~

UZGOJVOCAKAZ"'OfWOlJSTVO UZGOJA, berbe i doživljaja okusa vlastita svježe­

; .1 voća jedno je od velikih zadovoljstava vrtlarenja. Voćnjak

moze Diti i ukrasan i proizvodan: neke biljke imaju pr ivlačne

cvjetove ili lijepe listove. dok su u mnogim slučajevima plodovi i

uku sni i jestivi. U većini područja može se uzgajati mnogo vrsra

voćaka . dok II hladnim krajevima uzgoj u zaštićenom prostoru

omogu ćuje još ve ću raznovrsnost. U velikom bi vrtu moglo biti

mjesta za površinu pod voćkama - bilo formalne postave g

skladnim redovima drveća , grmova i stupova, ograđene oblilo­

vanim lepezama ili kordon cima ili za neformalni voćnjak ..

je prostor ograničen, voćke umetnite u ostatak vrta - možda 'I!

obrub s planinskim jagodama ili uz pergolu posadite vines-e

lozu. Ćak i na maloj dvorišnoj terasi ima mjesta za 1 ili 2 SUbQ

agruma u posudama iJi za jabuke i kruške oblikovane uza zid

Planiranj e vr ta s voćem

STABLO t1RE<;KVE OBlIKOVA.NO Uu. zmSuntani. juhli rid vrt ll sa.-rlcn je u s/anJo bm;kve u obliku lepeze. ZkI muosigurav, toplinu i T.akloo za dozrijel·anje. II na malom prosloru dajeviwke prinose.

Seedling', stvaraju cvjetove osobito ve­liča n stveni h boja i/ilivel ičine.

Pažfjivim planiranjem. odabirom kulotivara i nači nom oblikovanja možeteimali nekoliko mjeseci svježe \'0Ce, aimale li i mjC$ta zaskladištenje i zamr­zavanje. u plodovima vočnjaka uživatćete cijele godine.

U hladnijim područjima u zašnče ­

nom prostoru možete uzgajati još višeraznoga voća, Tako u stakleniku može­te imati pouzdane izvore breskvi. nek­tarina. smokava. grožđa iliosjetljivijegavoča. iako jedno slabio treba mnogoprostora. Kod uzgoja na otvorenommnogima od tih voćaka treba zaštita izaklon.

:-p "t0-R' We i O \TIIi cvjetova na voe-

...-: kulti\ari. npr. 'AnhUTTu-:"lIđ .~ s Kernel" i 'Bramley's

V OCKE su tradicionalno zadržale ls­laknulo mjesto u vrtu, a danas, ka­

Ja -e mogu nabaviti mnogi ku1tivari i;'Jluljaqo \0Ce koje je savršeno zapro-• d an \n. uzgoj voća s\'e je omiljeniji.L\l}t k možete odabrati voče koje: do­"'TO u~piie\'a na određenom području.

:J),o večina više voli plodnu ilovaču i-unčani polotaj. U toplim krajevima naotvorenom možete uzgajati mnoge\ Ne voćaka. iako vrste kojima je prije,'\ atnje potrebno hladno razdoblje mi­-ov anja obično neće dobro uspijevati.

'cckoliko vočaka vrtlar može uzga­-au u ukrasnom vrtu. a ne u posebnom.:.. du vrta.vtnogesc voćke moguuzga­Ul ho solitema stabla na travnjaku.ho ste: vrlo ograničeni prostorom.;<.'UlU voćaka možete uzgajati u~~ ,

:..L:D.l. i. ~>.amostojeća stabla iliobliko- Voene vrste...:u III potporanj, npr.vrtnu ogradu. ili -"~,,,,----------- ~tJ kao -obiteljsko stablO" [vidi Razne: skup ine voćaka mogu sc: podi•• .:.. jeliti prema veličini, načinu rasta i pIo-' .-,en\Jle li uzgajati mnogohilja- donwnja te otpornosti na mraz.

UjOOIje ~ da odvojite površinu s Voćke steblašicejesu jabuke. k.ru.(ke.. UIU- Tako vočke sa sličnim po- ismokve.Taj pojam obuhvaća jezgriča­

'0 - lDOŽete uzgajati zajedno i za, SlO (ono sa _jeIgrom" i sjemenkama.od ptica i mraza. To možete npr. jabuke, kruške i mušmule) i koštu-

Klb ća: i u malom vrtu, sve dok ničavo VOl..t (koje sadrži koštice. npr.~~e podloge, a drveće trešnje. breskve i šljive) te još neko

ob{lLujete. Uzgajate li voćke voće, npr. dud i kaki. Izrazi »brajda« i~ \TUI kao horizontalne palme. »loza- ponekad sc upotrebljavaju za

.eJ"CZt ili koroonce. njihova stabla drvenaste penjačke koje donose plodo,vau vrt i biti izvoromsvje. veonpr. za kivi i pasifloru. oo češće se

pod njima misli samo na vinovu jozu(Vitis vinifera).

U skupinu bobičastoga voča ulazigr.moliko nu. šiboliko veče i jagode.

P L A NJR A :"J J E V R TA S VO Ć E M

CZGOJ:-JJ OBLICIpri odabiru oNib stabla u obzir'Jlja~Ii 3 glavnaCimhenika;rast,proslCK i odrtau njc. Primjerice,borizonu lna palmela s.t\nena je zauzgoj uza rid. owbiloza jabuke kojeprirodno razvijaju krarke plodnejzfx)~. Sdoliko korOOnaca zauzet..~ onoliko proslCKiIkoliko i lepeza.pa su tn(lida bolji u malom mu.l 'iksfruli Ic ordonac tn(liese ajepili! I-;~ odjednaga kullivara,pajednagrana sluti kao opra.fivaCla glao·niku/rivar.Slobodne oblike, populzrma i vrelenasIogagrma. !rebaQrć'li v~ ,j samo jednom nagodinu.a pemo/Hane oblike, npr. kordoneei palmele, rrehab:.~ oh/ikal'ali iorezivali.

GR.\ \OUKIOBlI K

P llVr.MlDA

P O l L'STARLMlCA.

P ATULJASTA PIRAMU>A

S TABLMICA.

K O R!)QNAC V ISESTRUK I KOR!)QNAC

H O RIZOSTflLNA .." L\-IETA bVEZA P AL\-IETA HORIZO~"4lN1 KORDONAC

Slobodni i oblikovaniuzgojni oblici

Slobodni uz gojni o bliciovi se oblici, s minimalnimorezivanjem.stvaraju gotovo na isti način kao i prirod­no drveče. Ovamo se ubrajaju ovioblici:grmoliki, pohistablašlca, stablašica ivretenasti grm.Grm i vretenastigrm zbi­jeniji su od ueblašlce i polustablašice ipogodnisu za male vrtove.

Grmoliko stablo ima du 90 em viso­ko deblo, a grane se šire od gornje tre.ćin e; ima otvoreno središte krošnje, što

0J ~ SU gotovo zeljaste biljke. Grmo­ko \oce prirodno je žbunastoga rasta io ara zbijeni grm, iako se može uzgaja-i i u drugim oblicima. Od grmolikih Mnogevočke . osobito aablašice i u ma-ocaka naj č e šče sc uzgajaju crni, crveni njoj mjeri pcnjačice tc neke osjetljivebijeli ribiz te ogrozd. Siboliko voće voćke , možete raznoliko oblikovati.

rc ara šibolike izboje koji donose pIo- Kada sc odlučite l a oblik, imajte na umuove. U tu skupinu ulaze: maline, kupi. \ koliko vam prostora stoji na raspolaga­le i hibridne bobiča sto voće . npr. nju, da imate razmjerno jednostavnuoganova malina. Većin a od njih tc izbo- berbu i koliko je urezivanja i oblikova­e ( ~ibe ) razvija u jednoj sezoni i na nj3'polrebno da biste dobili voćku koja[ima donosi plodove sljedeće godine, dob r~od i . Konačnu ve ličinu voćkelolo se istodobno razvijaju nove šibe odreduje i odabrana podloga (vidi:oje će dooijeti plodo\'e sljedeće godine. . Podloga i vtlitina slabla«, Sir. 423).

Odredene biljke s plodovima De po- Ispravnim K: načinom stabla i grmo­eose mrazove, pa da bi posve dozrele. vi voćaka mogu oblikovati gotovo porebaju tople, suptropske temperature. :!:elji. V~ je da mlada stabla obli­h jetlji\'e su voćke npr. agrumi. mog- kujete u žejjeni oblik dok. su još savi­anjoananas, lamarilj i indij~ka smokva. tljiva: grane koje ostanu u lome oblikušeke su od njih stablašice, no uvrštene orezujete redovitim. osnovnim ureziva­u u osjetljivo vOCe jer imje stalno pot- njem.eona loplina.

U orašastc voče ubrajaju se sve bilj­.e koje stvaraju plodove s tvrdim vanj­kom usplođem koje obavija" jestivujemenku. npr. lijeska, badem i pekan.

grančicama omogućuje primanje najve­će kol ičine svjetla i prostora. Grmolikasu stabla malena i srednje velika, a to je1,5- 4 m.

Pclustablašice su slične grmolikomustablu, samo je deblo visoku I - 1.5 m,a ukupna je visina 4- 5m. Stablašica jesl ična oblika, ali je deblo visoko 1,5 ­- 22 m, a ukupna visina je 5 m ili više.

vretenesri grm malo je stablo kojenaraste do 22 m. a grane su oblikovanetako da se šire od glavne provodnicepod širokim kutom. Ima manje granaod ostalih lagano orezanih oblika. nosvaka od njih oreza na je lako da bude~10 plodnija. Xajniža se grana obično

nalazi 45 cmod razine tla.

O blikova ni uzgojni o blici:-.'eIr.e stablašice i grmoI.ike voćke po­godne su za uzgoj u oblikovanimoblici­ma. To su kordonci. lepeze ipalmete.Njih odmah na početku uzgoja valjapažljivo urezati. a potom održavati re­dovitim ljetnim orczivanjem da bisteograniti li vegetativni rast, sa što manjezimskoga orezivanje. Većin i trebajupotporne žice, koje se nalaze na samo­stojećim stupovima. un zid ili ul ogra­du. Obliciuzazidoveobično suomiljeniuumjcrenim krajevima za voćke poputbreskve, jer tako primaju najviše sunca iimaju koristiod odbijanja topline od zida,

Sve suoblikovanevoćke pogodne 111malevrtove.je r na ograneen u prostoru može­te uzgajalimnogo voćaka . Zaoblikovanjeseobično uzimajuvrlomladesadnicecije­pljene na patuljastepodloge.

Kordonae je ograničen na jednuglavnu granu dugu 1,5 - 2 m; ona jezaodjenu ta plodnim izbojima koji namaloj površini stvaraju velike prinose.Obično se uzgajaju Ula zidove, nastupovima i žicama. Sade se pod kutomod 4SOe. Može se uzgajati i vodoravnoi okomito. Najčešče se rabi za jabuke ikruške. a koristan je za U1.g0j crvenogai bijeloga ribiza te ogrozda. Dvostruki(poznati i kao.U.). trostruki ili višestru­ki kordonci mogu se oblikm'ati areli­vanjem mladih voćaka tako da stvarajudvije ili više usporednih provcdnica(g1a\tlih grana). Kordonci s me od jedneptcvodnice obično se Ulgajaju okomito,II horizontalni kordonci(koji se uzgajajus vOOoravnom provodnicom) sve su omi­ljeniji. Obično su samostoječi, poduprtisna1nim žicama, i mogu se rabiti za siva­ranje privlačcga niskog obruba gredice.

