of 22/22
REPUBLIČKI H I D R O M ET E O R O L O S K I ZAVOD SR HRVATSKE V " ■ "* a ii E S T m i ZAGREB 197 6.

V * a - FOIlibrary.foi.hr/m8/S02102/1976/1976_00002.pdf · Radioaktivnost je osobina nekih elemenata, da emitiraju zračenje. Zračenje nastaje raspadanjem atoma radioaktivnog ele

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of V * a - FOIlibrary.foi.hr/m8/S02102/1976/1976_00002.pdf · Radioaktivnost je osobina nekih...

  • R E P U B L I Č K I H I D R O M ET E O R O L O S K I Z A V O D S R H R V A T S K E

    V " ■ "*aiiE S T

    m i

    Z A G R E B 1 9 7 6.

  • V I J E S T I

    REPUBLIČKI H ID R O M E T E O R O LO S K I Z A V O D SR HRVATSKE

    D vo m jese čn i list. S ad rž i č la nke , n a m i je n je n e za s tručno u s a v rš a va n je k a d ro v a , te

    o b a v i je s t i , s a o p ć e n ja , o d lu k e i z a k l ju č k e o rg a n a u p ra v l ja n ja .

    Rukop is i za »Vijesti« t re b a da su p isan i s t ro je m na je d n o j s tran i p a p i r a s r a z m a

    kom iz m e đ u re d o v a . Rukop is i so ne v ra ć a ju . Č lanc i i o b a v i je s t i se ne h o n o r i ra ju .

    O D G O V O R N I U R E D N IK :

    B o ž id a r K ir ig in , p ro f .

    U R E D N IČ K I O D B O R :

    R a d ivo j C a p a r

    Z e l jk o C ind r ić , d ip l . inž.

    B o ž id a r K ir ig in , p ro f .

    Z e l im i r M in č i r , d ip l . inž.

    M i la n S i je rkov ić , d ip l . inž.

    M r N a d e ž d a Šin ik , d ip l . inž.

    M a r k o Z e l ja k , p ro f .

    SLIKA N A N A S L O V N O J STRANICI

    Instrument za ko n t in u i ra n o m jerenje ra d io a k t iv n o s t i aeroso la na o p s e rva to r i ju Z a g re b -

    M a k s im ir (Foto: B. Krznarić)

    TISAK: REPUBLIČKI H IDRO M ETEO RO LO SKI Z A V O D SR HRVATSKE ZAGREB — GRIC 3

  • V I J E S T I! Z

    H I D R O M E T E O R O L O S K E S L U Ž B E S O C I J A L I S T I Č K E R E P U B L I K E H R V A T S K E

    G O D I N A X X V I Z A G R E B 197S. B R O J l

    S A D R Ž A J

    Strana

    ČLANCI

    Z .Katuširij dipl.inž.Mjerenje radioaktivnosti aerosola na meteorološkom opservatoriju Zagreb-Maksimir 2 2

    D.Trninid3 dipl.inž.Primjena hidroloških prognoza u borbi protiv poplava 24

    OBAVIJESTI IZ SLUŽBE

    Uoči 50. obljetnice meteorološkog opservatorija "Marjan" u Splitu (1926-1976.)

    Trideset godina neprekidnog rada glavne meteorološke stanice Šibenik

    28

    31

    IZVJEŠTAJI I SAOPĆENJA

    Atlas klime SFRJ 34

    IZ RADA SAVJETA RADNE ZAJEDNICE

    Izvještaj od 1.3. do 30.4.1976 37

    IN MEMORIAM

    Ivan Car (1908-1976.) 40

  • 22Ui

    MJERENJE RADIOAKTIVNOSTI AEROSOLA NA METEOROLOŠKOM OPSERVATORIJU ZAGREB-MAKSIMIRZ.Katušin, dipl.inž. - Zagreb

    A. Osnovni pojmovi o radioaktivnosti

    Danas, u atomskoj eri se nuklearna energija sve više koristi i to u atomskim centralama, za pogon brodova, podmornica, za eksperimente sa nuklearnim reaktorima, a radioaktivni elementi služe za različita ispitivanja u nauci (medicina, biologija i si.) te još uvijek za izradu i eksperimente sa atomskim naoružanjem.

    Dakle postoji niz izvora potencijalnih zagadjivača atmosfere.

    Pošto je u Vijestima (Zagreb 196H. broj 7-8) inž. Mihovil Kisegi već napisao članak u kojem se detaljno govori o radioaktivnosti, iznijet će se: samo osnovni pojmovi.

    Radioaktivnost je osobina nekih elemenata, da emitiraju zračenje. Zračenje nastaje raspadanjem atoma radioaktivnog elementa. Te zrake se otklanjaju u magnetskom polju i prema tome su dobile naziv i to B-zrake koje se otklanjaju kao negativno nabijene čestice (elektroni), a-zrake koje se otklanjaju kao pozitivno nabijene čestice i y-zrake koje su električki neutralne.

    Radioaktivnost se klasificira i prema prirodi nastanka na umjetnu i prirodnu. Umjetna radioaktivnost je posljedica čovjekove aktivnosti i manifestira se česticama koje su posljedica nuklearnih eksplozija i si.

    U zemljinoj kori ima radioaktivnih materija, koje se raspadaju i to su izvori prirodne radioaktivnosti. Znači veličina prirodne radioaktivnosti aerosola iznad odredjenog područja zavisi o vrsti i stanju tla, jer je tlo izvor čestica koje dolaze u zrak.

    Elementi koji uzrokuju prirodnu radioaktivnost imaju kratko vrijeme poluraspada, brzo se raspadaju i prelaze u konačno nera- dioaktivno stanje.

    Umjetna radioaktivnost ima duže vrijeme poluraspada i zbog toga je opasnija za čovjeka.

    Prirodna radioaktivnost je veća od umjetne.Radioaktivnost životne sredine u Jugoslaviji se prati kon

    tinuirano od 1961. godine i to preko institucija koje koordinira Savezni komitet za zdravstvo i socijalnu zaštitu.

    Jedinica za mjerenje radioaktivnosti naziva se Curie i definira brojem radioaktivnih dezintegracija u jedinici vremena, tj . 1 C = 3.7«1010 dezintegr./sek. Praktičnija jedinica za mjerenje radioaktivnosti zraka i oborina je lpC (pikokiri)

    lpC = 10~12C = 3.7*10~2 raspada/sek

    Umjetna radioaktivnost je uglavnom posljedica nuklearnih eksplozija i uzrokuju je čvrsti aerosoli radioaktivnih materija.

