Turističko - ugostiteljska škola prvi put u ovakvom obliku pokreće školski list TURIZAM I JA . List će biti sastavljen od članaka koji će približiti učenike njihovoj struci te će im turizam učiniti zanimljivijim. Svake godine profesori i učenici ulaze u školu jer započinje nova školska godina. Na samu pomisao riječi škola neki će misliti o lošim ocjenama, cjelodnevnom učenju i dugotrajnim predavanjima profesora, ali naša škola se trudi kako bi te sadržaje, pokušala upotpuniti interaktivnim učenjem koji će vratiti osmijeh i želju za radnu slogu. Dragi učenici prepuštam vama da to sami vidite i osjetite. Nadamo se da će vam se svidjeti način na koji ćemo vam prezentirati zanimljive priče vezane uz turizam. Vaš glavni urednik: Josip Abramac

REDAKCIJA Glavni urednik: Josip Abramac

Učenici suradnici:Marija Vuković, Stilda Roguljić, Josipa Skejić 3.c Karla Stanić, Marija Vuković, Nina Rašić 2.c

Mislav Šolić, Duje Vulas 4.c Lektura:Jelica Dragun prof., Maja Fradelić prof.

Školska godina 2012./2013. br.1

Događanja tijekom školske godine 2011./2012.

Gastro Prošlogodišnji Gastro održao se u Dubrovniku u travnju 2012. god. Naši su učenici sudjelovali u raznim disciplinama, ali izdvojamo one najbolje: Stipe Milić - 1. mjesto na državnom natjecanju GASTRO u pripremi menija, mentor: Kruno Grgurević Stjepan Mamić - 2. mjesto na državnom natjecanju GASTRO u posluživanju menija, mentor: Darijo Žaja Mario Gluić - 3. mjesto na državnom natjecanju GASTRO u posluživanju menija, mentor: Darijo Žaja Ivona Buzov - 1. mjesto na državnom natjecanju GASTRO u disciplini pripremanja slanog i slatkog jela pred gostom, mentor: Frano Papić Ive Verić - 1. mjesto na državnom natjecanju GASTRO u disciplini pripremanje hladnog slatkog izloška, mentor. Cvita Lolić Marina Vidan - 3. mjesto na državnom natjecanju GASTRO u disciplini pripremanja barskih mješavina, mentor: Dragan Todorović Marijan Crnjak - 1. mjesto na državnom natjecanju GASTRO u disciplini

Državna natjecanja Državna natjecanja održala su se u raznim disciplinama i gradovima, ali nama najbitnija ona gdje su sudjelovali naši učenici,u poznavanju talijanskog jezika i francuskog jezika. Ona su se održala u 4. mjesecu u Omišlju na otoku Krku. Marijan Crnjak - 1. mjesto na državnom natjecanju iz talijanskog jezika, mentor: Helena Stamenov Lucija Markusović - 1. mjesto na državnom natjecanju iz francuskog jezika, mentor: Helena Stamenov Una Bulatović - 2. mjesto na državnom natjecanju iz francuskog jezika, mentor: Helena Stamenov Ivana Miljak - 3. mjesto na državnom natjecanju iz francuskog jezika, mentor: Helena Stamenov

AEHT Natjecanje AEHT-a održalo se u listopadu 2011. god.u Haag-u. Marijan Crnjak - 3. mjesto u predstavljanju turističkih agencija, mentor: Slaven Škrabić Paula Amižić - 3. mjesto u pripremanju barskih mješavina, mentor: Darijo Žaja

AKTUALNO PITANJE

Kantina: Da ili ne

Školske kantine; viđamo ih u skoro svim američkim filmovima u kojima su protagonisti tinejdžeri, velika većina učenika je bar jednom pomislila kako je to odlično i kako bi to bilo divno imati i u školi koju pohađaju. Za razliku od SAD-a, Italije, Velike Britanije i ostalih zapadnoeuropskih država u Hrvatskoj je školska kantina rijetkost. Samo dvije do tri škole (kampusa) je imaju. Koliko je školska kantina normalna stvar pokazuje činjenica da je skoro sve zemlje članice EU „imaju“ u svojim školama, dapače, one su negdje i obveza regulirana zakonom. Jedna od školskih kantina je ona klasična, kakvu viđamo u raznim filmovima s velikim brojem stolova u kojima učenici provode svoje odmore, a po potrebi mogu nešto učiti u miru. Ipak, ovakva vrsta je nerealna, ona je više za tip školovanja kakav se koristi u drugim zemljama,gdje nastava traje duže i gdje su odmori duži.

