VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT

U TURIZMU I INFORMATICI

U VIROVITICI

Seminarski rad iz kolegija

POSLOVNO KOMUNICIRANJE

Tema:

POSLOVNO KOMUNICIRANJE

Mentor: pred.mr.sc. Neven Garača

SEMINARISTICA

Željka Đaković, 188

Virovitica, prosinac 2009.

SADRŽAJ

Uvod......................................................................................................3

Opčenito o komunikaciji........................................................................4

Poslovna komunikacija.........................................................................8

Neverbalna komunikacija....................................................................10

Pisano poslovno komuniciranje..........................................................12

Verbalna poslovna komunikacija (govorna, nepisana).......................13

Zaključak.............................................................................................17

Literatura............................................................................................18

2

UVOD

Kako postati učinkovit u komunikaciji s kolegama i poslovnim partnerima te kako

usavršiti poslovno ponašanje postala je važna vještina koju bi svatko trebao pokušati

unaprijediti. Cilj učinkovitog poslovnog komuniciranja je sporazumijevanje, prijenos

informacija, poruka i iskustava. To podrazumijeva i stvaranje novih ideja dogovorom,

usklađivanjem mišljenja, argumentiranjem pa čak i opovrgavanjem. Poslovna komunikacija

djeluje kao krvotok u tvrtki i odražava zdravu ravnotežu u njihovom djelovanju. Svaka tvrtka

ima vlastiti komunikacijski stil profesionalno strukturiran prema okruženju u kojem djeluje. 

U ovom seminaru pokušati ću vam približiti pojam komuniciranja, odnosno poslovnog

komuniciranja, neverbalnog komuniciranja, pisanog poslovnog komuniciranja i verbalnog

komuniciranja. Nadam se da ću vam uspjeti pokazati koliko je zapravo komunikacija važna u

bilo kojem pogledua osobito poslovnom.

3

OPĆENITO O KOMUNIKACIJI

Komunikacija je proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu,

najčešće putem jezika. Riječ komunikacija doslovno znači: učiniti nešto općim ili

zajedničkim. Komunikacija je obično opisana prema 3 glavne dimenzije: sadržaju, formi i

cilju. Zajedno, sadržaj komunikacije i forma kreiraju poruke koje se šalju prema cilju. Cilj

može biti sam čovjek, druga osoba (u interpersonalnoj komunikaciji), ili drugi entitet poput

tvrtke ili grupe.

Komunikacija je razmjena informacija, ideja i osjećaja verbalnim i neverbalnim

sredstvima, prilagođena društvenoj prirodi situacije. Komunikacija je proces razmjene

informacija preko dogovorenog sistema znakova.Sve što činimo u životu zahtijeva

komunikaciju. I osobni i profesionalni uspjeh često ovise o tome koliko dobro razumijemo

druge i koliko dobro drugi mogu razumjeti ono što im želimo prenijeti komunikacijom.S

obzirom na to koliko je važna, a i zato što se vještine komunikacije mogu naučiti, trebali bi se

puno više posvetiti upravo tome da naučimo kvalitetno komunicirati.

Proces komunikacije

U procesu komunikacije razlikujemo četiri ključna elementa:

1. Pošiljatelj – inicira/misli osjećaje (poruku); inkodira ih u riječi; šalje poruku

2. Poruka / informacija

3. Medij – glas, tijelo, tehnologija (TV, radio, Internet)

4. Primatelj – dekodira poruku; označava misli/osjećaje kako bi odgovorio; šalje poruku.

4

Proces komunikacije odvija se u nekoliko faza:

Potreba za komunikacijom – postavljanje cilja komunikacije

Prebacivanje misli u oblik prikladan za prijenos poruke – enkodiranje

Odašiljanje poruke (govorne, pisane, slikovne, govora tijela, tona glasa, uporabe

prostora i vremena) – prijenos

Primanje poruke – prijem

Pretvaranje poruke u ideje i osjećaje primatelja – dekodiranje

Potrebe za odgovorom na primljenu poruku – postavljanje cilja komunikacije.

