Click here to load reader

VI. HRVATSKO HODOČAŠĆE SANTOVAČKOJ GOSPIepa.oszk.hu/02900/02962/00070/pdf/EPA02962_hrvatski_glasnik_2015_37.pdf · nazivaju ih ekonomskim izbjeglicama, za razliku od političkih

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of VI. HRVATSKO HODOČAŠĆE SANTOVAČKOJ...

  • n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

    Godina XXV, broj 37 17. rujna 2015. cijena 200 Ft

    TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

    Tukuljska šetnja 10. stranica

    Foto: Medijski centar Croatica 6. stranica

    VI. HRVATSKO HODOČAŠĆESANTOVAČKOJ GOSPI

    VI. HRVATSKO HODOČAŠĆESANTOVAČKOJ GOSPI

    Brigovićeva izložba u Zagrebu 11. stranica Zlevanka, vino i tambure 14. stranica

  • n 2 n KOMENTAR UVODNIK

    Komentar

    Svi smo mi putnici, ali nesmijemo biti bez cilja

    Ovih smo dana svjedoci svjetske migracije nevi-đenih razmjera. I dok su prije godinu dana nekezapadnoeuropske zemlje pokrenule veliku ras p ravu na temu kako integrirati useljenike kojipripadaju različitim civilizacijama, različitom kul-turnom krugu, i vjeri, danas je Europa suočenasa još većim izazovom. S valom izbjeglica koji ile-galno prelaze granicu, ulazi u Europsku uniju, anazivaju ih ekonomskim izbjeglicama, za razlikuod političkih izbjeglica, jer svoju domovinu, i svezemlje na putu u EU napuštaju radi pronalaženjasigurnije egzistencije, u potrazi za mirom i eko-nomskim blagostanjem.Izjave europskih čelnika mijenjaju se iz sata usata, čas da će ih primiti, čas da će zatvoriti gra-nice. Izbjeglički val kod jednih izaziva razumije-vanje, skrb za sve u potrebi i nevolji, a u drugihnerazumijevanje, pa čak i nesnošljivost. Ovidrugi u svemu vide opasnost za europsku zajed-nicu država i naroda temeljenih na kršćanskoj,katoličkoj baštini, doživljavaju kao napad na svojjezik i kulturu.Ne znamo kada i kako će cijela priča završiti, alise pitamo zašto upravo oni odbijaju pružiti ruku,dati pomoć koji su u najmanju ruku sukrivci zanastalo stanje. Mnogima smeta da su to ljudidruge civilizacije, druge vjere, drugog naroda,drugog jezika i kulture. I ne samo to, osjećaju iz-ravnu opasnost za svoje, za svoj jezik, kulturu, inadasve za svoju vjeru. Možda su i u pravu, ali bise svi oni trebali upitati: Što ja činim za očuvanjesvoje vjere, kulture, što mi činimo za očuvanjesvoje vjere i kulture? Tražiti krivca za svoje jade,za svoje probleme u drugome nije nikakvo rje-šenje, nego samo odbijanje i neprihvaćanje od-govornosti, prebacivanje krivnje.U stanju kada cijela Europa, europska civilizacijadoživljava moralnu krizu, pogođena valom dosada neviđene migracije, izgubljena je, ne pro-nalazi sebe. Čini se upravo zbog toga što ne tražirješenje, nego prebacuje krivnju na druge, i tona one koje je djelomično i sama dovela u taj po-ložaj. Kako neki dan reče jedan od političara, čla-nice Europske unije imaju svoja prava i obveze.Jedna od njih jest i solidarnost koja se mora iska-zati, i to omjerno. Ako se pozivamo na kršćan-sku, katoličku tradiciju, možemo li onda odbacitijednu od njezinih temeljnih vrijednosti, a to jeljubav prema bližnjemu, prema svakome čovjeku. Kako drukčije nego tako da skrbimo zaljude u nevolji, u potrebi. Jer svi smo mi putnici,ali ne smijemo biti bez cilja.

    S. B.

    Prošloga su nas tjednasuočili, mene bar putemmedija, s golemim bro-jem izbjeglica, migra-nata koji su krenuliprema po njima obeća-nim zemljama mira i si-gurnosti, blagostanja, ito balkanskom rutom,zemljanim putovimapreko Grčke, Makedo-nije, Srbije do Mađarskekoja je počela oštro šti-titi svoju, ali i vanjskugranicu Europske unije.Bili smo svjedoci medij-skog bijesa i negodovanja zbog stavaMađarske prema izbjegličkoj krizi,podizanja žičane ograde na njezinoj

    južnoj granici prema Srbiji. Ovaj vi-kend pak donio je odluku Njemačke,potom i Austrije o zatvaranju svojihšengenskih granica. Čime je izvansnage stavljen dvadesetogodišnjiSchengen. Ministri unutarnjih pos -lova zemalja Europske unije nisu se14. rujna uspjeli suglasiti oko kvotaza raspodjelu izbjeglica.

    Sadašnja pravila brane migran-tima bez osobnih dokumenata puto-vanje unutar šengenskoga prostora,ali nedostaju mehanizmi primjenetih pravila. Prošloga vikenda Mađar-ska je zatvorila svoj zračni prostor u20 kilometara dugom pojasu premagranici sa Srbijom i na visini od 1350metara. Cilj je ove mjere omogućitipoliciji, vojsci i hitnoj službi da se si-gurno koriste zračnim prostorom zaobavljanje svojih zadaća povezanih supravljanjem migrantske krize. Ma-đarska je 15. rujna zatvorila i glavni

    granični prijelaz premaSrbiji te na granicu upu-tila policiju i vojsku.

    Mađari ne žele da mi-gracija svjetskih raz-mjera promijeni tisuć -ljetnu kulturološki krš -ćansku Mađarsku, kažepremijer Orbán doda-jući: «Nismo se borilizato u svjetskim rato-vima, u komunizmu, zademokratske promjene,u gospodarskoj krizi.»Želimo živjeti u sigurno-sti i miru ne kaosu, kaže

    premijer Mađarske, trebamo branitiEuropu, Mađarsku i njene graniceprimjenom zakona. Naše je pravo

    odlučiti tko može doći unašu zemlju, a tko ne.Naša je dužnost osigu-rati primjenu zakona. Od15. rujna na snazi sunove zakonske odredbekoje imaju za cilj jačanjegranica Mađarske. Od15. rujna ilegalan prela-

    zak mađarske granice kazneno jedjelo koje za posljedicu ima zatvor-sku kaznu ili kaznu protjerivanja izMađarske. Trgovanje ljudima teško jekrivično djelo. I dalje su osigurani svilegalni putovi ulaska u Mađarsku itraženje azila u skladu s europskompravnom normom i protokolom. Svioni migranti koji iz Srbi je ulaze u Ma-đarsku, a u Srbiji nisu predali molu zaazil, neće moći prijeći granicu Mađar-ske. Vlada Mađarske temeljem za-konske norme proglasila je 15. rujnaizvanredno stanje zbog izbjegličkekrize u mađarskim županijama Bač -ko-kiškunskoj i Čongradskoj. Od red -ba stupa na snagu danas, 15. rujna,između 12.30 i 13 sati. Od 00 sati 15.rujna na snazi su novi pravni propisi,istoga su dana zatvorena dva granič -na prijelaza Röszke – Horgoš teÁsotthalom i zelena granica.

    Branka Pavić Blažetin

    Cilj je ove mjere omogućiti policiji, vojsci i hitnoj službi da se sigurno ko-riste zračnim prostorom za obavljanjesvojih zadaća povezanih s upravlja -njem migrantske krize.

    Glasnikov tjedan

  • AKTUALNO n 3 n

    „Budućnost vidim u digitaliziranim školskim pomagalima i udžbenicima“

    „Svi su udžbenici navrijeme isporučeni školama“ – izjavila je sredinom kolovoza državna tajnica zaopću naobrazbu pri Ministarstvu ljudskih resursa Judit Bertalan Czunyi. Smatra da preustrojstvomtržišta udžbenika i posredstvom gospodarskih reforma 2010. godine, u novoj školskoj godini 2015./16.za učenike do trećega razreda osnovne škole udžbenici će biti besplatni. Za učenike viših razreda bes -platnost ovisi o socijalnom položaju obitelji. Narečeno se odnosi i na narodnosne udžbenike. U ovojškolskoj godini cijena je udžbeničkog paketa načelno 12 tisuća forinti, što znači da su cijeneudžbenika 36 posto niže od cijena 2013. godine. KELLO (Könyvtárellátó Nonprofit Kft.) do 25. kolovozaisporučio je 12 milijuna 530 tisuća udžbenika, ove školske godine 150 tisuća više njih će dobitiudžbenike besplatno.

    Podsjetimo da je do preustrojstva izda -vačke djelatnosti udžbenika došlo 1. siječ -nja 2014. godine. Prema tomu, i uprav nome se smislu ukida izdanje udžbe-nika po tržišnim načelima, i ubuduće ta jezadaća posve državna odgovornost. Kaoobrazloženje navodi se tržišni mehanizamizdavačkih kuća, to jest međusobna kon-kurentnost. Novost je i osnivanje tvrtke zadostavu udžbenika, a također i narudžbaudžbenika. Prethodnih godina udžbenicisu se naručivali od izdavača, a od sada iz-ravno od tvrtke (KELLO).

