda iz Velog Mluna, Ivan Tankoviæ, Ivan Vivoda i Ivan Pavletiæ iz Sv. Martina. Na ploèi piše da je tada gradonaèelnik bio Matko Trinajstiæ, a savjetnik Fran Flego iz Štrpeda. Bilo je to za vrijeme biskupa Antuna Šterka i župnika Antuna Kalca. Nezadovoljstvo hrvatskim tekstom ploèe iskazali su, meðutim, naèelnikovi politièki protivnici, pa su uništili natpis na hrvatskom jeziku. Poslije 97 godina Grad Buzet, u okviru Subotine 1995. godine, ispod ošteæene dao je postaviti novu ploèu.

I z b o g a t e š k r i n j i c e buzetskih tajanstvenih prièa, na radost svih zaljubljenika u povijest i nadasve u legende, izvukli smo još jedan dogaðaj koji je do današnjeg dana ostao zabilježen samo u s j e æ a n j i m a p o j e d i n i h stanovnika buzetske kotline. Mjesto dogaðaja, ili samo mit, ovoga je puta smješten u Pengarskoj vali, dvjestotinjak metara nizvodno od jezerca Garjak, na križanju cesta za sela Podkuk i Pengari sa n e k a d a š n j o m g l av n o m stazom za Kotle, udaljenom tek desetak metara od korita rijeke Mirne. Što se prije više od stotinu i pedeset godina dogaðalo na tom prostoru isprièao nam je Stanko Krota iz Buzeta, rodom iz sela Pengari, a njemu je legendu pripovijedao pokojni susjed Anðelo Krota, roðen 1921. godine. Na tom podruèju postoje dva sela Podkuk. Jedno selo još nosi naziv Mikuliæi, a drugo, ono za kojega je ova radnja vezana, Sinièiæi (po obiteljima koje su tamo obitavale). U tom su selu dug i n iz god ina ž iv je l i sveæenici, a kao spomen na njih, mjesto i danas krase dva visoka èempresa.

Pengarsko svjetlo sv. Lucije

Kapelica za odmetnutog sinaLegenda kaže da se na mjestu gdje se mladiæ skrivao, svake veèeri u sumrak, u isto vrijeme, pojavljivalo svjetlo

Ana PISAK

Skrovište u polju

U selu Podkuk živjela je o b i t e l j Ko n t i æ , d o b r o g imovinskog stanja. Familiju su krasila dva sina. U to je vrijeme bila tradicija da bogate obitelji dadu barem jednog sina za s v e æ e n i k a . « V e l i è i n a » b o g a t s t v a b i l a j e prepoznatljiva upravo po zvanju sina, a pošto su u selu pretežno obitavali sveæenici nije èudo da je otac za oba sina namijenio to zvanje. Iako je jedan sin obitelji Kontiæ veæ bio zareðen, otac je želio da i drugi s i n p o s t a n e s v e æ e n i k . Meðutim, drugi se sin protivio oèevoj volji. Kako su roditelji imali veliki utjecaj, drugi je sin p r i s i l n o m o r a o o t i æ i u sjemenište u Pazin. Mladiæ se ni je mogao pomir i t i sa sudbinom pa je èesto bježao kuæi, a otac bi ga svaki put ponovno vraæao u školu. No, sin je definitivno odluèio pobjeæi i nikada više se u tu

školu ne vratiti. Mladiæ se, nakon što je zauvijek odluèio napustiti školu, skrivao u polju ispod sela, u stogu sijena, desetak metara od korita rijeke Mirne, na križanju triju cesta. Za razliku od oca, majka je u potpunosti razumjela svog sina. Kako je obitelj imala vrt pored same rijeke, majka bi svake veèeri odlazila zalijevati povræe te kriomice, bez oèevog znanja, sinu donosila hranu. Pri povratku kuæi majka je svake veèeri pokušavala odgovoriti «glavu obitelji» da promjeni svoje mišljenje glede školovanja svoga djeteta uz obrazloženje da mu to zvanje «ne leži». Nakon nekoliko mjeseci, otac ipak pristade da se sin vrati kuæi.

Novèiæ protiv štriga

Legenda kaže da se na tom mjestu gdje se mladiæ skrivao svake veèeri u sumrak, u isto vrijeme, pojavljivalo

svjetlo. Otac je tu pojavu shvatio vrlo ozbiljno pa je na tom mjestu dao sagraditi kapelicu. Od tada, se svjetlo više ne pojavljuje. Iako pokradena 1964. godine, privatna kapelica s kipom Sv. Lucije, na «tajanstvenom raskršæu» opstala je do današnjeg dana. Zarasla u graji i akacijama, u ruševnom stanju, «preživjela» je mnoge poplave jer se nalazi na metar uzvišenom trokutu iznad rijeke, a od davnina je poznato da se na svakom raskrižju nalaze i štrige pa bi se mještani, svaki puta prolazeæi tim križanjem, obavezno prekrižili i bacili novèiæ u kapelicu. Naravno, novèiæe je iz kapelice vadio njen vlasnik, a kasnije sveæenici. Posljednji trag obitelji Kontiæ gubi se u pr v im deset l jeæ ima 20. stoljeæa kada se posljednji Ko n t i æ o d s e l i o , p r e m a s a z n a n j u l o k a l n o g stanovništva, u Kopar.

MATKO TRINAJSTIÆ OSTACI KAPELICE U PENGARSKOJ VALI

Buzetski list4948

STARE OBITELJI BUZEŠTINE BUZETSKE ÆAKULE

Buzetski list

Pripremio: Božo JAKOVLJEVIÆ

Poslije Frana Flege, koji je kao prvi Hrvat bio naèelnik opæine od 1887. godine do 1894. godine, za naèelnika opæine Buzet izabran je Matko Trinajstiæ iz Vrbnika, koji je u Buzet došao 1889. godine. U Buzetu je otvorio odvjetnièki ured. Godinu dana poslije izbora za naèelnika (1894.) izabran je za zastupnika u Istarski sabor. U Buzetu je bio predsjednik Kotarske gospodarske zadruge. U Zemaljsko gospodarskom vijeæu zastupao je razvoj gospodarstva buzetskog kraja i cijele Istre. Matko Trinajstiæ bio je opæinski naèelnik do kraja 1902. godine, a za njegovog rukovoðenja opæinom izdvojiti æemo izgradnju vodovoda u Buzetu i podizanje novog zvonika.

Voda jedanput tjedno

Opæinsko poglavarstvo je veæ 1894. godine pokrenulo pitanje vodovoda obraæajuæi se Istarskom saboru za pomoæ. U to vrijeme Buzet nije imao ni kapi izvorske vode. Iz opæinske cisterne stanovnici su se opskrbljivali jednom tjedno, a nekoliko vlasnika privatnih cisterni naplaæivalo je vodu po deset novèiæa. Graðani koji nisu mogli platiti morali su po vodu u Sv. Ivan ili na Mirnu. Nacrt za vodovod izraðen je 1895. godine, a veæ 1897. godine voda je stigla na Fontanu. Godine 1898. vodu dobiva i stari grad.