Važnost kantina i primjeri u Hrvatskoj

Većina škola tj. gotovo sve škole u Republici Hrvatskoj ne pružaju mogućnost prehrane učenika i radnog osoblja unutar školske ustanove pa učenici i djelatnici često konzumiraju brzu i nezdravu hranu iz obližnjih trgovina što vrlo loše utječe na njihovo zdravlje i fizički izgled. Naravno kako i svugdje tako i u Hrvatskoj postoje iznimke. Pozitivan primjer u pružanju usluga prehrane je Ugostiteljsko-turističko učilište u Zagrebu. U okviru Ugostiteljsko-turističkog učilišta u Zagrebu posluje klimatizirani restoran. ˝STARA ZAGREBAČKA ŠKOLA˝ kapaciteta 200 sjedećih mjesta, ljetna terasa kapaciteta 120 sjedećih mjesta te nekoliko malih salona za razne seminare i sastanke te parking.

Također valja istaknuti Strukovnu školu Eugena Kumičića u Rovinju koja pruža usluge cateringa, vrlo kvalitetnog s pristojnim cijenama, odličnom hranom i kvalificiranim konobarima. Smatramo da sve škole u Republici Hrvatskoj trebaju omogućiti svojim učenicima i djelatnicima pravilne i zdrave obroke, a pogotovo ugostiteljske škole. To će se, naravno, omogućiti gradnjom školske kantine.

.V.gimnazija u Zagrebu prilikom zatvaranja kantine 800 učenika se pobunilo i potpisalo peticiju.

Naša školska kantina

Školska kantina kakva bi mogla osvanuti u našoj školi je kantina koja bi pružala usluge cateringa, a tu bi eventualno mogao proraditi i restoran poluotvorenoga tipa. Prednosti školske kantine su razne. Jedna od njih je činjenica da bi škola mogla održavati praksu za većinu svojih učenika(kuhari,konobari). Prednost je svakako i činjenica da bi učenici manje kasnili, iako to nije čest slučaj.

U svrhu rješenja ovog pitanja predlažemo : •da se prehrana organizira sukladno zakonu što znači organiziranje obroka za djecu i organiziranje mirnog prostora za učenike i profesore.

Pitanja za ravnatelja

1) Postoje li kakve zakonske regulative koji nam nisu poznate, a koje bi spriječile gradnju kantinu? 2) Postoje li ikakva financijska sredstva za gradnju,ako ne,je li država spremna “uskočiti”?

3) Jesu li profesori naše škole zainteresirani za ovakav tip projekta? 4) Postoje li uvjeti u školi za gradnju kantine i ako ne postoje mogu li se stvoriti? 5) Kao ravnatelj, kakvo je vaše stajalište u vezi kantine u školi? 6) Ima li škola adekvatnu opremu za ovakav tip objekta? 7) Je li moguće otvaranje restorana poluotvorenog tipa? 8) Bi li bilo potrebno zapošljavati dodatno osoblje za rad školske kantine? 9) Ako se uspije realizirati ovaj projekt bi li kuhari i konobari tu obavljali svoju stručnu praksu?