  • 23

    Po medjunarodriim;propisima, u prostorijama gdje se radi sa izotopima, najveća dozvoljena koncentracija umjetnih radioaktivnih izotopa u zraku je 10“9 C/m3, ali ljudi moraju biti pod liječničkom kontrolom.

    Dozvoljena gornja granica stalne radioaktivnosti, koja za stanovništvo još nije opasna iznosi IO-11 C/m3.

    Kratkotrajno povećanje ove vrijednosti još nije opasno.

    B. Uredjaj sa kontinuirano praćenja radioaktivnostiaerosola

    Uredjaj je konstuiran u Nuklearnom institutu "Jožef Štetan”; Ljubljana, i sada se koristi na meteorološko aerološ- kom opservatoriju Zagreb-Maksimir.

    Princip rada uredjaja se sastoji u tome da se zrak kroz filtarsku traku pomoću pumpe uvlači u sakupljačku komoru. Na filtarskoj traci se talože čvrsti dijelići (aerosoli). Traka se kontinuirano pomiče preko dvije mjerne sonde, koje u sebi sadrže specijalno obradjene plastične scintilatore, koji su osjetljivi na 3 zračenje. Scintilator dobija samo 3 i djelomično y zrake, a aluminijska folija zadržava a zrake. Propušteno zračenje inicira svjetlosne iskre, koje se preko fotomultiplikatora pretvaraju u električne impulse i istovremeno se pojačavaju. Registracijom srednje brojne vrijednosti impulsa u jedinici vremena registrira se i radioaktivnost aerosola, koji su se nataložili na dijelu filtarske trake koja je u mjernoj sondi.

    Da bi se omogućilo mjerenje prirodne i umjetne radioaktivnosti postoje dvije mjerne sonde. Prva mjerna sonda služi za registriranje ukupne radioaktivnosti, koja je zbroj prirodne i umjetne radioaktivnosti.

    Druga sonda koja ima identičan elektronski sistem za mjerenje, mjeri umjetnu radioaktivnost. To se postiže vremenskim kašnjenjem filtarske trake. Sistem prenosa filtarske trake je napravljen da se traka kontinuirano pomiče od prve do druge ^ mjerne sonde. To kašnjenje u našem slučaju iznosi 4 dana i 4 . Znači dio trake na kojem je izmjerena ukupna radioaktivnost dodje na sondu gdje se mjeri umjetna radioaktivnost nakon 4 dana i 4 . Kroz to vrijeme se zbog kratkog vremena poluraspada prirodna radioaktivnost izgubi i na drugoj mjernoj sondi se registrira samo umjetna.

    Kontinuirani zapis mjerenja je omogućen upotrebom dvoka- nalnog instrumenta za točkasto zapisivanje. Na kanalu br.2 (crvena registracija) registrira se umjetna radioaktivnost, a na kanalu br.l ukupna (plava registracija).

    Mjerno područje ima četiri linearna opsega i to 0-1 imp/sek, 0-10 imp/sek, 0-100 imp/sek i 0-1000 imp/sek, kao i logaritamski 0-1000 imp/sek. Za kontinuiranu registraciju koristi se logaritamski opseg.

    Koncentracija radioaktivnih aerosola u zraku tj. ukupna 3 radioaktivnost izračuna se prema izrazu:

    K = r— [pC/m3]

  • 24

    K = koncentracija ukupne 3 radioaktivnostiAj-j = radioaktivnost koju mjeri detektor u pCVD = volumen zraka koji je prošao kroz dio filtarske trake,

    koji se nalazi u detektoru.

    Korištenjem numeričkih vrijednosti i konstanti dolazi se do praktične formule za izračunavanje koncentracije radioaktivnosti K kod različitih protoka zraka i brzine filtarske trake. U našem slučaju za protok 10,53 m 3/h i brzinu filtarske trake 25 mm/h koncentracija se računa iz izraza:

    K = 4,4 (n-0 ,25) [p C/m2]

    gdje je n broj impulsa.u sekundi tj. očitana vrijednost sa re- gistrirne trake.

    Instrument ima i alarmni uredjaj. Nivo alarma se može podešavati od 10-100% skale mjernog opsega. U slučaju dostignutog odredjenog nivoa, kao alarm se pali svjetlosni signal.

    Redovnim radom i obradom registrirnih traka dobija se hod promjena radioaktivnosti u željenom vremenskom periodu. Mnogi autori su proučavali; kretanje i širenje radioaktivnih aerosola, tako da postoje modeli pomo.ću kojih se može objasniti povećanje koncentracije, i obratno, kad poznamo prostornu raspodjelu, koncentracija radioaktivnosti može nam ukazati^ na specifičnosti strujnog polja i lokaciju izvora radioaktivnosti.

    Ovakav kontinuirani način mjerenja radioaktivnosti aerosola je jedinstven u našoj republici i uklapa se u plan zaštite životne sredine koji provodi naš Zavod, i jugoslavensku mrežu stanica za mjerenje 3 radioaktivnosti u zraku.

    Mjerenja su se obavljala od 23. listopada 1972. godine uz duže prekide u radu, jer instrument nije bio tehnički ispravan. .Budući da je nabavljena nova pumpa, uredjaj radi bez prekida od 23. prosinca 1975. godine.

    PRIMJENA HIĐROLOŠKIH PROGNOZA U BORBI PROTIV POPLAVA D.Trninić, dipl.inž. - Zagreb

    Zaštita od poplava u urbaniziranim predjelima sa razvijenom industrijom i poljoprivredom postaje sve kompliciraniji i skuplji problem, koji zahtijeva dobru organizaciju, mjere predostrožnosti kao i operativne mjere u vrijeme visokog vodnog vala.

    Sa privredno-socijalnim razvojem jednog područja i sa rastućim utjecajem čovjeka na prirodu, rastu i štete prouzrokovane poplavama kod istih hidroloških parametara visokog vodnog vala. Na ovo utječe rastući broj i značenje objekata u poplavnom području

  • 25

    Pojam "negativni efekt poplave" sadrži čitav skup privrednih, socijalnih i ekoloških posljedica. Pojednostavljena šema negativnih efekata poplave prikazana je na slici 1.