    Prema riječima Croaticina ravnateljaČabe Horvatha, izdavačka kuća kojoj je načelu, na vrijeme je dostavila naručeneudžbenike, to jest do 15. srpnja 2015. uskladišta KELLO-a (tvrtka ima sedam sre-dišnjih skladišta u Mađarskoj). Izdavačnema uvid koja škola koliko i koje jeudžbenike naručila. Prema saznanjimarav natelja Horvatha, od hrvatskih naslovanajviše se naručilo od udžbenika autoriceAnice Torjanac, a tu je i novi udžbenik Na-rodopis od 5. do 8. razreda autora ĐureFrankovića. Broj naručenih hrvatskihudžbenika, uspoređujući s lanjskom godi-nom, opao je, riječ je približno o 2500udžbenika. Razlozi mogu biti i pad brojaučenika koji uče hrvatski jezik i književ-nost, niska rodnost te uvođenje takozva-nih udžbenika za trajnu uporabu koji semogu naručiti svake četvrte godine. Na-ravno, razdioba udžbenika nije besplatna,izdavačka kuća za to plaća 20 posto od ci-jena udžbenika. Kako nam reče ravnatelj,bilo je godina kada KLIK ni nakon četirigodine nije dao suglasnost za narudžbunovih udžbenika. Nažalost, to pitanje jošje uvijek aktualno. U vezi s tim potražio jeglasnogovornika Hrvata u Mađarskomeparlamentu Mišu Heppa, i tražio njegovozalaganje za izmjenu toga zakona, neka seod iduće školske godine ukida to KLIK-ovopravo. Navodno, iz središnjega proračunaKLIK-u je za narodnosne udžbenike izdvo-jeno umalo devetsto milijuna forinti. Ali

    spomenuto pitanje javlja i se kod ostalihnarodnosnih škola. Ravnatelj Horvath pis -meno će potražiti narodnosne državne sa-mouprave i također zatražiti njihovozalaganje. Popis Croaticinih udžbenikadostupan je na portalu kir.hu, ali naručitimogu samo odgojno-obrazovne usta-nove. Izdavač je dužan popis, do određe-nog roka, dopuniti, osvježiti i na njemuiznova navesti već postojeće naslove. Zasvaki se naslov plaća po pet tisuća forinti.Na Croaticinu popisu udžbenika ima stopedeset naslova, kojih će, prema ravnate-ljevim planovima, sljedeće školske godinebit više od dvjesto. Novi su Croaticini part-neri u izdavanju narodnosnih udžbenikaRusini i Poljaci, a nastavlja se uspješna su-radnja s Grcima, Bugarima i Romima.Croatica osim udžbenika ima i digitalnaškolska pomagala, primjerice „VjevericaVerica“ autora Tibora Kedveša ili zvučniudžbenici. „Budućnost vidim u digitalizi-ranim školskim pomagalima i udžbeni-cima. Veselio sam se kada sam u Brlobašu,na svečanoj proslavi Croaticine 15-godiš-nje obljetnice zamijetio koliko su djecazainteresirana za takve programe, i todjeca od sedam-osam godina“ – reče nam

    ravnatelj Horvath. U više škola predstav-ljen je program Tibora Kedveša, pomoćukojeg djeca neposredno poput igre moguprisvojiti nove riječi i hrvatsko jezikoslov-lje. U pripremi je i zvučni rječnik na hrvat-skome jeziku od 1. do 8. razreda. Radovena tome rječniku Croatica sufinancira izsvoga proračuna. Narečeni su programipredstavljeni i ostalim narodnostima, irazmišlja se iskorak u tome smjeru. Da-kako, usporedno s time planira se prošire-nje sadržaja toga rječnika možda i nasrednju školu. Pomoću TAMOP-ove pot-pore, dobrom suradnjom i zalaganjemsvih narodnosti otvoren je put k buduć-nosti.

    Pitanje je koliko je centralizacija izda-vanja udžbenika dobar smjer, jer kakopratimo mađarska glasila, taj sustav odsvog uvođenja dobiva velike kritike. Ko-liko i na koji način ćemo opstati na tomepolju, kako ili općenito koliko će utjecatišto mađarska vlada već idućih godina želise koristiti svim EU izvorima, namijenjenihdo 2020. godine. Odgovor i odgovornostje u našim rukama.

    Kristina Goher

  • n 4 n TEMA

    Kako smo saznali, nakon svečane skupštine pečuškoga gradskogvijeća dvojica gradonačelnika održali su dvostrani sastanak nakojem je, između ostalog, bilo riječi o jačanju kulturne suradnjeizmeđu dva prijateljska grada, a dogovoren je i službeni posjetzagrebačkog izaslanstva, što će ga predvoditi zamjenica grado-načelnika Vesna Kusin, kako bi se razradile potankosti budućesuradnje. Na sastanku se razgovaralo i o Hrvatima koji žive u Pe-čuhu, znatnoj manjinskoj zajednici koja u Pečuhu ima i Obrazov -ni centar. Kako donosi portal zagreb.hr, u okviru jednodnevnogposjeta gradonačelnik Milan Bandić, u društvu s generalnomkonzulicom Vesnom Halugom, posjetio je Hrvatski školski centarMiroslava Krleže, ustanovu u kojoj djeluje vrtić, osnovna škola,gimnazija i đački dom, a koja djeluje kao dio mađarskoga javnogobrazovnog sustava koju vodi Hrvatska državna samouprava. Za-grebački gradonačelnik posjetio je i Hrvatsko kazalište u Pečuhu,koje je jedan od partnera Hrvatskoga školskog centra, a s njego-vim radom i repertoarom upoznao ga je ravnatelj Slaven Vida-ković. (Grad Zagreb dao je sredstva za kupnju nekretnine zapotrebe proširenja i izgradnje pečuškoga Hrvatskog kazališta2006. godine, tada u vrijednosti od 40-ak milijuna forinti, te je2007. godine i kupljena nekretnina do broja 17 u Ulici Anna, gdjeje 2. travnja 2014. godine započeo Projekt «Obnova i proširenjepečuškoga Hrvatskog kazališta», vrijedan 560 milijuna forinti, akoji je trebao biti završen u listopadu 2014. godine, ali i danas sestoji sa započetim radovima.)

    Razgovorima u Hrvatskom školskom centru Miroslava Krleže,između ostalih, na poziv generalne konzulice Vesne Haluge na-zočila je i glavna urednica Medijskog centra Croatica BrankaPavić Blažetin. Generalna je konzulica goste upoznala s položa-

    jem hrvatske zajednice u gradu i županiji, na-glašujući kako bi bilo dobro utemeljiti jedanmješoviti hrvatsko-mađarski odbor na gradskoj(osječkoj) ili županijskoj razini (Osječko-baranj-ska županija) po uzoru dobre prakse poputMješovitog odbora za pomurske Hrvate. Onaje gradonačelniku Bandiću skrenula pozornostda u veze s gradom Pečuhom bude uključenai hrvatska zajednica u gradu Pečuhu. Ukazalaje na potrebu za knjigama, te skrenula pozor-nost na obilježavanje stote godišnjice rođenjahrvatskoga slikara Zlatke Price, rođenog u Pe-čuhu 1916. godine. Ravnatelj Győrvári upoz-nao je goste s Hrvatskim školskim centromMiroslava Krleže. Bandić je kazao da ponajprijetreba njegovati dobre odnose s mjesnom upra-vom. Naglasio je da on kao načelnik grada Za-greba gaji veliku naklonost prema Hrvatimaizvan Republike Hrvatske, što je već više putapokazao te skrenuo pozornost na dobre vezegrada Zagreba s prijateljskim gradovima u Ma-đarskoj, Pečuhom i Budimpeštom. Naglasio je

    da je prije svega potrebno njegovati jezik i kulturu jer oni se uzi-maju prvi...

    Potom su gosti u pratnji domaćina razgledali Školski centarMiroslava Krleže, te prošetali gradilištem zdanja budućeg vrtića.Bili su impresionirani viđenim te obećali potporu pri opremanjupomagalima potrebnim vrtiću.

    Za Medijski centar Croatica Milan Bandić između ostalogakazao je da Zagreb ima četrdesetak gradova prijatelja, a s grado-vima prijateljima poput Pečuha ima dvostruko prijateljstvo jer tuje znatna hrvatska zajednica. Oduševljen je naporima i uspjesimana polju očuvanja samobitnosti, u prvom redu kulture i jezika tesmatra obvezom pomoći u skladu s mogućnostima. Četiristoti-njak djece jamstvo je daljnjega života hrvatske kulture i jezika teočuvanja hrvatske samosvojnosti. Trebamo imati dovoljno do-moljubnoga sluha i na tom tragu propagirati ne samo deklara-tivnu politiku nego i pružiti pomoć opstanku naših ljudi,zaključio je Bandić.

    Osječki dogradonačelnik Denis Ambruš osvrnuo se na više-desetljetne prijateljske veze gradova Osijeka i Pečuha, pa i napolju školstva, suradnju škole Miroslava Krleže i osječke škole Vi-jenac. Promijenili su se nazori, čekaju nas novi izazovi u među-sobnim vezama dvaju gardova, a poveznica je i hrvatskazajednica u Pečuhu i mađarska zajednica u Osijeku. Fasciniransam ovom impozantnom građevinom, centrom koji svjedoči ovisokom standardu. Svaki model institucionalne suradnje pa ibrige o Hrvatima izvan Hrvatske poželjan je i mi ćemo aktivnovoditi tu politiku, ako su programi realni i provoditi i na zadovolj-stvo same zajednice.

    Branka Pavić Blažetin

    Političari iz matične domovine posjetili Hrvatski školski centar Miroslava Krleže

    Zagrebački načelnik Milan Bandić pribivao je svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu Dana grada Pečuha, napoziv pečuškoga načelnika Zsolta Páve. Također je i osječki dogradonačelnik Denis Ambruš 1. rujna pribivao spome-nutoj sjednici. Svoj boravak u Pečuhu, i Milan Bandić i Denis Ambruš, iskoristili su za posjet Hrvatskome školskomcentru Miroslav Krleže gdje su im domaćini bili ravnatelj škole Gabor Győrvári i predsjednik HDS-a Ivan Gugan, aposjet je potakla i nazočila mu i generalna konzulica Republike Hrvatske u Pečuhu Vesna Haluga.

    Ugledni gosti Milan Bandić i Denis Ambruš posjetili su Hrvatski školski centar Miroslava Krleže.

  • TEMA n 5 n

    Podsjetimo da je Anici Kovač, kao ravnateljici keresturske škole,15. kolovoza istekao mandat i bila je jedina koja se kandidiralana natječaju što ga je raspisao KLIK. Udovoljavajući svim uvjetimanatječaja, ne zna se zbog kojih razloga, njezin natječaj samo odKLIK-a nije prihvaćen bez obrazloženja. S tom KLIK-ovom odlu-kom nije se suglasila ni keresturska Hrvatska samouprava, ni ke-restursko Roditeljsko vijeće, ni Hrvatska samouprava Zalskežupanije, koja se smjesta obratila za pomoć višim forumima, glas -nogovorniku Hrvata u Mađarskoj, odnosno Hrvatskoj državnojsamoupravi. Mišo Hepp, glasnogovornik Hrvata u Parlamentu, iIvan Gugan, HDS-ov predsjednik, su se 24. srpnja zajedničkimpis mom obratili državnoj tajnici za prosvjetu da se pitanje ravna-teljice keresturske škole riješi, i da podupiru da Anica Kovač budeizabrana na petogodišnji mandat, jer hrvatska zajednica je na -čisto s njezinim radom na hrvatskom obrazovnom i drugompolju. Odgovor na to pismo još ni početkom rujna nije stigao. U tom razdoblju glasnogovornik, pa i HDS-ov predsjednik, višeputa su telefonski kontaktirali nadležne, a ipak se nije riješilo vrloneugodno stanje u kojem bi najviše bila oštećena jedna narod-nosna ustanova koja već godinama vrlo dobro funkcionira.

