285

L A N C I

* Branislava Baranovi, Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu / Institute for Social Research in Zagreb, Amrueva 11/II, 10 000 Zagreb, Hrvatska / Croatia, baranov@idi.hr

Vanost obiteljskog podrijetla i roda za uspjeh iz matematike i odabir srednje kole

BRANISLAVA BARANOVI* Izvorni znanstveni rad IVANA JUGOVI UDK: 316.662.2-057.87:373.4SAA PUZI doi: 10.3935/rsp.v21i3.1174Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu Primljeno: rujan 2013.Zagreb, Hrvatska

U radu su prezentirani rezultati empirijskog istraivanja koje, oslonom na Bourdiea (1977.), ispituje povezanost rodnih, socioekonomskih i sociokultur-nih karakteristika uenika/ca s njihovim uspjehom iz matematike i izborom srednje kole. Istraivanje je provedeno na uzorku od 693 uenika/ca 8. ra-zreda osnovnih kola u Gradu Zagrebu i Zagrebakoj upaniji.

Rezultati pokazuju da uenice imaju bolje ocjene iz matematike od ueni-ka te da ee nego uenici namjeravaju upisati gimnazije, ali znatno rjee strukovne kole sa zastupljenijom matematikom (tehnike kole). Uenici/e vieg ekonomskog i kulturnog statusa postiu bolji uspjeh iz matematike i e-e biraju srednje kole sa zastupljenijom nastavom matematike. Bolji uspjeh iz matematike najsnanije predviaju rod, obrazovanje roditelja, posjedova-nje klasine literature te pristup Internetu. Pri analiziranom odabiru srednje kole, odabir gimnazije je prvenstveno objanjen kulturnim resursima obitelji uenika/ca, dok je odabir tehnike kole vie objanjen rodom uenika/ce. Dobiveni nalazi o rodnoj i socijalnoj diferencijaciji u skladu su s nalazima istraivanja u drugim zemljama.

Kljune rijei: socioekonomski status, sociokulturni status, uenici osmih razreda, uspjeh iz matematike, izbor srednje kole.

UVOD

Matematika kompetencija postaje jedna od sredinjih komponenti u razvoju ljudskog kapitala u suvremenim drutvi-ma i time sve vanija za ivot pojedinca (Bishop i Forgasz, 2007.). Posljedica toga je da se obrazovna postignua iz matemati-

ke nerijetko koriste kao selektivni filter za pristup elitnim zanimanjima i privilegira-nim poloajima u drutvu, to u konanici poveava vanost uloge drutvenih fakto-ra za uspjeh iz matematike (Apple, 1992.; Bourdieu, 1996.).

Istraivanja utjecaja drutvenih faktora na matematika postignua istiu ulogu

http://dx.doi.org/10.3935/rsp.v21i3.1174

286

Rev. soc. polit., god. 21, br. 3, str. 285-307, Zagreb 2014. Baranovi B., Jugovi I., Puzi S.: Vanost obiteljskog podrijetla i...

roda uenika/ce i socioekonomskog statusa uenikove/ine obitelji (Lubienski, 2008.; Wiest, 2011.). U Hrvatskoj uenici/ce iz obitelji vieg socioekonomskog statusa postiu u prosjeku bolje rezultate u koli, pa tako i u matematici, te ee upisuju gi-mnazije od uenika/ca iz obitelji nieg sta-tusa (Bra Roth i sur., 2008.; Cvitan i sur., 2011.). Djeaci postiu bolje rezultate na viim razinama matematike pismenosti od djevojica (Bra Roth i sur., 2008., 2010.) te ine veinu upisanih na studijima na ko-jima je matematika bitna (Dravni zavod za statistiku, 2012.), iako djevojice imaju bolje kolske ocjene iz svih predmeta pa tako i iz matematike (Joki i Risti Dedi, 2010.; Jugovi i sur., 2012.).