Nužno je da pojedinac razvija vještinu komuniciranja u svim pristupačnim oblicima

komuniciranja, jer su zahtjevi za pravodobnim, djelotvornim i istinitim informacijama

imperativ suvremenog načina života.Cilj komunikacije je da i pošiljatelj i primatelj razumiju

poruku na isti način. Prijenos poruka unutar poslovnih komunikacija je proces koji se može

prikazati u određenim modelima. Najjednostavniji je Berlov model.Razlozi zbog kojih

komuniciramo su ti što nekome želimo prenijeti neku određenu informaciju ili možda želimo

primiti neku informaciju ili želimo nekome iskazati naše osjećaje, stavove, mišljenja.Simboli

pomoću kojih komuniciramo su riječi koje mogu biti ili napisane ili izrečene, zatim geste,

slike i zvukovi.

Komunikacijske kanale kojima poruka putuje od pošiljatelj ka primatelju možemo

podijeliti:

1. S obzirom na senzore primanja

Vizualni

Auditivni

Taktilni

2. S obzirom na vrste poruka

5

Lingvistička/verbalna (izgovorena ili napisana riječ)

Neverbalna komunikacija (boja glasa, stav, pogled, kretanje,...)

3. S obzirom na karakter medija

Prirodni (glas, izraz lica)

Tehnički (tiskani, elektronički, računalni).

Ljudsko ponašanje neodvojivo je od riječi pa tako dok govorimo riječi istovremeno

govorimo tijelom, očima, rukama, tonom, glasnoćom , tj. svim neverbalnim oblicima

komunikacije. Vjerodostojnost i istinitost naših riječi potvrđuje usklađenost neverbalnih

znakova koje odašiljamo sugovornicima.Slijedeća važna pretpostavka učinkovite

komunikacije jest: nema neuspješne komunikacije. Jednostavno nema. Svaka komunikacija je

uspješna, jer ste dobili povratnu informaciju – odgovor, pogled, ignoriranje, radosni osmijeh,

potvrđivanje. Kako je uspjeh relativna kategorija koju sami određujemo, najčešće ćemo

komunikaciju koja nije završila prema našim željama nazvati neuspješnom.

Oblici komunikacije su sljedeći:

interpersonalna komunikacija

intrapersonalna komunikacija

govorna komunikacija

neverbalna komunikacija

aktivno slušanje

telekomunikacija

računalno - posredovana komunikacija.

Interpersonalna komunikacija je proces komuniciranja između dvoje (ili više) ljudi, te je u

tijeku komunikacije došlo do povratne informacije. s obzirom na udaljenost može biti:

6

relativno male udaljenosti (licem u lice), povećane udaljenosti (dovikivanje s brda na brdo),

generičke udaljenosti (telekomunikacija upotrebom komunikacijskih tehnologija).

Intrapersonalna komunikacija je usmjerena na mentalni proces koji se odvija unutar

pojedinca. Pojedinac stvara, šalje i prima poruku, a tu poruku tumači i oblikuje kroz proces

razmišljanja. Intrapersonalna komunikacija obuhvaća čitanje, slušanje, razmišljanje i

zaključivanje.

Govorna komunikacija je vokalizacijski oblik ljudske komunikacije. Temelji se na

sintaktičkoj kombinaciji leksika i imena koji su izvučeni iz mase vokabulara. Svaka riječ je

kreirana iz fonetske kombinacije ograničenog skupa samoglasnika i suglasnika.

Neverbalna komunikacija je način kojim ljudi komuniciraju bez riječi, bilo namjerno ili

nenamjerno. Neverbalno ponašanje se koristi za: izražavanje emocija, pokazivanje stavova,

odražavanje osobina ličnosti i poticanje ili mijenjanje verbalne komunikacije. Neverbalni

znakovi uključuju: izraze lica, ton glasa, geste, položaj tijela ili pokret, dodir, pogled.