Sporna ploèa na hrvatskom

Na mjestu srednjovjekovne gotièke crkve, 1784. godine dovršena je gradnja crkve u Buzetu. Bile su to zadnje godine mletaèke vlasti. Ostao je stari zvonik koji je zbog svoje dotrajalosti bio opasnost za prolaznike. Službenici koji su radili u blizini zvonika žalili su se na opasnost od

Matko Trinajstiæ

Vrbnièanin koji jeizgradio vodovodIz opæinske cisterne stanovnici su se opskrbljivali jednom tjedno, a nekoliko vlasnika privatnih cisterni naplaæivalo je vodu po deset novèiæa

rušenja zvonika. Opæina je osigurala novac, a gradnja je dovršena 1897. godine pa je tim povodom napisana, i na zvonik postavljena, spomen ploèa na kojoj je zabilježen izvoðaè: Andro Vivoda iz Velog Mluna, Ivan Tankoviæ, Ivan Vivoda i Ivan Pavletiæ iz Sv. Martina. Na ploèi piše da je tada gradonaèelnik bio Matko Trinajstiæ, a savjetnik Fran Flego iz Štrpeda. Bilo je to za vrijeme biskupa Antuna Šterka i župnika Antuna Kalca. Nezadovoljstvo hrvatskim tekstom ploèe iskazali su, meðutim, naèelnikovi politièki protivnici, pa su uništili natpis na hrvatskom jeziku. Poslije 97 godina Grad Buzet, u okviru Subotine 1995. godine, ispod ošteæene dao je postaviti novu ploèu.

I z b o g a t e š k r i n j i c e buzetskih tajanstvenih prièa, na radost svih zaljubljenika u povijest i nadasve u legende, izvukli smo još jedan dogaðaj koji je do današnjeg dana ostao zabilježen samo u s j e æ a n j i m a p o j e d i n i h stanovnika buzetske kotline. Mjesto dogaðaja, ili samo mit, ovoga je puta smješten u Pengarskoj vali, dvjestotinjak metara nizvodno od jezerca Garjak, na križanju cesta za sela Podkuk i Pengari sa n e k a d a š n j o m g l av n o m stazom za Kotle, udaljenom tek desetak metara od korita rijeke Mirne. Što se prije više od stotinu i pedeset godina dogaðalo na tom prostoru isprièao nam je Stanko Krota iz Buzeta, rodom iz sela Pengari, a njemu je legendu pripovijedao pokojni susjed Anðelo Krota, roðen 1921. godine. Na tom podruèju postoje dva sela Podkuk. Jedno selo još nosi naziv Mikuliæi, a drugo, ono za kojega je ova radnja vezana, Sinièiæi (po obiteljima koje su tamo obitavale). U tom su selu dug i n iz god ina ž iv je l i sveæenici, a kao spomen na njih, mjesto i danas krase dva visoka èempresa.

Pengarsko svjetlo sv. Lucije

Kapelica za odmetnutog sinaLegenda kaže da se na mjestu gdje se mladiæ skrivao, svake veèeri u sumrak, u isto vrijeme, pojavljivalo svjetlo

Ana PISAK

Skrovište u polju

U selu Podkuk živjela je o b i t e l j Ko n t i æ , d o b r o g imovinskog stanja. Familiju su krasila dva sina. U to je vrijeme bila tradicija da bogate obitelji dadu barem jednog sina za s v e æ e n i k a . « V e l i è i n a » b o g a t s t v a b i l a j e prepoznatljiva upravo po zvanju sina, a pošto su u selu pretežno obitavali sveæenici nije èudo da je otac za oba sina namijenio to zvanje. Iako je jedan sin obitelji Kontiæ veæ bio zareðen, otac je želio da i drugi s i n p o s t a n e s v e æ e n i k . Meðutim, drugi se sin protivio oèevoj volji. Kako su roditelji imali veliki utjecaj, drugi je sin p r i s i l n o m o r a o o t i æ i u sjemenište u Pazin. Mladiæ se ni je mogao pomir i t i sa sudbinom pa je èesto bježao kuæi, a otac bi ga svaki put ponovno vraæao u školu. No, sin je definitivno odluèio pobjeæi i nikada više se u tu

školu ne vratiti. Mladiæ se, nakon što je zauvijek odluèio napustiti školu, skrivao u polju ispod sela, u stogu sijena, desetak metara od korita rijeke Mirne, na križanju triju cesta. Za razliku od oca, majka je u potpunosti razumjela svog sina. Kako je obitelj imala vrt pored same rijeke, majka bi svake veèeri odlazila zalijevati povræe te kriomice, bez oèevog znanja, sinu donosila hranu. Pri povratku kuæi majka je svake veèeri pokušavala odgovoriti «glavu obitelji» da promjeni svoje mišljenje glede školovanja svoga djeteta uz obrazloženje da mu to zvanje «ne leži». Nakon nekoliko mjeseci, otac ipak pristade da se sin vrati kuæi.

Novèiæ protiv štriga

Legenda kaže da se na tom mjestu gdje se mladiæ skrivao svake veèeri u sumrak, u isto vrijeme, pojavljivalo

svjetlo. Otac je tu pojavu shvatio vrlo ozbiljno pa je na tom mjestu dao sagraditi kapelicu. Od tada, se svjetlo više ne pojavljuje. Iako pokradena 1964. godine, privatna kapelica s kipom Sv. Lucije, na «tajanstvenom raskršæu» opstala je do današnjeg dana. Zarasla u graji i akacijama, u ruševnom stanju, «preživjela» je mnoge poplave jer se nalazi na metar uzvišenom trokutu iznad rijeke, a od davnina je poznato da se na svakom raskrižju nalaze i štrige pa bi se mještani, svaki puta prolazeæi tim križanjem, obavezno prekrižili i bacili novèiæ u kapelicu. Naravno, novèiæe je iz kapelice vadio njen vlasnik, a kasnije sveæenici. Posljednji trag obitelji Kontiæ gubi se u pr v im deset l jeæ ima 20. stoljeæa kada se posljednji Ko n t i æ o d s e l i o , p r e m a s a z n a n j u l o k a l n o g stanovništva, u Kopar.