S obzirom na sve veu vanost matema-tikog obrazovanja za pojedinca i drutvo (Bishop i Forgasz, 2007.; Puzi i Barano-vi, 2012.), opisane razlike u postignuima iz matematike mogu predstavljati ozbiljne zapreke u obrazovnim i profesionalnim karijerama znaajnog broja uenika/ca. Ovakva situacija upuuje na potrebu za istraivanjem rodnih i drutvenih karakteri-stika matematikih postignua, posebice u Hrvatskoj gdje su takva istraivanja rijetka. Ovaj rad bavi se istraivanjem povezanosti rodnih, socioekonomskih i sociokulturnih karakteristika uenika/ca s njihovim uspje-hom iz matematike i izborom srednje kole.

DRUTVENA OBILJEJA UENIKA/CA I USPJEH IZ MATEMATIKE

U istraivanjima drutvenih aspekata obrazovanja obiteljsko se podrijetlo naje-e operacionalizira uz pomo obiteljskog socioekonomskog statusa (SES) defini-ranog kao relativan poloaj (...) unutar drutvene hijerarhije ovisno o pristupu ili raspoloivosti financijskih sredstava, moi i drutvenog prestia (Sirin, 2005.: 418).

Ovakva se definicija vee uz tripartitnu operacionalizaciju SES-a u kojoj se kao najvaniji prediktori obrazovnog uspjeha ispituju obiteljski prihodi te obrazovanje i zanimanje roditelja koji indiciraju u kojoj su mjeri ueniku/ci dostupni materijalni re-sursi potrebni za uspjeh u koli (Baumert i Schmer, 2001.).

Razlike u obiteljskom SES-u povezane su i s razlikama u kulturnom kapitalu ue-nika/ca pod ime se misli na kulturne resur-se uenika/ca i njihovih roditelja koje kola prepoznaje kao vrijedne (Lareau i Wei-ninger, 2003.). Prema Bourdieu (1997.), kulturni kapital odnosi se na posjedovanje jezinih kompetencija i kulturnih sklonosti (utjelovljeni kulturni kapital), posjedova-nje kulturnih dobara (objektivirani kulturni kapital) te obrazovanje roditelja (institu-cionalizirani kulturni kapital). On takoer naglaava vanost ekonomskog kapitala (posjedovanje novca i materijalnih doba-ra), socijalnog kapitala (drutvenu umre-enost) i pripadnost pojedinca odreenoj drutvenoj klasi iji nain ivota utjee na djelovanje pojedinaca (habitus) i njihova obrazovna postignua. Bourdieu (1977.) smatra da pojedinci posjeduju razliite ko-liine ekonomskog, kulturnog i socijalnog kapitala pri emu obrazovni sustavi i obra-zovne institucije svojom strukturom i prak-som nagrauju, tj. privilegiraju uenike i uenice s veim ekonomskim, kulturnim i socijalnim kapitalom.

U istraivanjima obrazovnih postignu-a kulturni kapital uenika/ca u pravilu se operacionalizira na temelju niza indikatora obiteljskog socijalizacijskog okruenja, a koji ukljuuju obrazovanje roditelja, posje-dovanje knjiga i drugih kulturnih dobara, participaciju u aktivnostima visoke kultu-re, obiteljske italake navike ili literarne preferencije (Sullivan, 2001.; Flere i sur., 2010.). Iz navedenog je vidljivo da se poje-dini indikatori kulturnog kapitala uenika/

287

Rev. soc. polit., god. 21, br. 3, str. 285-307, Zagreb 2014. Baranovi B., Jugovi I., Puzi S.: Vanost obiteljskog podrijetla i...

ca preklapaju s tradicionalnim indikatori-ma obiteljskog SES-a, prvenstveno s obra-zovanjem roditelja i posjedovanjem obra-zovnih dobara (White, 1982.). Na koji se nain navedeni indikatori drutvenog po-drijetla uenika/ca koriste u istraivanjima obrazovnih nejednakosti ovisi o teorijskom okviru konkretnog istraivanja (Karabel i Halsey, 1977.).