Aktivno slušanje znači slušati usredotočeno, s empatijom i prihvaćanjem druge osobe, te

slušati odgovorno. Slušanje kao komunikacijska vještina uključuje usmjeravanje pozornosti,

interpretiranje i pamćenje onogo što smo zaista čuli.

Telekomunikacije su način obavljanja komunikacija na daljinu s pomoću elektro-

mehaničkih metoda: telegraf, faks, telefon, Internet.

Računalno posredovana komunikacija stvorena je razvojem komunikacijskih i

informacijskih tehnologija. Omogućena je različitim sustavima, poput elektroničke pošte,

chatova,... Računalno posredovana komunikacija može biti u obliku jedan-na-jedan ili jedan-

na-mnogo, dakle korisnici mogu komunicirati u dvoje ili mogu komunicirati grupno.

7

POSLOVNA KOMUNIKACIJA

Poslovna komunikacija je komunikacija koja se koristi za promicanje proizvoda,

usluga ili organizacija. To je prijenos informacija unutar poslovnog svijeta. Poslovna

komunikacija koristi se u pravne i slične svrhe.Svaki put kada razgovaramo, kada pišemo

pismo, šaljemo e-mail, objašnjavamo neki poslovni projekt, telefoniramo ili čitamo – mi

komuniciramo. To činimo i verbalno i neverbalno, a svaki put kada to činimo na

profesionalnoj razini reprezentiramo ne samo sebe same već i organizaciju kojoj

pripadamo.Komunikacija je vitalan dio poslovanja, organizacije i menadžmenata, ona je bitan

čimbenik dojma o organizaciji i može predstavljati granicu između uspjeha i neuspjeha.

Susretljivost, točnost, dosljednost i urednost su kvalitete koje doprinose pozitivnom iskustvu.

Neuredan dopis, nepregledna ili čak netočna informacija utjecat će na stvaranje negativnog

dojma.

Za poslovnu su komunikaciju značajne dvije funkcije:

Osobna funkcija – koja označava pripadnost društvenim grupama, osobni stil

komunikacije, te stavove prema činu komunikacije ili sadržaju poruke.

Međuosobna funkcija – koja obilježava odnose među sudionicima u procesu

komunikacije, društvene uloge, stavove, zajedničko znanje i interakcijske mogućnosti

koje nudi čin komunikacije.

Poslovna komunikacija se realizira:

8

Unutar organizacije – to je proces u kojem sudjeluju svi djelatnici organizacije i svrha

te komunikacije je realizacija plana. Unutarnja komunikacija obuhvaća vertikalnu

komunikaciju prema dolje (nalozi, upute), vertikalnu komunikaciju prema gore

(povratna informacija na naloge i upute, mišljenja), horizontalnu i lateralnu

komunikaciju (razmjena informacija među djelatnicima).

Izvan organizacije – to je proces u kojem sudjeluju samo neki djelatnici organizacije,

komunikacija organizacije s vanjskim okruženjem, tj. poslovnim partnerima,

potrošačima i širom društvenom zajednicom, obuhvaća svu komunikaciju

(neposrednu, usmenu, telefonsku, pisanu, elektronsku itd.) u vezi s nastajanjem i

plasmanom proizvoda i usluga.

Komunikacija unutar organizacije predstavlja kompleksan sustav protoka informacija,

naloga, želja i nagovještaja što ga čine dva sustava: mreža formalne i mreža neformalne

komunikacije.Formalna je komunikacija unaprijed planiran, sustavan, službeni proces

prijenosa informacije u govornom i pisanom obliku, usklađen s potrebama

organizacije.Neformalna komunikacija u organizaciji sekundarna je i vrlo složena

komunikacijska mreža koja počiva na osobnim dodirima i koja, za razliku od sustava

formalne komunikacije, ne slijedi neku unaprijed određenu liniju.