Lepeza se oblikuje lako da se na krat­kom delilu (visokom24 cm) grane prvo­ga reda zrakasto rašire u obliku lepeze.Ovaj je oblik pogodan za stabla voćak a

koje se uzgajaju uzazidove i ograde.Horizo ntalna palmeta oblikuje sc ta­

ko da se duž provodnice grane prvoga

419

l 'ZGO J V O Ć A K A

06lTllJSKO STABLOl ' ma1t:nom mu pnk.lit.an nilĆn uzgajanja raznoga voć.1 jest 5ćIdnja .oolrcJjd:oga_IJtoIac. t od t oj('g 5Una~tu podlogu dj('plj('na ch'a ili !'ik tu/ril'an - ralo 5tablonagranama donoo razliOrep/odal'('.

reda nalaze na pravilnim razmacima uvodoravnim parovima. Svaka granaprekrivena je kratkim rodnim izbojirna.Broj parova grana različit je te ovisi oprostoru i bujnosti stabla. Ovaj uzgojniaNik osobito je pogodan za jabuke icruške koje se uzgajaju uza zidove iograde. :-'=e bi ga trebalQ.pJ??treblja\'aliza koštuničavo veče. !\Ianje strop ina­xa horizontalne palmete p l slobOdnapalmeta u kojoj su razmaknute grane uredu blago podignute prema gore (a nevodoravno).

za razliku od ostalihuzgojnih oblika.piramida je samostoj eća: njezine segrane prvosa reda od središnjega deblaure u piramidalni oblile Da bisestvorila:ml a ili srednje visoka stabla. oblik sedržava redovnim ljetnim orezivanjcm.

Patulja5te su piramide 'Silčne, alise uzga-II tui~ patuljastijim podlogama.SUbia jabuka i krušara mogu se oo-

'xl u OOkne oblike poput,.Iukovac~c. Chi su uzgojni oblici (kao i

:IOI'TalGl.t1na palmeta) francuskoga po­Jr.,elIa. Kod lukova se grane godinamalWZIII;e1UOlooblikuju na lijevu. a potom1'11~U stranu. pregibajuči se u blagom

l.Uprema dolje. Kod pehara se mla-

J~O

dice oblikuju vodoravno (od prethodnoodređene visine na deblu). Od njih seostale mladice oblikuju prema gore takoda stvaraju oblik pehara. Da bi se kodsvih ovakvih uzgojnih način a postigaoželjeni oblik. upotrebljavaju se žice ibambusovi štapovi. Kada se željenioblik postignei utvrdi.jjeti treba ukloni­ti sav suvi~k mladica [vidi str. 438).

. O biteljska stabla.

-Obiteljska.. stabla na jednom deblunose nekoliko kultivara (obično 3) istevrste voća , Takva stabla osiguravajudulje razdoblje donošenja plodova i vr­Io su korisna kao mjera uštede prosto­ra. Xajpr ije su ih imaliGrci i Rimljani,a ponovno su uvedeni 5O-ih godina 20.stoljeća i postali su sve omiljeniji načinuzgojajabuka i krušaka.

Mlado se stablo cijepi dvama kulti­varima koji su pogodni za srrancopra­šivanje i slične su bujnosti. Dobre sukombinacije jabuka: 'Egremom Rus­set' s 'James Grfcve' i 'Sunset'; 'Bram­ley's Seedling' s 'Red Pippin (Fiesta) ' i'Faistafr ; i 'Charles Ross' s 'Discovery'

VOĆKE ZA ponRlJĆjA

GIlJE NEMA MRAZOVA,...·aran<X dobro

uspije vaj u u roplimpodruq;ma II t ojima

golOVO nema mr370\'a(npr. u Sredozem/ju ,

Jutnoj Africi iKali fornij i). Čcuo imsiu

dl'i! uroda nagodinu,Dok raniji urod

dozo}e\'a. iSlodoI>nomoJe noor; ; n jeuwe,

i 'James Grieve'. Uspješna "obiteljska"stabla krušaka: 'Beth' s 'Conference' i'Concorde' ; i 'Williams' Bon Cnr č tic n '

s 'Conference' i 'Doyennc du Comics'.Sva takva stabla mogu se nabavili na

raznim podlogama i \'a!no je odabrationa koja su prikladna za tlo u vašemvrtu, pa će narasti u stablo željeneveliči ne (vidi str. 435 i 4U). Podloga'MM 106' rabi se za stabla jabuka sred­nje vel ičine i 'OuinceA' za kruške. Ja­buka 'M9' i kruška 'Ouince A ' služe l amanja »cbueljs ka.. stabla, Najniža pod.loga 'M27' najbolja je la »obiteljska«stabla jabuka koja sc uzgajaju u posu­dama, Podloga 'Quince C' općen i to jenamijenjena nekima od najbujnijih kulotivara, kao štoje ' Dcyennč du Comice',

Stabla uzgajana na podlogama '!\19','Ml7' i 'Ouince A ' moraju trajno bitioakolčena jer imaju malen i slab sustavkorijenja,

U klapanje voćaka

II plan vrta

Voćke se mogu uzgajati i zasebno naodvojenim površinama ili pomiješane sostalim ukrasnim biljkama: izbor ovisioprostoru i osobnim sklonostima. Mogusesaditi mnoge vrn e voćaka.

U oba slučaja procijenite učinak od­raslih biljaka na susjedne ili okolnebiljke. Planiranje i smjdlaj osobito suvažni. jer je većina voćaka duga život­noga vijeka i trebaju neprekidno imatidohre uvjete da bi godinamadobro cvalei donosile plodove, Osim loga, ne valjačesto prcsadivativoćke (s iznimkom ne­kih vrsta jagoda).

Onuxov...."lt KOIU XJ NCIKordonci j ahuka dohro prekr ivajuogradu. a aJp,~ke jagode ohrub ijujugredicu,

PL A NI R A N J E V R T A S \' O Ć E \!

,

UKRASNI ZASLONOnJiko\'anejabuke prMatan sUlaklon s profinjenim pro!jC1Tl im r;vjctol'ima jzkojih se u jesen stvaraju priv/atni plodlwi,

Xa cr t vr tas voćem

Gdje želite imati mnogo razl iči ta \'OCa..rijedi zajedno uzgajati biljke na jednoj-cvršini, pri planiranju vrta s voćem

mnite u obzir kakvi su uzgojni uvjeti-orrebni sv'akoj mti biljke i preporuč­

rve razmake sadnje: npr. visoku voćku

.mjestite ondje gdje će najmanje 13S·

enjivati obližnje niže grmove. Provje­-ne hoće li svaka biljka imati dovoljno-njesta kada odraste,

Biljke koje imaju slične uzgojne za­-rje ve možete posaditi II skupine lako,;,) pojednostavne izvođenje nekih pos­'\3, npr, primjenu gnojiva. Tako

.rveni ribizi i ogrozdi trebaju više kali­J od ostaloga voča. Grupiranje biljakaakšava i zaštitu od ptica (kavezom za

voćke ) ili vjetra (vietrohranom).Zclite li imali upadljiv obrub, vrt s

xem obrubite redom oblikovanoganveča: osobito su prikladni kordonciXJg:la\'ito horizontalni) ili patuljaste pi­

-cnide. jer im treba vno malo podupira­"la i zauzimaju razmjerno maloprostora,

Kod planiranja sadnje voćaka (oso­to jabuka. kruša ka, treša nja i nekihva) imajte na umu da samosterilne

.ilnvare valja smjestiti uz kuluvar koji_~ ga oprašiti [vidi »Uvjeti za opraši-

?LA:\' ZA VELIKI VoćNJAK

vanje- . str. 424) ili će stvoriti malo ilinimalo plodova.

Kod većine vočaka postoji velik izborkultivara koji dozrijevaju u različi to \'ri­jeme - tako možete isplanirali višekrat­no ubiranje plodova i izbjeći jednuveliku berbu, Primjerice. kasne jabuke ikru~ke možete dulje pohraniti. Zelite linepreki dno imal i voća. trebat ćete

odrediti više prostora za te kuttivare.umjesto za one koji ranije doznjevaju.

Voćke u m alom vr tuIma mnogo načina da i najskučenjja po­vršina za uzgoj vočaka osigura visokeprinose i da lijepo izgleda, Kad godmožete. odaberite stabla cijepljena napatuljaste podloge (vidi str. 423) inačine oblikovanja koji su najbolji zaraspoloživ prostor, Primjerice. posaditesobitcljskn« stabla (vidi str. 420) ili kul­nvarc BalIerina (vidi str, 435), Oblikujtestablašice i bobičasto voce. npr. crveniribiz i ogrozd kao kordonce uz kuću ilivrtni zid, a ne kao grmove, jer 1.3gotovoiste prinose kordonci trebaju manjeprosto ta od lepeze ili palmete. Diovrtnoga plana može biti i čvrsta pergo­la ili ukrasni luk s vinovom lozom ,Ovi sne o prostoru, šibolikoveče Tn02e­te oblikovati na razne načine. Jagode

možete uzgajati u okomitim uzgojnimvrećama koje su pnčvrščene za kolac,ogradu iti neki drugi sličan element.

Imate li mjesta zasamo jedno Slabio,važno je da odaberite samooplodni kul-

tivar (vidi - Kompanbilnos t kod opraši­vanja«. str. 423), Vrijedi i odabrati bilj­ke sproduljenim razdobljem don~nJa

plodova. osim ako nema dovoljno mje­sta sa skladištenje i zamrzavanje

, ~llh pilrr:t:la. l l .t 17m. prostorje n razne \'n tc voća,

l\Jje su odabrani ku/tivari jabuka i kruIaka koji će duJe-:..Jili. a~a."o voće' gtupirenaje radi laHeg odrtavanja,

Os.jellji\lje brcsh-c; vinove lou dobro uspije.'aju II naslonjenomstakleniku,

J • ~ ~~W/ ~ f:I~

GW G 0 0

J Q G Q 11-s00 l '] @I~ @G .

:?J -4 ?i~ l t 'NG. .