Premda razmatrana povezanost socioe-konomskog statusa (SES) i kulturnih resur-sa, odnosno kulturnog kapitala s uspjehom u koli nalazi svoju potvrdu u rezultatima brojnih studija (Baumert i Schmer, 2001.; Sullivan, 2001.), specifian efekt SES-a te posebice kulturnog kapitala na postignua iz matematike razmjerno je manje istraen, a rezultati nisu jednoznani (Tate, 1997.; Jungbauer-Gans, 2006.; Lubienski, 2008.).

U metaanalizi efekata socioekonom-skog statusa na rjeavanje razliitih vrsta kolskih testova, White (1982.) navodi pro-sjenu korelaciju SES-a i postignua iz ma-tematike od r = 0,20, to je slino korelaciji SES-a i verbalnog postignua (r = 0,23). Metaanalize ukazuju da je socioekonom-ski status roditelja znaajno povezan s ma-tematikim postignuima u koli te da se ovaj efekt poveava s godinama kolovanja uenika/ca (Sirin, 2005.). U istraivanjima u kojima su se koristile viedimenzionalne mjere SES-a pokazalo se da svaka od tra-dicionalnih SES komponenti (obrazovanje i zanimanje roditelja, obiteljski prihod) zadrava nezavisne (statistiki znaajne) efekte na matematika postignua ueni-ka/ca (Crane, 1996.). Na znaajnu ulogu obiteljskog SES-a u postizanju uspjeha iz matematike upuuju i podaci meunarod-nog PISA istraivanja (OECD, 2004.). U zemljama OECD-a je izmeu 14% i 17% varijance uenikih postignua iz matema-tike bilo objanjeno PISA indeksom eko-nomskog, drutvenog i kulturnog statusa (ESCS) (OECD, 2004., 2007.). Analiza hr-

vatskih PISA rezultata pokazala je da bolji rezultat iz matematike pismenosti imaju uenici/ce iz obitelji s viim HISEI (Naj-vii meunarodni socioekonomski indeks zanimanja) i ESCS indeksom (indeksi koji mjere socioekonomski status uenika/ca) te s veim brojem knjiga u kuanstvu i vie kulturnih dobara, kao i oni s boljim uvje-tima za uenje kod kue (Bra Roth i sur., 2008.: 159).

Iako gornja rasprava pokazuje da rezul-tati istraivanja velikim dijelom ovise o ko-ritenim varijablama i njihovoj operaciona-lizaciji, veina istraivakih nalaza upuuje na znaajnu povezanost socioekonomskog i sociokulturnog statusa uenika i postignu-a iz matematike (usp. Tate, 1997.).

DRUTVENA OBILJEJA UENIKA/CA I ODABIR SREDNJE KOLE

Drutvena obiljeja uenika/ca takoer su povezana i s njihovim obrazovnim as-piracijama i odabirom srednje kole (Ba-umert i Schmer, 2001.). S obzirom na injenicu da matematika kompetencija postaje sve vanija za pozicioniranje poje-dinaca na tritu rada (Carnevale i Desro-chers, 2003.), mogu se oekivati znaajni efekti obiteljskog ekonomskog i kulturnog kapitala na odabir srednje kole s veom ili manjom zastupljenou matematike. Pritom valja naglasiti da su matematiki sadraji tradicionalno najzastupljeniji u akademski usmjerenim gimnazijama, neto manje u tehnikim kolama, a najmanje u industrijskim i obrtnikim strukovnim ko-lama (Popkewitz, 1988.; Bra Roth i sur., 2008.).

Razmatrajui razliite prediktore oda-bira srednje kole na uzorku srednjoko-laca u Njemakoj, de Graaf (1988.) istie da je odluka o tome hoe li se kolovanje nastaviti u gimnazijskom (akademskom)

288

Rev. soc. polit., god. 21, br. 3, str. 285-307, Zagreb 2014. Baranovi B., Jugovi I., Puzi S.: Vanost obiteljskog podrijetla i...

tipu obrazovanja u veoj mjeri povezana s kulturnim resursima obitelji, dok je odabir izmeu pojedinih neakademskih smjerova vie odraz financijskih prilika unu