Ravnateljev odgovor je:

Nadogradnja škole je u planu. Sljedeće faza je nadogradnja restorana nad kabinetima ugostiteljstva.To bi bio restoran otvorenog tipa, dakle za građanstvo. Tu bi dobar dio naših učenika obavljao praktičnu nastavu. Taj objekt ne bi bio kantina. Kako ja zamišljam, kantina je jednostavan ugostiteljski objekt u kojem se prodaju jednostavna jela, topla i hladna, a također i sendviči i pekarski proizvodi, a i razni napitci. Po meni bi takav objekt bio u prostoru škole. Mi za sada nemamo mogućnost u školskoj zgradi urediti takav prostor, iako bih osobno želio da imamo takvo nešto. Kad dođe druga faza nadogradnje, to bi značilo izgradnja učionica nad ostala 3 dijela prizemlja, postoji mogućnost da se neki prostor u prizemlju preuredi za kantinu. I tu bi učenici također mogli obavljati praktičnu nastavu. Za sve ovakve objekte, bilo restoran ili kantinu, trebalo bi zaposliti osoblje ugostiteljskih zanimanja kuhara i konobara koji bi vodili posao, jer strukovni nastavnici imaju svoju tjednu normu u skladu sa zakonom. Mislim da bi i nastavnici bili jako zainteresirani za ove objekte jer bi ponekad mogli ručati i obaviti neke poslove u školi, a da ne odlaze kući na objed. Moglo bi se još elaborirati, ali misli da se iz ovoga mogu izvući odgovori na dana pitanja. Pozdrav Ivo Bilić Ravnatelj

Intervju s prof. Goranom Magašem “Hvala školi, ali mirovina je mirovina.”

Nakon 40 godina rada u mirovini je otišao prof.mat. Goran Magaš. Kako je vrlo zanimljiv nagovorili su ga za intervju.

1. Koliko dugo ste profesor? - Već otprilike 40. godina. 2.Zašto ste se odlučili baš za matematiku? - Nisam ja nikad bio neki posebni matematičar. Matematika je imala najmanje kolegija. Ali ja tada nisam znao da su ti kolegiji dvosemestralni. 3. Koje su generacije bile bolje? Sadašnje ili prošle? - Prošle, puno su više znale, tada se bacalo i po desetak učenika na godinu. Drugačije je bilo nego danas, danas je bitno samo da učenici prođu, a to što ne znaju, nije nikoga briga. 4. Kako možete procijeniti potencijal kod učenika? - Svaki profesor s iskustvom to može. Potencijal se lako vidi. 5. Veseli li vas odlazak u mirovinu? - Veseli. Postao sam umoran, postaje mi sve napornije svaki dan dolaziti u školu. 6. Je li vam ipak malo žao što ćete sve ovo napustiti? - Nije, prođe vrijeme i čovjek jednostavno zna da mu je došlo vrijeme da se povuče. Godinama nisam imao vremena za sebe, to me veseli. Gadno je kad čovjek nema neku zanimaciju, ja imam svoje ruže. To su biljke koje nisu toliko zahtjevne, samo ih moraš pravilno uzgajati. Ružama sam se počeo baviti kada smo sagradili kuću. Počeo sam shvaćati kako ljudi mogu biti motivirani za život na selu. Dulje vrijeme nešto uzgajaš i kada vidiš rezultat bude ti drago. 7. Kakav vam je odnos s kolegama u zbornici? - Dobar, sve moje kolege su moji prijatelji. Posebno mi je drago što među njima ima mojih bivših učenika. Profesor Žaja me i danas zeza jer je bio na popravnom u prvom razredu. 8. Pretpostavljamo da su vam mačke najdraže životinje. -Obožavam i pse, za sada imam 3 mačke. Samo sad neman gdje sa psom, ali negdje za godinu dana bih ga mogao nabaviti jer ako ga nabavim na ljeto, neće mi narasti do zime.