MATKO TRINAJSTIÆ OSTACI KAPELICE U PENGARSKOJ VALI


ISTARSKA KUHINJA ÆIÆKI LIST

Ana PISAK

R i j e è k o - s e n j s k i nadbiskup monsinjor Ivan Devèiæ druge je nedjelje l i s to p a d a b l a g o s l ov i o obnovljenu crkvu Sv. Jelene u Je lov icama. Tom je prigodom naèelnik Opæine Lan išæe Neven Mikac podsjetio brojne okupljene vjernike na to kako je došlo do ostvarenja tog projekta. Jelovice su, naime, tog dana pohodili stanovnici cijele

Sastojci(peka za 10 osoba)

3 kg krumpira2 kg svinjskih rebrica

1 metar kobasicadomaæe uljeglavica luka

glavica èešnjaka3-4 lista lavrike

3-4 granèice ružmarinasol papar

Istarska èrepnja oduvijek se pekla na starom ognjištu, ispod pepela i žara. Èrepnja je obièno bila od gize. Da bi se dobila potrebna kolièina žara domaæice su vatru zapalile i do èetiri sata prije nego što bi jelo stavile peæ. Obièno se koristilo drvo od hrasta jer ono najduže ž a r i i s t v a r a v i s o k u temperaturu. Ukus hrane ovisio je o tome koliko se mesa u peku stavilo. Ako je mesa bilo više, peka je bila bolja. Ako je bio «sam krumpir» peka je bila lošija.

Plamen što dalje

Nakon što se dobila po t rebna ko l i è ina ža ra domaæice bi na šamot ognjišta stavile peku te je pokrile žarom i vrelim pepelom. Žar se, osim n a p o k l o p a c p e k e ravnomjerno rasporedio i oko same posude kako bi se krumpir i meso podjednako ispekli. Važno je da se plamen što više udalji od peke kako se hrana na toj strani ne bi previše prepekla. Èrepnja bi

Za bolji okus – èašica vina

S puno mesa peka, ili èrepnja, bi se pravila tek na velike blagdane poput Martinje i Božiæa jer su obitelji oskudijevale mesom

Najbolje jelo iz ognjišta

Meso i krumpir pod èrepnjom

tako stajala sat vremena, više da, manje ne, isprièale su nam iskusne domaæice. Današnji specijalitet, dodaju, iziskuje i èašicu vina, bilo ona crna ili, pak, bijela, pa podrumske kapljice nikako nije smjelo nedostajati. Peka je nekada bila gotovo svakodnevno jelo seljaka. S puno mesa pravila bi se tek na velike blagdane poput Martinje i Božiæa jer su obitelji oskudijevale mesom. Na veèeru se obièno zvalo i susjede koj i su, nakon ukusnog zalogaja i više gutljaja malvazije i terana znali i zapjevati.

Žar i štrigarije

Stariji su ljudi uz ognjište vezali i mnoge «štrigarije». Tako se, primjerice, žar sa ognjišta osim za pripremanje hrane i peg lan ja , ko r i s t io i za ozdravljenje od vještièinog prokletstva. Od davnine u svakom se komunu obavezno nalazila i žena koja je imala dar vraèanja. Ukoliko bi «štriga» nekog zaèarala ta je osoba bila

prisiljena otiæi do vraèare. A vraèara je bolesniku zdravlje vraæala nakon što bi vreli žar bacila u èašu vode. Kad je žar cvrèao u vodi, govorilo se, da je to jezik štriga. Ukoliko bi žar pao na dno èaše znak je to bio da bolesniku neka treæa osoba želi slabo te da ga je ona zaèarala. Vraèara bi tada, glasno moleæi, triput bacila žar preko bolesnikove glave a zatim mu triput dala piti vode u kojoj je ugasila žar. Ostatak tekuæine bolesnik bi ponio doma i svakodnevno ispijao jedan gutljaj. Starije smo ljude upitali je li pomogao takav «lijek» na što su nam oni kroz smijeh odgovorili – si ozdravio onda kada si imao za ozdraviti! Isti princip «lijeèenja» je bilo i ako životinje nisu htjele jesti (znaèi da ih je netko zaèarao).

Zavaroke

« P r i è e s a o g n j i š t a » o t k r i v a j u i v r e m e n s k u prognozu – ukoliko drvo fijuèe kad ga se stavi na plamen znaèi da æe drugi dan biti

sunèano vrijeme. Kad je neki èlan obitelji bio bolestan pomelo se iza vrata u kuhinji i u sobi. Tom se smeæu pridalo b l a g o s l o v l j e n o c v i j e æ e (maslinova granèica, ružin cvijet, majèina dušica…) i sve zajedno bacilo na vatru na ognjištu kako bi «potkurilo» odnosno blagoslovilo kuæu. Dim koji se proširio po kuæi štrigama bi oduzeo moæ, a bolesniku vratio zdravlje. Molitva je bila obavezna.

Koristan pepeo

Pepeo s ognjišta uvijek se raznosio po njivama, obièno po livadama gdje se kosila trava kako bi ona brže rasla. Koristio se i za pranje rublja. U veliki badanj stavila bi se prljava roba. Nju bi se prekrilo obavezno bijelom plahtom. Na plahtu se prosuo pepeo, a na njega se prolila vrela voda. Robu se ostavilo da se moèi preko noæi, a sutradan bi se ona oprala. Najprije se prala bijela roba, a zatim, s istom vodom, šarena odjeæa.

Obnovljena crkva Sv. Jelene u Jelovicama

Novi život za raseljena selaNekada je u Jelovicama živjelo 289 stanovnika, danas ih broji tek 17 i najvažniji je posao oživjeti opustjela sela na Æiæariji

Napisao i snimio: Josip ŠIPUŠ

Istre te raseljeni Jelovièani s p o d r u è j a I s t a r s k e i P r i m o r s k o - g o r a n s k e županije. Koncelebrirano misno slavlje u obnovljenoj crkvi predvodio je mons. Devèiæ.

Ureðeno proèelje

Zahval jujuæi dobrim ljudima i siromašnoj Opæini, istièe Mikac, obnovljeno je proèelje crkve, postavljena

je nova stolarija te limovi dok su objekt i okoliš okruženi zidnim vijencem. Vrijednost radova iznosi 200.000 kuna.– Bit æe to ugodno mjesto za p r o s l a v u b l a g d a n a i s a m a n j a , n a p o n o s J e l o v i è a n a k o j i n i s u zaboravili svoje podrijetlo ma gdje god se danas nalazili, kazao je naèelnik Mikac te podsjetio kako i

crkva Sv. Jelene u Rašporu sjaji u novom ruhu.