    Mišo Hepp, glasnogovornik Hrvata u Mađarskoj, informaciju oimenovanju Anice Kovač saznao je od ravnateljice. Za naš tjednikrekao je: Djelomično sam zadovoljan što je Anica Kovač imenovanana godinu dana, no mi smo se suglasili s time da bude izabrana napet godina. Ipak smo nešto postigli, jer kako je izgledala situacijada će jednu našu ustanovu (makar) na godinu dana voditi osobakoja ne govori naš jezik, iako se kandidirala naša pripadnica zajed-nice, to ne bi bilo u redu. Mislim da je time dokazano da Odbor na-rodnosnih glasnogovornika ima legitimitet, ali još na tome trebamodalje raditi, naravno, to možemo samo zajedničkim nastupom. Ne-zadovoljan sam time da državno tajništvo još uvijek nije službenoodgovorilo na naše pismo i mislim da je to neozbiljno ponašanje.

    HDS-ov predsjednik Ivan Gugan također smatra da problemenaše hrvatske zajednice možemo riješiti samo zajedno i dobrimmeđusobnim komuniciranjem i informiranjem unutar zajednice.

    Anica Kovač, ravnateljica keresturske Osnovne škole „Ni-kola Zrinski”, bez obzira na cijeli neugodni proces, s punomparom nastavlja rad, pa sam tek nakratko uspjela porazgovaratis njome o ponovnom imenovanju.

    – Vi ste bili jedini koji ste predali natječaj za poziv ravnateljakeresturske škole, jeste li mislili da će iz toga nastati takva situa-cija?

    – Trebam reći, kada sam dobila pismo od KLIK-a da ne podupiremoj natječaj, mislila sam da je neka greška u pismu ili ne čitamdobro jer jednostavno nisam razumjela zbog čega je to. Bila sam je-dina koja se natjecala, odgovarala sam svim uvjetima, svi su me po-dupirali, pa je bilo nerazumljivo. Ali bila sam sretna kada su uz menestajale sve hrvatske organizacije, počev od mjesnih, županijskih dodržavnih i vjerovala sam da će se taj problem riješiti. Inače, imam urukama dokumente s kojima bih mogla otići i na sud, međutimnisam htjela praviti cirkuse, uzdala sam se u zastupnička tijela našihHrvata i vjerovala da će se problem riješiti, da će keresturska školamoći raditi dalje u miru, jer to je interes svih nas. Vrlo sam zahvalna

    svima koji su pomogli u rješavanju cijele neugodne situacije. Za -hvalna sam glasnogovorniku Hrvata u Mađarskoj, predsjednikuHrvat ske državne samouprave, vodstvu Hrvatske samouprave Zal-ske županije, mjesnoj Hrvatskoj samoupravi, kolegama, roditeljimakoji su cijelo ljeto stajali uz mene, te Medijskom centru Croatica kojije izvrsno novinarski obradio problematiku, i tako upozorio hrvat-sku javnost na ovaj slučaj.

    Mislite li da s vašim slučajem donekle je vidljivo kakvemogućnosti imaju naša politička tijela?

    – Da, preko mog slučaja iskazala se ona snaga koju ima našahrvatska zajednica u Mađarskoj. Mnogi su se ponašali odgovorno,politizirali, što je zapravo i pravi zadatak hrvatskih političkih orga-nizacija i vrlo sam sretna da smo uspjeli dokazati kako smo snažni.Naša politička tijela pokazala su da stoje iza naše zajednice i po svo-jim mogućnostima štite svoje pripadnike, ustanove i organizacije.Drago mi je da se dokazalo kako se s nama Hrvatima u Mađarskojne može poigravati.

    – Što biste izvukli iz svega ovoga?– Smatram da se ništa ne dešava uzaludno, bez uzroka, možda

    se to trebalo dogoditi. Možda zato što se zna da smo mi Hrvati ipaksnažni. Možda i zato da vidim da imam prijatelje uza sebe kadanisam u poziciji, a moje je iskustvo da ih imam, mnogi su stali uzmene, i djeca, i roditelji, i kolege. Iza mene su se poredali svi i podr-žavali me cijelo ljeto, jer ipak ni psihi nije bilo jednostavno proći tukalvariju. Hvala još jednom svima koji su pomogli!

    – Kako dalje, daje li vam ovo iskustvo još više snage ili ćetepomalo štedjeti na energiji?

    – Borben sam tip i mislim da trebamo još bolje raditi. Treba uvje-riti roditelje da je unatoč svemu naša ustanova stabilna. Od ove go-dine imamo čak 154 učenika u školi i smatram da je naša zaslugašto taj broj porastao. Želim da naša ustanova bude još jača u hrvat-skome duhu, od ove jeseni povećavao se i broj onih nastavnika kojidobro govore hrvatski jezik, po svemu sudeći, stići će i mentoricahrvat skoga jezika iz Hrvatske. Mislim da kvalitetu škole treba zadr-žati, ako se može, još popraviti, jer time dugujem svima onima kojisu stajali uz mene i uz našu ustanovu.

    beta

    Anica Kovač ravnateljica keresturske škole!Nakon dugog „natezanja” oko izbora ravnatelja keresturske Osnovne škole „Nikola Zrinski” AnicaKovač, bivša ravnateljica ustanove, opet je imenovana na godinu dana. Središte za održavanje us-tanova Klebelsberg (KLIK), unatoč tomu što sredinom kolovoza nije prihvatilo njezin natječaj (jedinakandidatkinja), 7. rujna ipak je poslalo obavijest u kaniški Obrazovni okrug o njezinu imenovanju nagodinu dana. Obrazloženja u cijeloj proceduri ni dandanas nema.

    Anica Kovač, ravnateljica keresturske škole, u ravnateljskom uredu

  • n 6 n BAČKA

    Misno slavlje predvodio vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić

    VI. HRVATSKO HODOČAŠĆE SANTOVAČKOJ GOSPI Šesto hodočašće bačkih Hrvata i prijateljskih hrvatskih zajednica na tromeđi Hrvatske, Mađarske i Srbije,koje je već po običaju održano povodom blagdana Male Gospe (8. rujna) u Santovu, ove je godine proteklou znaku obilježavanja triju važnih obljetnica. Uz proštenje marijanskoga svetišta, koje je posvećeno 1838.godine, ovogodišnji susret, priređen 5. rujna, protekao je u znaku obilježavanja 300. obljetnice utemeljenjaSantovačke župe, 200. godišnjice posvete i obnove župne crkve, te u spomen na doselidbu šokačkih Hrvatau Santovo i Bačku.

    Svečanost je u popodnevnim satima započela pred novom zgra-dom Hrvatskog učeničkog doma posvećenjem ploče postav-ljene u spomen na doselidbu šokačkih Hrvata u Bačku i Santovo,koju su šokačkohrvatskim napjevima uljepšali članovi tamburaš -kog orkestra Hrvatske škole. Nakon pozdravnih riječi predsjed-nika santovačke Hrvatske samouprave, spomen-ploču posvetioje ovogodišnji gostujući misnik, uzoriti kardinal Vinko Puljić, nad -biskup vrhbosanski iz Sarajeva. Nakon posvećenja ploče uzostalo nam reče:

    Iznenađen sam, ali i zadivljen da su ovdašnji ljudi kroz tolikegodine sačuvali svoje korijenje, svoje povijesno pamćenje, svojjezik, svoju kulturu, i da to nastoje prenijeti na buduće naraštaje.Zato sam i prihvatio poziv da im u tome dadem potporu i podr-šku, reče uz ostalo kardinal Puljić prigodom otkrivanja ploče uspomen 366. godišnjice doselidbe šokačkih Hrvata u Bačku i San-tovo.

    Na dvojezičnoj spomen-ploči, koju je kao organizator i do-maćin uime santovačkih Hrvata postavila mjesna Hrvatska sa-mouprava, zapisano je:

    U SPOMEN 366. OBLJETNICE DOSELIDBE ŠOKAČKIH HRVATA/ PUT IZ STARE U NOVU POSTOJBINU: / OLOVO – TUZLA – ILOK –BAČ – SANTOVO 1543. (naselje se prvi put spominje pod slaveni-ziranim imenom) – 1649. (tadašnji beogradski biskup, franjevacMarin Ibrišimović, u Santovu krizma 350 ovdašnjih Hrvata Šokaca)– 1687. (najmasovnija doselidba bunjevačkih i šokačkih Hrvata uBačku) – 1715. (utemeljenje Santovačke župe vođene od bosanskihfranjevaca) – 2015. / U ZNAK ZAHVALE BOGU I NA SPOMENLJUDIMA / OVU SPOMEN-PLOČU POSTAVLJAJU POTOMCINARODA KOJI SE VOĐEN LIKOM RADOSNE GOSPE I / FRA-NJEVCIMA BOSNE SREBRENE DOSELIO NA BAČKU RAVNICU,STOLJEĆIMA SAČUVAO VJERU I / SVOJU NARODNU SAMO-BITNOST / PRIGODOM OBILJEŽAVANJA 300. OBLJETNICESANTOVAČKE ŽUPE / SANTOVAČKI HRVATI, 5. rujna 2015.

    Nakon posvećenja spomen-ploče susret na tromeđi nastav-ljen je u marijanskome svetištu na santovačkoj Vodici gdje sepodno velebnoga Gospina kipa od nehrđajućeg čelika visine10,53 metara, postavljenog 2008. godine, pred oltarom na otvo-renome okupilo više od 500 hrvatskih vjernika. Uza santovačkevjernike došlo je desetak hodočasničkih skupina, hrvatskih vjer-nika iz Kalače, Baćina, Dušnoka, Baje, Kaćmara, Aljmaša, Gare,Keč kemeta i drugih naselja. A u organizaciji Hrvatske samoup -rave 18. okruga odnosno Marije Srakić Mareljin došli su i hodo-časnici iz Budimpešte, koji su položili vijenac podnospo men-ploče. Samo iz prijateljskog naselja, iz Općine Petrijevci,pod vodstvom tamošnjeg župnika Jure Kreše i načelnika Ive Ze-lića, pristiglo je stotinjak vjernika, a iz Župe Andrijaševci-Rokovcipokraj Vinkovaca dvadesetak članova crkvenoga zbora predvo-đenih župnikom Sinišom Paušićem. Kao i svake godine, došli sui hodočasnici iz susjednog Berega, prekograničnog naselja u Voj-vodini (Srbiji). Svojom nazočnošću slavlje su uveličali i brojni uz-

    vanici, predstavnici diplomatskih predstavništava RepublikeHrvat ske i čelnici Hrvata u Mađarskoj, među njima veleposlanikRepublike Hrvatske u Budimpešti Gordan Grlić Radman, gene-ralna konzulica Republike Hrvatske u Pečuhu Vesna Haluga,predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan, pred-sjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj Joso Ostrogonac, predsjednikHrvatske samouprave Bačko-kiškunske županije Joso Šibalin, tepredsjednici i zastupnici mjesnih hrvatskih samouprava i kultur-nih udruga.