9. Koja vam je najdraža vrsta glazbe? - Popularniji hitovi od 50-tih pa sve do 80-tih godina. Ali najviše klasična glazba. 10. Koja vam je najdraža knjiga? - Sad više ne čitam. Imam problema sa desnim okom pa zbog nedostatka dubine ne vidim dobro. Prije sam čitao. Najprije si kroz osnovnu i srednju školu bio prisiljen, a poslije se navikneš. Jedna od knjiga kojih se sjećam je ,,Posljedni Stipančić''. 11. Imate li fetiš na tregere? - Neman fetiš na tregere, zapravo, prije ih nisam ni nosio. Zbog svoje građe ne mogu nositi remen, a glupo je kad ti hlače padaju. Imam dva para lijepih, samo što moram staviti gumbe na hlače, jer se dolje šire u dva smjera. Jedne tregere sam čak platio 400 kuna. 12. Koje vam je najdraže piće i jelo? - Piće je viski, iako nisam ljubitelj alkoholnih pića to volim. A jelo, pa riba, meso. Dobra spiza je uvijek dobra, to sve volim.

13. Kako bi sebe okarakterizirali? - Sam sebe? Pa ne znam baš. Mislim da sam unikat. 14. Odvajate li privatni od poslovnog života? - Kakav sam u školi je jedno, to mi je posao, a moj odnos doma sa suprugom je drugačiji. To su dvije različite stvari, ne mogu se one odvajati. 15. I za kraj još samo jedno pitanje. Biste li vratili vrijeme da možete i odabrali neku drugu profesiju? Je li vam na kraju žao što ste profesor? - Pa ne znam. Neke stvari ti jednostavno život da, nije na tebi da odlučuješ. Sve se to posloži samo. Mislim da ne žalim.

Intervju s najboljim maturantom

Od najboljeg maturanta 2011./2012.god. Marijana Crnjaka zatražili smo kratki intervju kako bi i generacije koje dolaze znale za njega. 1.) Koji je bio razlog tvog upisa u Turističko-ugostiteljsku školu? Za upis u ovu školu sam se odlučio već u 7. razredu, dakle, nisam bio jedan od onih koji su to ostavljali za posljednji tren. Sada je, evo vidimo i sami, turizam stvarno bitan u gospodarstvu, posebno u ovom primorskom dijelu Hrvatske gdje se puno mladih zapošljava u turizmu. Drugi razlog mog upisa u ovu školu je što volim strane jezike, a ovdje se uče 3 strana jezika. 2.) Koliko je tvoja sestra imala udjela u tvome izboru škole? Moja sestra nije imala velikog udjela u mome izboru škole, dakako, ona mi je prenijela sve pozitivne dojmove, tako da sam, praktički, znao sve o školi prije nego što sam upisao, ali sam tu odluku na kraju donio sam. 3.) Jesi li ikada poželio da si upisao neku drugu školu, možda gimnaziju? Nikad nisam poželio upisati neku drugu školu zato jer mi je ova škola pružila sve što se može pružiti nekome tko pokaže interes ili se potrudi tako da mi je stvarno drago što sam upisao ovaj smjer, a ne gimnaziju. 4.) Na kojim si sve natjecanjima bio u posljednje 4. godine? U posljednje 4. godine sam bio na stvarno puno natjecanja, a izdvojit ću neke važnije: posljednje – regionalno natjecanje “Gastro”, u studenome godišnja konferencija i natjecanje AEHT-a u Den Haagu, u travnju i veljači prošle godine natjecanje u Giulianovi, prvo mjesto na državnom natjecanju iz francuskog jezika, županijska natjecanja iz talijanskog jezika i vjeronauka… 5.) Koje ti je ostalo u najljepšem sjećanju i zašto? U najljepšem sjećanju mi je ostalo natjecanje u Haagu na kojem sam bio i studenom prošle godine zato jer je bila odlična atmosfera, bilo je puno mladih ljudi. To je također drugačiji tip natjecanja jer se tražio timski rad, a budući da je bilo na stranom jeziku sve je prošlo odlično i stvarno sam zadovoljan. 6.) Budući da si kao državni prvak u francuskom jeziku dobio nagradno putovanje u Francusku, možeš li nam ispričati gdje si sve bio?