Bit cijele metode može se sažeti u jednostavnoj premisi: komunikacija je cjelina.

Sastavljena od verbalne i neverbalne komunikacije, u omjeru od 20-25% verbalne i 75-80%

neverbalne, međuljudska komunikacija predstavlja nedjeljivu cjelinu svojih komponenti. Što

to praktično znači? Da je ono što govorite i ono što činite dok govorite jedinstvena cjelina i da

jedino cjelovitom slikom možemo doći do razumijevanja i ispravnog tumačenja sugovornika.

Učinkovit komunikator je onaj koji uspije prenijeti najveću količinu informacija sugovorniku

na način koji će biti najbolje shvaćen. Za takvu komunikaciju, osim znanja i sigurnosti u sebe,

potrebna je i vještina. Kultura poslovnog komuniciranja dio je odgoja i kulture svake osobe.

9

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

Neverbalna komunikacija je način kojim ljudi komuniciraju bez izgovorenih riječi,

bilo namjerno, bilo ne namjerno. Problemi vezani za neverbalnu komunikaciju proizlaze iz

činjenice da je za dekodiranje poruke potrebno temeljito poznavanje izvora komunikacije,

okolnosti i situacijskog konteksta.Neverbalni znakovi uključuju izraze lica, ton glasa, geste,

položaj tijela ili pokret, dodir i pogled. Kako neverbalni znakovi nisu jednoznačni, preporuča

se u procesu interpretacije kombinirati više neverbalnih znakova i/ili ih kombinirati s

verbalnom porukom.Oči pokazuju iznenađenje, a usta nezadovoljstvo. Rastvorene ruke i

raskopčana jakna znak su otvorenosti. Krštenje ruku i trljanje zatiljka smatraju se znakovima

zabrinutosti, a grickanje noktiju ili olovke znakovima nesigurnosti. Nakašljavanje, pušenje,

povlačenje uha i meškoljenje u stolici pokazuju nervozu. Samouvjerena osoba obično sjedi

uspravno s rukama na leđima ili u džepovima sakoa. Znak razmišljanja ili procjenjivanja su

trljanje brade, zabacivanje glave, dodirivanje lica rukom, gledanje preko naočala, čišćenje

naočala, dodirivanje luka nosa rukom.

Neverbalna komunikacija

NEVERBALNA (GOVOR TIJELA) KOMUNIKACIJA

Profesionalna Neprofesionalna

Govor tijela: držanje, pokreti, sjedenje, stajanje, hodanje

Opušteno, mirno, otvoreno,... Ukočen, hladan, nepristupačan, napet

Mimika: čelo, oči, usta, obrve,...

10

Otvorene,vedre, obrve mirne, usta s

laganim osmjehom...

Namršteno čelo, namrgođeno lice,

stisnute obrve, „tvrda“ usta...

Kontakt očima: gledanje u oči sugovornika

Gleda sugovornika dok s njim

razgovara, prati pogledom njegove

pokrete, ne žmirka, ne trepće,...

Ne gleda sugovornika u oči, izbjegava

pogled, lista svoje papire i ne podiže

glavu,...

Govorno ponašanje: brzina, ritam, dubina, boja glasa, melodija, smijanje,...

Govori polako i razgovjetno, pravi

pauze, neopterećuje dodatnim

stvarima i digresijama

Govori hladno i brzo, nema pauze, ne

potkrepljuje razgovor smješkom,...

Gestikulacija: govor ruku (tapšanje, blago dodirivanje ramena i dr.) i nogu

Ruke lagano spuštene, mirne. Kod

razgovora se pazi da sugovornik

bude u ravnopravnoj ravnini.

Maše rukama ili ih drži prekrižene na

prsima. Sjedi prekriženih nogu

(skakutanje, tapkanje,..)

Dio neverbalne komunikacije je i pisano poslovno komuniciranje.