    Misno slavlje povodom narečenih obljetnica i obilježavanjadoselidbe šokačkih Hrvata u Santovo predvodio je kardinal VinkoPuljić, nadbiskup vrhbosanski iz Sarajeva, a s njime, uz domaćegžupnika Imrea Polyáka, između ostalog suslužili kardinalov tajnikBojan Ivešić, petrijevački župnik Jure Krešo, Siniša Paušić, župnikiz Andrijaševaca odnosno Rokovaca i još nekolicina svećenika.

    Velikim otvorenim prostorom odjekivala je hrvatska pjesma,a svojim pjevanjem misno slavlje uljepšali su domaći crkvenizbor pod vodstvom župnoga kantora Zsolta Siroka, te gosti izBerega, članovi pjevačkoga zbora HKPD „S. S. Kranjčević”.

    „Ako čovjek želi živjeti dostojanstvo svoje, mora poštivatiBožje zakone, mora prihvatiti Božju riječ, mora živjeti tu riječ.Zato smo i došli Gospi da joj donesemo te rane, ne samo svojenego rane čovječanstva. Gospo, izliječi naše rane, sačuvaj našekorijenje, daj da budemo prepoznatljivi kao kršćani, kao katolici,kao Tvoja djeca. Vodi nas svome sinu koji je za nas umro, daznamo to cijeniti, da znamo od toga živjeti. Zato vas, draga braćoi sestre, prvo hrabrim i divim se da ste sačuvali kroz tolika stoljećaupravo svoj identitet i u novoj domovini ugradili se donoseći tajidentitet. Ali, čuvajte tu vjeru i prenesite je budućim pokolje-njima, da buduća pokoljenja sačuvaju pamćenje, da ne zaboravekolijevku koja ih je odnjihala” – reče uz ostalo kardinal Puljić.

    S. B.Snimke: S. B., Ž. F. i K. M. T.

    VI. HRVATSKO HODOČAŠĆE SANTOVAČKOJ

  • BARANJA n 7 n

    Na ovoj kulturno-društvenoj priredbi okupilo se mnoštvo gostijukoji su došli iz okolnih hrvatskih i drugih naselja, naprimjer, izUdvara, Mišljena, Sukita, Vršende, Pogana, Semelja. U malom seluu susjedstvu grada Pečuha već više od dvadeset godina svakoljeto okupljaju se ljudi uz dobru zabavu, sretnu se stari prijateljipa priredba često stvara nova prijateljstva i nezaboravno druže-nje koje traje sve do ranih jutarnjih sati.

    Organizatori su i ove godine za mnogobrojne goste priredilibogat program koji je započeo već u ranim jutarnjim satima ri-bičkim natjecanjem na I. jezeru u Malomvölgyu, na kojem jetreće mjesto osvojila kukinjska družina s 3,1 kg ribe. Drugo mjes -to dopalo je Duboševčanima, koji su ulovili ukupno 3,93 kg. Po bjednik dana postala je naradska družina s 5,75 kg ribe. Nakonribolova slijedio je malonogometni turnir u kojem se natjecalosedam momčadi za zlatni pehar. Nogometaši su došli iz Semelja,Pogana, Sukita, Udvara, Duboševice, Narada. Naravno, natjecalase i domaća, kukinjska momčad. Treće mjesto je dopalo sukitskoj,drugo mjesto osvojila je poganska, a dobitnik zlatnog peharapos tala je semeljska momčad.

    U sklopu programa bilo je natjecanje i u kuhanju. Natjecali suse najbolji kuhari susjednih naselja. Izvrsno jelo kušalo je i ocije-nilo stručno povjerenstvo. Ono je ocijenilo ukus, miris i izgledjela. Prema tome treće mjesto dopalo je semeljskoj, drugo mjestoudvarskoj, a najbolja je bila domaća, kukinjska družina.

    U 16 sati je bila sveta misa na hrvatskom jeziku u mjesnojcrkvi. Služio ju je župnik Zoran Vukoja iz Duboševice, a na misipredivno je pjevao duboševički zbor. Nakon mise krenula je po-vorka kroza sela, od crkve do društvenog doma gdje su sudjelo-vali svi sudionici kulturnog programa. Potom, kao najposjećenijidio dana bio je kulturni program na otvorenome, pod velikim ša-torom. Na programu je sudjelovala i gđa Dinka Franulić konzulicaRepublike Hrvatske u Pečuhu. Program je otvorio KUD Mohač,koji je osnovan 1973. godine, a voditelj mu je Stipan Filaković,tradicionalno predstavlja baštinu šokačkih Hrvata, Švaba i Ma-đara. KUD je poznat po koreografiji koji vežu za neki običaj ili do-gađaj. Ovom su prilikom predstavili Šokačke igre iz Bačke i

    Semartina. KUD Marica stalni je gost Bošnjačkog sijela; ove sugodine nastupili koreografijom Józsefa Szávaija, predstavili supjesme i plesove iz Semartina. Nakon njih slijedio je vršendskipjevački zbor koji je otpjevao pjesme: Savo vodo, Zelen ora, Dje-vojčica ruže brala, Ajd idemo, jagodo te I dođi, lolo. Kukinjskokulturno-umjetničko društvo „Ladislav Matušek” izvelo je dvijekoreografije. Kao prvo predstavili su splet bošnjačkih plesova,koreograf je András Mészáros. S drugom koreografijom slijedio

    je KUD Mohač, od njega smo mogli vidjeti običaje vezane uzažetvu. Kulturni program zatvorili su domaćini. Od KUD-a „LadislavMatušek“ nazočni su mogli vidjeti prekrasnu baranjsku kore -ografiju.

    Nakon kulturnoga programa svakoga je čekala bogata i ukus -na večera, a na kraju dana odlično ozračje nazočnima osiguraoje Orkestar „Podravka“.

    Luca Gažić

    BOŠNJAČKO SIJELO U KUKINJUVeć uobičajeno okupljanje bošnjačkih Hrvata u Kukinju bilo je priređeno 21 put, ove godine 29. kolovoza. Organizator jeSijela bila kukinjska Hrvatska samouprava uz potporu tamošnje Seoske samouprave, Hrvatske samouprave Baranjskežupanije i Samouprave Baranjske županije.

    Kukinjska skupina u povorci kroza selo

    KUD Mohač

    SURDUKINJ – U tome baranjskom naselju u subotu, 19.rujna, priređuje se 19. Berbeni dan, koji će ovoga puta biti unovom izdanju, naime na gastronomsko-kulturnoj priredbi„Spaja nas Karašica“ predstavit će se sva naselja pokraj rječiceKarašice. Ta rijeka teče preko 26 sela, odnosno pokraj njih,prelazi preko granice, gdje dotiče šest naselja.Naselja u Mađarskoj: Feketić (Feked), Bodica (Fazekasboda),Kikoš (Kékesd), Seluv (Szellő), Katolj, Kemed (Máriakéménd),Surdukinj (Szederkény), Boja (Bóly), Borjat (Borjád), VelikiBudmir (Nagybudmér), Mali Budmir (Kisbudmér), Pócsa, Vi -ljan (Villány), Vilaguš (Virágos), Madžarboja (Magyarbóly), La-pandža (Lapáncsa), Iločac (Ilocska). U Hrvatskoj: Luč,Šumarina, Šećerana, Branjin Vrh, Popovac, Branjina, Podolje,Gajić, Draž, Batina. Program započinje predstavljanjem kuli-narskih specijaliteta, prateći je program: lončarska radionica,a u popodnevnim satima zainteresirani mogu pogledati kul-turni program i predstavljanje pojedinih sela sudionika. Nakraju dana svakoga čeka koncert hrvatskog sastava Srebrnihkrila.

  • Na početku augustuša smo imali u Kisegujako atraktivni spektakl u čast pobjede nadTurki i obrane kiseške tvrdjave i morem Vamreći da smo se čudili da kako uprav iz Senjanije došao nigdor med branitelje. Nisu biliVaši poznati uskoki, nije došla ni partnerskadelegacija Vašega grada, hoće li se to pro-miniti u budućnosti?

    – Nažalost, poklapa nam se termin, jeronaj vikend kada je bila opsada, mi smoimali međunarodni ljetni senjski karneval,to nam se svake godine uklopi. Ove go-dine, na našim Uskočkim danima u srpnjuje bio nazočan Béla Básthy, zamjenik gra-donačelnika Kisega, i s njim smo se dogo-vorili da bi nastojali termine za 2016.godinu uskladiti, tako da se ta dva doga-đaja ne poklope da bi i uskoci mogli sa svi-tom doći dogodine u Kiseg.

    Znači, moremo mirno računati na to dakljetu, kad bude deseta godišnjica te op-sade, naši Hrvati s Vami skupa će obranititvrdjavu i grad Nikole Jurišića?

    – Isto tako, kako je bilo u 16. stoljeću,tako ćemo ponoviti i 2016. godine. S ob-

    zirom da sam pozvan od 25.do 27. rujna u Kiseg na vinskesvečanosti i berbu, tamoćemo se konačno dogovoritio cijelom protokolu te op-sade za 2016. Iskreno senadam da će uskoci doći uKiseg, kako bi ga ponovo spa-sili zajedno od Turaka, Os -manlije.

    Vjerojatno ste bili više putau Kisegu, i onda i to znate dakult Nikole Jurišića još i danda-nas je tamo živ. Dovoljno jesamo ako pomislimo na glavnitrg Nikole Jurišića, na Gimna-ziju Nikole Jurišića i na sve ve-zane priredbe iz prošlosti. KakoVi u Senju čuvate spominke nanašega skupnoga heroja?