Putovanje u Francuskoj je trajalo 2 tjedna i njega je financirala i organizirala francuska ambasada. Bio sam smješten u Vichyju, ali smo još putovali u neka okolna mjesta i uglavnom bio sam i u Parizu, selu Charoux, lanca ugaslih vulkana... 7.) Što radiš u slobodno vrijeme, ukoliko ga imaš? U slobodno vrijeme radim puno toga, ali malo ga imam. Ne prakticiram puno učiti u slobodno vrijeme, više ga iskorištavam za neke druge obveze, predavanja , prezentacije, pripreme za natjecanja, a naravno malo i spavam, družim se s prijateljima i slično. Malo mi je žao što se 4. razred primiče kraju, a posljednjih mjeseci mi je tempo malo ubrzaniji, ali snađem se. 8.) Za sve zainteresirane, imaš li curu? Za sve zainteresirane, neka pogledaju sljedeću epizodu “Red Carpeta”. Hvala. 9.) Osim obveznih jezika u školi, učiš li još neke? Osim engleskog, talijanskog i francuskog jezika učim sam još i španjolski preko tečajeva na internetu. 10.)Je li ti namjera nastaviti studirati jezike ili imaš neke druge planove? Nije mi namjera nastaviti studirati jezike iako ih volim, moji su trenutni, odnosno, planovi od 2. srednje da krenem na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. 11.) U čemu se vidiš u daljoj budućnosti? Meni je daleka budućnost za dvije, tri godine, i vidim se na trećoj godini fakulteta sa svim položenim ispitima. 12.) S obzirom da uskoro odlaziš iz škole, buduće te generacije neće upoznati, za njih i sve koji trenutno idu u ovu školu, imaš li kakvu poruku? Pa, imam jednu poruku, a to je da se trude i da ne idu u školu kako bi što prije otišli doma, već da se aktiviraju i na drugim poljima i aktivnostima jer nitko neće vas otkrivati, vi se morate svojim sposobnostima pokazati, iskazati i dokazati. Svakome tko to napravi škola pruža priliku.

Seoski/eko turizam

Kako Hrvatska pripada u turističke zemlje, a i škola koju smo upisali vezana je uz turizam, želimo vam pobliže pojasniti kako turizam kod Hrvata ne mora biti samo plaža, sunce, ležaljke nego da ima velik broj mogućnosti za razvijanje turizma. Zbog toga ćemo vam sada približiti seoski/eko turizam.

Što je seoski turizam?

Seoski turizam ili agroturizam je specifičan oblik turizma, u kojem je glavni motiv putovanja povratak čovjeka prirodi. Sastoji se od riječi turizam, dakle promjene svakodnevnog okoliša nepoznatim ili različitim selima. Prije stotinjak godina samo su imućniji ljudi u gradovima sebi mogli priuštiti provođenje godišnjeg odmora na moru/planinama, pa je uobičajeno odredište bilo selo i rodbina. Danas, kad mnoga gradska djeca nisu nikad vidjeli uživo konje, krave ili svinje, seoski turizam je postala čak pomodna pojava, kojoj se ne mogu odreći pozitivni efekti čovjekovog zbivanja u prirodi. Hrvatsko selo je prelijepo, bilo to u ravnoj Slavoniji, brežuljkastom Zagorju ili Prigorju, u zaleđu Jadranskog mora, gdje je zemlja crvena i često prošarana kamenjem, ali svejedno opet obilno rodi.

Eko turizam je prilično nejasan pojam koji djelomično sliči na marketinški trik, a djelomično ipak ima uporište u ponašanju turista koji sebe smatraju eko-turistima. Naime, riječ je o obliku turizma u kojem sudjeluju ekološko svjesni pojedinci i grupe, koje svojim djelovanjem na okoliš pokušavaju smanjit efekte kakve stvara takozvani masovni turizam. Množina toga se podvodi pod pojam eko turizama, a u novije vrijeme mnoge regije žele iskoristiti svoju industrijsku nerazvijenost kako bi na svoje područje privukle one turiste koji vole netaknuta područja. No, čak i za dolazak takvih turista potrebna je kakva-takva infrastruktura koju mnoge regije još nemaju.