Vraæaju se vikendom

Prvi èovjek Lanišæa iznio je i podatak da je Lanišæe danas, sa svoj ih 144 èetvorna kilometra površine, prostorno najveæa opæina u Istri ali i najsiromašnija, te n a j r j e ð e n a s e l j e n a . Meðutim, baš to podruèje Æ i æ a r i j e j e d a n j e o d na j l jepš ih k ra jo l ika s obzirom na prekrasnu, oèuvanu prirodu zbog koje ima ogromne turistièke potencijale. Spomenuo je i r i j e š e n o p i t a n j e infrastrukture, osim što

vodoopskrbni prikljuèak „Istarskog vodovoda“ iz Buzeta oèekuju još sela Jelovice i Brgudac. Mikac je posegnuo i za podacima koji oslikavaju sudbinu ljudi na tom podruèju, posebice u Jelovicama gdje je nekada živjelo 289 stanovnika, a danas ih ima svega 17. Da se nešto pozitivno dogaða naèelnik vidi u zavièajno vezanim ž i te l j ima koj i obnavljaju stara kuæna ognjišta te barem vikendom oživljavaju sredinu u kojoj su roðeni njihovi preci. Svoj je govor zakljuèio porukom: «Æiæari j i za buduænost pokušajmo vratiti prošlost».

0BNOVLJENA CRKVA SV. JELENE

VJERNICIMA SE OBRATIO NAÈELNIK NEVEN MIKAC


ISTARSKA KUHINJA ÆIÆKI LIST

Ana PISAK

R i j e è k o - s e n j s k i nadbiskup monsinjor Ivan Devèiæ druge je nedjelje l i s to p a d a b l a g o s l ov i o obnovljenu crkvu Sv. Jelene u Je lov icama. Tom je prigodom naèelnik Opæine Lan išæe Neven Mikac podsjetio brojne okupljene vjernike na to kako je došlo do ostvarenja tog projekta. Jelovice su, naime, tog dana pohodili stanovnici cijele

Sastojci(peka za 10 osoba)

3 kg krumpira2 kg svinjskih rebrica

1 metar kobasicadomaæe uljeglavica luka

glavica èešnjaka3-4 lista lavrike

3-4 granèice ružmarinasol papar

Istarska èrepnja oduvijek se pekla na starom ognjištu, ispod pepela i žara. Èrepnja je obièno bila od gize. Da bi se dobila potrebna kolièina žara domaæice su vatru zapalile i do èetiri sata prije nego što bi jelo stavile peæ. Obièno se koristilo drvo od hrasta jer ono najduže ž a r i i s t v a r a v i s o k u temperaturu. Ukus hrane ovisio je o tome koliko se mesa u peku stavilo. Ako je mesa bilo više, peka je bila bolja. Ako je bio «sam krumpir» peka je bila lošija.

Plamen što dalje

Nakon što se dobila po t rebna ko l i è ina ža ra domaæice bi na šamot ognjišta stavile peku te je pokrile žarom i vrelim pepelom. Žar se, osim n a p o k l o p a c p e k e ravnomjerno rasporedio i oko same posude kako bi se krumpir i meso podjednako ispekli. Važno je da se plamen što više udalji od peke kako se hrana na toj strani ne bi previše prepekla. Èrepnja bi

Za bolji okus – èašica vina

S puno mesa peka, ili èrepnja, bi se pravila tek na velike blagdane poput Martinje i Božiæa jer su obitelji oskudijevale mesom

Najbolje jelo iz ognjišta

Meso i krumpir pod èrepnjom

tako stajala sat vremena, više da, manje ne, isprièale su nam iskusne domaæice. Današnji specijalitet, dodaju, iziskuje i èašicu vina, bilo ona crna ili, pak, bijela, pa podrumske kapljice nikako nije smjelo nedostajati. Peka je nekada bila gotovo svakodnevno jelo seljaka. S puno mesa pravila bi se tek na velike blagdane poput Martinje i Božiæa jer su obitelji oskudijevale mesom. Na veèeru se obièno zvalo i susjede koj i su, nakon ukusnog zalogaja i više gutljaja malvazije i terana znali i zapjevati.

Žar i štrigarije

Stariji su ljudi uz ognjište vezali i mnoge «štrigarije». Tako se, primjerice, žar sa ognjišta osim za pripremanje hrane i peg lan ja , ko r i s t io i za ozdravljenje od vještièinog prokletstva. Od davnine u svakom se komunu obavezno nalazila i žena koja je imala dar vraèanja. Ukoliko bi «štriga» nekog zaèarala ta je osoba bila

prisiljena otiæi do vraèare. A vraèara je bolesniku zdravlje vraæala nakon što bi vreli žar bacila u èašu vode. Kad je žar cvrèao u vodi, govorilo se, da je to jezik štriga. Ukoliko bi žar pao na dno èaše znak je to bio da bolesniku neka treæa osoba želi slabo te da ga je ona zaèarala. Vraèara bi tada, glasno moleæi, triput bacila žar preko bolesnikove glave a zatim mu triput dala piti vode u kojoj je ugasila žar. Ostatak tekuæine bolesnik bi ponio doma i svakodnevno ispijao jedan gutljaj. Starije smo ljude upitali je li pomogao takav «lijek» na što su nam oni kroz smijeh odgovorili – si ozdravio onda kada si imao za ozdraviti! Isti princip «lijeèenja» je bilo i ako životinje nisu htjele jesti (znaèi da ih je netko zaèarao).

Zavaroke

« P r i è e s a o g n j i š t a » o t k r i v a j u i v r e m e n s k u prognozu – ukoliko drvo fijuèe kad ga se stavi na plamen znaèi da æe drugi dan biti

sunèano vrijeme. Kad je neki èlan obitelji bio bolestan pomelo se iza vrata u kuhinji i u sobi. Tom se smeæu pridalo b l a g o s l o v l j e n o c v i j e æ e (maslinova granèica, ružin cvijet, majèina dušica…) i sve zajedno bacilo na vatru na ognjištu kako bi «potkurilo» odnosno blagoslovilo kuæu. Dim koji se proširio po kuæi štrigama bi oduzeo moæ, a bolesniku vratio zdravlje. Molitva je bila obavezna.

Koristan pepeo

Pepeo s ognjišta uvijek se raznosio po njivama, obièno po livadama gdje se kosila trava kako bi ona brže rasla. Koristio se i za pranje rublja. U veliki badanj stavila bi se prljava roba. Nju bi se prekrilo obavezno bijelom plahtom. Na plahtu se prosuo pepeo, a na njega se prolila vrela voda. Robu se ostavilo da se moèi preko noæi, a sutradan bi se ona oprala. Najprije se prala bijela roba, a zatim, s istom vodom, šarena odjeæa.

Obnovljena crkva Sv. Jelene u Jelovicama

Novi život za raseljena selaNekada je u Jelovicama živjelo 289 stanovnika, danas ih broji tek 17 i najvažniji je posao oživjeti opustjela sela na Æiæariji

Napisao i snimio: Josip ŠIPUŠ

Istre te raseljeni Jelovièani s p o d r u è j a I s t a r s k e i P r i m o r s k o - g o r a n s k e županije. Koncelebrirano misno slavlje u obnovljenoj crkvi predvodio je mons. Devèiæ.