"-'

I Jabuka 'Disco' ery' (na 'M 26't M :I.1 t06' )2 Jabuka 'Epk ure' (na ':l.U 6' '' :I.1 :1.1I06')3 Jabuka 'St Edmund's Ptppin '

(na ' :I.126't M M t 06')4 Jabuka 'Sun",!, (na 'M 2fi' /' M M I06' )5 Jabuka 'Cox's Orange Pippi n'

(na 'M 26'/' M M t 06')fi Jabuka 'A shmead's Kernel'

(na 'M 26'f' M M 106' )7 Šlj iva 'Czar (na 'Pixy']8 Šljiva 'Victoria' (na 'Pixy')9 Šljiva 'Pru ne' (na 'Pixy']

tOKndka 'Onwan;l' (na 'Ouince: A')I I Krtrlka 'Concorde'

(na 'O cance A ')12 Kndka " (na 'Ouince C )13 Kruška 'Josephine de Malines'

(na 'Ocmce A ')14 Crni ribiz 'Boskonp GiantISCrni ribiz 'Ben Lomond"16Crni ribiz 'Ben Sarck'17 Crveni ribiz 'Red Lake'18Ogrozd 'Careless '19 Ogrozd 'Leveller'

20 Malina 'A utumn ans,:21 Vi~nja xroreno'22 :l.l ali na 'Mailing Je.'e!'lJ Loganova malina (bez bodiIII24TayberryZS Kupina 'Men on Earl}"26 Vinovaloza 'Black H ambur,27 Breskva 'Peregrine'

{na 'S: Julien A ' j

28 Jagoda 'Elsanla'29 Trešnja 'Stella ' (na 'Coil I30 Smokva 'Brown Turke}

l"ZGO J VOĆ A K A

M ALI VOćNJAK

S a Ol' Oj maloj ograJenoj poVrlinimole se uzgajali tak 17kullil·ara. od poteIkaljela do jeseni osigurava obilje plodo­l'a. Dimenrije pamTe samo su4.f 9m s 2 m ograde koja jeoiruhJje. Patljiv odabir h /livara i podloga. uz ispnvoo

oblikovanje drveća. omogućuje smje~raj mnogo razn illvo(.aka. Kordona jabuka i kru~ka daju osobilO OObrrprinosen.. ogr.mitt:noj ponfini.

9 OgrOld 'InviC1a'le Ogrozd 'Leveller 'I I Bijeli ribiz 'White gr:aJl("

12<neni ribiz 'Red LakeI) Jabuh 'Ep;eure ' (na ~19' )

14Jabuhl.ordLamboume' lna \f"15 Jaboka 'Sunset' (na M9')16 Cmi ribiz 'Ren Sarek'17 V~nja 'MorelIo' (na 'Ceh')

I Trdnja 'Stella' (na 'Colt ')2 Kru~ka 'Beth' (na 'Quinee C'J3 Kruška 'Concorde' (na 'Ouince C )-t Krun;a '~~nnl! du Comice '

(na 'Quintt Cl5 Malina 'Leo' (Ijctna)6 ~ljiva 'Victoria' (na 'Pixy')7 Malina 'A ut umn Bliss' (jesenska)8 Sm h a 'Rochesrer' (na 'St Julien A'J

13 t4 IS,2 3 4

Odabir mjesta

~tijdani nasadir pretežno ukrasnom \TlU ili gdje ne­:n.l do\'oI.jno mjesta za namjenski Hi­;jjl;~ voćke možete posadili imeđu

osulib toiIjak.L JedD.t vočka ili nekolikoHlCah na travnjaku pnvlačna 'u soli­tu na stabla. a može te ih uzgajati i u~ nasuno:anoj terasi ilioptoče­aom .horn.tu. Kordoaci večeka ili~e PU2IDide djdol\'ome su kao

zasl:or - SIn nju neobičan i vri­ltdUl ZaiJOa koji u proljeće ima privla­~ o jetove . a plodovi doznjevaju oduaja Ijc-ta do jeseni, Oblikovane grmo­ve ili sabU mož ete uzgajati na g(l(OVOS\1m \Nama \-nnih elemenata: npr.pef1Oli.. ogradi ili spremištu, pod uvje­tom da je položaj pogodan.

Kada \'OCke sadite s ukrasnimbiljem.prosjerue p u li usklađene sve potrebebiljaka. Ako npr. vočkama treba mrežaza zaštitu od ptica. ona mol e sprečavati

rast susjednih biljaka i loše izgledati,Osobitopripazite da prskanje voćaka ne~teti obližnjem ukrasnom bilju.

Jagode često rastu uz ostale biljke ­i u povrmjaku ili uz rub povišene gre­dice. što je dobra odlika alpskih jagoda,

Savršeno je sunčano. zašnčeno mjestogdje će biljke stvarati plodove dobrekvalitete i okusa. Prihvatljiva je laganazasjenjenost. na pružamanje sati za zri­obu. pa su lakva mjesta najbolja zabobičasto veče ili kultivare jabuka.krušaka i šljiva. jer oni rano dozrijeva­ju. Biljke na južnim padinama mogudozrijevati ranije nego drugdje. no I

cvatu ranije pa ih mole oštetiti mraz.

Uzgoj uz potpo rnje \Zidovi. ograde. pergole i lukovi savršc­no su mjesto za uzgoj oblikovanih staba­la. osobito ako su \TIO izlože-na suncu.Takvi elementi dobro ~korntavaiu

proslor i omogućuju dobro napredo-

voo,.. " .. OIlR.U PUZl>fjeni J.:u!lilSU limunfK<:pun plodou istilc'nc:(orm.llnuSJiJnju.Sl'arajući ugodaniOfllrasl ~ živopisnimnaudom tuI.l il~ib iuIII.'i;:-..,

vanje i zriobu plodova. Voćke na pol­pomjima lakše je zaštititi od ptica imraza nego vočke u otvorenom vrtu.zid ili ogradamoraju biti ekn'oIjna viso­ki da smjesme odabranu vočku: II mbit će dovoljno za bobičasto voće ilijabuke i kruške oblikovane u kordonceili palmete. no visina i širina od 2 m ili\R treba za lepezasto oblikovane jabu­ke. kruške, Udnje. Yjive ili breskve.Pergole i lukovi vjerojatno će osiguratidovoljnuvisinu. no provjerite hoće li bitidovoljno mjesta za širenje kad voćke

odrastu. Vnni elementi moraju bitidovoljno č\'fsti da bi mogli podupirativeliki urod. ta k i za jakih vjetrova.

Mraz i vjetarIzbjegavajte sadnju na mjestima kojasu sklona mrazevima. jer su cvjetovi.neotvoreni pupoljci i mladi plodoviosjetljivi na mraz. Xajhladniji se zrakskuplja ondje gdje je teren najniži imraaišta će se stvortiti u dnu udoline iliu podnožju vrta na strmini. iza zidova,žilica ili zgrada.

Izloženost vjetru odvraća kukce op­rašivače . Stoga uvelike smanjuje uobi­čajene prinose, la ki vjetrovi uzrokuju iznatnu štetu na biljkama. Ne preporu­čuju se ni sušna mjesta. npr. izmedudviju zgrada. no za popravljanje u\'jetadobro smješten vjetrobran može bitivrlo djelotvoran kododvraćanja ili pro­puštanja vjetra. Boljeje posaditi drvećeili velike grmove nego postaviti čvrst ezapreke. jer se kod njih stvaraju zračni

vrtlozi i oštećuju biljke s druge strane[vidi i KLlM.... I VRT. _Kako djelujuvjetrcbrani«, str . 611),

Uzgoj voćaka II

zaštićenom prostoru

U hladnijim krajevima za uzgoj u stak­leniku savršene su biljke koje potječu iltoplijih krajeva.npr. breskve. nektarineivinova loza. Da biste ihOdr1.aIi u dobromSlanju i da biste dobili zadovoljavajuć

urod. potrebnoje znanje i pažnja, Stakle­nil.. ili klijalište mogu biti vrlo prikladnizauzgoj\0Caizumjerenih područja (npr.jagoda). jer pažljivim odabirom ranihkultivara na početku ljela nekoliko ljeda-

na možete produljiti sezonu, L' pc­dručjima s ranim jesenskim mrazO\_tako kod kultivara koji stalno rode •kasnih kultivara možete produljitisezonu berbe.

Ako će te u istom stakleniku uzgajMIvoćk e i duge biljke. provjerite imaju li.iste zahtjeve prema temperaturi, vlazi iprozračivaruu . Važno je da slal;knilima maksimalan broj otvora za prosje­travapje (s donje i gornje strane) dlzrak može slobodno strujati,

Da bi biljke dobro uspijevale. trebatlo kao i kod sadnje na otvorenom binplodno i propusno.

Mnoge osjetljive voćke. npr. Iarnarilji mogranj. pa čak i maslina. mogu seuspješno uzgajati u zašt ićenom pros­toru: u umjerenoj klimičesto se Olgaja­ju kao ukrasna stabla jer rijetko takobogato rode kao pod slaklom.

422

PL A I' I R A :\"JE VRT A S \ ' O Ć E ~I

_, '; s KO RDO NCIM A

\ •••:1:e kojese prekonin Jukm'il ohlikuju b o okomitikordonci priv/<1I~an su~_-.~itek tonski element s ohiljem plodova. Potporanj mora hitidovoljno snalan da• -esen podnese opt<,lećenje tetine p/odova.

oprašiti !o prikladnom razmještaju sklad­nih šusjcdnih kultivara.

Urod i vrem e ns kousklađ ivanje

U granicama raspoloživ oga prostorabroj voćaka odreduj e koli či na voca ko­ju želimo dobiti. Imajte na umu da sekoličina pr inosa neizbježno razlikujeod godine do godine. Prostor u spremi­štu ili zamrzivn ču odreduje nam ko li­činu uroda koju možemo prihvatiti. odvrsta voćaka koje želite uzgajat i poku­šajte uravnotežit i broj ranih. srednjih ikasnih kultivara. tako da dulje imatesvježega voća . što je bolje od jedne ve­like berbe.

Rane jabuke i krušk e ne mogu dugostajati (samo I - 2 dana ). pa nemojtesaditi više nego što možete brzo poir o­širi; l ili 2 kordonca daju 2 - 5 kg plo­dova po stablu. što je dovoljno. Imale limnogo mjesta la skladištenje. posaditeviše kasnih kultivara čij i se plodovimogu očuvati i nekoliko mjeseci. Išljive su sklone donošenju velikih uro­da odjednom. stoga se moraju odmahbrzo upotrijebiti . zamrznut i ili na nekidrugi način konzervirati.

Kada se odlučujete za rane il i kasnekultivare. uzmit e u obzir klimatskečimbenike ; npr. kasne jabuk e i kruškeloš su izbor za krajeve s kratkim ljeto mili za zasjenjena mjesta jer neće bili do­voljno vremena ili sunca za potpunodozrijevanje plodova.

N ADSTIU SS tCA sGROZIl F. MVinova loza dobIOuspijeva i u toplim,doolo prozračenim

uvjetima zimskoga vTlaili slak/enika. Pripaziteda sunčeve zrake neopržegrozdove kojidozrijevanju,

Prije odlu ke koje ćele kultivare uz­gajati provjerite kompatibil nost razli­čit i h kultiva ra za oprašivanje (vidi»Uvjcti 13 oprašivanje«, str. 424). Ko­načna odluka ovisi i o količini željeno­ga prinosa i vremenu berbe.

Po d log a i velič ina st ab laVeličinu stabla uvelike odreduje podlo ­ga na koju je stablo cijepljeno . Odabe­rue podloge prikladne bujnosti zaraspoloživu površinu i pros tor za obli­kov anje. Na primjer . jabuke koje se uz­ga jaju na patuljastim podlogama 'M2Tili 'M9' vjeroja tno će pristajati u većinu

vrtova: njihova razmjerno mala veličina

olakšava ubiranje. orezivanje i prskanje.Želite ]j veća stabla. odaberite ona nabujnijim podlogama. za više pojedinos­ti vidi str. 424 i 435.