    Štete u privredi dijele se na direktne i indirektne i mogu se izraziti fizički (kvantitativno) ili financijski (vrijednosno). Podaci iz prakse pokazuju da se redovito radi o štetama iz prve grupe - privrednim i naročito o direktnim štetama. Indirektne štete se teško proračunavaju i obično su nepotpuno procjenjene radi velike povezanosti u nacionalnoj ekonomici.

    Socijalna i ekološka strana ovog problema se najčešće zanemaruje. Kod ovih grupa ima faktora koji se teško mogu dinarski iskazati, kao na primjer zdravlje ljudi, migracija, očuvanje prirodnih ljepota i si.

    Ako hoćemo izraziti štete u poljoprivredi na nekom poplavljenom području, onda tražimo vezu u formi:

    D = f(s, h , t , p , a) iCL d ’

    Da = štete u poljoprivredi

    s = zahvaćena površina h = sloj vode t = trajanje poplave Pa = srednja proizvodnja

    a = postotak zahvaćenosti

    U razmatranju procesa obrane od razarajućeg djelovanja velikih voda treba posebnu pažnju obratiti na hidrološke prognoze.

    Hidrološke prognoze su postale značajna potreba društva, naročito u naseljenim i industrijskim zemljama.

    Utjecaj hidroloških prognoza može se prema vodoprivrednim kriterijima razvrstati u slijedeće kategorije:

    - za obranu od poplava- za iskorištavanje vode u poljoprivredne svrhe- za planiranje rada hidroelektrana- za ekonomsko planiranje rječne plovidbe- za izvodjenje hidrotehničkih radova- za smanjenje zagadjenja voda sa otrovnim supstancamaPri pojavi velikih voda, hidrološke prognoze pružaju drago

    cjenu pomoć štabovima za obranu od poplava, jer se isključuje neizvjesnost i mogućnost iznenadjenja.

    Na slici 2. prikazana je promjena sumarne krivulje šteta, ako se na temelju dovoljno rane hidrološke prognoze poduzmu mjere sprečavanja i zaštite. Na taj se način smanjenje šteta odredjuje sa vrijednošću AD, koja može poprimiti razne vrijednosti od sveukupnih šteta, tj. postotak od djelotvornosti prognoze izražen vremenom prognoze, njene točnosti i mjerama sprečavanja.

  • 26

    Na taj način može se napisati izraz:

    AD = f(x, e , M) gdje je

    AD - smanjenje šteter - vrijeme prognozee - točnost izražena u

    postotku odstupanjaM - mjere sprečavanja

    Jasno je da izrada hidroloških prognoza i mjera sprec nja, kao i izdaci za obranu zahtjevaju odredjeni napor C mora zadovoljiti uvjet:

    AD > C

    PROMJENA UKUPNIH ŠTETA SA (T) I BEZ (2) ZAŠTITNIH MJERA

    NA TEMELJU HIDROLOŠKE PROGNOZEla

    ava- ko j i

    — -------------- h> D (d in )Š t e t e

  • ŠEMA

    KLASIFlClRANJA

    NEGATIVNIH

    EFEKATA

    POPL

    AVA

    27

    UJ2

    < — >QLUcr

    lj ln< LUQ >< ocr UJO UJLU ->O oVO

    i ŽLUO ~S q

    Ž 1/1o cr ^>̂n

    cr >CL

    < <1— >

    LU cr2 ?LU LU LU ^□ cr 2 2o *-Lj LU LU

    o 1-= !'U Z UJ

    &LU LU

    O§ lu > 1— cr U h-

    < z < LO-> > LU U ov; % ̂o < m o

    LU

    LnQ3 S=>

    2 —i

    LU LU—> < 1

    cn lu'

    9 °-5 lo< : r o 2Z LU t—cn LO

    O2U.Uo mLU o

    UJZ

    >(/•>

  • 28

    Na kraju možemo zaključiti da su hidrološke prognoze veoma važan faktor u borbi protiv štetnog djelovanja visokih vodnih valova. Uz dobro organiziranu vodoobavještajnu službu i primjenu mjera sprečavanja i zaštite, kao i kvalitetnih hidroloških prognoza, mogu se smanjiti ukupne štete od poplava.

    Ulažu se veliki napori da se uveća društveni proizvod, a onda dodju elementarne nepogode, ponajviše poplave i umanje taj teško stečeni društveni proizvod. To je još jedan razlog više d da se u našoj zemlji počnu organizirano primjenjivati hidrološke prognoze i na taj način smanje ogromne štete od razarajućeg djelovanja velikih voda.

    OBAVIJESTI IZ s lu žb e ;

    UOČI 50. OBLJETNICE METEOROLOŠKOG OPSERVATORIJA "MARJAN" U SPLITU (1926 .-1976 .)

    Ove godine trebala bi se proslaviti 50. obljetnica od osnivanja Meteorološkog opservatorija "Marjan" u Splitu. Razmišljajući o tom značajnom dogadjaju nametnulo se odmah pitanje: kako i na koji način organizirati ovu proslavu na najprikladniji i najkorisniji način?

    Davno je bilo to kada su osmotreni prvi meteorološki podaci na I. vrhu proslavljenog splitskog brda Marjan. Zgra- dica i potrebna oprema bili su tamo postavljeni najviše zahvaljujući jednom entuzijasti, sada pokojnom ing. Erald Marki-u, koji je bio i prvi upravitelj opservatorija i koji je u uvodu prve publikacije Meteorološkog opservatorija "Marjan" (u daljem tekstu MOMAR) napisao, da je: "Gradski meteorološki opservatorij u Splitu podignut godine 1926. od gradske općine uz državnu potporu da se udovolji davno osjećanoj potrebi ustanovljenja bolje uredjene motrionice vremena na jugoslavenskoj jadranskoj obali".

    MOMAR se gradio kroz 1925. godinu i u prosincu su već bila obavljena prva motrenja. Zvanično je MOMAR započeo radom1. siječnja 1926. godine.

    Nalazi se na zapadnoj strani grada Splita, na tipično kraškom području obraslom šumom primorskog bora i niskom makijom - žbunjastim raslinstvom. Nadmorska je visina 121,82 m.