Ureðeno proèelje

Zahval jujuæi dobrim ljudima i siromašnoj Opæini, istièe Mikac, obnovljeno je proèelje crkve, postavljena

je nova stolarija te limovi dok su objekt i okoliš okruženi zidnim vijencem. Vrijednost radova iznosi 200.000 kuna.– Bit æe to ugodno mjesto za p r o s l a v u b l a g d a n a i s a m a n j a , n a p o n o s J e l o v i è a n a k o j i n i s u zaboravili svoje podrijetlo ma gdje god se danas nalazili, kazao je naèelnik Mikac te podsjetio kako i

crkva Sv. Jelene u Rašporu sjaji u novom ruhu.

Vraæaju se vikendom

Prvi èovjek Lanišæa iznio je i podatak da je Lanišæe danas, sa svoj ih 144 èetvorna kilometra površine, prostorno najveæa opæina u Istri ali i najsiromašnija, te n a j r j e ð e n a s e l j e n a . Meðutim, baš to podruèje Æ i æ a r i j e j e d a n j e o d na j l jepš ih k ra jo l ika s obzirom na prekrasnu, oèuvanu prirodu zbog koje ima ogromne turistièke potencijale. Spomenuo je i r i j e š e n o p i t a n j e infrastrukture, osim što

vodoopskrbni prikljuèak „Istarskog vodovoda“ iz Buzeta oèekuju još sela Jelovice i Brgudac. Mikac je posegnuo i za podacima koji oslikavaju sudbinu ljudi na tom podruèju, posebice u Jelovicama gdje je nekada živjelo 289 stanovnika, a danas ih ima svega 17. Da se nešto pozitivno dogaða naèelnik vidi u zavièajno vezanim ž i te l j ima koj i obnavljaju stara kuæna ognjišta te barem vikendom oživljavaju sredinu u kojoj su roðeni njihovi preci. Svoj je govor zakljuèio porukom: «Æiæari j i za buduænost pokušajmo vratiti prošlost».

0BNOVLJENA CRKVA SV. JELENE

VJERNICIMA SE OBRATIO NAÈELNIK NEVEN MIKAC

VJENÈANJABuzetske bebe roðene od 1. srpnja do 31. listopada

Prezime i ime

1. Matkoviæ Teo

2. Sirotiæ Dominik

3. Vodopija Emy

4. Jakac Sandi

5. Božiæ Karlo

6. Golojka Mateo

Datum roðenja

05.07.2008.

05.07.2008.

12.07.2008.

15.07.2008.

22.07.2008.

02.08.2008.

Roditelji

Gordana i Danijel

Barbara i Manuel

Marizela i Igor

Aleksandra i Elvis

Marijana i Saša

Nives i Igor

8. Podreka Ana

9. Cotiæ Hana

10. Mrvoš Nataša

11. Benac Marijan

12. Grbac Mateo

13. Šæulac Stefani

14. Damiani Sandra

15. Jurišiæ Iva

16. Jakac Dominik

17. Gržiniæ Grace

18. Krbavac Hana

19. Cotiæ Noa

20. Gržiniæ Leon

21. Staraj Andrej

22. Flego Marko

23. Grabar Katja

24. Fabijanèiæ Karlo

25. Jermaniš Moreno

07.08.2008.

11.08.2008.

13.08.2008.

27.08.2008.

29.08.2008.

29.08.2008.

30.08.2008.

30.08.2008.

08.09.2008.

08.09.2008.

16.09.2008.

01.10.2008.

06.10.2008.

08.10.2008.

18.10.2008.

24.10.2008.

29.10.2008.

29.10.2008.

Tatjana i Denis

Dorotea i Sean

Sanja i Goran

Sanja i Vladimir

Danijela i Franko

Marèela i Dragan

Nives i Dani

Danijela i Nenad

Davorka i Elvis

Marija i Vedran

Gabrijela i Dino

Frida i Viljam

Barbara i Sanjin

Eda i Miro

Elena i Damir

Ksenija i Randi

Gabrijela i Ljubo

Beti i Kristijan

7. Zonta Patrik 04.08.2008. Martina i Elvis

Podaci dobiveni od Grada Buzeta

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Diana Vozila i Dalibor Peteh Danijela Belušiæ i Elvis Moèibob

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Dina Vidiæ i Damir Miklavèiæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

FO

TO

F

ES

TIV

AL

Maria Pia i Eugen Kranèiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Gordana Ribariæ i Dean Šimonoviæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Ivana Jerman i Damjan Flego

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Irena Bazjak i Danijel Vrziæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

FO

TO

FE

ST

IVA

L

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Martina Štokovac i Damir Jermaniš

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Elvis Sterpin i Jasna Èerneka

FO

TO

FE

ST

IVA

L

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Sabina Forca i Valdi KertLucija Ribariæ i Kristijan Kos Mikaela Biloslav i Dragan Nežiæ

FO

TO

SL

UG

A

Liljana Rabak i Ozren PermanDurðica Flegar i Loris Gržiniæ

Iznos jednokratne pomoæi za novoroðenu djecu iznosi:

• za prvo dijete 1.500 kn • za svako slijedeæe dijete 2.000 kn • za blizanke, trojke, èetvorke 2.500 kn po djetetu

Šaljite nam fotografije!

Želite li da fotografija s vašeg vjenèanja bude objavljena u Buzetskom listu pošaljite je na mail

[email protected]

ZLATNI PIR

VJENÈANJABuzetske bebe roðene od 1. srpnja do 31. listopada

Prezime i ime

1. Matkoviæ Teo

2. Sirotiæ Dominik

3. Vodopija Emy

4. Jakac Sandi

5. Božiæ Karlo

6. Golojka Mateo

Datum roðenja

05.07.2008.

05.07.2008.

12.07.2008.

15.07.2008.

22.07.2008.

02.08.2008.

Roditelji

Gordana i Danijel

Barbara i Manuel

Marizela i Igor

Aleksandra i Elvis

Marijana i Saša

Nives i Igor

8. Podreka Ana

9. Cotiæ Hana

10. Mrvoš Nataša

11. Benac Marijan

12. Grbac Mateo

13. Šæulac Stefani

14. Damiani Sandra

15. Jurišiæ Iva

16. Jakac Dominik

17. Gržiniæ Grace

18. Krbavac Hana

19. Cotiæ Noa

20. Gržiniæ Leon

21. Staraj Andrej

22. Flego Marko

23. Grabar Katja

24. Fabijanèiæ Karlo

25. Jermaniš Moreno

07.08.2008.

11.08.2008.

13.08.2008.

27.08.2008.

29.08.2008.

29.08.2008.

30.08.2008.

30.08.2008.

08.09.2008.

08.09.2008.

16.09.2008.

01.10.2008.

06.10.2008.

08.10.2008.

