Vanjskotrgovinska razmjena BiH

Pravo privrednog sistema

Akademska 2019/2020. godina

-Nadoknada vježbi za 31.12.2019. godine-

Sadržaj vježbi

Analiza vanjskotrgovinske politike BiH i razmjene za 2019. godinu

Uvodne napomene

Analizu vanjskotrgovinske razmjene BiH izradilo je Ministarstvo vanjske trgovine

i ekonomskih odnosa za period I-III 2019. godine.

Analizu bilateralnih i multilateralnih trgovinskih odnosa BiH sa

inostranstvom izradilo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

Član III - Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta

1. Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine

a) Vanjskotrgovinska politika

b) Carinska politika

c) Monetarna politika

+

KLJUČNI SEKTORI EKONOMSKE POLITIKE (sloboda kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala, ekonomski odnosi sa inostranstvom, paritet novčane jedinice)

Ostale ekonomsko-političke ovlasti su ili u zajedničkoj nadležnosti državnih i entitetskihstruktura (sektor „ekonomskih prava i sloboda iz Ustava BiH, režim svojine, zaštita privatnogvlasništva, minimum ekonomske i socijalne sigurnosti građana“) ili u isključivoj nadležnostientiteta.

OSNOVNI ELEMENTI PRIVREDNOG SISTEMA

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa - nadležnosti

vanjskotrgovinska politikai carinsko-tarifna politika

BiH

pripremanje ugovora, sporazuma i drugih akata

iz oblasti ekonomskihodnosa i trgovine sa

drugim državama

pripremanje bilateralnih imultilateralnih sporazuma

i drugih akata vezano za obnovu i rekonstrukciju

BiH

odnose sa međunarodnimorganizacijama i

institucijama iz oblastivanjske trgovine i

ekonomskih odnosa

pripremu i izradumakroekonomskih odnosastrateških dokumenata iz

oblasti ekonomskihodnosa

poslovno okruženje, jedinstven ekonomski

prostor

razvoj i promocijupreduzetništva

kontrolu prometa roba iusluga koji imaju posebanrežim u prometu odnosa u

izvozu i uvozu

zaštitu potrošača konkurenciju

koordinacijumeđunarodne ekonomskepomoći BiH izuzev dijelakoji se odnosi na pomoć

EU

veterinarstvo

Statistički podaci za period I-III 2019. godine

Ukupna robna razmjena BiH u periodu I-III 2019. godine iznosila je 7,38 milijardi KM

Vrijednost izvezene robe bila je 2,77 milijardi KM

Vrijednost uvezene robe iznosila je 4,61 milijardu KM

Vanjskotrgovinski deficit od 1,84 milijarde KM

Trgovinski deficit bilježi rast od 14% u odnosu na isti period prethodne godine

Glavni partneri BiH

• Evropska unija – 67%

• Zemlje CEFTA-e 2006 – 13%

• Ostale zemlje – 20%

1. Izvoz u EU ostvaruje učešće sa 76% u ukupnombh izvozu, a uvoz iz zemalja EU učestvuje sa 61% uukupnom bh uvozu.

2. Izvoz u zemlje CEFTA-e učestvuje sa 15% uukupnom bh izvozu, a uvoz iz zemalja CEFTA-eučestvuje sa 12% u ukupnom bh uvozu.

3. Izvoz u ostale zemlje (zemlje koje ne pripadajugrupacijama EU i CEFTA-e) ostvaruje učešće od 8%u ukupnom bh izvozu, dok uvoz iz ostalih zemalja uukupnom bh uvozu učestvuje sa 27%.

Glavni partneri BiH

Najveća pokrivenost uvoza izvozom ostvarena je sa:

→ Austrijom od 149%, → Slovenijom 117%, → Hrvatskom 81%, → Njemačkom 78%, → Italijom 64%, → Srbijom 63%.

Pored ovih zemalja, značajni trgovinski partneri BiH su SAD, Rusija i Kina,međutim pokrivenost uvoza izvozom sa tim zemljama je mala, pa tako saRusijom 13%, sa SAD-om je 7,5%, te sa Kinom 2%.

Pregled proizvoda koje BiH najviše izvozi

• električna energija – 158,57 miliona KM, 9%;

• sjedala – 144,04 miliona KM, 20%;

• aluminij u sirovim oblicima – 94,49 miliona KM, 13%;

• izolirana žica, kablovi – 85,16 miliona KM, 15%;

• ostali namještaj i njegovi dijelovi – 84,69 miliona KM, 5%

Pregled proizvoda koje BiH najviše uvozi

• naftna ulja, osim sirovih - 302,96 miliona KM, 36%,

• putnički automobili – 203,96 miliona KM, 15%,

• kameni ugalj, briketi – 143,23 miliona KM, 33%,

• lijekovi – 119,56 miliona KM, 10%,

• električna energija – 95,37 miliona KM, 126%.