TIES (Međunarodno društvo za turizam) je jednom definiralo ekoturizam kao “odgovorno putovanje u prirodna područja kojim se čuva okoliš i unaprjeđuje blagostanje lokalnog stanovništva”. Neke osnovne karakteristike koje se vežu uz pojam ekoturizama i smještaja koji se ondje nalazi i nudi eko-putnicima su: • prirodno očuvani prostori, • korištenje jednostavnih vrsta smještaja, • strogo pridržavanje zaštite okoliša uključujući i ograničeni broj posjetitelja. Gost koji koristi takvu vrstu odmora očekuje nepromijenjeni okoliš ili djelomično promijenjeni okoliš te na neki način doživljaj stapanja s prirodom. Uz eko turizam vrlo često povezujemo vrste turizma kao što su prirodni turizam, ruralni turizam, agroturizam, pa čak i robinzonski turizam.

ZANIMLJIVOSTI O TURIZMU

Yellowston

Yellowston

Yellowstone vs Plitvička jezera

Ovu usporedbu radimo jer je NP “Plitvička jezera” najstariji nacionalni park u Hrvatskoj, dok je NP “Yellowstone” prvi i najstariji nacionalni park u svijetu te smo ovom prezentacijom željeli smo istaknuti ljepote i bogatstvo Hrvatske i svijeta, ali i svijest mladih ljudi koji sve više zanemaruju prirodu te ju dovode do ruba istrebljenja.

Kao što i treba biti najstariji i najveći nacionalni park uživa naziv jednog od najposjećenijih lokacija na svijeta te je 2007.g. primio 3 151 343 posjetitelja.

NP “Plitvička jezera” su u 2008.g. primila 946 825 posjetitelja, dok su 2011.g. premašili brojku od 1 milijuna.

• Najstariji američki nacionalni park utemeljen 1. ožujka 1872. • Površina: 8.987 km² • Rasprostire se na tri zapadno američke države: Wyoming, Montana i Idaho. • Naziv potječe od istoimene rijeke, nazvane tako zbog žutih litica kanjona koji je okružuje.

• Nalazi se na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine. • Najveće jezero je Yellowstone koje je duboko 122 m, a njegova obala dugačka je oko 177 km. • Najviši slap je visok 94 metra, a naziva se Yellowstone River Lower Falls

•Park je poznat po svojim gejzirima, termalnim izvorima, super vulkanu i ostalim geotermalnim karakteristikama. •Najpoznatiji svjetski gejzir Old Faithful nalazi se upravo u parku Yellowstone.

Norris gejzir jedan je od najpopularnijih gejzir bazena.

•U posljednje vrijeme super vulkan koji se nalazi u podnožju Nacionalnog parka Yellowstone pokazuje znakove buđenja. Znanstvenici bilježe osjetno jače djelovanje vulkana nakon 2004. godine.

U NP “Yellowstone” nalazi se 9 ljetnih i 2 zimska hotela pogodna za smještaj velikog broja gostiju. Uz to park pruža mogućnost kampiranja u 5 kampova.

U Yellowstonu se u svakom selu nalazi jedinstveni restoran koji pruža različitu ponudu. Također, restorani pružaju niz različitih svečanosti od specijalnih večera čokolade i piva do nedjeljni buffet večera.

•Najstariji hrvatski nacionalni park utemeljen 8. travnja 1949.

�Površina: 296.85 km² �Nalaze se između planina Male Kapele na zapadu i

Plješivice na istoku. �Naziv potječe od riječi "pličina" ili "plitvak“,

odnosno voda koja je taložila vapnenac te su tako nastajali plitki bazeni.

�Nalazi se na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine. �Najveće jezero je Kozjak s koje je duboko 47 m,

ujedno je i najdublje, a površina mu je 81,5 hektara

�Najviši slap je visok 78 metara, simboličkog naziva

•Unutar parka nalaze se brojna jezera, jame, špilje, ponori i ledenice.

�Najprepoznatljivija pojava parka je stvaranje sedre.

Od 1999. godine, kada je nastavljena tradicija vjenčanja na Plitvicama, nijedan brak koji je sklopljen pod slapovima nije razvrgnut, to dokazuje da vjenčanje na Plitvicama donosi sreću.