18.10.2008.

24.10.2008.

29.10.2008.

29.10.2008.

Tatjana i Denis

Dorotea i Sean

Sanja i Goran

Sanja i Vladimir

Danijela i Franko

Marèela i Dragan

Nives i Dani

Danijela i Nenad

Davorka i Elvis

Marija i Vedran

Gabrijela i Dino

Frida i Viljam

Barbara i Sanjin

Eda i Miro

Elena i Damir

Ksenija i Randi

Gabrijela i Ljubo

Beti i Kristijan

7. Zonta Patrik 04.08.2008. Martina i Elvis

Podaci dobiveni od Grada Buzeta

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Diana Vozila i Dalibor Peteh Danijela Belušiæ i Elvis Moèibob

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Dina Vidiæ i Damir Miklavèiæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

FO

TO

F

ES

TIV

AL

Maria Pia i Eugen Kranèiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Gordana Ribariæ i Dean Šimonoviæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Ivana Jerman i Damjan Flego

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Irena Bazjak i Danijel Vrziæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

FO

TO

FE

ST

IVA

L

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Martina Štokovac i Damir Jermaniš

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Elvis Sterpin i Jasna Èerneka

FO

TO

FE

ST

IVA

L

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Sabina Forca i Valdi KertLucija Ribariæ i Kristijan Kos Mikaela Biloslav i Dragan Nežiæ

FO

TO

SL

UG

A

Liljana Rabak i Ozren PermanDurðica Flegar i Loris Gržiniæ

Iznos jednokratne pomoæi za novoroðenu djecu iznosi:

• za prvo dijete 1.500 kn • za svako slijedeæe dijete 2.000 kn • za blizanke, trojke, èetvorke 2.500 kn po djetetu

Šaljite nam fotografije!

Želite li da fotografija s vašeg vjenèanja bude objavljena u Buzetskom listu pošaljite je na mail

[email protected]

ZLATNI PIR

Buzetski list55

INFO

54Buzetski list

Erste & Steiermärkische bank Tel. 062-376-570 • Fax. 062-376-571 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 18,00 subota: 8,00 - 12,00

Kreditni odjel stanovništvoRadno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Profitni centar Buzet Tel. 062-376-131 • Fax. 062-375-910 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Istarska kreditna banka Umag Tel. 663-417 • Fax. 663-393 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00 E-mail: [email protected]

OTP banka Tel. 062-201-555 • Fax. 663-022Radno vrijem: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00www.otpbanka.hr

Benzinska crpka Ina Tel. Fax. 663-531 Radno vrijeme: pon. - ned. 6,00 - 22,00

Benzinska crpka OMV Tel.fax 663-501 Radno vrijeme: pon. - pet.: 6,00 - 24,00

Djeèji vrtiæ «Grdelin» Tel. Fax. 662-614 Radno vrijeme: pon. - petak.: 6,30 - 16,15

Dom za starije i nemoæne osobe Tel. 725-090 • Fax. 725-099 Vrijeme posjeta: pon. - ned.: 15,00 - 18,00

Dom zdravlja Tel. 662-722 (centrala)

Fina Tel. 662-994, 662-996 • Fax. 662-839 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 12,00

Crveni križ Tel. 662-445

Hrvatske šume Tel. 696-150

Gruntovnica (zemljišno-knjižni odjel) Tel. 662-808 (centrala) Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet. 9,00 - 15,00 èetvrtak - ne radi

HEP, Pogon Buzet Tel. 695-010 (centrala) • Fax. 695-021 Dežurna služba 695-014, 098-366-509 Služba potrošaèa 695-020

Gradska knjižnica Tel. 662-836 Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet.: 9,00 - 15,30 èetvrtak: 13,00 - 19,00 E-mail: [email protected]

Hrvatski zavod za zapošljavanje Tel. 662-870 • Fax. 694-081 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,30 - 15,30 E-mail: [email protected]

HZMO Tel. 662-830 • Fax. 694-240 Radno vrijeme: pon., sri., èet., pet.: 8,30 - 11,30 uto.: 8,30 - 11,30 i 12,30 - 14,30

HZZO Tel. Fax. 662-843 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 15,00

Ljekarna Tel. 662-832 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 subota: 9,00 - 13,00

Komunalno poduzeæe «Park» Tel. Fax. 662-456 Radno vrijeme: pon., srij.a, èet.k, pet.: 7,00 - 15,00 uto.: 7,00 - 16,00 E-mail: [email protected]

Matièni ured Buzet Tel. 695-230Radno vrijeme: pon., sri., pet.: 7,30 - 14,30 utorak: 12,00 - 14,30 èetvrtak - nije dan za stranke

Matièni ured Lanišæe Tel. 661-060 Radno vrijeme: svaki 2. i 4. utorak u mjesecu 7,30 - 14,30

Opæina Lanišæe Tel. 661-060

Opæinski sud u Buzetu Tel. 662-808 (centrala) • Fax. 662-932 Ured predsjednice 663-330 Radno vrijeme sudske pisarnice: pon. - pet.: 9,00 - 15,00

Poljoprivredna zadruga Mirna Tel. 662-294

Pošta Buzet Tel. 662-835 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 15,00

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja» Buzet Tel. 662-856

Tel. 661-036 Tel. 664-105 Tel. 666-413 Tel. 667-178

- podruèna škola Lanišæe ......- podruèna škola Livade ........- podruèna škola Roè ............- podruèna škola Vrh .............

Istarski vodovod Tel. 602-200 (centrala) • Fax. 602-201 Dojava kvarova 602-260, 098-329-834 Ured potrošaèa 602-207 Poslovna jedinica Buzet 602-300 E-mail: [email protected]

Javni bilježnik mr. Ante Kravar Tel. 663-344 • Fax. 694-317 Radno vrijeme: pon., pet.: 9,00 - 14,00 uto., èet.: 9,00 - 13,00 i 15,00 - 18,00 srijeda - vanjsko uredovanje subota - po dogovoru

Pošta Livade Tel. 664-135 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Pošta PožaneTel. 669-080Radno vrijeme: pon. - sub.: 9,00 - 21,00 nedjelja i blagdan: 10,00 - 17,00

Prekršajni sud Tel. 662-528

Puèko otvoreno uèilište »Augustin Vivoda«Tel. 662-836www.poubuzet.hr

Srednja škola Buzet Tel. 662-764

Turistièka zajednica Grada Buzeta Tel. Fax. 662-343 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 (Nakon Uskrsa i subotom 9,00 - 14,00) E-mail: [email protected] www.istria-buzet.com

Veterinarska ambulanta Tel. 662-801 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 14,00 i 17,00 - 18,00 subota: 7,00 - 10,00 i 17,00 - 18,00 nedjelja: 8,00 - 10,00