    – Moram priznati da sam bio izuzetnoiznenađen, koliko je Nikola Jurišić popu-laran u Kisegu, a bio bi jako-jako zadovo-ljan da je toliko popularan i u Senju. No,čini mi se da je kod vas puno-puno više naglasu nego u Senju. Mi smo sjećanje nanjega obilježili jednim spomeni-kom u gradu, i moram stvarnopohvaliti izaslanstva iz Kisega.Svaka delegacija koja dođe, bila togradska, hrvatska, ali od mjesnesamouprave, obavezno prvi potezkoji naprave kad dođu u Senj dapolože vijenac na taj spomenik Ni-kole Jurišića. Osim toga spome-nika sjećanje na njega održavamoi kroz obilježavanje obljetnice kojesu povezane uza senjske uskoke,znači, kojima je pripadao i NikolaJurišić. Uz to, imali smo svojevre-meno i inicijativu za koju se nadamda će se realizirati, od jednog na-šega snimatelja iz Senja, koji je htiočak i film snimiti o Nikoli Jurišiću.Oko toga smo već nešto i dogova-

    rali da bi krenuli u taj projekt, i da se i nataj način obilježi sjećanje na senjsko-ki seš -kog kapetana.

    Jurišićeva dica počivaju u kiseškoj kripti,ali, nažalost, ne znamo kade je sam NikolaJurišić bio zakopan, ali kade je umro. More-bit Vi znate?!

    – Nažalost, ne znamo ni mi, ali moždaje to predmet nekih budućih istraživanja.

    A zna se kade je rodjen? Je li ostala nje-gova rodna hiža, ovde u Senju?

    – Ovdje u Senju je bilo jako puno preg -radnji, u odnosu na ono što je bilo u 15. i16. stoljeću. Dodatno otežavajuća okol-nost je što je Senj jako stradao u Drugomsvjetskom ratu u bombardiranju, tako daje puno tih kuća uništeno, i mi, nažalost,ovog trenutka ne znamo gdje je bila nje-gova rodna kuća.

    Koliko je danas važno stanovnikomSenja da su povezani s Kisežani u Ugarskoj?Imaju li kontaktov medjusobno i društva,privatniki i ljudi, uprav tako kot i gradske sa-mouprave?

    – Šesnaest godina je već prošlo, ako sedobro sjećam, jer ja nisam potpisao prvi

    n 8 n U POSJETU SENJU

    Razgovor ugodni sa senjskim načelnikom Darkom Nekićem o kiseškom partnerstvu

    i skupnom heroju dvih općin Nikoli JurišićuLipe štrofe piše Senju gradu, hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević ki je i sam rodjen u ovom gradu, koje mjestočestok rat posjećuju stanovniki grada Kisega, ne prez razloga. Dvi općine povezuje davna povijest i u njoj lik slavnoga ka-petana Nikole Jurišića. U jednoj od znamenitosti ovoga grada, u tvrdjavi Nehaj izložen je sporazum o medjugradskoj su-radnji iz 1999. ljeta, potpisan od tadašnjega senjskoga načelnika Željka Biondića i bivšega kiseškoga poglavara TamásaBásthyja. Ugovor je obnovljen pred petimi ljeti jur sa strane novih načelnikov Darka Nekića u Senju i Lászlóa Hubera u Ki-segu. Prilikom privatnoga pohoda ovom lipom varošu na vitrenoj obali Jadrana, po tutnjavi novinarske krvi, dogovoren jesastanak sa sadašnjim gradonačelnikom Darkom Nekićem. Senjski poglavar me je srdačno primio u svojem uredu, kadeje peljan razgovor ugodni o skupni djeli s Kisegom, u nazočnosti Mirka Filipovića, velikoga prijatelja kiseških Hrvatov.

    Razgovarala: Timea Horvat

    Darko Nekić, Timea Horvat i Mirko Filipović

    Trenutak za pjesmu

    Senju graduČelik-značaj, zmaj plamenitKad je gonit crna jataNa braniku lav korjenitDižeš nam se div HrvataVedro čeloKažeš smjeloUskočki si strojan lik.Kroz vjekove Stare, noveZa slobodu mučenik!

    Silvije Strahimir Kranjčević

    Trenutak za pjesmu

    Senju graduČelik-značaj, zmaj plamenitKad je gonit crna jataNa braniku lav korjenitDižeš nam se div HrvataVedro čeloKažeš smjeloUskočki si strojan lik.Kroz vjekove Stare, noveZa slobodu mučenik!

    Silvije Strahimir Kranjčević

  • ugovor, nego 2010. godine smo ga obno-vili u Kisegu, i doista to prijateljstvo većveoma dugo traje. Ustvari, glavna povez-nica za to prijateljstvo je bio upravo NikolaJurišić i Hrvati koji žive u Kisegu i u njego-voj okolici. I današnji naš suputnik prika-zuje da veze nisu mrtve, koje su prije bilena nekoj kulturnoj i športskoj razini.Znam, prije mene, išli su naši boksači, išlaje naša gradska glazba, išle su i nekedruge udruge u Kiseg, tamburaši i crkvenizbor, znači ta kulturna suradnja postoji.Ono što bi mi pokušali još, s obzirom dasmo mi, i Kiseg i Senj, sada u Europskojuniji, razgovarali smo malo i na tu temu,kako bi usvojili iskustva Kisega u obnovistare gradske jezgre. Naime, mi to sad pla-niramo i nabrajali smo projekte za obnovui tu će nam moći Kiseg puno pomoći.Imamo dosta planova, dosta toga je već idosada napravljeno, ali nekako u ove zad -nje dvije godine ta suradnja je malo za-s tala. Nadam se da ćemo je moći obnoviti

    i proširiti, i zato sam upravo odlučio da ćuove godine ići u posjet Kisegu u prigodiovih vinskih svečanosti, tako da smo svenaše prijateljske gradove otkazali. Putu-jemo u Gradišće 25. rujna, upravo zbogtoga da bismo digli tu suradnju na jednuvišu razinu.

    Spomenuli ste da imate i takovoga part-nerskoga grada koji takaj njeguje prijatelj-stvo s Kisegom?

    – Da, i to je zanimljivo. Kiseg imasurad nju i s gradom Senecom u Slovačkoj,a to je također i naš grad prijatelj. Sura-dnja između Kisega i Seneca je nastala,ustvari, na taj način da su se delegacijeupoznale u Senju. Osim Kisega i Seneca,mi imamo i gradove prijatelje u Austriji, toje gradišćanskohrvatski Pandrof, imamo jei u Češ koj, Poljskoj i Francuskoj, a imamo iu Hrvatskoj još dva grada, to su Jastrebar-sko i Vrbovec. Planiramo još tu suradnjuproširiti, sad smo u pregovorima s jednimgradom u Bosni i Hercegovini, ali još

    nismo dogovorili onu konačnu suradnju.Tako da smo ponosni na naše žive među-narodne suradnje, a tako sam vidio da iKiseg ima gradove prijatelje u nekim eu-ropskim zemljama, a na taj način svi se za-jedno povezujemo.

    Ima li u nizu ovih partnerstav svoju težinuto da je u Kisegu još i dandanas živa hrvatskazajednica, i kako je to već spome nuto, od Ju-rišića početo devetnaesto pokoljenje nosihrvat ski jezik i identitet na tom tlu...

    – Apsolutno! Nakon Nikole Jurišića kojije bio nekakav inicijator naše suradnje, datako kažem, druga važna činjenica je da uKisegu postoji hrvatska nacionalna ma-njina i ona je bila, kao što sam već i prijerekao, drugi poveznik. Mi smo ovdje sura-đivali s gospodinom Šandorom Petkovi-ćem i s gospodinom Karlom Meršićem, a is drugim ljudima iz te hrvatske zajednice.Oni su uvijek jako lijepo bili primljeni uSenju, a i nas su oni svaki put rado primili.Tako da je to drugi važan vid suradnje i danije hrvatske zajednice bilo, sigurno je dane bi ta suradnja bila tako dobra, kao štoje sada. Mađarski je prilično težak jezik,tako da nama ova hrvatska zajednica brišetu jezičnu barijeru koju imamo prema Ma-đarima.

    Hvala vam na razgovoru, i onda vidimose vrijeda u Petrovom Selu ter Kisegu...

    – Hvala Vama, što ste nas posjetili,nadam se da ste zadovoljni posjetomSenju. Htio bih ovu prigodu iskoristiti dapozdravim sve članove hrvatske zajednice

    U POSJETU SENJU n 9 n

    Bogatstvo...

    Ljetos se svečuje 525. jubilej rodjenjakiseškoga junaka Nikole Jurišića.

    Dika Senjanov, tvrdjava Nehaj

  • n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

    U jutarnjim satima s postaje prigradske željeznice autobusom seputovalo do najstarijega groblja tukuljskih Hrvata. Nazočne jepozdravila zastupnica Hrvatske samouprave toga grada MartaGolja, i predala riječ istraživaču povijesti, kulture i običaja tamoš -njih Hrvata Josipu Silađiju. U Tukulji ima tri stara groblja u kojase više ne pokapaju pokojnici, ali ovo nadomak kapelici sv. Anenajstarije je hrvatsko groblje, jer u njemu ima sahranjenih koji surođeni 1700-ih godina. Po istraživanjima postoji domalo sto šez-deset starih nadgrobnih spomenika na kojima je natpis na zavi-čajnome hrvatskom jeziku. U ovome groblju, koje je na brežuljku,pokraj glavne ceste, u nekadašnjem središtu naselja, počivajuimućniji građani, siromašnije su sahranjivali u drugome groblju.Bogate je na vječno počivalište riječima i obredom otpratio sve-ćenik, a siromahe kapelan. Natpisi nadgrobnih spomenika tako-đer su svjedočanstvo iz kojih područja se doselio pokojnik, je liiz Bosne i Hercegovine ili iz Dalmacije, a postoje i takvi na kojimasu na hrvatskome jeziku pučki nazivi mjeseca. Iz staroga grobljaput nas je doveo do kapelice sv. Ane. Zdanje je sagrađeno na bre-žuljku, u XIII. stoljeću, u stilu rane gotike i obnovljeno 1985. go-dine. Po ostatcima nadgrobnoga spomenika u zidu nasjevernome dijelu ovdje je 1821. godine sahranjena Ana Bede-ković, supruga kraljevskoga kapetana Ferenca Kotsnera. Premapojedinim izvorima obitelj Bedeković je hrvatska prastara imuć -na obitelj, koja je već od Bele IV. dobila darovnice. Okolica kape-lice jedno je od mjesta proštenja na Svetu Anu, kada se služisveta misa na otvorenome, na koju dolaze i vjernici iz Erčina i Andzabega.