Kompatib ilnost kod o p r aš ivanj aVećina kultivara jabuka . krušaka. treša­nja i nekih šljiva nije dovoljno samoo­plodna. pa ih trebate posaditi u blizinujednoga ili više pogodnih kultivara istevrste koji cvatu otprilike u isto vrijeme.ta ko da kukci mogu oprašiti sva stabla.Primjerice. kultivar jabuke 'Cox's Oran ­ge Pippin', 'Bramlcy' Scedling' i 'Lo rdLambcumctreba posaditi zajedno da bise svi uspješno oprašili. (Za dodatnepojedinosti vidi pod opise pojedinih vo­ćaka.] Da biste imalizadovoljavajuće pri­nose kod sadnje voćaka. vodite računa i ominimalnom broju stabala koje treba

Bilo da odabirete voćke za cijeli voćnjakilisamo 2- 3 stabla. važno je odabrati bilj­ke koje će dobro uspijevati na tom tlu iklimatskim uvjetima te da ne budu preve­like la dodijeljeni prostor.

Logično je odabrati manje komerci­jalne kuhivarc dobra okusa koje rijetkomožete nabaviti u trgovinama. Vrijedirazmisliti i o manje zastupljenom voću.

npr. crvenom i bijelom ribizu. koji sunerijetko skupi. Zamrzavare li bobičastoveče, npr. jagode i maline. prednost dajtekuhivarima koji su pogodni za tu na­mjenu.

lzgoj u posudama koristan je kada imate-aalo prostora. Posude smjestite na sun­č a no. zaštićeno mjesto. Možete ih upo­.rijebui i na opločcnim površinama (npr.terasama] zbog ukrasnih odlika i do­~1 \ ' anJ a plodova.Tako možete nadgledati

rast korijenja. jer bujno korijenje. opr.cod smokve (osobito u umjerenim po­d ručjim a ], može pret jerena rasti na štetuplodova. Voćke u posudama možetepremjestiti pod pokrov ili izvan njega.da

O b liko van a stab laPrikladna stabla voćaka i bobičasto vo­, ;.' pogodni za oblikovanje mogu se uz­:.ilati i u stakleniku. Provjerite hoće lid abrani kultivar , kada odraste, imati

zovoljno mjesta za razvoj, pa prije sad­:' e osigurajte prikladna pomagala za-Iikovanje biljke.

Uzgoj voćaka II

t-osudama /

biste izbjegli mrazove ili da biljkamapovisitc ili snizite temperaturu. ovisno opotre bama. Od takvih uvjeta osobite .koristi imaju voćke koje rano cvatu. npr.breskve i nektarine .

Većina voćaka može se uspješno uz­gajati u velikim loncima. polovicamabačava ili sličnim posudama. kojima jepromje r najmanje 30 cm. Jagode sc mo­

voć e u loncima gu uzgajati u zasebnim loncima prom ­: ,; ~ode koje uzgajare u zasebnim lonci- " jera 10 cm ili posebnim kontejnerima~ 3 II stakleniku ili pod pokrovom dat ~jagode (oni sa stran e imaju otvore za_<: zrele plodove ranije od biljaka na sadnju). Voćke u posudama trebaju vi-.vorenom. Upotrijebite li oba načina še ?edovite njege nego na otvorenom.

;"aJ nje. produljit ćete sezonu plodono- To sevosobito odnosi na zalijevanje i-cnja. Osjetljive voćke. npr. agrume. prihra riu. jer je sustav korijenja ogra--i o žete uzgajati u loncima, koje Ćele ničen i lako se isuši.-eti iznijet i na otvoreno, a zimi vratiti "\

:...-:>J pokrov.Koje voćke uzgajati

Mjesto sadnje, priprema tla l sadnja

~(

cvatuče skupine od ranih do kasnih aoznačene su brojem u opisu pojedinihvoćaka. Kultivari za stranooprašivaejetrebali bi biti iz iste, prethodne ilisljedeće skupine. Primjerice. kultivar iz3.skupine kompatibilan je s ostalima izskupina 2,3 i 4.

No odredeni kultivari nekih voćaka

neće biti st ranooprašivači, iako mogucvjetati u isto vrijeme. Kod trešanja ikrušaka oni su označen i kao nekompa­tibilna skupina. što je navedeno na po­pisu. Akost e nesigurni, potražite savjet.Nekoliko kultivara trešanja cprašit će

sve ostale kultivare koji cvatu u isto vri­jeme To su univerzalni oprašivači.

Km rrEJJ'ERSKA SADl\'ICA,

O dabir vo ćaka srabla šicaMlade se voćke stablašice mogukupiti unekoliko stadija rasta - odaberite najpri­kladnijiza oblik koji želite oblikovati. Uodnosuna ostale sadnice. mladimstabal­cima bez postranih izboja treba najma.nje godinu danadulje dastvore plodove.Jednogodišnje piramidalne sadnice omi­ljene su kod ~kw;nib uzgaji\'aća jer imnjihovi postrani izboji omogućuju vrlo

Buj no zdravo

I:.otije-nje1:.*nije p<:JSfiOOpregllSlo i -,IU lisnuro

Odabir podlogeMnogi kultivari vo čaka prodaju se cije­pljeni na kompatibilne podloge. jer sekultivari ne mogu pouzdano uzgojiti izsjemena i teško se uzgajaju iz reanica.Podloga utjete na brzinu rasta i veliči­

nu odrasloga stabla. dok plemka odre­duje stvaranje plodova. Xcke podlogedjeluju na pa tuljast rast (što je korisnoza male vrtove) i na rano stvaranjeplodova. Ima nekoliko podloga koje suotporne i na odredene šremike ibolesti,

no pregledajte biljke i nemojte ih kupi­ti ako pokazuju ikakve znakove napadaštetnika. oštećenja, bolesu ili ako nisubujne,

P ODLOGA

Ojeppodloge i pkmkeprrpomaje~po'l'idljil'OlTl zadcblJlmj u nadeblu, lO- 30an imadkorijeflOV' tTlfa. C&Jbifona mladimMaNima kojasuld ned,mocije-pije-lU.Kod sadnje pripazite dase cijepne Il.1Iui ispodpo n"!inefb.

KVPOVINAVOĆKE

Uvje ti za oprašivanjeVećina bobičastoga voća i neke sta­blašice jesu samooplod ne. jer stvarajuplodove bez potrebe da kuhivar opraši­va č raste u blizini. Stoga mogu rastisame. :-":0 jabuke, kruške, gotovo svetrešnje i neke šljive nisu pouzdani sa­mcoprašiveči. Da bi imale uspješanurod, samosterilnc kultivare treba op­rešiti drugi kultivar iste vrste voća.

Obično je dovoljanjedan kultivar opra,šivač . no da bi neke jabuke i kruškedobro rodile, moraju se uzgajati uzdruga dva kultivara.

Da bi došlo do stranooplodnje, vri·jeme cvatnje razl ičit ih kultivara morase poklapati. Stoga se kultivari dijele u

Dobro rarvijcnzdra'!'iIlRl'IkJfeknsust~'!' I:.otijcn~

SADS1 CA GOI.OGA KO RIJF.NA

Dcbrornp<Jff(kni

p<:JSfraniizb<>jj

Kupovina biljaka'

Priprema potpornjaza oblikovana voćna stablaili grmO\'eAko tete stabtašicu ili grm oblikovatiuz čvrst i potporanj. npr. zid ili ogradu.čavbčima zavrnute glavice i zatezačimaučvrstite vodoravne. uspored ne žice inategnite ih, tako da ostanu nategnute ipod težinomplodova.Ca\'lići bi trebalidrfau žice na udaljenosti od JO do 15cm od potporuja da bi se omogućilo

kruženje u aka oko grana i listova.Razmak između žica more biti različit ,

što ovisi o vrsti voćke . Kod samosto­jećega potpornja žice dobro učvrstite

zastupove. Neposredne prije sadnje zatice pričvrstite bambusoveštapove i zanjih privežite mlade biljke, tako da od­mah počnete s oblikovanjem.

povišene gredice (vidi STRUKl1JRE IPOVRSISE. ..Uzdignute gredice• • str.599).

Pr ilagodavanje razine p H110s razmem pH od 6 do 6,5 savršenoje za svevoćke. osim za borovnice. kojetrebaju kiselo tlo s pH 4- 5,5. TIakojaimaju pH ispod 5.8trebale vapniti [vidistr. 625). Sadite li na tlu čiji je pH iznad7, da biste u kratkom vremenu snizilipit tlo redovite posipajte amonij-sul­fatom i malčitaj te kiselimkompostom.

Priprema n~esta sadnje

Pote škoće

s ocj ediva nj emI~ ~oJ je joša proptM OSI češča na reš­-..:.::1. zlinovitim tlima, može se pojavili-~ ~\lm vrstama tala. Popravite struk-: _:,"_ tla gdje god možete (vidi 11.A I

"'011''- ''. »Struktura tla i količina

.. ..:.e_.;.n. 6~). paako je POUebllO. po­'~"11 e drenatni sw;tav (vid i ..POf>tavlja­- ~ .:renUe_. str. 623). Gdje ne IllOŽcte:--'~\lU cije\'i. u)Ćke posadite na

\I-NO za sadnju pripremite najmanje.:'-' mjeseca prije sadnje. Prije same~ :"':rreme tla uklonite we korove. oso­-uo one \-ikgodi!nje (vidi PROBLEMI5IU,\ ~.".•Korovi«, su. fHJ - 673).

vrsre tlaPlodno i1OVa510 tlo savršeno je i namemu se stvaraju visoki prinosi h ali­te tna v oča. Uz dobro ocjedi\·an;e. gli­cena tla stvaraju dobre prinose. ati se u,wljećc: sporo zagrijavaju - zbog loga~~';I i plodonošenje mogu kaMli li. " 3;:'1 ~" Io;O\ it im Iiima biljke ranije počinju

n sn jer se tlo u proljeće bde zagrijava.Toplina se jednako brzogubi. ~IO pove­za\3 opasnost od oštečenja mrazom.Preckovu a tla sklona su isu~i\'a nj u i~~~I,,'nO su manje plodna od ostalih. pao alireta i okus voča koje ste uzgajalina takvomtlu mogu bilislabiji od uzgo­.! .l. na plodnijim tlima.