11

PISANO POSLOVNO KOMUNICIRANJE

Pisano poslovno komuniciranje je komuniciranje u kojima su sredstvo prenošenja poruke

napisane riječi. Čini oko 70% ukupne poslovne komunikacije.

Postoji nekoliko osnovnih pravila pisanog poslovnog komuniciranja, a to su :

Ekspeditivnost – što znači da se svaki poslovni iskaz vrlo brzo može proslijediti,

odnosno na njega odgovoriti.

Čuvanje poslovne i službene tajne – službena tajna propisana je zakonom, a u okviru

tvrtke regulirana je internim aktima tvrtke (naznaka povjerljivo, strogo povjerljivo,

poslovna tajna i dr.).

Točnost i preciznost izražavanja – odnosi se na poštovanje jezičnih i komunikacijskih

pravila. Jezik i stil treba učiniti sadržaj poruke preciznim, jasnim i stručnim.

Administrativno – tehnička obrada – priprema, ekspedicija, čuvanje i odlaganje

dokumenata.

Urednost i estetski izgled – poslovno pismo je ogledalo onoga tko ga šalje stoga mora

biti uredno, bez pravopisnih grešaka.

Efikasno i jeftino – komunikacija na veliku daljinu uz male izdatke.

Povoljnost za pošiljatelja poruke – pošiljatelj ima dovoljno vremena da dobro osmisli

poruku.

Pogodnost za primatelja poruke – mogućnost čuvanja i pozivanja na pisani dokaz.

12

Neki od nedostataka pisane poslovne komunikacije su sporost razmjene informacija,

izostanak efekta neverbalne komunikacije, te opasnost odnesporazuma. Vrste neverbalne

komunikacije su: na papiru pisana – neverbalna komunikacija i elektronički pisana –

neverbalna komunikacija

VERBALNA POSLOVNA KOMUNIKACIJA (GOVORNA,

NEPISANA)

Verbalna poslovna komunikacija je poslovno komuniciranje u kojem su sredstvo

prenošenja poruke izgovorene riječi uz govor tijela i čini oko 30% ukupne poslovne

komunikacije.

1. Komunikacija licem u lice – poslovni sastanak

Poslovni sastanak treba imati čvrsto utvrđen dnevni red, također se treba odrediti

trajanje sastanaka i strogo se pridržavati vremenskih okvira te izbjegavati besmislene

rasprave.Prije sastanka sudionici moraju dobiti kopiju dnevnog reda. Ako na poslovnom

sastanku treba donijeti neku odluku za koju je, primjerice, potrebna većina, treba detaljno

pročitati pravilnik kako bi odluka bila ispravno donesena.

Priprema poslovnog sastanka

Priprema samog poslovnog sastanka sastoji se od tehničke pripreme i od sadržajne pripreme.

Pod tehničkom pripremom podrazumijevamo definiranje vremena i mjesta sastanka, zatim

osiguranje prostorije u kojoj će se sastanak održati i broj sjedala u prostoriji, rezerviranje

potrebnih tehničkih pomagala koja su potrebna za provođenje sasanka, osiguranje osvježenja

sudionicima sastanka kao što su sokovi i kava. U tehničku pripremu također ulazi i priprema

kopija materijala i zapisnika s prethodnog sastanka. Sadržajna priprema podrazumijeva

13

određivanje cilja sastanka, definiranje problema radi kojeg se sastanak održava, zatim

određivanje načina rada poslovnog sastanka, i mogućih rješenja problema, pronalazak

stručnih osoba te određivanje izvršitelja i rokova izvršenja donesenih odluka na sastanku.

Tijek poslovnog sastanka

Otvaranje sastanka je prva faza tijeka poslovnog sastanka koja se sastoji od samog otvaranja,

utvrđivanja kvoruma, ponovnog obavještavanja prisutnih o dnevnom redu, zatim verifikacija

zaključaka i odluka s prethodnog sastanka, te kontrola izvršenja zaključaka i odluka s

prethodnog sastanka. Zatim slijedi uvodna riječ koja bi trebala biti kratka, jasna i zanimljiva

tako da privuče svu pažnju prisutnih na unaprijed određenu temu sastanka. Nakon iznošenja

podataka potrebnih za raspravu slijedi ponuda ideja i prijedloga, te rasprava i argumentacija.