Udruženje obrtnika Tel. 662-436, 694-685 • Fax. 662-436 Gsm: 091-753-4782 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 E-mail: [email protected] www.uobuzet.hr

Ured za katastar Tel. Fax. 662-807 Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 8,30 - 14,30

Pošta Roè Tel. 666-411 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Željeznièki kolodvor Tel. 662-899

Župni ured Buzet Tel. 662-679, 662-340

Župni ured Lanišæe Tel. 661-018

Župni ured Roè Tel. 666-462

Župni ured Vrh Tel. 667-230

GRADSKA UPRAVA GRADA BUZETA ....................................................................................... 662-726

ponedjeljak: 8,00 - 12,00 utorak: 14,00 - 16,00

srijeda: 8,00 - 12,00 petak: 8,00 - 12,00

POREZNA UPRAVA PODRUÈNI URED PAZIN - Ispostava Buzet ............................................. 725-530

svaki dan: 7,30 -13,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za gospodarstvo ........................ 695-220

ponedjeljak: 7,30 - 14,30utorak: 12,00 - 14,30

srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za opæu upravu ......................... 695-224


srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak: nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Sanitarni inspektor .............................. 695-226

ponedjeljak: 8,00 - 11,00 srijeda: 8,00 - 11,00 èetvrtak: 8,00 - 11,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za društvene djelatnosti ............ 695-227



petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za imovinsko pravne poslove - .... 695-222



petak: 7,30 - 14,30

HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU ........................ 662-726, Int. 104

ponedjeljak: 7,00 - 12,00 srijeda: 7,00 - 12,00

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PAZIN - Podružnica Buzet ...................................................... 662-523

ponedjeljak: 8,00 - 15,00 utorak: 8,00 - 15,00 èetvrtak: 8,00 - 15,00

URED ZA OBRANU ................................................................................................................... 624-551

èetvrtak: 9,30 - 11,00

Odsjek za prostorno ureðenje i gradnju Buzet ......................................................................... 695-229


UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREDENJE I GRADNJU

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112

Policija 92

Tel. 533-339

Hitna medicinska pomoæ 94

Vatrogasci 93

Tel. 695-060

II. Istarske brigade 11, 52420 BUZET

Tel. 662-726 • Fax. 662-676E-mail: [email protected] • www.buzet.hr

Udruga »Hum od utvrde do najmanjeggrada na svijetu« Tel. 660-003 • Fax. 660-005www.hum.hr

Udruženje mladih »BUM« BuzetTel. 663-449www.bum.hr

KUD »Sokol« Buzet Mob. 091 891 63 57E-mail: [email protected]

Zavièajni muzejTel. 662-792 • Fax. 694-125E-mail: [email protected]

Carinska uprava, Granièni prijelaz BuzetTel. 662-038 • Fax: 662-976

Carinska uprava RH, BuzetTel. 662-978 • Fax. 662-976

POLICIJSKA POSTAJA BUZET - kontakt policajci

I POLICIJSKI SEKTOR - 1. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Podruèje kontaktnog rajona omeðeno je sa zapada Ulicom II. istarske brigade, sa sjevera državnom cestom D201, sa juga Rijeèkom ulicom, te sa istoka državnom cestom D44. Na kontaktnom rajonu nalaze se ulice II. istarske brigade, Rijeèka ulica, Športska ulica, Ulica A.C. Toniæa, Ulica Sjeverna zona i Naselje Baraka.

Kontakt - policajac: Mario Kelemen

Telefon: 533-339

I POLICIJSKI SEKTOR - 2. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Omeðeno je sa zapada Naseljem Gorièica, sa sjevera Trgom Fontana, sa juga Ulicom 1. Maja, te sa istoka Starim Gradom. Na kontaktnom rajonu nalazi se Trg Fontana, Naselje Verona, Ulica 1. Maja, Naselje Gorièica, Ulica Augustina Vivode, Ulica S. Konzula, Ulica F. Flege, Ulica P. Budièina, Titov Trg, Ulica M. Laginje, Ulica Petra Flege, Ulica J. Rakovca, i dr.

Kontakt - policajac: Mario Vukoviæ

Telefon: 533-339

Buzetski list55

INFO

54Buzetski list

Erste & Steiermärkische bank Tel. 062-376-570 • Fax. 062-376-571 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 18,00 subota: 8,00 - 12,00

Kreditni odjel stanovništvoRadno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Profitni centar Buzet Tel. 062-376-131 • Fax. 062-375-910 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00

Istarska kreditna banka Umag Tel. 663-417 • Fax. 663-393 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00 E-mail: [email protected]

OTP banka Tel. 062-201-555 • Fax. 663-022Radno vrijem: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 subota: 8,00 - 12,00www.otpbanka.hr

Benzinska crpka Ina Tel. Fax. 663-531 Radno vrijeme: pon. - ned. 6,00 - 22,00

Benzinska crpka OMV Tel.fax 663-501 Radno vrijeme: pon. - pet.: 6,00 - 24,00

Djeèji vrtiæ «Grdelin» Tel. Fax. 662-614 Radno vrijeme: pon. - petak.: 6,30 - 16,15

Dom za starije i nemoæne osobe Tel. 725-090 • Fax. 725-099 Vrijeme posjeta: pon. - ned.: 15,00 - 18,00

Dom zdravlja Tel. 662-722 (centrala)

Fina Tel. 662-994, 662-996 • Fax. 662-839 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 12,00

Crveni križ Tel. 662-445

Hrvatske šume Tel. 696-150

Gruntovnica (zemljišno-knjižni odjel) Tel. 662-808 (centrala) Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet. 9,00 - 15,00 èetvrtak - ne radi

HEP, Pogon Buzet Tel. 695-010 (centrala) • Fax. 695-021 Dežurna služba 695-014, 098-366-509 Služba potrošaèa 695-020

Gradska knjižnica Tel. 662-836 Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet.: 9,00 - 15,30 èetvrtak: 13,00 - 19,00 E-mail: [email protected]

Hrvatski zavod za zapošljavanje Tel. 662-870 • Fax. 694-081 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,30 - 15,30 E-mail: [email protected]

HZMO Tel. 662-830 • Fax. 694-240 Radno vrijeme: pon., sri., èet., pet.: 8,30 - 11,30 uto.: 8,30 - 11,30 i 12,30 - 14,30

HZZO Tel. Fax. 662-843 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 15,00

Ljekarna Tel. 662-832 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 subota: 9,00 - 13,00

Komunalno poduzeæe «Park» Tel. Fax. 662-456 Radno vrijeme: pon., srij.a, èet.k, pet.: 7,00 - 15,00 uto.: 7,00 - 16,00 E-mail: [email protected]

Matièni ured Buzet Tel. 695-230Radno vrijeme: pon., sri., pet.: 7,30 - 14,30 utorak: 12,00 - 14,30 èetvrtak - nije dan za stranke

Matièni ured Lanišæe Tel. 661-060 Radno vrijeme: svaki 2. i 4. utorak u mjesecu 7,30 - 14,30

Opæina Lanišæe Tel. 661-060

Opæinski sud u Buzetu Tel. 662-808 (centrala) • Fax. 662-932 Ured predsjednice 663-330 Radno vrijeme sudske pisarnice: pon. - pet.: 9,00 - 15,00

Poljoprivredna zadruga Mirna Tel. 662-294

Pošta Buzet Tel. 662-835 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 subota: 8,00 - 15,00

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja» Buzet Tel. 662-856

Tel. 661-036 Tel. 664-105 Tel. 666-413 Tel. 667-178

- podruèna škola Lanišæe ......- podruèna škola Livade ........- podruèna škola Roè ............- podruèna škola Vrh .............