\ 3 vapncnastim Iiima pod utjecajem, ..pna može doći do jake klorw:c zbogmanjka mangana i željeza(,-idi str . 651).Listovi požure i lo nepovcjjnoutječe na;"1alitetu i prinos voća. U teškimsl učaje­

\ Ima gotovo je nemoguce uspješneUl!!ojili neke vrste voćaka; osobito su Uvijek odaberite voćke koje će dobrougrožene kruške i maline. Upotreba se- uspijevali u uvjetima vašega vrta. Prov-kvectrenskoga željeza olakšavatu potcš- jerite uklapa li se konačna veličina voe-O;e'cu. no potrebna je redovita primjena. ke u zadan prostor i ima li mjesta za<to može hiti preskupo. Neke od po- oblikovanje u 'eljeni oblik. Prije odabi-trebnih elemenata u tragovima može ra kultivara valja uzeti u obzir i potrebe,....iauran godišnja primjena malce od za oprašivanjem.-lJJ"koga gnoja i komposta. Specijalizirani voćarsk i rasadnici

~često su najbolji i najpouzdaniji izvor

Po pravlj anj e d a sadnica. Nude mnoge stare i nove kulti-Zabobičasto voće ukopajtc mnogo .rc- vare i savjetO'll!1 će vas o podlogama.loga >Iajskog gnoja J a poboljša 7.adrža~0 mogućnosti uvijek kupujte biljke s\ anje vodei plodnost. U pripremi tla za potvrdom da nemaju bolesti.-.;dnJu voćaka sta blašica gnojiva ne bis- Najbolje je kupiti mlade biljke jer se:e ;.mjeli upotrebljavati. nego samo on- brzo utvrduju i mogu se oblikovati pre-.:~ ako je tlo vrlo siromašno i neplodno. ma vašim zahtjevima. Biljke može te na-Z~ gnojenja voćke mogu pretjerano baviti kao sadnice gologa korijena ili ura-ti. a umjesto plodnih. stvarati meke kontejnerima. Kontejnerske sadnicegrančice. možete nabaviti cijele godine. a one go­

loga korijena samo potkraj jeseni izimi.kada biljke miruju i mogu se sigurnoiskopati. ~e kupujte biljke s natisnutimkorijencvuu sustavom jer će se rijetkodobro razviti. Kada kupujete sadnicegologa korijena. provjerite da se kori­jenje nije isušilo i odaberite biljke suravnoteženim gla\n im korijenom i svlaknastim korijenjem.

Odaberite ut rne voćke snažna rastai. ako sustare 2 ili 3godine.s dobro ras­poređenim postranim izbojima. Oprez-

D'" Bl dobro uspijevale.svim voćkama

treba dooro strukturirano. pnklad­::,,' e'e; edito iplodnotlo.Stogaprijesadnje.catenre i pripremite prikladno mjesto, cote ~'e im osigurati potrebne uvjete.

M J E ST O SA DN J E , PRIPR E M A T LA I SAO:>: J A

2a mljom ispunile rupu; tlo laganon,1gazile. Iako da izmt:du korijenja

ne osteneUličnih dJepova. Povriinulagano izravnaj re grllh/jama.

rano oblikovanje. Dvogodišnia stablabrže donose plodove i dobrise primjercilako oblikuju. Trogodišnja obIikO\'anastabla skuplja su i tek se utvrđuju.

Sadnja na otvorenom

Kontejnerske sadnice možete posadiliu bilo koje doba godine. osim kada jezemlja zamrznuta. natopljena vodomiliprilikom suše. Sadnice gologa korijenanajbolje je saditi od jeseni do ranogaprolj eća dok još miruju. Prije sadnjen a rnočite korijenje. U razdoblju mra­zova sadnice privremeno utrapite uvlažno Ilo gdjenema mraza. svedok nenastupe povoljni uvjetiza sadnju.

Sad nj a voćaka

sta blašicaSadite li veći broj stabala. izmjeriteteren i označite trskama mjesta za sad­nju. lskopajte rupuzasvakostablo kojaje najmanje za 113 šire od sustava kori­jenja; dno rupe učvrst it e i n a či n i l e

malen humak.U rupuza sadnju postavite kolac oko

; cm podalje od središta da bi stablomoglo rasli u širinu. Visina kolca o~isi

o uzgojnom obliku (za pojedinosti vidiopise kod pojedinih voćaka). Stablavoćaka na patuljastim podlogama Iraletrajno podupiranje; voćkama koje sucijepljene na neke druge podloge kolacuklonite nakon 3 godine.

Stablo postavue u rupu i provjeriteje li kori;e1lO\' vrat u razini tla. Raširitekorijenje. Cijep podloge i plemke ne­mojte prekrivat i jer će to potaknutiukcrjenjevanje plemke. a izgubit će scutjecaj podloge.

Postupno ispunjavajte rupu zem­ljom. dok etodobno druga osoba držiSlabiouspravnoi povremeno ga protre­sa da bi se zemlja oko korijenja slijega­la. Kada je rupa gotovo puna. učvrstitetlo. na rubovima rupe razrahlite Ilo dabi na veooj površini zemljabila podjed­nako rahla. Učvrstite i uravnejre povr­šinu. Mekom savitljivom plastičnom

vezicom pričv rstite Slabio za kolac i iz­među stabla i kolca Slavite čv rst mate­rijal da bis te spriječili Irenje. Stablozaštitite od zečeva i ostalih životinjatako da ih okružiležičanom mrežom,

voćke srabtašice koje ćete posaditiuza zid ili uz ogradu trebate smjC5titi15 - 22cm podalje od potpornja. takoda grančice možete nježno savinutiprema naprijed. Tako će korijenje bitiu dobrom tlu. a deblo će se moči širiti.

Sadnj a bobičas toga vo ća

i penja čica

Gnnolike i šibolike vočke sade se kao istablašice. no ne trebaju potporanj.Posadite ih do korijenova vrata: pre­duboka sadnja sprečava rast biljke. Zapenjačke iskopajte rupu ili dovofjnoširok jarak da sc korijenje posve možeraširiti i oblikujte ih uz potporanj.

Sadnja u posude

Prije sadnje mlade biljke temeljitozalijte. Upotrijebite vlažni komposl naosnovi vrtne zemlje. Izmedu rubaposude i komposta ostavite 2.5 cm zazalijevanje. Ponovno zalijte nakon sad­nje i kompost održavajte vlažnim svedo početka rasta. a polom redovito.zalijevajte.

I SAD:\JA KORDO:-':ACA

N...OTVORENOM

SlabaIca postavite-na razmak e- od 75 rm. Trsku podkUlom od 45'utvrslile- na vodora t'lIC lice (na dnu .lijt:vo) kojesu ruvurellC izme-du čvrstih srupova.SvakoSfa h/o un-rstitt:za trsku (na dnu. dt:!illo).

SADNJA GR!\lOLl KE VOĆKE

1lskopajle ooYOljnOvdiku rupu daIInju smjt'slile ra.{ireno korijenje.

Preko rupe poS/avilt: trsku da bisteprovjeri/ije li korijenovvraI II razinis po vtiinom Ila.

•

UZ OG IlAIlUDa biste za rastvoćaka osiguralidobro kru1en~ uaka.lice /It1ntitc na10- 15 ml od ograde.S/ahalca pmadi/e15- 12 ml od ograde_

SA DNJA VOĆKE STA BLASICE

1Iskopaj te- rupu lIJ!iru od korije-o

na voćke. U nju sta\lle kolac nadubinu od 45 cm j oko 7 cm podal~

od srcdi~la rupe.

21\'a dnu rupe načinite maknhumak i u sredi~le stavile slahlo.

Trskom provjt'rile-poklapa Ji~korijenov vrat spominom lla.

3Korijen~ rafirile j posrupnozemljom ispunjavajte rupu. kmJju

ocv-rstite da biste bili sigurni da je­vođ:.a dobro lIl."vr«rn.a i da izmedukori~nja nema zratnih dJepova.

4Vezicu s koptom igranićlikom

stavite na tm kok.a.. .a polom nastahlo. Iako da ~ granićlik nalaziimJedu koka j Slab/oi (vidi mol/usliku). Ve-rictl prilagodite premapolrehi.

U Z G O J V OĆ A K A

Uobičajena nj ega

D A Bl BILEzdrave i davale urod viso­ke kvalite te. veći nu voćaka treba

redovi to održavati. Uobičajeni postupcirazlikuju se ovisno o vrsti vočke . uzgoj.nimuvjetima i godišnjem dobu.

Prorj eđivanje plodova

Da bi stvorile kv~ l i l (" l nr plodo ve dah rev eličine . prorjeđivanje plodova prijeko jepouebno brojnim vočn im vrstama, oso­hto jabukama. kruškama i šljivama.Ovim se postupkom ravnomjerno ras­poreduju pIodIDi. čime se sprečava l0m­ljenje grana. Prorjeđivanje pomaže i u-prečava nj u rodnosti svake drugegodine,ć emu susklonineki kuhivari voćaka. Kodove pojave voćke jedne godine imajuvehk urod. a druge godi~ rode malo iliuopće ne rode.

Prorjedivau možete ručno ili škarama.Tako plodovima ostavljate dm'oIjDO mje­..ta zararo'oj ionizadozrijevanjeprimajudovoljno sunca i naka. Pojedinosti o to­me kako i kada prorjeđivari plodove po­tražite kodopisapojedinih vrsta voćaka.

Gnojidba, malčiranj e

i zalijevanjeStajski gnoj ili mineralna gnojiva prim­Jenjujte prema potrebi. Nasad pregle­davajte i provjeravajte ima li promjenau boji listova, što može upućivali namanjak branjiva za vru ćh, suhih ljetaobično će te morali zalijevali. Voda senajdjelotvornije primjenjuje upotre­room rupi častih cijevi (vidi str. 561). a"oo utvrđivanja razine vlage u uu vrlosu dragocjena svrdla za tlo.

:\"j ega vo ć aka stablašica'apočetku proljeća novoposadena stao

I "la i ona koja slabo napreduju majčiraj-

K AKO PRORIJEDITI PLODOVE

1Da bi plodovi bili dobre velitine ih alilete. kod nekih voćaka

plod(m~ treba p~dj\·ali. Ako 10 neuanite. plodovi tt: biri maleni i slabaokus.1.

2Najprije ut/onile nezdrave idc formirane ploc1ove. a preos laJe

prorijedite na razmake od 5 do 8 cm.ovisno o vrsti voća.

te stajskim gnojem ili kompostom. Uisto vrijemeprovjerite imaju ti la stablapoteškoča sa štcteicima i bolestima;ako imaju, postupiteprema preporuka.ma u poglavlju PROBLEMI BIUAKA.str. 639 - 673. Kada stablo dosegne ve­l ičinu za cvatnju. s početka proljeća

možete primijeniti uravnoteženo gnoji­vo u količini 105- 140 glml. Nemojtepre tjcrivati, osobito s dušikom. jer tomože stvoriti mekane grane koje su po­dložne bolestima.

Ako je potreban odreden hranjivielement. primijenite specijalna gnojiva:

kalijev sulfat kod nedostatka kalija,amonijev nitrat za dodavanje dušika. asuperfosfat za opskrbu fosforom. Pri­mijenite ih u proljeće u količini 35 glm!,osim superfosfata. koji se u toj kol ičini

obično primjenjuje triput na godinu,svake 3 ili 4 godine. \lanjak magnezija(str. 651) nadomjestite nakon cvatnjeprskanjcm otopinom magnezijeva sul­fata po listovhua. U teškim slu čaj evima

postupak ponovite za 3 tjedna. Može sepojaviti i manjak mangana i ~e ljez.a (str.651). Rjede nedostaje cinka. bakra iostalih elemenata. a ako sumnjate da ito manjka. potražite savjet stručnjak a.