    Kroz 50 godina postojanja na MOMAR-u su se izmijenili mnogi ljudi i oprema, obavljali su se razni poslovi i njim upravljali mnogi "gospodari". Kao Gradski meteorološki opservatorij radio je i razvijao se do 1931. godine kada je bio

  • 29

    predan tadašnjoj Ratnoj mornarici. Od 1931. godine pa do rata radi uvijek kao meteorološki opservatorij, a ujedno i najveći dio toga razdoblja djeluje kao Centrala meteorološke službe mornarice i pomorskog zrakoplovstva. Za vrijeme rata MOMAR je bio pretvoren u bunker i umjesto instrumentima bio je nakićen protuavionskim topovima, mitraljezima i si. Tada je stradala vrijedna meteorološka arhiva i obimna knjižica. Zahvaljujući snalažljivosti jednog od osnivača, ing. E.Marki-a, velik dio meteoroloških instrumenata bio je spašen i po oslobodjenju bio ponovno aktiviran za istu svrhu. Od tih dana (preko 30 godina) rad se na MOMAR-u obavlja neprekidno, a prema planu za ovu našu jedinstvenu jedinicu na našem Jadranu.

    Kroz lijepu zgradicu MOMAR-a, kako je već rečeno, prošlo je mnogo raznih ljudi. Svaki od njih je svojim radom MOMAR-u nešto dao: netko više, netko manje. Kada bi barem svaki peti čovjek koji je imao neke veze s MOMAR-om kroz ovih 50 godina postojanja napisao samo par redaka iz života i rada našeg slavljenika, bila bi sakupljena lijepa gradja za kompletiranje prigodne publikacije koju bi trebalo tiskati u sklopu proslave.

    Uz spomenutu publikaciju trebalo bi što više ažurnosti tiskanje Meteorološkog godišnjaka MOMAR-a (do sada je tiskano svako godište u periodu od 1945.-1964. godine).

    Redovnim zadacima i onim vezanih s planom proslave 50. obljetnice postojanja, treba pridodati i zadatak da se MOMAR uredi kao objekt i iznutra i izvana sa okolišem. Već su izradjeni planovi za uredjenje (termoizolacioni radovi, zemljani radovi, zidarski, bojadisarski, električarski, bravarski itd.), a komisiju za taj zadatak sačinjavaju: prof. Kirigin Božidar rukovodilac Klimatološko-meteorološkog sektora RHMZ SRH - Zagreb, dipl.inž. Stipaničić Vladimir i Širer Franjo iz Pomorskog meteorološkog centra u Splitu, te Pavišić Antun sadašnji upravitelj MOMAR-a. Sa izvodjačem radova iz Splita već je sklopljen ugovor i radovi treba da uskoro započnu. Uredjenje će se obaviti u dvije etape: prva do kraja 1975. (najosnovniji radovi) i druga etapa do sredine 1976. godine kako bi se spremno dočekalo dane proslave.

    Iako broj instrumenata donekle zadovoljava sadašnje potrebe MOMAR-a ipak su oni jedan od najtežih problema, jer su mnogi (naročito autografi) u prilično dotrajalom stanju i trebalo bi ih zamijeniti novim, savremenijim. Nadati se da će se i ovome vrlo uskoro posvetiti puna pažnja, jer bez pravih i kvalitetnih instrumenata i pomagala nema ni upotrebivih podataka. MOMAR sada nema ni rezervnih instrumenata (osim 3 termometra).

    Uoči proslave 50. godina MOMAR-a, dakle, postoje 3 osnovna zadatka:

    1) uredjanje zgrade i okoliša prema izradjenom planu u toku),

    2) tiskanje Meteorološkog godišnjaka MOMAR-a (od 1965. godine na ovamo: već je pripremljeno 4 godine), i

    3) izrada i tiskanje publikacije o životu i radu MOMAR-a (podaci se već prikupljaju).

  • 30

    Prema gore iznesenom vidi se, da se zadaci pod 1) i 2) odvijaju normalno* a za izradu publikacije o životu i radu MOMAR-a treba prikupiti još mnogo podataka iz raznih izvora. To je jedan od zadataka kojemu trenutno treba posvetiti najviše pažnje. Do sada su obradj'eni nizovi meteoroloških podataka od 1926 . do 1974. bez ratnih godina (1941-1944) za glavne meteorološke elemente (temperatura i tlak zraka, relativna vlaga, oborina, ins;o- lacija, naoblaka, pojave itđ.), a u toku je obrada podataka vjetra. Za ratne godine pokušava se prikupiti podatke (makar i opisno) za svaki pojedini dan za područje Splita. U publikaciju bi ušli finalni rezultati dosadašnjih motrenja i mjerenja za razdoblje 1945.-1974. (30 godina) a gdje je to moguće i za razdoblje od 50 godina.

    Upravo u vezi s ovom publikacijom potrebna je pomoć svih onih koji mogu to učiniti bilo kakovim podacima, opisom sjecanja na neke važnije đogadjaje iz povijesti MOMAR-a i slično. Ostaju nam dase obratimo na sve one koji mogu (a mišljenja smo da im je to i nekakva dužnost) da svojim makar i najskromnijim prilogom popune prikaz povijesti MOMAR-a. Nije potrebno detaljno opisivati dogadjaje, već je dovoljno nabaciti ono što najhitnije i točno.U publikaciji bi pored podat aka motrenja i obrada istih bila opisana povijest MOMAR-a, kretanje ljudi kroz MOMAR, kretanje instrumenata i opsega poslova, rezultati agrometeoroloških mjerenja i motrenja, rezultati pilot-balonskih motrenja itd.

    Svatko tko je radio makar i najkraće vrijeme na MOMAR-u može da dade svoj prilog publikaciji (pa i samim podatkom od kada do kada je bio na MOMAR-u i u kojem svojstvu). Svaki pa i najmanji prilog je dragocjen i uštedjuje nam mnogo vremena u radu. Posebno bi bile dragocjene fotografije (koje bi se nakon preslikavanja vratile odmah vlasnicima), dakako ako su iste vezane za rad i život MOMAR-a. -

    Svi oni do kojih ovaj apel dodje umoljavaju se da upoznaju i one koji više nisu blizu naše službe iz raznih razloga (mirovina, rad u drugim ustanovama i radnim organizacijama) sa našom akcijom izdavanja publikacije o životu i radu MOMAR-a. Suradnjom svih koji to mogu ova će publikacija biti potpunija, a sadržaj dragocjeni j i.