Bilateralni trgovinski

odnosi

41 → Sporazum o unapređenju i zaštiti investicija

25 → Sporazuma o trgovini i/ili ekonomskoj saradnji

❖Multilateralni trgovinski odnosi BiH

• Svjetska trgovinska organizacija (WTO) i BiH

❖Regionalni trgovinski odnosi BiH

• SSP

• CEFTA

• EFTA

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)

16. 06. 2008. SA EVROPSKIMZAJEDNICAMA I NJIHOVIM

DRŽAVAMA ČLANICAMAPOTPISAN SPORAZUM O

STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU

→ STUPIO NA SNAGU 01. 06.2015. GODINE

SASTAVNI DIO SSP-A BIO JE IPRIVREMENI SPORAZUM O TRGOVINI I TRGOVINSKIM

PITANJIMA KOJI JE STUPIO NASNAGU 01.07.2008. I NJEGOVA

PRIMJENA PRESTALA JE STUPANJEM NA SNAGU SSP-A.

ZAKLJUČIVANJEM SSP-A, BIH JE PREMA EVOLUTIVNOJ KLAUZULI

POTVRĐEN STATUS POTENCIJALNOG KANDIDATA ZA

ČLANSTVO U EU.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)

• Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnoseizmeđu BiH i EU. U skladu sa SSP-om, između BiH i EU uspostavljeno je područjeslobodne trgovine.

• Na zahtjev Evropske komisije, a nakon što je Hrvatska pristupila EU, BiH je pregovarala i uBriselu 15. decembra 2016. godine sa Evropskom zajednicama i njihovim državamačlanicama potpisala Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kako bi se uzelou obzir pristupanje Republike Hrvatske Evropskoj Uniji

CEFTA

• Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini(CEFTA 2006) potpisan je 19. decembra 2006. godine u Bukureštu, a za Bosnu iHercegovinu stupio je na snagu 22. novembra 2007. godine

• Potpisnice sporazuma su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Moldavija,Crna Gora, Srbija i Misija privremene uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu, u ime Kosova,u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ulaskom u članstvo EUHrvatska se povukla iz CEFTA-e.

CEFTA

Potpisivanjem CEFTA 2006 - strane su iskazale opredjeljenje da unaprijedetrgovinsku i investicijsku politiku zemalja Jugoistočne Evrope.

Njime je osnovana zona slobodne trgovine u skladu s odredbama ovog Sporazuma i pravilima i procedurama Svjetske trgovinske organizacije.

Sporazum je u potpunosti prilagođen pravilima i procedurama Svjetske trgovinske organizacije i odredbama Evropske unije, a efikasno implementiran, Sporazum pruža okvir CEFTA Stranama za pristupanja EU.

EFTA - Evropskog udruženja slobodne trgovine

Sporazum je stupio na snagu 1. januara 2015. godine.

Ujedinjuje tržišta Švicarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna u oblastitrgovine, uspostavljenu s ciljem da osigura okvir za liberalizaciju

trgovine robom

Pored međusobne liberalizacije trgovine tri zemlje EFTA-e, Island, Lihtenštajn i Norveška, od 1994. godine imaju Sporazum o Evropskom ekonomskom prostoru (EEA) sa EU koji predviđa uključivanje

zakonodavstva EU-a koji pokriva četiri slobode u 31 državi (28 članica EU + 3 EFTA članice) / Švicarska formalno nije dio EEA Sporazuma, ali ima bilateralni sporazum sa EU koji u suštini također

podrazumjeva harmonizaciju zakodavstva.

EFTA i BiH

• Bosna i Hercegovina je sa državama EFTA-e zaključila asimetričan sporazum, štopodrazumijeva da EFTA strana danom stupanja na snagu Sporazuma ukine sve carinskedadžbine na uvoz industrijskih kao i prerađenih poljoprivrednih proizvoda i ribeporijeklom iz BiH, a da BiH u određenom prijelaznom periodu izvrši snižavanje svojihcarinskih dadžbina.

• Dodatni sporazumi o trgovini poljoprivrdnim proizvodima između svake članice EFTA-e iBiH su sastavni dio instrumenata uspostavljanja zone slobodne trgovine.

Hvala na pažnji!