Gnojiva ravnomjerno rasporedujte popovršini ispod krošnje. Travu ispod sta­hala redovito kosac i nemoj te je ukla­njati: ona će_Slnmuti i hranjiva će sevratiuu tlo, što sprečava manjak kalija.

Nje ga bobl časeoga vo ća

Bobi ča sto voce u prolj eće redovitomalčirajre stajskim gnojem. Primjenjuj­te gnojiva kao i kod srablašica: najvaž­nija su hranjive dušik i kalij. Gnojivaprimjenjujte na cijeloj površini: kodmalina ga rasipajte najmanje 60 cm sasvake strane reda. irbjegavaj uči hsrove.Prije sadnje jagoda ukopajte u 110 staj­ski gnoj.

Voćke u posudama

lako kompost za ulončavanje na osnovivrtne zemlje sadržidovoljno hraejiva. uvegetaciji biljke trebate prihracjivati dabiste nadomjestili iskorištena hranjiva- osobito dušik i kalij. VOCke u posu­dama treba češće zalijevati od onih uvrtu. Redovito prcgledavajte kompost(ako je vruče najmanje jednom na dan)i održavajte ga vlažnim.

Svake zime srablašicama i grmolikimvoćkama trebate dodati svježe zemlje iliih presadni. Zamijenite gornja 2j onstaroga komposta svježim. Sljedećih

zima gdje je moguće. biljku presadne.l:klonite je iz posude i malim vilama ilidrvenim štapićem s jcorijenove balenježno išteIkajie dio staroga komposta.Ore žue sve grubo korijenje, paleći dane ostctue vlaknaste korj e n č iče . i biljkupresadite u veću čist u posudu (vidi i-Sadnia u posude.., str. 425).

Kolci1 VeZICeKolce i vezice i kod samostojcčih voća­

ka i kod. onih na potpomjirna trebateredovitopreglcdavan,Kada vezice i gra­ničnici oslabe ili se istroše. stablo semože Irijali uz kolac i na jabukama semože razviti rak Xectria (Sir. 664). a nakoštunjavome vocu bakterijski rak (Sir.6( 5). Provjerite i osnovu kolca. koji mo­že istrunuti i za jakih sc vjetrova srušitizajedno sa stablom. neposredno predberbu. Na oblikovanom drveću pro­vjerile da vezicenisuprečvrsto zavezareza Irske ili lice. jer to može ograničiti

rast: prema potrebi ih otp ustite.

Podupiranjeg ranaKod slobodnih uzgojnih oblika moždaćete trebati poduprijeti teške grane pre­pune plodova. čak i ako Sie ih ispra\l'lOprorijedili. Ako to tražisamo I ili 2 gra­ne. poduprite ih račvasum kolcima ili ihpovežne s jačim granama. Ako je opte­rečeno nekoliko grana. čvrst kolac UČ\T­

stite l a deblo ili za glavne grane. pa zasvaku granu zavežite konopac le za Hbkolca.

G~OJlDBA VOĆAKA STABLAŠiCA

l\otlOJlCem i klinomomatile t rog oko. rabla. ma/oin'an~ r05nje. Toje;"01 ~ina na kojoj'd /japrimijenilii nojivo - preko."1jd oga sustava. "rijenja.

PODUPIRAS JE OPlCREĆEI'I H GRA:vlA

,Va debl o u sredinuvoćke ućvruhe kolac.II na njega zavelitenekoli ko koma danajlomkoga konopca_Ć1 ~"lom sprijeatcklizenje konopaca.Svaku vrtooptercćenu granu(ne la same plodove)za l"ehte najma njejedn im konopccm.

UO B iČAJENA :,,< JEGA

Z ASTITA OD PTICA I OSTALIH ŽiVOTINJA

Suzbijanje štetnika,bolesti i korova

Preporučljivo je jednom Da tjedan pre­gledavati biljke da vidite ima li znakova~etnika i bolesti. Tako se mogusuzbijatiu ranim Sladijima. prije nego ~IO pro­uzroče veče šte te (vidi PROBLBIl Bl·

Biljke u zaštićenom

prostoru

U umjereno hladnim krajevima neke sevoćke mogo uzgajati u zaštićenom pro­storu. To su sve osjetljive voćke i bre­jne druge voćke čiji su cvjetovi osjetljivina proljetne mrazove ili trebaju dužerazdoblje zriobe. npr. kruške i mnogikasni kultivari grožđa.

U suptropskoj klimi vode se rijeikouzgajaju u zaštićenom prostoru. jer sujedine klimatske poteškoče vrlo hladnarazdoblja i jake kiše, koje večma bilja.ka može podnijeti

Biljke koje cijele godine moraju bitio rašncenom prostoru najbolje je uzga­jati u staklenicima: polituncti su djelo.mično upotrebljivi jer teško je održaliprikladnu temperaturu i p rozra čivanjc

(vidi i STAH E:\ ICI I KLlJAL1~TA .

..Odabir staklenika - , str. 568 - 571).U stakleniku osobitu pažnju "alja

posvetni održavaejuslobodnogakruže­nja zraka oko biljaka da biste tako spri·ječili ran-oj bolesn koje se mogu ranitipod utjecajem povišene temperature ivlage. Potpome žice za oblikovane staobušice postavite najmanje 30 crn oostakla ili plastike. Suzbijajte sve šte t­nike i bolesti i primijcnite gnojivo pre­

- ma preporukama koje su navedene uopisima pojedinih vrsta voćaka. Zapojedinosti o osezivaeju voćaka u stak­leniku vidi -Oreziveeje u zaštiče nome

prostoru-. str. 430.Osjetljivevcčke poput agruma. gua­

ve. mogranjai masline, posađene u po­sude možete prema potrebi unijeli uzašnčeni prostor. U hladnijim krajevi.ma osjetljivebiljke u posudama staviteu proljeće na otvoreno. na s u n čane po­ložaje. a u jesen ih vratite u za š tičen i

prostor. Zimi biljke držite u staklenikuna najmanje lO- 15"C.

U AKA, str. &39 - 673). Sumnjate li navirusna bolest (str. M9 i 659), potražitestručn i savjet da budetesigurnio čemu jerije č. Na viruse su osobito osjet ljivejagode. maline, loganove maline, kupineicrni ribiz. Jedino praktične rješenjejestda zaražene primjerke iskopate zajednos korijenjem ispalite - inače će se virusiproširiti na susjedne biljke.

Vrlo je važno i SUZbijanje korova.Uklonite niknule korove i malči raj te tloda biste spriječi li klijanje sjemena koro­va. višegodišnje korove iskopajte iliprskajte čim se pojave. za više pojedi­nosti vidi -Korovi«. str. 669 - 673.

ZA~T tTA

OBLlKOVANtHVOĆAKA

Vođ:e s/ab/a.{ice uzpotporne licemole/e m titilimrelom (s Q/loomlod 2 em) i ojJljepoorl6:na na vrhui dobro OCI'rltrna zapotporanj.

K lJ UCANJE !'UI'PVAPtice r imi kljucajupupovc. uo uzro k.ujeIraj na osfetenj a ineplodne. ogolje legf71ne.

K.W:E.Z z...VOĆKEGnnolike vođ:e iJimanje stabla.{iecmole/e za.{ti ti /iksvezom OJmet;ll·nO$1lpo/poroja ili~ane ili pla'fi~ne

mrete.

M RfiA IZNAD JAGOt}>"Plodove motcte ru/ifiti fako

da iznad njih na~in ite okvir I-isok1,2 m j na nje$1l stawre j zave/de

mreJu s ll/vorima OJ2 Ctn,

o.siguraj te i osn<wu mrr:že dil pt ice j

vje verice ne mogu prod ispod nje.

uz potpomje mogu okružit i mrežom(pričvrščenom za polporanj). Otvori namreti moraju bili dovoljne maleni dakroz njih ne mogu proći malene ptice.Jagode na gredici zaštitite niskim priv­remenim kavezom.

Zaštita od pticaZimi sjenice i zimovke ošte čeju cvjetnepupcve tako ~IO se hrane hranjivimsredištem pupova. a vanjske jjuske od­bacuju. Ova je šteta ozbiljnijaod gubit­ka zrelih plodova. jer ptice lako IrajlPoogoljuju cijele grane:- koje-~_!!lOraju

temeljito odrezati da bi se stvcrilf noviizboji koji neće ra đat i dvije ili više se­zona. Najbolja je zaštita kada se prekostablašica i grmovapostave mreže.Pro­gnozira li se snijeg, mrežu poduprite ilije privremeno uklonile, jer težina snije­ga na mreži može oštetiti grane.

I plodove koji dozrijevaju zaštititeod ptica: male se površine privremenomogu prekriti mrežom, no na većim jepovršinama bolje podignuti kavez. Veolike stablašice nep ra kti čno je prekri.vali. iako se oblikovani uzgojni oblici

Z ašti ta od m razaYcčinu šteta uzrokuju proljetni mra­zovi. koji preko n06 un ištavaju ilioštečuju pupove. cvjetove ili mladeplod ove. Jaki zimski mrazovi moguuzrokovati pucanje kore i odumiranjemladica. U područjima gdje su nisketemperature uobičajene odaberite ku1­to-are koji su lIlgojeni da podnosetakve uvjete. U suprropskim bi podru č­

jima trebalo bili manje pote škoča.

"'Ianje stablašice i grmove prekrijtepoliesterskom tkaninom ili pletenompolipropilcnskom folijom.

Vrlo lagani mrazovi r ijetko izazivajuozbiljnije štete: često je opasna točka

.~. Trajanje mrazanerijetko je važnijeodsametemperaune: -3"C za 15 minutauzroke-at te maloilinimalok ele.dok će

takva neprd ;idna temperatura za 3 ~Ia

uzrokovati avame gubitke.Prognozira li se mraz,jagode. grmove

i ća k male stablašice zaštinte paučinas­

tom folijom. jutom ili slojevima novin­skoga papira. Tako će te posve prekritibiljke i oko njih zadržati topao zrak.Svakoga dana kada temperatura prije đe

toč k u smrzavanja uklanjajte pokrove iponovne ihsta\-Ijajte kadase prognoziramraz.za više pojedinosti vidi Zaštita odmraza i vjetra, str. 612 - 613.

Zaštita biljaka

Z aštita od vjetraDa biste bili djelotvorni. vjerrobranepravilno održavajte (vidi str. 611). Akoprirodne zapreke. npr. drveče ili grm­lje. posta nu tan ke. redovno ih urezuj teda bi postale grmolikije. Provje rite jesuli stupovi pct pomja vjetrobranske mre­le ili ograde sigurni a ako nisu. popra­vite ih.

Stablaške i grmove voćaka moždatetemorati zaštititi od lošega vremena ilimraza vjeuobranom ili paučinastom

folijom. Možda će biti potrebna i zašu­la od ptica i drugih životinja.

427

UZGOJ VOĆAKA

Orezivanje l oblikovanje

Z A DOBIVAl"JE dobrog uroda, stabla igrmovivočaka traže ispravno. redo­

vito orezivanje i u mnogim s l učajev ima

oblikovanje, J ačina i način orezivanjaovise o željenom obliku ivremenu dozri­jevaoja plodova. habitusu tc vrsti voča.