Po završetku rasprave prijedlozi se sintetiziraju, donose se odluke i imenuje se izvršitelj

donesenih odluka te se određuju rokovi do kada odluke moraju biti izvršene.

Vrste vođenja poslovnog sastanka

Konfuzni stil koji se događa u neplaniranim situacijama. Svatko govori što hoće, najglasniji

imaju glavnu riječ, ostali se povlače, problemi se nerješavaju.

Demokratski stil gdje se radni materijal pravodobno dostavlja, tema se na sastanku ukratko

izloži, svatko ima pravo reći svoje mišljenje, vlada snaga argumenata, voditelj je prvi među

jedankima, odluke su izraz volje većine. 

Diktatorski stil pri kojemu se voditelj ne obazire na sudionike, on je autoritarni autoritet,

sudionici se radije ne javljaju jer vjeruju da su rasprave i zaključci formalna stvar, unaprijed

određeni.

2. Izlaganje/prezentacija

14

Izlaganje tj. prezentacija se može održati pomoću audiovizualnih pomagala kao što su

power point prezentacije na kompjuteru, pomoću postera/plakata/izložbe, pomoću videa.

Tijekom i nakon izlaganja poštujte publiku i njeno vrijeme, priđite publici, pozdravite je i

prošetajte među njih prije početka. Prilagodite se publici, napravite pauze, nikako ne treba

zanemariti niti svoj, a niti tuđi govor tijela. A i nikako ne treba zadržavati slajd dulje od 3

min, jer slajd pomaže slušateljima da bolje razumiju temu o kojoj se priča te čini prezentaciju

zanimljivijom i samim pretjeranim zadržavanjem na jednom slajdu, slušateljima prezentacija

može postati jednostavno dosadna. Ponudite publici zanimljive materijale i korisne

informacije (podijelite tiskani materijal). Na kraju odvojite malo vremena za pitanja publike te

njihove komentare.

3. Komunikacija putem telefona

Telefon je jedno od najučestalijih sredstava komuniciranja u današnjem poslovnom

svijetu. Poslovni običaj je da telefonski razgovor osim što služi kao sredstvo komuniciranja,

prethodi gotovo svakom poslovnom susretu ili sastanku. Telefonirate da biste zakazali

sastanak, da biste otkazali sastanak, da biste najavili sjednicu, da biste sazvali sjednicu... stoga

je nedvojbeno da je telefonski razgovor nešto što vas u poslu nikad ne mimoilazi i što trebate

korektno i dobro obaviti. Pri telefonskom komuniciranju treba se ponašati prirodno jer se

raspoloženje odražava u glasu. Smiješite se, tako ćete zvučati ugodno i uslužno. Budite uvijek

iskreni jer se loš glas čuje mnogo dalje od dobroga. Valja izbjegavati i lošu naviku

telefoniranja i obavljanja drugog posla. Zvukovi i šumovi tih radnji mogu doći i do našeg

sugovornika te će kod njega izazvati revolt. Tajna uspješnog telefonskog razgovora leži u

tome da zamislimo da se nalazimo sučelice osobi s kojom razgovaramo. Tada ćemo

komunicirati upravo na način na koji bismo komunicirali na klasičnom sastanku. U okviru

pripreme za dulji telefonski razgovor, zatvorite vrata ureda kako vas kolege nebi ometali i

napravite sve pripreme koje i inače radite kada na rasporedu imate uobičajeni sastanak ili

poslovni posjet. Pri svakom telefonskom pozivu sve informacije koje smatrate potrebnima

uvijek držite pripremljene na svom stolu. Navodimo nekoliko stvari koje nikada nebi smjeli

raditi tijekom telefonske komunikacije:

Ne ostavljajte sugovornika da vas čeka na „slušalici“.