    Sljedeća postaja našega putovanja bila je tukuljska crkva,sag rađena na ruševinama srednjovjekovnih zidova u čast MaleGospe. Građena je do sredine XVIII. stoljeća. Za vrijeme II. svjet-skoga rata unutarnji i gotički dio te oltarska slika uništeni su. Sa-dašnja jednobrodna crkva izgrađena je u copf-stilu, oltarsku slikunaslikala je Masa Feszty 1954. godine, a gotički stil crkve očuvanisu u glavnom oltaru. Do dana današnjega mjesto je vjerskih

    okup ljanja Hrvata, Nijemaca i Mađara, koje zajednice također sebrinu o očuvanju i uljepšavanju sakralnoga zdanja. Nakon zajed-ničkog fotografiranja neki su nastavili put pješice, a neki biciklimado Kirchnerove krčme. Ali se na putu zastalo na Sajmenome trgukod Milišić-Vigove krčme, sada pivnice „Sajtos”, koja je takođerbilo mjesto okupljanja mladića i muškaraca. Kako pričaju ljudipoodmakle dobi, sretna je bila djevojka koju su odveli ovamo naplesačnicu, jer nakon toga se moglo naslutiti da će biti vjenčanjai potomaka obitelji. U Kirchnerovoj pivnici (pub) goste je doče-kala tamburaška glazba mladoga sastava Prekovac, domaćin, četvrti naraštaj obitelji Franjo Czirko, piće i pogačice za osvježe-nje te, naravno, kratka priča o čuvenoj krčmi. Ovo poznato stje-cište tukuljskih Hrvata otvorio je 1921. godine još pradjed Franjo,tradiciju je nastavio i djed Đuro, a od matere Marije Kővári (po-mađareno prezime) naslijedio je današnji vlasnik Franjo Czirko,koji je prateći suvremene trendove, preinačio naziv u pub ili pi-vnicu. I dok je vlasnik pričao o obiteljskoj prošlosti, na platnu suse prikazivale stare fotografije o pradjedu, djedu i majci, o tam-burašima koji su nekada ovdje svirali, čije su fotografije i po zi-dovima pivnice. Po prezimenu se daje naslutiti da je riječ onjemačkoj obitelji, ali kako tvrde svi mještani i sama obitelj, onisu doma govorili hrvatski, i sebe su smatrali tukuljskim Racima,štoviše u kući nije bila strana ni tamburaška glazba. Magla je ne-stala, zasjalo je sunce i putovanje je nastavljeno do Zavičajnekuće gdje je skupinu dočekala Ilona Koszik Török. Po njenim ri-ječima kuća nas poziva na vremeplov, u djelić tukuljske prošlosti.Zbirku je svečano otvorio gradonačelnik Pál Hoffman 29. ožujka2009. godine. Dio izložbene građe već se mogao pogledati 1980.i od toga se vremena postupno popunjavala. Bijelo oličena kućas trijemom u tri prostorije nudi bogat predmetni i dokumentarniizvor.

    U zad njoj su sobi molitvenici, stare obiteljske fotografije, ko-lijevka, komoda, rukotvorine. Po trijemu obrtnički alati, a u sred -njoj, spavaćoj sobi starinske postelje, svete slike i kipovi, lutkeodjevene u narodnu nošnju. U prednjem dijelu kuće je kuhinja skuhinjskim ormarom i raznim predmetima.

    Preko dvorišta u prostoriji su goste dočekali postavljeni sto-lovi, na tanjurima sirevi Franje Czirkoa, na posebnome stolubogat izbor sireva Petra Agića, crno i bijelo vino vinara GáboraTöröka. Grah u kotliću pripremila je zastupnica tukuljske Hrvatskesamouprave Katinka Agić, a uloga vodiča pripala je zastupniciMarti Golja. Nakon obilnog objeda uslijedio je kviz od osam pi-tanja, dakako, u vezi s događanjima dana. Darove za tomboluosigurala je Hrvatska samouprava, a mliječne proizvode PetarAgić. Glavna nagrada, nož i rakija pripala je Tukuljkinji Žuži Marić.Na ulici su već stajali dvoprezi gradskoga Konjičkog kluba i pu-tovanje je nas tavljeno po tamošnjim ulicama. Na dvorištu zasvi-rala je tamburaška glazba, i plesalo se do večeri.

    „Mala“ šetnja po putovima predaka mnogima je dala nove in-formacije o običajima i životu hrvatskih žitelja toga grada. Čestitka svim sudionicima pri organiziranju toga sadržajnog i ve-selog dana.

    Kristina Goher

    Tukuljska šetnja po putovima predakaNa nesvakidašnju šetnju povela je svoje goste tukuljska Hrvatska samouprava 12. rujna 2015., uokviru koje posjećeni su sakralni spomenici, Zavičajna kuća i pojedine zgrade, trgovi koji su odvelikoga značenja bili i jesu u životu tukuljskih Hrvata. Pri organiziranju toga dana Samoupravi sepridružilo društvo Balkan Calling, koje pripadnike većinskoga naroda želi upoznati kulturu pojedi-nih narodnosti u Mađarskoj, posebice onih koji su se doselili s balkanskoga područja.

    Dio sudionika kod tukuljske crkve

  • GRADIŠĆE n 11 n

    – Naša prva priredba ove jeseni, ove novesezone je posvećena, ne samo folkloru,iako su židanski tamburaši zaista izvrsni,nego možda najboljem slikaru hrvatskezajednice u Mađarskoj, Lajošu Brigoviću –tako je začeo svoj svečani govor dr. DinkoŠokčević, ravnatelj Instituta, i nastavio: –Drago mi je što sam i osobno poznavaoLajoša Brigovića, te da smo mogli ostvaritiovu izložbu. Zahvaljujem se za to njegovojudovici teti Janki, koja je omogućila dadođemo do slika, a zahvaljujem se i mojoj

    staroj poznanici Timei Horvat, čija je idejabila ova izložba, a isto tako i svim samo -upravama Hrvatskoga Židana, Kisega iHrvat ske samouprave Željezne županijekoje su podupirale ovu izložbu. Po uvodudirektora Instituta Balassi, Štefan Krizma-nić, predsjednik Hrvatske samouprave Že-ljezne županije, a ujedno i kot načelnikHrvatskoga Židana pozdravio je brojnečasne goste i sa slijedećimi misli otvorioizložbu gradišćanskoga umjetnika: – Častmi je da morem otvoriti izložbu Lajoša Bri-

    govića, koga smo, nažalost, ovo ljeto izgu-bili. Ako bi trebali kratko reći što je on bioza nas, to bi zaista teško bilo. Učitelj, slikar,grafičar, kolekcionar, kronikaš, novinar,utemeljitelj muzejov, osnivač tamburaš -kih grup, zapravo on je položio temeljetamburaške glazbe u ugarskom dijeluGradišća. Ako bi morao s jednom ričjureći, on je bio dobra duša Hrvatov i s giz-došću moremo spomenuti njegova vrid -na djela. Zapravo on je bio jedan herojGradišćanskih Hrvatov i zahvaljujući ova-kovim herojem još postoji naš mali narodu Gradišću, i molimo Boga da nam da uvi-

    jek ovakove heroje – naglasio je ŠtefanKrizmanić ki je još poručio posjetiteljemneka pažljivo proučavaju prepoznatljivemotive, bogatstvo i vridnosti našega li-poga kraja, Gradišća. Hižna družica tetaJanka u velikoj ganutljivosti je uputila ričizahvale prema organizatorom, a za vječnispomen je prikdala i dr. Dinki Šokčevićujedno djelo od svojega muža. Gradišćan-ski večer med zidinami u veseloj diskusiji,druženju i sprijateljevanju je nastavljen dokasne večerne ure, dokle se je jedan dioGradišćancev vratio domom, drugi dio seje rado odazvao pozivu za druženje MarijiGorici, novoj partnerskoj općini Židancev.

    Tiho

    Tamburaši „Židanci", dr. Dinko Šokčević i Štefan Krizmanić

    Brigovićeva izložba u zagrebačkom Mađarskom institutu

    Slike i note od kih srce jače tuca ne samo u GradišćuNe vjerujem da postoji mjesto, kade lipše zvuči himna Gradišćanskih Hrvatov, nego u samom srcu Zagreba, u krvotokunaše stare domovine. Mađarski institut Balassi jur kih dvajset misec pulzira, predstavlja ugarsku, a unutar toga i kulturunacionalnih grup naše države svim simpatizerom, poštovateljem i ljubiteljem susjedne države. U srijedu, 2. septembra,zahvaljujući ravnatelju toga Instituta, dr. Dinku Šokčeviću, tamburaši „Židanci” u nazočnosti brojne publike iz Hrvatske iUgarske, otvorili su izložbu pokojnoga Lajoša Brigovića, prisičko-židanskoga umjetnika. Trideset različitih slik, tridesetzdihavanj i trideset remek-djela smo „izvlikli” iz Brigovićeve djelaonice, ka još nigdar nigdir nisu bila predstavljena širomjavnošću.

    Janka Brigović je darovala sliku Mađarskominstitutu.

  • n 12 n PODRAVINA

    Festivalu KUD-ova odazvao se pjevački zbor Matice umirovlje-nika Velikoga Trojstva, Mješoviti pjevački zbor i orkestar Hrvataiz Kaniže, Tamburaški zbor i orkestar Biseri Drave iz Starina, te do-maćini, Mješoviti pjevački zbor i orkestar Most/Duga.

    Uime prijatelja iz Velikoga Trojstva, kažu mi predsjednik Ma-tice umirovljenika Branko Vincevski i Ivan Lepoglavac koji je sku-hao izvrstan perkelt, da se raduju međusobnim posjetima idruženjima s kapošvarskim Hrvatima. Zbor iz Velikoga Trojstvapredstavio se sa šest pjesama, kaže nam g. Vincevski, ujedno ivoditelj Zbora, koji reče da treba voljeti ljude kako bismo bili dje-latni civili u svojoj zajednici... Družimo se i nastupamo, i to nasduhovno obogaćuje, kaže nam naš sugovornik koji je i član Ze-maljskoga društva mađarsko-hrvatskog prijateljstva čiji je pred-sjednik Marko Kovač, koji je i predsjednik Hrvatske samoupravegrada Kapošvara. Grad Veliko Trojstvo zbratimljen je i s gradomKadarkutom, odatle i veze s Hrvatima u ovom dijelu Mađarske.

    Kaniški Mješoviti pjevački zbor, pod ravnanjem Stjepana Pro-senjak i u pratnji svojih svirača oduševio je nazočne. Iza njih jeburan vikend s važnim nastupima, naime sudjelovali su i sveča-nom otvaranju Hrvatskoga kulturno-prosvjetnog centra StipanBlažetin u Serdahelu, ali vole nastupati i družiti se pa im ništa nijeteško.