Tako npr, razmjerno ogran~no trebaorezrvau kod stvaranjagrmoIikogoblikaotvore nog središta. dok osje tno jače

treba orezivati kod oblikovnogorenva­nja i za oblik lepezeili horizontalne pal­mete. da bi scstvorila simetrična mrežadobro oblikovanih ogranaka,

Svrha orezivanjai oblikovanja

U početku mlada stabla i grmove trebacreza u i oblikovati da biste stvorili že­ljeni oblik (kao npr. grm) te da se razvi­je snažna. ujednačena okosnica stabla.Kod utvrdenih biljaka svrha naknad­nog orezivanja jest održavanje zdravljai oblika biljke te osiguravanje dobroguroda.

OreeivanjeTo je postupak prorjeđivanja neželjenihmladica i grana zOOg toga što mogunarušitiokosnicubiljkeilistogašto su ne­produkrivne. Ispravnoorezivanje održa­va otvorenu, ne pregusru strukturu. kojaomogućuje najviše sunčeve svjetlostipotrebne za dozrijevanje plodova i po­jeđnosta\lljuje prskanje i berbu . U orezi­vanje se ubraja i uklanjanje odumrtih.~Iettnih ili starih neplodnih grana

Da bi se stvorio odredeni oblik. kodmladih se biljata orezivanje može kom­binirati s oblikovanjem. Posve se ukla­njaju neželjene mladice, dok se ostale- k račuju kako bi se potaknuo rast pos­tranih izboja, Utvrdeno rodno stablo,arm ili biljka orezuje se zbog poricacjaOptimalnoga rasta i stvaranja plodova.

Oblikova nj eTo je postupak odabira grana i umnogim sl učajevima vezanja mladicaJa bi se stvorio odreden oblik. Uzgojnioblici bliski prirodnom obliku. kakavjenpr. grm. treba mnogo manj" oblike­\ anja od lepeze, koja je nastala preciz­mm odabirom; n:zmicaajem i vezanjem~ledinih mladicaza potpOra-nf:---..--

Prejako i p reslabo orezi...anjePnpazite da ne orezujete prejako ilipresfabo. jer 10 ograničuj e rodnost i:':'luže poticati razvoj bolesti. v išekrar­:10 jako orezivanje izaziva pojačan

-uj ni vegetativni rast i malo ili nimalo:,k-W·..a jer se ne mogu razviti cvjetni:, ~ ;oo\i Oveje osobito štetno na biljka­- ... l ojo: su več bujne. Premalo orezi­\~J<l dovodi do prenapučenih grana~ 'J!'C' primaju premalo sunca. a to je

važno za dozrijevanje plodova: grane seme đusobno mogu dodirivali. što možedovesti do bolesti, kakav je npr. rakuzrokovan gljivicem iz roda Xectria(str. 664 ), Preslabo orezivanje mladogastabla takoder može uzrokovati ranipreveliki'prinos.zbog čega stablo možezakržljali. a pretrpanost plodovimama­že slomiti grane.

Kada orczjvati

N EPRAVILNO OREZIVM <JE..

P R ESLAlIO OREZ IVANJE

Srablokoje scOfUUje ne~­

dovilO ili vrlolagano razvil~ pre#w;te mladiret~fI«t: primatirkwo/jnonjer/a poln:tonogzadozrijevanjeplodova.Zalooni mogu /:lirisirni,Kodmedusobnoga trenjagrana po",:tIlVII se opssnostod odred<.'nih bolesti.

PREJAKO ORUlV...."]EPrejako orezanostablotmJle pota/murirasrmnogih bujnihvegetati,'nih mladica.Te mladice s/Varaju malocvjetnih pupova ili ihuopće ne m 'araju.pa~ urod birislab.

plodova, Mnoge vrste jezgričava voča

orezuju se odmah nakon donošenjaplodova.

Kako orezi van

Kada odlučite orezivati stabla jabuke ilikruške. uvijek proučite podatke o buj­nosti pojedinih mladica i cijelogastabla.Bujne grane trebalo bi orezival i lagano:to je obi čno temeljilo prorjeđivanj e

jednoga dijela mladica. a preostale semladice uopće ne orezuju. Slabe granesnažnijeorežhe. no prije provjerite imali bolesti kao što je rak. koji uzrokujekržljavost_

Gdje rezatiUvijek je vežro orezivati odmah iznadzdravoga pupa i načiniti glatki rez;orezi­vanje izmedu dva pupa ili ostavljanjencravnoga reza može uzrokovati odurni­ranje mladicei pojačati osjetljivosl mladi­ce na bolesti, L:klanjale li cijelu mladicuiligranu.odrežite je u točki iz koje raste,alinemojle ~uliti toru ioštetitidio tkivalehšIa iz kojega raste mladica ili grana.Prije nego što završite gornji rez. a dabiste spriječili trganje grane ili kore,nači n ite manji donji rez. Odre žuc dotočke rasla grane ili do zdrave. dobrosmještene grane koja će poslužiti kaopogodna zamjena. Ostavile li kratakostatak grane. odrezani će kraj unatoč

zacjeljivanju odumrijeti, Oštrim nožemodrežite sveneravnerulx)'ve,

GDJE NAČINITI REZ

R.EzJr.:''1E IJO l'L:PA

Rez natinile odmah im ad pupapod kutom od.fYJ (od pupaprema gore). Nemojte rezariprehlizu, jer mot ete a{tetiti pup.a ni predaleko, jer stabljika moleodumrijefi.

REZA NJE oo ZAMJENSKE GR AN E

Kao i kada rlldire rez do pupa.na6nirekosirez od zamjcnskegranc premil gore.

R EZANJE 1>0 1'1l0 VODNlCE

Nllć/nite glatki rez ne zadirući

ulelBie grane (vidi mil ju sliku.gore). TIlkoje 5labJo manjeosjerljivona bolesti, II rana briezacjeljuje (.1di mshr sliku. dolje).

OR E Z IVAN JE I O BlI K O \' A :"'J E

REZA NJE GRA:'-IENačin i rodnosti Oblikovanj e radi rodnosti

Z IMA. 2, GODINA

D o sJjed~'Će zimei5pod rezarazvit tese mnogi postraniizboji.

Prebujna stabla koja vr lo brzo stvarajuvegetanvan ras na štetu uroda JDO!1limati koristi od orezivaeja korijenaSamo sena jabukama i kruškama molepribjeći prstenastom zarezivanju kore(vidi str. 437) kao krajnjem izboru kod

Obuzdavanj e prej akebujnosti

Bujnost i plodnost mladica mole ~prilagodili podizanjem ili sru~unje:m

odabranih postranih izboja ili ako secijelo stable nakesi (kordonci). vodo­ravni rast plodniji je od okomnoga, ~postrane grane povežite bliže vodorav­nompoložajuda se stvara višeplodovaAko je jedan postrani ahoj manje bu­jan od drugoga i ako je potrebno 'Npostranih izboja. podizanje re potaknu­ti vegetativni rast. Kod utvrđene rodnestablašice ili grma orezivanje je važnijeod oblikovanja. Čak i kod neobliko­vanoga stabla izboje koji slahijerođe ilisu neujednačeni možete ljeli savinuti izavezati prema dolje da biste im pcve­tali rodnost.

,

Mlado se stablo obično kupuje kao jed.nogodišnja sadnica s postranim izboji.ma. Poče tno orezivanje sastoji se utome da se zadržeodabrane grane te daib prema potrebi skratite i uklonite sveneželjene izboje. Ako kupite jednoga.dišnju sadnicu bez postranih izboja.nakon sadnje valja je prikranti do že­ljenoga pupa. Visina reza ovisi o lomena koji će te način uzgajati stablo. Ovajpostupak potiče stvaranje postranihizboja Kada se razviju. stablo (sadadvogodišnje) jednako je onomu s pos­tr anim izbojima. S oblikovnim oreziva­njem nastavite prve 2 ili 3 godine. svedok ne postigncte željeni oblik.

OREZIVA~JE ~1L\DOGA STABALCA ZA 'DOBIVANJEP IRAM IDAL~OG STABLA

\Z IMA. l. GODI NA

Da bistesIvorili bujneposfrant: izboje. slabaIceodretitena!eljenojvisini.koso odmah iznadpupa.

Kako ćele orezivali voćku. ovisio nači­

nima rodnosti. Primjerice. tre šnje rodeuglavnom na rodnim izbojima dvoga.ditnjih istarijibgrana.patrebalezadrža­ti uglavnom state grane.~o višnje rodena jednogodišnjim lzbojima. pa kodorezivanje ostavite većinu mladih grana.a uklonite neke stare, neplodne grane.

Oblikovno oreziva nje

•

3Pri zadnjem rezupripeme da na vrhu

ne ~telile rob kore iliuz dno Idi~le grane.Sloga rebre odozdo. f'4J odozgo.dok se rezovine susrelnu.

? S gornje strane grane_ maloirven prvoga~za zapornite s drogimrezom. Rebte ravno,a akogranil pvkne. kon će seodlomili samo do prvoga reza.

1Voćankom pilomnaanile prvi rez priblitno ](J em od debla. Retite odozdopoJ pravim kuromu odnosu nagranu. olprilike 't. ukupne debljinegrane.

4Ounm noh:m obreble gruberubove. Povmn ate prije

Sdma zacijeljeti ako ne dintlerub korei le1i~te grane." emojre upotrebljavari premazeza ranejer moguzatvorili poslO.'e( u zarazu.

OBLIKOVANJE NA TRSKAMA \- --.-- - - - - --

--~;. . ~=-

1BujfJlXl postranih grana oblikovanih stabalamolele promijeniti prilagođavanjem kula pod

i ojim tele ih uzgajali. (ft 'aj način ispravljanc/ednO/i/( rasr s obje strane istoga stab/a.

2Na po6elku ili tijelom ljela !ipU$lite mladibujnijipastrani izboj zajedno s Inkom folka da mu YfUlnjite

bujfKJ6l. Drugi izboj podignife tako da pome bde rasti.To ke privebte za bre.

3Polkraj ljela grane možete vratiti II p<nuripoIalaj. Trebak bi bjfj priblitno jednake

duline"

•

L'ZGOl \'O ĆA KA

O REZIVA:'IJJE KORUEl\A RADI POVEĆAVAr\JA ROD~OSn

5Jarak ispunile zemljom. dobroje učvruite, a da hisl e zadrtali

vlegu i pom ogli slab/u da .'iC utvrdi.pov~inu prekrijIe orJ!a n.~kim

ms tčem.

2Na omečenoj eni oko slahlai,d.opajle jarak. Tn 'bil o hi biti

najm anje 45 cm 5iro k i priMi/ no60 cm dubok.

4sa sl'ihstrana jarka l'OĆlIrskom

pi/om mpititedrvenssto korijenj e,N e urezuj fe v/aknaslO korijenje.

3pri dnu jarh vila ma uk/oojfeumiju s debeloga korij enja.

Pripazi/e da ne ~telile vlaknasrokorijenje,

1Klinom i konopcemoko slahla oma61e

polo!.ajjarka, Jarak bicijelom dlItinom frebaobi ti jednako udaljenod debla. na širininajudaljenijih granacakT"06rJje.