15

Ne razvlačite razgovor nepotrebnim objašnjenjima, vrijeme je novac.

Držite slušalicu nekoliko centimetara od usta. Ne jedite i ne pijte dok razgovarate

telefonom. Ne razgovarajte sa drugima istovremeno.

Ne podcjenjujte slušatelja. Ne obećavajte ništa što ne možete ispuniti.

Služimo li se mobilnim aparatom za održavanje telefonskog sastanka, potrebno je da za to

izaberemo pogodno mjesto bez previše šumova i buke. Isto tako, trebamo povesti računa da

nazovemo iz područja dobre pokrivenosti signalom jer nema neugodnije situacije od

telefonskog poziva koji se prekida i u kojem sugovornici umjesto da razmjenjuju potrebne

informacije i dogovaraju se, stalno provjeravaju čuje li ih druga strana i postoji li prijam

signala. Onaj koji naziva pozdravlja s „dobar dan“ (jutro ili večer); predstavlja se imenom i

prezimenom uz koje na početku može dodati i titulu, a na kraju organizaciju iz koje zove.

Završetak svakog telefonskog razgovora treba biti u pozitivnom ozračju. Pozitivno ozračje

izgraditi ćete frazama pomoću kojih ćete iskazati zahvalnost za poziv ili odaziv na poziv. Ako

je u pitanju završetak dužeg i kompleksnijeg  telefonskog razgovora – sastanka, završite sa

zaključkom u kojme ćete sumirati i rezimirati ono što ste dogovorili. I na kraju pozdravite s

jednostavnim „do viđenja“.

4. Video konferencija

Video konferencija je komunikacija putem koje se zvuk i slika u pokretu (video slika)

izmjenjuju između dviju ili više lokacija. Obično se smatra da su za video konferenciju

potrebna barem tri sudionika, opremljena videokamerama, mikrofonima, zvučnicima,

računalima i brzim mrežnim pristupom. Najčešće se upotrebljava u poslovne svrhe i prilikom

učenja na daljinu. U poslovnom svijetu video konferencije omogućuju da pojedinci sa

udaljenih lokacija mogu prisustvovati sastanku ili da mogu posao obavljati i od kuće. Postoje

određeni problemi oko kojih se spori da sprečavaju video konferencije da postanu standardni

oblik komunikacije. Jedan od njih je npr. kontakt očima koji igra veliku ulogu u društvenoj

komunikaciji.

16

ZAKLJUČAK

Proces komuniciranja je efikasan kada je kod obiju strana komunikacijskog kanala

postignuto razumijevanje sadržaja poruke, te kada poruka omogućuje izvršenje određene

akcije ili usvajanje novog mišljenja. U poslovnom komuniciranju veoma je bitno da je proces

komuniciranja efikasan. Možemo zaključiti da je komunikacija bitan čimbenik dojma o

organizaciji i može predstavljati granicu između uspjeha i neuspjeha. Neuredan dopis,

nepregledna ili čak netočna informacija utječe na stvaranje negativnog dojma, prekida

suradnje te financijskih gubitaka. Poslovno komuniciranje je dio vještine koje usmjerava

poslovne i kreativne potencijale pojedinca i skupine u brže i efikasnije mogućnosti rješavanja

gospodarskih i inih problema na mikro i makro razini okruženja.

Nadam se da sam Vam ovim seminarom uspjela pokazati koliko je poslovno

komuniciranje zapravo važno za buduće menadžere kao što smo mi.

 

17

LITERATURA

Knjige:

Fox, R., Poslovna komunikacija, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.god.

Komorčec M., Gaćeša D., Poslovne komunikacije, Centar za dopisno obrazovanje

Birotehnika, Zagreb, 1998. god.

Izvori sa internet stranica:

http://www.ciceron.hr/

http://www.gendar.hr/Poslovno-komuniciranje.aspx

18