Istarski vodovod Tel. 602-200 (centrala) • Fax. 602-201 Dojava kvarova 602-260, 098-329-834 Ured potrošaèa 602-207 Poslovna jedinica Buzet 602-300 E-mail: [email protected]

Javni bilježnik mr. Ante Kravar Tel. 663-344 • Fax. 694-317 Radno vrijeme: pon., pet.: 9,00 - 14,00 uto., èet.: 9,00 - 13,00 i 15,00 - 18,00 srijeda - vanjsko uredovanje subota - po dogovoru

Pošta Livade Tel. 664-135 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Pošta PožaneTel. 669-080Radno vrijeme: pon. - sub.: 9,00 - 21,00 nedjelja i blagdan: 10,00 - 17,00

Prekršajni sud Tel. 662-528

Puèko otvoreno uèilište »Augustin Vivoda«Tel. 662-836www.poubuzet.hr

Srednja škola Buzet Tel. 662-764

Turistièka zajednica Grada Buzeta Tel. Fax. 662-343 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00 (Nakon Uskrsa i subotom 9,00 - 14,00) E-mail: [email protected] www.istria-buzet.com

Veterinarska ambulanta Tel. 662-801 Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 14,00 i 17,00 - 18,00 subota: 7,00 - 10,00 i 17,00 - 18,00 nedjelja: 8,00 - 10,00

Udruženje obrtnika Tel. 662-436, 694-685 • Fax. 662-436 Gsm: 091-753-4782 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00 E-mail: [email protected] www.uobuzet.hr

Ured za katastar Tel. Fax. 662-807 Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 8,30 - 14,30

Pošta Roè Tel. 666-411 Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00

Željeznièki kolodvor Tel. 662-899

Župni ured Buzet Tel. 662-679, 662-340

Župni ured Lanišæe Tel. 661-018

Župni ured Roè Tel. 666-462

Župni ured Vrh Tel. 667-230

GRADSKA UPRAVA GRADA BUZETA ....................................................................................... 662-726


srijeda: 8,00 - 12,00 petak: 8,00 - 12,00

POREZNA UPRAVA PODRUÈNI URED PAZIN - Ispostava Buzet ............................................. 725-530

svaki dan: 7,30 -13,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za gospodarstvo ........................ 695-220


srijeda: 7,30 - 14,30 èetvrtak nije dan za stranke

petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za opæu upravu ......................... 695-224



petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Sanitarni inspektor .............................. 695-226

ponedjeljak: 8,00 - 11,00 srijeda: 8,00 - 11,00 èetvrtak: 8,00 - 11,00

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za društvene djelatnosti ............ 695-227



petak: 7,30 - 14,30

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za imovinsko pravne poslove - .... 695-222



petak: 7,30 - 14,30

HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU ........................ 662-726, Int. 104

ponedjeljak: 7,00 - 12,00 srijeda: 7,00 - 12,00

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PAZIN - Podružnica Buzet ...................................................... 662-523

ponedjeljak: 8,00 - 15,00 utorak: 8,00 - 15,00 èetvrtak: 8,00 - 15,00

URED ZA OBRANU ................................................................................................................... 624-551

èetvrtak: 9,30 - 11,00

Odsjek za prostorno ureðenje i gradnju Buzet ......................................................................... 695-229


UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREDENJE I GRADNJU

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112

Policija 92

Tel. 533-339

Hitna medicinska pomoæ 94

Vatrogasci 93

Tel. 695-060

II. Istarske brigade 11, 52420 BUZET

Tel. 662-726 • Fax. 662-676E-mail: [email protected] • www.buzet.hr

Udruga »Hum od utvrde do najmanjeggrada na svijetu« Tel. 660-003 • Fax. 660-005www.hum.hr

Udruženje mladih »BUM« BuzetTel. 663-449www.bum.hr

KUD »Sokol« Buzet Mob. 091 891 63 57E-mail: [email protected]

Zavièajni muzejTel. 662-792 • Fax. 694-125E-mail: [email protected]

Carinska uprava, Granièni prijelaz BuzetTel. 662-038 • Fax: 662-976

Carinska uprava RH, BuzetTel. 662-978 • Fax. 662-976

POLICIJSKA POSTAJA BUZET - kontakt policajci

I POLICIJSKI SEKTOR - 1. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Podruèje kontaktnog rajona omeðeno je sa zapada Ulicom II. istarske brigade, sa sjevera državnom cestom D201, sa juga Rijeèkom ulicom, te sa istoka državnom cestom D44. Na kontaktnom rajonu nalaze se ulice II. istarske brigade, Rijeèka ulica, Športska ulica, Ulica A.C. Toniæa, Ulica Sjeverna zona i Naselje Baraka.

Kontakt - policajac: Mario Kelemen

Telefon: 533-339

I POLICIJSKI SEKTOR - 2. KONTAKTNI RAJONPodruèje: Omeðeno je sa zapada Naseljem Gorièica, sa sjevera Trgom Fontana, sa juga Ulicom 1. Maja, te sa istoka Starim Gradom. Na kontaktnom rajonu nalazi se Trg Fontana, Naselje Verona, Ulica 1. Maja, Naselje Gorièica, Ulica Augustina Vivode, Ulica S. Konzula, Ulica F. Flege, Ulica P. Budièina, Titov Trg, Ulica M. Laginje, Ulica Petra Flege, Ulica J. Rakovca, i dr.

Kontakt - policajac: Mario Vukoviæ

Telefon: 533-339

Godina pred nama neka budegodina napretka, uspjeha, ljubavi i zdravlja,

iskorak prema boljem sutra.

Svim graðankama i graðanimaBuzeta i Buzeštine želimo

èestit Božiæ i sretnu Novu 2009. godinu!

Documents

Vila Elena naj iznajmljivaè na Buzeštini...Božo Jakovljeviæ veæ je punih šezdeset godina neumorni kulturni i društveni djelatnik koji je trajno zadužio buzetsku povijest, prosvjetu