    Svoje priloge može se slati na adresu: Meteorološki opservatorij "Marjan" Split, I. vrh Marjana, pošt. pretinac T92.

    Učinimo sve' da proslava 50 godina postojanja MOMAR-a bude . što sadržajnija, a svim sadašnjim i budućim suradnicima najtoplije se zahvaljujemo.

    A.Pavišić - Split

  • 31

    rri.rfc?/ ,' / i!,

    TRIDESET GODINA GLAVNE METEOROLOŠKE STANICEŠIBENIK*

    Povodom tridesetogodišnjice neprekidnog rada glavne meteorološke stanice Šibenik, pokušat ću opisati kratak historijat ove stanice, kao i zapažanja o usporedbi nekih podataka o jačini i čestini smjera vjetra. Prema meteorološkim podacima s kojima stanica raspolaže, glavna meteorološka stanica Šibenik je započela radom odmah nakon oslobodjenja ovog grada 24. travnja 1945. godine, odnosno kada je formirana meteorološka služba na Jadranu. Prema pričanjima starih Šibenčana, stanica je postojala još za vrijeme Austrougarske, na vidilici SV.Ana, a izgleda da su se klimatološka motrenja obavljala još i ranije u krugu bolnice Šibenik, i to: u 07, 14 i 21 sat. Poslije oslobodjenja, odnosno formiranja meteorološke službe na Jadranu, koju je vodila Jugoslavenska ratna mornarica, obavljala su se motrenja i bilježenja na izvidnoj stanici "Sv. Ana" (^=43°44’ A ^ S ^ S 5 , 85 m) , a sinoptičke depeše su predavali vojnici i mornari od 00.00 do 24.00 sata, svaka tri sata. Mjeseca studenog 1947. godine cijela meteorološka služba na Jadranu prešla je pod Saveznu upravu hidrometeorološke službe Beograd. U ožujku 1948. godine stanica se seli sa "Sv. Ane" cca 1300 zračne linije u smjeru ESE u predjel "Baldekin" (^=43°44’ A=15°54’ , 40 m). Tu su se obavljala sva sinoptičkai klimatološka motrenja od 00.00 do 24 sata. Mjesto gdje je stanica bila smještena nije bilo povoljno za meteorološka motrenja i mjerenja. Stanica.je posjedovala slijedeće instrumente: aneroid barometar, suhi i mokri maksimalni i minimalni termometar, kišomjer i neki stari vjetrokaz kojeg je ubrzo vjetar srušio, tako da je stanica dosta dugo vremena odredji- vala smjer vjetra vizuelno. Grad Šibenik je bio dosta porušen za vrijeme posljednjeg rata. Obnovom grada počela je intenzivna izgradnja stambenih objekata i to baš u ovom dijelu gdje se preselila meteorološka stanica, tako da je vrlo skučen pogled na more i ostale strane otežavao motrenja i rad same stanice. Ubrzo j.e stanica bila opkoljena sa svih strana stambenim zgradama. Voditelj stanice obratio se tadašnjem Pomorskom odjelu u Splitu s molbom da se stanica preseli na novi položaj koji bi odgovarao u sinoptičkom i klimatološkom pogledu. Odmah su

    ^Primljeno saopćenje voditelja stanice G.Bolanče o 30 godina rada glavne meteorološke stanice Šibenik iz tehničkih ra- , zloga nije se mogao objaviti u 1975. godini. Budući da su do objavljivanja ovog vrijednog saopćenja za povijesni razvoj stanice nastupile dopune u okviru konačnog uredjenja stanice to je saopćenje G.BolanSe dopunjeno novim podacima.

    Urednik

  • 32

    objavljene sve predradnje i započelo se sa adaptacijom jedne srušene zgrade za koju se dobila saglasnost skupštine općine Šibenik. Kuća je sagradjena još 1942. godine kao talijanska izvidnica - stražarnica. Taj novi položaj se nalazio u tzv. predjelu "Križ". Taj naziv ostao je još iz davnina. Naime, prilikom nadiranja Turaka u ove krajeve tu je bio turski tabor i tu su Turci potpuno potučeni i u znak te velike pobjede napravljen je jedan veliki kameni križ, tako da je i do današnjih dana ostao taj naziv. Zgrada stanice je ađapti^ rana 1954-55. godine i preseljenje stanice je obavljeno 1955. godine i prva motrenja su započela 1. svibnja 1955. u 01 sat. Stanična zgrada je smještena na jednoj uzvisini u ulici J. Strossmayer br.l (iJj = 43 44’ A=15055’ , 77 m) tako da imavrlo lijep pogled na sve strane. Napravljen je lijep meteorološki krug 8x10 m. U meteorološkom krugu smještena je termometrijska kućica u kojoj se nalaze.suhi i .mokri maksimalni i minimalni termometar, termograf i higrograf. U krugu su smješteni kišomjer, ombrograf R.Fuess (:22.X 1963.) i heliograf "Zagreb" (l.VIII 1960.). Na željeznom piramidnom. stupu se nalazi vjetrokaz i daljinski anemometar "Meopta" za mjerenje brzine vjetra od 1963. godine. U službenoj prostoriji zgrade smješten je živin barometar;i barograf, telefonski aparat i radiotelefon. Odmah poslije kratkog vremena doseljenja moglo se opaziti da su nastale dosta osjetne razlike u brzini odnosno jačini vjetra, tako da je bilo slučajeva da se nevjericom gledalo u meteor depešu u kojoj je davana jačina vjetra pomoću anemometra. Velika je šteta što stanica nije imala anemograf, pa te brzine vjetra nisu registrirane i zauvijek su izgubljene. Bilo je slučajeva kada bi po nekoliko sekundi, odnosno minuta kazaljka stajala na 30.0 m/sek (maksimalna vrijednost registracije anemometra). Već sam gore spomenuo da se grad Šibenik naglo izgradjivao (naročito u ovom dijelu, gdje je smještena stanica) tako da se osjetila potreba da se stanica proširi, odnosno nadogradi radi kvalitativnog uspješnijeg rada, kao i sanitarija kojeg nismo imali. Godine 1973. na prijedlog voditelja stanice načinjene su sve potrebne radnje za proširenje stanične zgrade i cjelokupna dokumentacija upućena u Hidro'meteorološki zavod na razmatranje. Zahvaljujući rukovodiocima Zavoda, a naročito direktoru, odobreno je proširenje i započela je izgradnja koja traje'od 1974. a nastavlja se i u 1975 . godini. Sagradjena je lijepa radna prostorija stanice (4,00 x 3,80 m), i sanitarije. U prizemlju je izgradjena prostorija iste veličine kap radna prostorija stanice za potrebe sindikata Zavoda. Uz konačno uredjenje radnih prostorija stanica je dobila novi namještaj, a' u 1976. godini je postavljen novi veliki barograf, a termograf i higrograf su zamijenjeni sa novo nabavljenim tvrdke Lambrecht. Postavljanjem anemografa do kraja 1976. godine stanica Šibenik će biti potpuno snabdjevena svim potrebnim registrirnim instrumentima koji su potrebni za pravilan rad glavne meteorološke stanice. Mislim da je ovo trajno rješenje za Šibenik.