    Dugo toplo ljeto je iza starinskoga Tamburaškog zbora i or-kestra Biseri Drave s brojnim nastupima. Svakoga drugoga tjednaimali smo nastupe. Volimo nastupati i svirati, pa smo uživali. Kadanas pozivaju, nekim se pozivima odazivamo ako možemo, jersami snosimo svoje nastupe. Ima i takvih nastupa gdje nammogu platiti toliko da pokrijemo putne troškove, popravak žica,glazbala, pranja narodne nošnje... Ali nije to uvijek tako, stoga sečesto moramo sami financirati iz svojih sredstava i preko udruge.Trenutno smo u sastavu šest svirača i tri pjevačice, od kojih trisvirača odlaze na srednjoškolsko školovanje, ali se nadam kakoće se krajem tjedna vraćati iz svojih srednjih škola u Starin, paćemo moći raditi i održavati probe, kaže glazbeni pedagog TiborKedves.

    Marica Arato, zastupnica tročlane kapošvarske Hrvatske sa-mouprave, voditeljica je i Mješovitoga pjevačkog zboraMost/Duga, utemeljenog 2008. godine. Zbor ima dva kompletanošnje, ali trebala bi i šomođska nošnja (mađarska) jer često nas -tupaju u Hrvatskoj na priredbama i tamošnjih Mađara, tako po-četkom listopada nastupaju u okviru programa Mađarskog danau Lipiku. Zbor djeluje već sedam godina i ima bogat repertoar, abroji tridesetak članova pjevača i svirača.

    Okupljene je pozdravio predsjednik kapošvarske Hrvatske sa-mouprave Marko Kovač, među inima prvog tajnika Veleposlan-stva Republike Hrvatske u Budimpešti Berislava Živkovića ikonzula prvog razreda Generalnog konzulata u Pečuhu DinkuFranulić.

    Nakon folklornog programa slijedila je večera za sve nazočnete proglašenje pobjednika u natjecanju u kuhanju. Uime ocjenji-vačkog suda rezultate je obznanio vrsni stručnjak, StarinčaninŠandor Matoric. Svi sudionici programa dobili su spomenice. Sli-jedilo je druženje okupljenih.

    Branka Pavić Blažetin

    Kapošvarski Festival KUD-ovaU organizaciji Hrvatske samouprave grada Kapošvara i Zemaljskoga društva mađarsko-hrvatskog prijateljstva, uKapošvaru je 30. kolovoza u dvorištu tamošnjega Športskog središta priređen Festival KUD-ova. Druženje je počelou ranim poslijepodnevnim satima kada su pripravljeni kotlići te su kuharske družine počele s pripremama kako bipolučile što bolje rezultate u natjecanju u kuhanju. Natjecalo se više družina; tako i ona Zemaljskoga društvamađarsko-hrvatskog prijateljstva, prijatelja iz Velikoga Trojstva, iz sela Senne, Zbora i orkestra Most/Duga...

    Marko Kovač predstavlja Tamburaški zbor i orkestar Biseri Drave.

    Mješoviti pjevački zbor Most/Duga

    LIPIK, KAPOŠVAR, IGAL – U sklopu niza programa, u Igaluse 23. kolovoza posredstvom kapošvarske Hrvatske samo -uprave i Zemaljskoga društva mađarsko-hrvatskog prijatelj-stva predstavila plesna skupina mađarske zajednice iz Lipika.Nisu oni nastupili samo u sklopu trodnevnoga festivalskogprograma u Igalu, nego su održali i svečanu svetu misu i kon-cert u kapošvarskoj crvi sv. Margite, kaže nam zastupnica ka-pošvarske Hrvatske samouprave Marica Arato. U crkvi seokupilo dvjestotinjak osoba i, kako saznajemo, predviđa seslična hrvatska misa i koncert što je skorije moguće. Inače, od2011. godine postoji prijateljska suradnja dvaju gradova,Igala i Lipika, čemu je uveliko pridonijela zajednica lipičkihMađara koja njeguje izvrsne veze sa Zemaljskim društvommađarsko-hrvatskoga prijateljstva iz Kapošvara.

  • MALA STRANICA n 13 n

    Za spretne ruke Uredi svoj prostor za učenje

    Tek smo na početku školske godine i zasi-gurno još nemate mnogo školskih zadaća,pa imate malo vremena da si napraviteugodnije uvjete za učenje. Osim knjiga,školskoga pribora i bilježnica korisno jeurediti prostor za učenje. Tamo pišete za-daće, čitate i usvajate novo gradivo, zatoje važno da taj kutak bude dobro organi-ziran. Evo nekoliko prijedloga: Želite linered riješiti na stolu, uzmite nekolikostaklenki, spojite ih ljepilom. U njih ćetestaviti olovke, kemijske, spajalice itd. Akoste kreativni, možete ih ukrasiti, obojiti,

    zamotati papirom. Postavite tamo gdje zasigurno neće pasti, jer će se onda razbiti.Želite li napraviti reda među knjigama i skriptama, napravite policu od papirnih kutijaza cipele. Najprije ih dotjerajte slikama ili ukrasnim papirom, oblike prilagodite prostoruna vašemu radnom stolu, a kutije spojite većom spajalicom.

    23. rujna – prvi dan jeseniJesen je jedno od četiri godišnja doba. Na sjevernoj polutkitraje dio rujna (od 23.), cijeli listopad, studeni i dio prosinca (do21.), a na južnoj Zemljinoj polutki dio ožujka, cijeli travanj, svi-banj i dio lipnja. Prvi dan jeseni donosi takozvanu ravnodnevicu,kada noć i dan traju po 12 sati, nakon čega dani postaju svekraći. Uz jesen se u našim krajevima najčešće vežu pojmovipoput berbe plodova i bogatog šarenila lišća. Što se vremenskihprilika tiče, u ranu jesen svi se vesele ako stigne „bablje ljeto”,a kasna jesen najčešće donosi kišno razdoblje. Jesen karakteri-zira hladnije i kišno vrijeme, pojava prvih mrazova pa čak i sni-jega. Biljni i životinjski svijet (flora i fauna) pripremaju se zazimu. U tome godišnjem dobu priroda je prekrasna, nudi namšarenilo svakakvih boja.

  • n 14 n POMURJE

    Festival vina i tambure prethodila je priredba Berbena povorka,koja se postupno proširila, dok nije u njoj pronađen najbolji skladza druženje, a to je sklad vinske kapljice, tamburice i izvrsnih jela,tako je prerasla u Festival zlevanke, vina i tambure. To su užitcikoje privlače mnoge turiste, rekao je u svome pozdravnom go-voru Péter Cseresnyés, parlamentarni zastupnik, smatrajući da

    su takve priredbe bitne u povezivanju ljudiunutar područja i preko granice. Okupljeneje pozdravio i Ivan Gugan, predsjednikHrvat ske državne samouprave, koji je ovajFestival istaknuo kao jedan od najuspješni-jih i najmnoštvenijih festivala na tom pod -ručju. Spomenuo je otvaranje novogaHrvatskog kulturno-prosvjetnog zavoda„Stipan Blažetin” za koji smatra da će služiticijeloj regiji, tako i Sumartoncima. Priredbusu svojom nazočnošću uveličali Vesna Ha-luga, generalna konzulica Republike Hrvat-ske u Pečuhu, i Mario Moharić, saborskizastupnik. Njih i predstavnike prijateljskihmjesta iz budimpeštanskog XV. okruga, Do-njeg Kraljevca i goste iz okolnih i međimur-skih mjesta pozdravio je sumartonskinačelnik Marton Capari. Festival je započeokulturnim programom KUD-a Goričan i so-lopjevanjem Veronike Kapuvari, zatim senastavljala tamburijadom. Voditelj pro-grama Joža Đuric predstavio je sve izvo-

    đače, njihove nastupe i aktivnosti. Kada se oglasila glazba prvogatamburaškog sastava, postupno se povećavao broj gledatelja,mnoge je primamila lijepa tamburaška glazba, opojni mirisi zle-vanke. Ljubitelji tamburaške glazbe u izvedbi tamburaša iz Gori-čana, Svete Marije, Pečuha (Orkestar Vizin), Kerestura (TS Kitica),Kaniže (TS Stoboš) mogli su slušati hrvatske pučke, starogradske

    pjesme, kola, dalmatinsku i zabavnuglazbu. Među izvođačima bilo jemnoštvo vrlo mladih tamburaša, a iveoma iskusnih. Tamburašku jeglazbu katkad prekidao folklorni pro-gram barčanskoga Kulturno-umjet -nič kog društva Podravina i poznatogaglumca, pjevača Stipana Đurića. Dokse odvijao kulturni program, marljivečlanice Pjevačkoga zbora KUD-a Su-marton izrađivale su raznorazne zle-vanke s okusom šljive, višnje,obič noga kiselog mlijeka, s kukuruz-nim brašnom i „kalamperčice” odkrumpira s ukusom češnjaka, šunke,slanine i zelja. Barica Rodek nam rečeda su naribale 60 kilograma krumpirai 10 kg zelja, te napravile zlevanku od35 kg brašna. Veli da za njih to nijeteško, skupa su, razgovaraju, druže se,usput i zapjevaju i družina je uvijekvesela. Najsretnije su kada pohvalenjihove zlevanke.

    beta

    X. Festival zlevanke, vina i tambureJubilarni, X. Festival zlevanke, vina i tambure 29. kolovoza i ove je godine okupio s jedne i drugestrane rijeke Mure ljubitelje tamburaške glazbe, odlične kapljice i domaćega pomurskog jela. Glav -nu je ulogu i ovaj put imala tamburica, s nastupom tamburaških sastava, međutim ove godine nakulturnom programu bilo je i folklora, pjevača narodne i zabavne glazbe, a uvečer je okupljene za-bavljao sastav Dobre vibracije iz Hrvatske.

    Keresturski Tamburaški sastav Kitica

    KUD Podravina predstavlja podravske plesove.