U NP “Plitvička jezera” smještena su tri hotela: hotel "Jezero”, hotel "Plitvice" i hotel "Bellevue" , a na samo 10 km od centra turističke zone Plitvičkih jezera hotel "Grabovac". Za one koji traže drugačiji način smještaja na raspolaganju su kamp "Korana" i kamp "Borje" .

•Unutar obilaznog područja jezerske zone posjetiteljima su na raspolaganju brojni buffet-i caffe-i te restoran “Poljana”. •Na južnom ulazu smješten je restoran Borje s kvalitetnom kuhinjom i atraktivnom lokacijom. •Unutar ugostiteljske ponude Parka, najistaknutije mjesto zauzima restoran Lička kuća s bogatom ponudom tradicionalnih jela i svojom jedinstvenom arhitekturom

Odredišta koje morate

Naša planeta Zemlja krije tolike ljepote koje nažalost većina nas nikada neće imati prilike posjetiti. Sva sreća putopisnim emisijama i internetu koji nam omogućavaju bar mali pogled u prekrasne destinacije ovog svijeta. Koliko god neka odredišta bila popularna postoje i ona za koje možda nismo ni čuli. Ovaj put ćemo zanemariti svjetska čuda i koncentrirati se na ona magična. Bilo bi zanimljivo posjetiti jedno od ovih destinacija no za sada ćemo uživat samo u slikama koje oduzimaju dah.

Tunel ljubavi, Ukrajina

Ovaj tunel zovu Tunelom ljubavi i nitko ne zna zašto je napravljen niti koja je njegova povijest. Smatra se jednim od najromantičnijih mjesta na svijetu a i jedno od ljepših u Ukrajini. Stabla su posađena jedna do drugih tako da za vrijeme listanja u proljeće rade tunel nad željeznicom. Parovi dolaze posjetiti tunel kako bi zaželjeli želju koja im se ostvaruje ako im je ljubav iskrena.

Angkor Wat, Kambodža

Angkor Wat je najveći hramski kompleks kambodžanske regije Angkor u kojoj je do danas otkriveno više od 1000 hramova. Nalazi se oko 240 km sjeverno od Phnom Penha, glavnog grada Kambodže i oko 20 km sjeverno od jezera Tonle Sap. Najvećim dijelom je sagrađen u vremenu od 1113. do 1150. godine u vrijeme vladavine kmerskog kralja Surjawarmana II. Zauzima prostor od oko 2 km² i najveća je vjerska građevina na svijetu. Angkor znači "grad", dok riječ wat na jeziku Kmera i tajlandskom znači "hram".

Poznate osobe koje su pohađale Turističko-

Žarko Radić (Split, 13. travnja 1950.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.

Petar Grašo (Split, 19. ožujka 1976.) hrvatski pjevač i skladatelj zabavne pop glazbe.

Alen Bokšić, (Makarska, 21. siječnja 1970.), bivši hrvatski nogometaš. Bio je jedan od ponajboljih svjetskih napadača u 1990.-ima. Trenutačno je član strunog stožera hrvatske nogometne reprezentacije.

Brzi recepti za sve

POHANE JABUKE

30 dag brašna šećer u prahu 5 žumanaca malo soli pola čepa ruma 2dl piva 1 kg jabuka 2dl ulja 2 bjelanca Ogulite jabuke, izvadite sredinu nožem te ih izrežite na kolute debljine oko 8 mm. Malo ih pošećerite i pospite cimetom. Odvojite žumance od bjelanca. Mikserom istucite bjelance i stavite sa strane. U žumanca stavite brašno te dodajte pivo i pomiješajte. Dodajte malo soli i ruma. Na kraju lagano umiješajte tučene bjelance. U tu smjesu umočite jabuke te ih pohajte u malo duže zagrijanom ulju. Pri posluživanju pohane jabuke pospite šećerom u prahu, a po želji i tekućom čokoladom. Poslužite ih tople.