  • RAZDIOBA SMJEROVA VJETRA U °L

    A .

    17.C = 2 3 .6

    S R E D N J A J A Č I N A VJETRA ( B O F O R A )

    1BOFORI--- 1

    Slika 1 Razdioba smjerova (%) i srednje jačine vjetra(bofora) na glavnoj meteorološkoj stanici Šibenik

    ■ za razdoblje, 1951-1955. (položaj "Balđekin" - A) i 1956-1960. (položaj "Križ" - B).

  • 34

    U pogledu meteoroloških podataka promjenom položaja stanice uočene su neke razlike koje utječu na homogenost mjerenja.Na početku sam spomenuo da je zapažen osjetno jači vjetar na^ današnjoj stanici nego što je to bio slučaj na staroj stanici "Baldekin" što je i razumljivo, jer je sadašnja stanica smještena na večoj nadmorskoj visini (77 m) i izložena je slobodnom strujanju zraka, bez nekih deformacija, a vjerojatno je na razlike u strujanju vjetra dolazilo i zbog orografskih uvjeta. Po mojem mišljenju to bi bili glavni činioci pojave dosta jakih vjetrova po čestini i jačini na ovom području. Stoga sam napravio razdiobu smjerova (%) i srednje jačine vjetra (bofora) za jedan kraći period, pa sam uzeo samo po pet godina na staroj i novoj stanici, čestine i jačine vjetra za 8 smjerova. Iz slike 1 je vidljivo da su svi smjerovi veći po jačini na novoj stanici "Križ". Jedino se vjetar iz smjera NW pojavljuje češće na stanici položaja "Baldekin". U pet godina mjerenja bilo je više pojave tišina na položaju stanice "Baldekin" nego na novom položaju stanice "Križ".

    G.Bolanča - Šibenik

    IZVJEŠTAJI I SAOPĆENJA

    ATLAS KLIME SFRJ

    Opsežni radovi na izradi osnovnih karata za Atlas klime SFRJ približavaju se kraju. Početak ovih radova datira još od 1955, kad je na II kongresu SMO (Svjetske meteorološke organizacije) u Zenevi zaključeno, da se pristupi izradi Svjetskog klimatološkog atlasa. Tokom slijedećih godina izradjen je plan za izradu takvog Atlasa. Prema tom planu trebale su biti uskla- djene obrade nacionalnih Atlasa, koje je trebalo izraditi prije, nego se predje na izradu Svjetskog klimatološkog atlasa.

    1963. godine održano je III savjetovanje klimatologa Hi- drometeorološkog zavoda SFRJ, kojem je bio cilj dogovor o preuzimanju odredjenih obaveza sa strane republičkih zavoda na izradi pojedinih dijelova Atlasa klime. Učesnici savjetovanja, na temelju već ranije razmotrene dokumentacije, koju je dala radna grupa za Atlas klime izabrane na II savjetovanju klimatologa odabrali su, koji će se klimatski elementi i koji nizovi motrenja za pojedine elemente upotrebiti u Atlasu klime SFRJ.Pri tome se vodilo računa o zahtjevima, koje je postavila SMO za Svjetski klimatološki atlas. (Vidi članak B.Kirigina "Vijesti" 1967. broj 7-8).

    U našem Zavodu od 1963. do danas za potrebe Atlasa klime, obavili su se vrlo opsežni poslovi. Ispitivanje homogeniteta, interpolacija, redukcija, te računska obrada podataka iziskivali

  • 35

    su mnogo truda i vremena, pogotovu, što je vrlo mali broj stanica imao kompletan niz motrenja. Na temelju ovih radova dobivene su radne tabele za:

    1 temperaturu zraka2 oborinu3 snježni pokrivač U naoblaku5 sijanje sunca6 broj dana s tučom7 broj dana s maglom8 broj dana s grmljavinom

    razdoblje:

    - zima

    1931-1960. 1931-1960. 1948/49-1962/63 1946-1970. 1946-1970. 1951-1970. 1951-1970. • 1951-1970.

    Na osnovu ovih podataka, koji su se sredjivali i obradji- vali u- Republičkim zavodima pristupalo se izradi i štampanju karata Atlasa klime SFRJ u mjerilu 1:1 ,000,000 .. Do danas su izradjene slijedeće karte:

    1 .

    2 .3.

    4. 5 .

    7.

    8 . 9.

    10 .11 .

    1 2 .

    13.14.

    15.

    16 . 17 . 18.

    19.

    Srednja temperatura zraka za siječanj, travanj, srpanj, listopad•Srednja temperatura zraka za godinu.Srednja temperatura zraka za vegetacijski period (travanj-rujan).Srednja godišnja amplituda temperature zraka.Srednji datum početka razdoblja sa srednjom dnevnom' temperatutom zraka ;>0°C.Srednji datum svršetka razdoblja sa srednjom dnevnom temperaturom zraka ^ 0°C.Srednje trajanje razdoblja sa srednjom dnevnom temperaturom zraka i 0°C.Srednji datum početka razdoblja sa srednjom dnevnom temperaturom zraka > 5°C.Srednji datum svršetka razdoblja sa srednjom dnevnom temperaturom zraka .> 5°C.Srednje trajanje razdoblja sa srednjom dnevnom temperaturom zraka 2/5°C.Srednji datum početka razdoblja sa srednjom dnevnom temperaturom zraka 2 10°C.Srednji datum svršetka razdoblja sa srednjom dnevnom temperaturom zraka 10°C.Srednje trajanje razdoblja sa srednjom dnevnom temperaturom zraka > 10°C.Srednji datum početka razdoblja sa srednjom dnevnom temperaturom zraka > 15°C.Srednji datum svršetka bazđoblja sa srednjom dnevnom temperaturom zraka J> 150 C .Srednje trajanje razdoblja sa srednjom dnevnom temperaturom zraka 2 15°C.Srednji godišnji broj ljetnih dana (dani s maksimalnom temperaturom zraka 2 2 5 C) .Srednji godišnji broj tropskih dana (dani s maksimalnom temperaturom zraka 2 30°C).Srednji godišnji broj ledenih dana (dani s maksimalnom temperaturom zraka < 0°C).