  • SVA SVIH STRANA n 15 n

    Velika Gospa Nardarcev u Mariji Bistrici

    Na inicijativu Hrvatske samouprave Narde, oko trideset Nar-darcev je otputovalo 15. augustuša, u subotu, u MarijuBistricu. Stara navada je pri nas da Nardarci na Veliku mašu /Veliku Gospu idu nekamo na shodišće, najčešće u Vincjet iliu Kartež. Mislili smo ovo ljeto da idemo u jedno od najvećihi najpoznatijih marijanskih hodočasnih mjest u Hrvatskoj, i tou Mariju Bistricu. Bilo je jako čuda vjernikov, kako su rekli,broj ka je došla i do 30 000. Posebna nam je bila čast da je bionazoči i željezanski biškup dr. Egidije Živković. Maša je bila naotvorenom iako je bila velika vrućina, to ljudem nije pačilo.Za mašom je slijedio skupni objed i potom smo prošli još kvečernici u crikvu, a ostalo nam je vrimena i za razgledanjesvetišća. Imali smo još jednoč jako lip dan u našoj staroj do-movini.

    kg

    GORNJI ČETAR – U organizaciji Četarske mladine, po desetiput se priredjuje Trgadbena povorka u dotičnom selu, 19. sep -temb ra, u subotu, početo od 15 uri. Svečani mimohod se ganeod Kulturnoga doma, nastupaju Puhački orkestar iz Monoštra,Folklorna grupa iz nimškoga naselja Pornove, pjevači iz Buče,četarski mališani čuvarnice i školari. Sve diozimatelje čekajušalne zadaće u naticanju najboljih vinarov i šikanih veseljakov.Uvečer na balu svira Karambolo.

    UMOK – Ljubitelje orihov čeka svetačnost 26. septembra, usubotu, u spomenutom kajkavskom naselju, u mjesnoj Se oskojhiži (ako bude čemerno vrime, onda pak u mjesnom Domu kul-ture). Od 15 uri se začme parada orihov s nastupom umočkihmališanov iz mjesne čuvarnice, potom se predstavljaju različitefolklorne i tancoške grupe. U 20.30 uri će se naž gati oganj Sv. Mihovila, koji će simbolizirati na različiti točka Ugarske dau svojem rodnom kraju pripadamo istoj domovini, pod geslom„Ovde je tvoj dom – Ugarska, volim te!”. Cijeli dan je mogućekušanje i kupovanje kolačev od orihov, a svi dohotki idu naračun mjesne čuvarnice.

    PEČUH – U Kertvaroškoj crkvi 20. rujna, s početkom u 16 satisluži se sveta misa na hrvatskom jeziku, koju će slaviti velečasniAugustin Darnai i župski vikar Gabrijel Barić. Službu pjevanjaobavit će časne sestre reda Družbe kćeri Božje ljubavi iz Hrvat-ske. Prije svete mise, s početkom u 15.30 u crkvi će časne sestrepredstaviti Družbu i govoriti o blaženicama Katoličke Crkve,Drinskim mučenicama, sestrama koje su izgubile živote muče-ničkom smrću za vrijeme Drugoga svjetskog rata na obali ri-jeke Drine u samostanu kod Goražda, 15. prosinca 1941.godine. One, pet sestara, proglašene su blaženima u Sarajevu24. rujna 2011. godine.

    BUDIMPEŠTA, VINKOVCI – Pod krilaticom „Ispod golemogneba”, u petak, 11. rujna, počeli su tradicionalne 50. Vinkovačkejeseni, najveća manifestacija izvornoga hrvatskog folklora nakojoj će od 11. do 20. rujna u Vinkovcima na pedesetak prired-aba nastupiti 8500-ak izvođača. Svečano otvorenje Jeseni bitće u petak, 18. rujna, na velikoj pozornici u pješačkoj zoni usredištu grada gdje će, u scensko-glazbenoj priredbi „Ispodgolemog neba”, scenarij koje potpisuje prof. Ana Cvenić, nastupiti 440 izvođača. Sukladno najavi, 50. Vinkovačke jesenitrebala bi otvoriti predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović podčijim se visokim pokro vi telj stvom manifestacija održava. Nasvečanom otvorenju nazočit će i tročlano izaslanstvo Maj-danske (Kőbánya) samouprave i predsjednik tamošnje Hrvat -ske samouprave Mate Filipović.

    BUDIMPEŠTA – „Hrvatske narodne priče“ naslov je kulturnogadogađaja koji se priređuje povodom Dana narodne priče usuorganizaciji Udruge Könyv(tár) Támasz i Državne knjižniceza strane jezike. U srijedu, 30. rujna, u prostorijama Knjižniceod 17 sati u svijet hrvatskih narodnih priča povest će publikuetnograf i sakupljač narodnih pripovjedaka Đuro Franković tepredsjednica Udruge mađarskih kazivača priča i tekstualnogfolklora bajkovita riječ Marijana Kovač.

    SALANTA, VINKOVCI – U okviru događanja ovogodišnjih 50.Vinkovačkih jeseni, koje se održavaju od 11. do 20. rujna, uokviru programa 19. rujna, na svečanome mimohodu sudio-nika 50. Vinkovačkih jeseni i na reviji konjskih zaprega uz 84skupine iz Hrvatske i inozemstva sudjeluje i salantski KUD Ma-rica, koji će 20. rujna nastupiti i na velikoj gradskoj pozornici uokviru Državne smotre izvornoga hrvatskog folklora, s počet-kom u 11 sati. Istoga je dana svečanost zatvaranja 50. Vinko-vačkih jeseni i veliki koncert sastava Slavonia banda uVinkovcima.

    BARČA – U Atadu (Nagyatád) krajem srpnja održan je Državnikup ExtremeMan Triatlon, među čijim natjecateljima našli smoi članove odjela Triatlona BVSE, koji su se utrkivali u štafeti uIronman kategoriji: plivali 3,8 km, vozili se biciklom 180 km i tr-čali 42,2 km. Među 250 natjecateljskih družina barčanska je za-vršila na devetome mjestu, dala je sve od sebe i skladno seutrkivala. Njihovo je postignuće bilo: 9 sati i 44 minute. Članovisu družine: Alex Verőczi, Ádám Gali, István Pettendi, Petra Pa-luška, Petar Paluška. Treneri triatlonista u Barči jesu Melita Po-pović Paluška i Čaba Paluška.

  • n 16 n GLASNIK

    GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: [email protected], NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: [email protected],Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: [email protected] tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: [email protected], RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: [email protected], LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: [email protected], ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: [email protected] atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

    HU ISSN 1222-1270

    HRVATSKI KALENDAR 2016Pozivamo pojedince, hrvatske samouprave di -ljem Mađarske, hrvatske udruge, obrazovne ikulturne ustanove, kulturna društva, pjevačkezborove, znanstvene radionice, učenike, stu-dente, učitelje, sve Hrvate od pera, mlade istare da svojim napisima i fotografijama izsvakodnevnog života, napisima o prošlosti,sadašnjosti i budućnosti Hrvata u Mađarskojobogate sadržaj HRVATSKOG KALENDARA2016. Napisi mogu biti pisani mjesnim govo -rom ili standardnim hrvatskim jezikom. Pri-nose očekujemo do 30. rujna 2015. godine,e-mail poštom na adresu [email protected] poštom na adresu HRVATSKI KALENDAR2016, UREDNIŠTVO MEDIJSKOG CENTRA CROA -TICA, 1065 BUDAPEST, NAGYMEZŐ U. 68.

    Branka Pavić Blažetinurednica Hrvatskog kalendara 2016

    BISERI DRAVE

    Poleti, paune (Fölszállott a Páva) – 2015. godina djece, naziv jeprograma koji zajednički ostvaruju MTVA i Kuća običaja u potraziza mladim talentima. U trećoj godini spomenutoga programa usredištu su pozornosti mladi između šest i četrnaest godina. Takoje Televizija Duna 4. rujna emitirala regionalna natjecanja odr-žana ovoga ljeta i pokazala one koji su na njima dobili ocjenu zadaljnje kvalifikacije koje će najbolje dovesti do završnice natje-canja. Četrdeset i osam ostvaraja naći će se u emisijama uživo, iza njih će uz stručni ocjenjivački sud moći glasovati i gledatelji.Natječe se više od dvije tisuće mladih talenata kroz ostvaraj na-rodne glazbe i narodnoga plesa. Prva kvalifikacijska natjecanjaodržana su u Seksaru, a među natjecateljima bio je starinski Tam-buraški orkestar Biseri Drave pod vodstvom pedagoga Tibora Ke-dvesa. Oni su prošli, uz još petero drugih natjecatelja, u daljnjanatjecanja. Biseri Drave natjecali su se u kategoriji instrumental-nih solista i orkestara. Ova djeca već godinama čine skupinu kojaosvaja publiku ma gdje nastupili, a na repertoaru je glazbenoblago Hrvata u Mađarskoj, ponajprije podravskih Hrvata i Hrvatasela Starina. Cilj im je predstaviti narodnu baštinu Hrvata u Ma-đarskoj kroza svirku, pjesmu i narodnu nošnju. Biseri Drave dje-luju neprekidno od 1993. godine i kroz orkestar je prošao već niznaraštaja svirača i pjevača. Trenutni članovi orkestra jesu: kontrašRóbert Kedves, kontrabasist Zsolt Patrik Szőke, primaš Tibor Na-gyváradi, harmonikaš Milan Perjaš, basprim János Tihanyi, primašMarin Matoric, basprimaš Zoltan Petrović.

    Branka Pavić Blažetin

    BUDIMPEŠTA, PEČUH – Prema službenoj obavijesti Mini-starstva ljudskih resursa, sukladno odluci ministra ZoltánaBaloga, narodnosni stipendisti toga Ministarstva od školskegodine 2015./16. jesu i gimnazijalac budimpeštanskogHOŠIG-a Andrej Kiš te gimnazijalac pečuške Hrvatske gim-nazije Miroslava Krleže Patricio Čahut.

    Hrvatska samouprava Zalske županije, keresturska Hrvatskasamouprava i Hrvatski kulturno-prosvjetni zavod „Stipan Blažetin” objavljuju poziv za prijavu na

    Hrvatski kulturni festival „Najdeklica, najdečec”

    na koji očekuju natjecatelje od 6 do 24 godine,u ovim kategorijama: recitiranje stihova i kazivanje proze,

    scenska igra, folklor, pjevanje isviranje pučkih i modernih pjesama

    Vrijeme natjecanja: 13. studenoga 2015. (petak)Mjesto natjecanja: Kerestur (Murakeresztúr)Rok za prijavu: 22. listopada 2015. (četvrtak)

    Natjecati se mogu: Mladi pripadnici hrvatske zajednice uMađarskoj

    Dobne skupine: I. skupina: učenici nižih razreda osnovneškole

    II. skupina: učenici viših razreda osnovne školeIII. skupina: učenici srednjih škola, gimnazijaIV. skupina: odrasli do 24 godine.

    Natjecatelje će ocijeniti stručno povjerenstvo.Podrobnije informacije na e-mail adresi: [email protected]