  • 36

    (siječanj-prosinac) za godinuza topliju polovinu godine

    oborina za hladniju polovinu godine

    II 1. Srednja količina oborina2. Srednja količina oborina3. Srednja količina oborina

    (travanj-rujan)4. Srednja količina

    (listopad-ožujak)5. Mjesec s najvećom mjesečnom količinom oborina i histo-

    .grami srednjih mjesečnih količina oborina za odabrane stanice

    6. .Mjesec s najmanjom srednjom količinom oborina i histo- .grami srednjih mjesečnih brojeva dana s oborinama ž 1.0 mm, 2 10.0 mm i 2 20.0 mm za odabrane stanice.

    7. Srednji godišnji broj dana s količinom oborina >. 1.0 mm8. Srednji godišnji broj dana s količinom oborina 2 10.0 mm9. Srednji godišnji broj dana s količinom oborina 2 20.0 mm

    III 1. Srednji godišnji broj dana sa snježnim pokrivačem > 1 cm2. Srednji godišnji broj dana sa snježnim pokrivačem 2 10 cm3. Srednji godišnji broj dana sa snježnim pokrivačem 2 30 cm4. Srednji godišnji broj dana sa snježnim pokrivačem > 50 cm5. Srednja maksimalna visina snježnog pokrivača6. Srednji datum prvog dana sa snježnim pokrivačem7. Srednji datum posljednjeg dana sa snježnim pokrivačem.

    U cilju daljeg provodjenja plana izrade Atlasa klime SFRJ obavljaju se pripreme izrade slijedećih karata:

    IV 1. Srednja godišnja2. Srednja mjesečna3. Srednja mjesečna4. Srednji godišnji5. Srednji godišnji

    naoblakanaoblaka za kolovoz naoblaka za procinac broj vedrih dana broj oblačnih dana

    Karte pod točkom 2-5 izraditi će se u mjerilu 1:2,000.000,tako da bi stale na jedan list omjera 1:1,000.000.V 1. Relativno sijanje sunca za godinu

    2. Relativno sijanje sunca za vegetacijski period3. Relativno sijanje sunca za kolovoz4. Relativno sijanje sunca za prosinac

    VI 1. Srednji godišnji broj dana s maglom2. Mjesec s najvećim brojem dana s maglom3. Srednji godišnji broj dana s gradom4. Srednji godišnji broj dana s grmljavinomSve karte pod točkom V i.VI radile bi se .takodjer u mjeri

    lu 1:2,000.000, kako bi po četiri karte stale na jedan list omjera 1:1,000.000.

  • 37

    Do konačnog završetka Atlasa klime SFRJ prestoji još obrada slijedećih meteoroloških elemenata.

    1. Tlak zraka razdoblje 1951-1970.2. Vjetar 1951-1970.3. Isparavanje -"- 1951-1970.4. Vlaga zraka 1951-1970.5. Klasifikacija klime SFRJ po Kopenu.Uz ovako opsežan kartografski prikaz klime:SFRJ bit će

    publicirano i opsežno klimatološko gradivo, na osnovu kojeg su izradjene karte,.što će predstavljati takodjer vrijedan doprinos poznavanju klime naše zemlje.

    V .Juras

    IZ RADA SAVJETA RADNE ZAJEDNICE

    IZVJEŠTAJ OD 1. 3. DO 30. 4. 1976, GODINE

    U navedenom razdoblju Savjet radne zajednice Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske održao je jednu sjednicu, a održan- je i jedan zbor radnih ljudi. • T-;

    Na svojoj 5. redovnoj sjednici, koja je održana 30.3.1976. godine , Savjet je razmatrao: .

    1. Prijedlog samoupravnog sporazuma o.osnovama i mjerilima za raspodjelu sredstava na osobnu i zajedničku potrošnju, te izmjene i dopune Pravilnika o raspodjeli i ko- rišćenju sredstava Zavoda,;, :r. i

    2. Prijedlog pravilnika o načinu raspodjele stanova i davanju zajmova radnicima Zavoda, i >■■■■.

    3. Provodjenje Zakona o osiguranju sredstava.plaćanja iz- .. medju korisnika društvenih sredstava, (4. . Izmjene i dopune odluke o naknadi putpihi troškova ža

    službena putovanja u zemlji, ' ^ ; ' V j5. Raspisivanje izbora za dio članova Savjeta radne za

    jednice,6. Pravilnik o publicističkoj djelatnosti Zavoda,, ?.7. Informaciju o radu delegacije koju čini Savjet-radne■

    zajednice,.8. Izvještaj natječajne komisije,9. RaZno,Pod prvom točkom dnevnog reda, nakon što je Savjet upoznat

    s prijedlogom samoupravnog sporazuma o osnovima i mjerilima za raspodjelu sredstava na osobne dohotke i zajedničku potrošnju u organima uprave, kao i s prijedlogom za uskladjivanje pravilnika Zavoda sa samoupravnim sporazumom, Savjet je donio odluku, kojom se:

  • 38

    1. Usvaja samoupravni sporazum o osnovama i mjerilima za raspodjelu sredstava za osobnu i zajedničku potrošnju u organima uprave,

    2. Usvaja uskladjivanje Pravionika o raspodjeli i koriš- ćcnju sredstava Zavoda sa samoupravnim sporazumom,

    3. Akontaciona vrijednost boda Zavoda smanjuje se sa 6,25 na 6,00 dinara, s tim da varijabilni dio iznosi 10% osobnog dohotka,

    4. Pravilniku, koji izvršava zadatke radnog mjesta, za vrijeme pripravničkog staža varijabilni dio iznosi 5% osobnog dohotka.

    Pod drugom točkom dnevnog reda, nakon što je razmotren prijedlog pravilnika o načinu raspodjele stanova i davanju zajmova radnicima Zavoda, donesen je zaključak kojim se prijedlog pravilnika ustupa zboru radnih ljudi na usvajanje.

    Pod trećom točkom dnevnog reda Savjet je prihvatio informaciju o provodjenju Zakona o osiguranju sredstava plaćanja izmedju korisnika društvenih sredstava, koji stupa na snagu 1. travnja 1976. godine, kao i o načinu provodjenja spomenutog zakona u našim poslovnim odnosima. .

    Pod četvrtom točkom dnevnog reda, nakon što su razmotrene izmjene i. dopune odluke o putnim troškovima radnika Zavoda, Savjet je donio:odluku, kojom se mijenja dosadašnja odluka, kako slijedi:

    1. Visina dnevnice za putovanja u zemlji iznosi 230.- dinara,

    2. Naknada za plaćanje konačišta uz račun ugostiteljko- turističke organizacije iznosi 120.- dinara po jednom putnom nalogu,

    3. Naknada za plaćanje konačišta bez prilaganja računa, iznosi 40.- din,

    .4. Visina dnevnice bez prenoćišta za službena putovanja u /zemlji iznosi 110-- dinara,

    5. Visina pola dnevnice za putovanja u zemlji, iznosi 70.- dinara,

    6.. Ova odluka primjenjivat će se od.l. travnja 19 76 . godine. :

    Pod petom točkom dnevnog reda Savjet je imenovao komisiju koja će provesti izbore za dio članova Savjeta radne zajednice

    kojima ističe mandat.■ • • (, : .Pod šestom točkom dnevnog reda Savjet nije usvojio Pra

    vilnik o publicističkoj djelatnosti Zavoda, već ga je vratio komisiji na dopunu.

    Pod sedmom točkom dnevnog reda predsjednik delegacije koju čini Savjet radne zajednice Bucić Ivan informirao je prisutne o radu delegacije i delegata u raznim SlZ-ma, dok je Jurčec Vesna,informirala Savjet o radu SlZ-e za znanost, a Pofak Vlado o radu SlZ-e za vodoprivredu.

  • 39

    Pod osmom točkom dnevnog reda, na prijedlog komisije za natječaje, Savjet je donio odluku, kojom se primaju u radni odnos na odredjeno vrijeme i to:

    1. - Kompes Bara, u hidrološki laboratorij,- Ivošević Ljiljana, na radarski centar "Psunj", na 7

    mjeseci,- Curman Ivan, u zajedničke službe, na 2 mjeseca,

    2. - Jovanovac Franjo, Jonke Tomislav, Smočilac Djuro,Grozdanić Milan, Horvat Branimir, Bendelja Ivica, Pavičić Mirjana, Katić Dean, Rešković Zeljko, Ivančević Ivan, Prokić Braniš lav, Čolakovac Zvonko i Tafra Tihomir, za sezonske poslove, na 5 mjeseci, te Dinčić Velizar i Čvek Marijan, na 6 mjeseci,

    3. - Jakov Kazimir, Katalinić Marko, Ivančević Josip,Medica Danilo, Levanić Mijo, Milanović Ivan, Milo- savljević Izidor, Bojčić Meho i Ferić Karlo, umirovljenici, na manje od pola radnog vremena,

    4. Usvaja se sporazuman raskid radnog odnosa sa:- Štajcer Bojanom,dipl.inž. elektronike,- Skočir Darkom, dipl.inž.- Martinović Čedom, inž. gradjevinarstva.

    Pod "razno" Savjet je imenovao u stambenu komisiju slijedeće drugove: - Butković Vladu, kao predsjednika, te Delač Slavka, Šubarić Zorislava, Trninić Dušana i Tomašić Pavla, kao članove komisije:

    Zbor radnih ljudi Zavoda je na sastanku održanom 20. travnja 1976. godine usvojio:

    1. Pravilnik o načinu raspodjele stanova i davanju zajmova radnicima Zavoda,

    2. Prijedlog stambene komisije o dodjeli zajma za stambenu izgradnju iz Fonda solidarnosti radnicima Zavoda za1976. godinu, kako slijedi:

    Trumbetaš Josipu škarika Juliusu Pažur Slavku

    50.000.- 100.000.-50.000.-

    dinaraf?

    M.Zeljak, prof.

  • 40

    I N M E M O R I A M

    IVAN CAR (1908-1976.)

    Nagli prekid života našeg dragog i nezaboravnog motritelja klimatološ- ke stanice u Crikvenici Ivice Cara duboko nas je iznenadio. Teško je vjerovati da nije više u našoj sredini tako uzoran motritelj dragi i cijenjeni suprug, otac, djed i svekar.

    Ivan Car rodjen je 12.8.1908. i poslije:smrti svog ujaka Jove Kon- strenčiđa preuzeo je, uz svoje redovito zaposlenje, 3 0 travnja 1954. i dužnost motritelja klimatološke stanice u poznatom turističkom mjestu Crikvenici. U želji da nastavi pad svog ujaka, koji je obavljao meteorološka mjerenja i motrenja u Crikvenici od 1. travnja 1901. godine, Ivan Car je svo-

    _ ednic.i vrijedan đopfi'nos za prouča.vaiije klime Crikvenice i Hrv. primorja. Uz redovita motrenja I. Car je prema potrebama dostavljao svoje dnevne i mjesečne izvještaje Zavodu u Zagreb a povremeno.i hidroelektrani "Nikola Tesla" u Triblju. Treba svakako naglas.iti da su se zalaganjem i uz velika odricanja Ivana Cara i njegove obitelji:meteorološka mjerenja u Crikvenici održala unutar jedne obitelji punih 75 godina., što je, kako je do sada poznato; jedan od najduljih nizova meteoroloških motrenja u Hrvatskoj..

    Naš dragi motritelj Ivan Car bio je lik pravog dobrovoljnog motritelja-,. -koj i je znao cijeniti:-[vrijednost svih onih podataka -koje ,j.e svakodnevno prikupljao motrenjem klima- toloških elemenata .u 07, 14 i 21 sat,: bez obzira na praznike i nedjelje, premda je primao malu tromjesečnu naknadu u obliku honorara.

    Smrću Ivana Cara naša služba-gubi vrijednog i savjesnog motritelja, a sjećanje na našeg dragog suradnika ostat će , svima koji su ga poznavali u trajnoj uspomeni.

    B.Kirigin