O rezivanje II zaštićenom

prosto ru

Grane i izbcje biljaka u staklenikucreme tako da ne dodiruju staklene iliplastitne površine. jer ih tu inače mateorrtiti sunce. rast može biti ograničen .

a izboji oštečeni. Redovito orezivanjeomogu č uie da dođe više svjetla doplodove koji se razvijaju i pomaže imJa dozore.

Orezivanjeko rij enaStablašicama se korijenje može orezi­van u bilo kojoj dobi. ali samo u stadijumnc vama. Kod orezivanje korijenjamladoga stabla najprije oko njega isko­ra/t e jarak i izvadite stablo le opreznouklonite zemlju s vlaknastoga korije.njao Pripazite da gane cšreure. Skraute.lio debeloga korijenja, a polom slabiopresadue. zemlju dobro učvrstite i uzstablo postavite kolac.

veče stabla orczuju se na samommjestu. tako da zimi orežere jednu stra­nu korijenova sustava. a drugu stranula godinu-dvije. Da biste to izveli djeojotvomc, ovisno o veličini stabla isko­pajte jarak širok 45an - 1.2 m. tako daLZloti te glavno korijenje. Svaki korijen-krarite i uklonite. Jarak ispunile zem­jjom. učvrstite je. a površine malćiraj te.

e nekim ćete slu čajevima trebali stavi­II potporanj dok se stable posve neutv rdi.

smanjivanja bujnosti. (h'aj postupaI.: neN;.le trebali provoditi na koštunjavom\OCU jer zbog. toga može odumrijeti.Oba načina potiču stvaranje plodnihrUf'O\ a. pa se korisno djelovanje vidinakon I - 2 godine u poja ča noj cvatnjii plodonošeeju.

O Br\AVUAKJE ZA PUSTEl\OGA STABLA

Pomlađivanj e

,),).0 je stablo prestaro da dobro rodi.~ j,;o je trulo ili ako su mu grane ili debloako bolesni. trebate ga iskopati i spali­

ti. Ako su deblo i glavne grane neo­uečeee. a krošnja pregusie. stablo semete obnoviti postupkom pomlađiva­

oja. nakon kojega je potrebna1!pravnaredovita njega.

Poenladivanje se provodi na koštu­- a\om \ OCU u profječe ili ljeto. a zimi--OJ JU>U 'ama. kruškaena i ostalom jez..::-a' un \0Cu. Izreme we odumrle.~ ili bolesne grane ili one koje

o QJS.;'c da s plodovima vise sveJo . l- te i grane koje su pre­,,_-;lC ik ;.'I"eknžene s drugima. jer one

zasjenjuju plodove u razvoju.aako d0­lazi do medusobnoga trenja grana. onemogu postati osjetljive na bolesti i rak.:-;'a bujnim stablima 0\'0 se orezivanjepreporutuje izvoditi postupno. duže odgodinedana; temeljitoorezivanjeodjed­nom može potaknuti još bujniji vegeta­tivni rast.

Kada ste završili poče tno prorj c điva­

nje. izvedite preciznije orezivanje, npr.prorjeđivanje rodnih izboja (kao što jeopisano kod redovitog orezivanje uopisu pojedinih vočaka). ~ ložete naba­viti i kemijske inhibitore zaobuzdavanjepoeovnoga razvoja mlazova uz TeZO\'e,ali premazi zarane ne preporučuju sejermoguzatvoriu moguće zaraze.

1Da biste uk~nju do l'eli zrak j

sIjelIo. uk/onile pregusle gra ne teone koje se natiskuju ili kri l aju .Grane odre/ ile lU deblo ili do buj nepostrene grane koj a ,~lrcm i k pra vomsmjeru,

2Svegran6re koje su~Icćenc ilinapadnute bo/es/ima . kao šIoje

rak (na ovoj slici) treba pofpun ouklonit; ili od rezal i do zdravogillxlja,

B E RB A I S KLADI ST E :" n

Berba i skladištenje

Z A\IR ZAVANJE BOBIČASTOGA VOCA

A im IH pravilno uberete i pohrani­le. II mnogim ćete vrstama voća

'0;e ste uzgojili kod kuće moći uživatiIugo nakon berbe. Većina voća najbo­-l je II svježem Slanju. no mnoge \'nIC~.lJr1a \·aj u dobar okUli i nakon dužega"dadi~tenja. Pojedinosti o sklađišre nj u

pohrani pojedinih vrsta voća potražite,~'>J pojedina čnih opisa voćaka.

Berba

za upotrebu II svježem stanju voće je- ujbolje brali posve zrelo. Voće za.cladištcnie obično se bere malo ranije.rok još nije posve zrelo i dok je još~ r'IO. Na jednoj biljci svi plodovi ne.iozrijevaju II iSIO vrijeme. pa se obično

-ere II jednom ral-doblju II kojem ćele

-edo vito imat i svježega voća.

Kod voćaka srablašica. npr. jabuka i' ~J!.a ka, možete ispitati je li plod zreo ta­l' ste čete ga uze ti II ruku. lagano podig­-_ti i okrenuti. Akoje zreo. plodće se-, ;'0 odvOjiti od grane zajedno s petelj-, 'm. Ako nije. ostavite gajo! dan-dva.

Kodberbe uklonite sve ošrečene . bo­~ -ne ilinagejeeene pkdcve.jer setrulež-70 ~iri nasu*dne plodO\·e.

"od berbe bobičastoga \'0Ca ono-tora biti posl'e suho, jer ato ga odmah.~ iskoristite. većinu će ubrzo zahvatiti·:-.:kž. Redovita berba najmanje svako­:~ drugoga dana preporučuje se za ja­: :>J~ . matine.kupine i hibridne kupine.. L'vijek pazite da u berbi ne oštećuje­~ biljke. npr. tako šIO ćele snažno po-

vuči plodove. Neke vrste večeka, npr.trešnje, grožđe i mango. trebali bisterezati s biljke tako da izbjegnete opas­nost od slučajni h ošrcčenje.

Skladištenje

Postoje mnogi načini čuvanja plodova 1.1

kasniju upotrebu; skladištenje na hlad.nom. zamrzavanje i konzerviranje. Nekevrste VOĆI. osobito jabuke. marelice ismokve, sadrže moogokiseline i šećera.pa se mogu su~i ti u pećima na 50 - fJJ'C,no to se kod kuće teško uspješno izvodi.

Kada plodovespremale za skladište­nje, njima oprezno rukujte da izbjeg­nele nagnj e čenje . Ra zličite kultivareuvijek pohranjujte u odvojene posude.takoda nema ostataka ili mirisa koji biplodove moglipokvarili .

Bobia>fo vece.npr.maline.ra~rile po pladnj u fak o da seplodovi rncdll5Obno~ dodiru­ju. Kadase z.amrmu. mokre ihspremifi u prikladn e posuck ido upotrebe dm ti u liHflrzj­

'laCu.

Sklad ištenjena hladnomU pravim uvjetima (neprekidno hlad­nim. tamnim i lagano vlažnirn] neko sevoće [osobito jabuke i krun e) možečuvati nekoliko tjedana ili ta k mjeseci.Tako sc mogu čuvati i mnoge drugevrste vOĆI . npr. limun (ipak ne tako du­go). večina orašastoga'IOCa dobro će scočuvat i i nekoliko mjeseci. x a laj se na­či n ne može čuvati bobičasto voće. Po­trebna temperatura i stupanj vlagerazlikuje sekod pojedinihvrsta 'Ioca. novečinu od njih pohranite u lctvarice ikutije koje omogućuju slobodno kruže­nje zraka, Nekikultivarijabuka i kruša­ka mogu se smežurati. pa ih je boljedržali u čistim plastičnim vrećicama .

Tako spremljeno voce redovito pregle­davajte i uklonite sve plodove koji po­kazuju znakove bolesti ili truleži.

ZamrzavanjeZamrz.avanje je savršeno za \-ea. bo­bičastoga voća. osim jagoda. \ ....plodovi, poput malina. obitoo se zamr­zavaju cijeli. a velike. poput jabuU. .....bolje je prethodno nasjeckali ili rwe:z:abna kriške. šio će Ofl'KlgUĆiti jednoiiko itemeljito zamrzavanje. l'kJonite we pe­teljke (i peteljkeod grozdića. npr. ribiza l­plodove mirite po pladnju i umrnuteih. Kada suzamrznuti (nakon2- ~ sataI.premiestue ih u plast ične kutije ilivrećice. iz kojih pokušajte istisnuti ~IO

više zraka. Držite ih zamrznulima doupotrebe. Od jagoda i nekih vrsta \ '0C'<i

stahlašica s mekanim plodovima. npr.šljiva. prije zamrzavanj~ napravile pire.

Ukuhavanje i spremanjeu staklenkeSve vrste bobičastoga vOĆI i stabla šica,npr. marelice i šljive. mogu se ukuhati.U većini sl učajeva upotrebljava se cijeliplod. dok je neke. npr. grožđe i kupine.bolje procijediti. a sok upotrijebiti zaslat ki fele.

Agrume. ananas i većinu kOŠtunja­voga \'0Ca (npr, trešnje) možete pohra­niti u staklenke u šečemom sirupu salkoholom (npr. rurnom, konjakom ilirakijom). Koru plodova agruma može­te kandirati ili suSit i i upotrijebiti zakol ače .

LEGENDA

Sk Uklonile jezgre ili koštice leih prema želji narežite i ogulite.lip Uklonite peteljke(i koštice, gdje je moguće ).

PLODOVI KOJI SE DOBROZAMRZAVAJU

Bijeli ribiz UpBorovnice UpBreskve SkCrni ribiz rpCrveni ribiz lpGrožde LpJabuke SkKupine i sve hibridne kupine Up\faline l"p\Iarelice SkMirabele l 'pNektarine SkOgrozd L:pRinglo šljive t pŠljive za ukuhavanje IIp(s košticama ili bez njih)Trešnje LpVišnje Up

J-

D RUGI NAČIN

Plodo Ye kultiYara koj i se brzosmc žureju pohran"ireu plastiCnuyrećicu. Prij e nego ,(loje napunirepiodovime (ne više OJ3 kg).nil('i nirc nekoliko r upica. Vn '(ieuduhru l aNOrile.

2Oko ploda oprezno prek.lopirepapir. Pripuile da ne nagnjdite

plod.

SKLADIŠTENJE JABUKA

I Da biste 5prij«ili trulel i J daliih u dobrom slanju. svakiplod

umolaJre u IICmJWli papir.

3Svali zamolani plod /'Iista llIe sprd lopIjenom

,rranomna k n-aricuj/(drugupruzrarnupOsudui pohranite na)Ifadno mpro.

/

·.01

u Z G O J V OĆ A K A

Razmnožavanje

VOĆKE stablašice (osim smokve)obično se razmnožavaju cijeplje­

njem. Smokve. penjačke i mnogo bobi­častoga voča razmnožava se reznicama.Ako Phylloxera stvara poteškoče (loidistr.~l ). \1nOVU lozu valja cijepiti. Nekevrste \'OĆIka SIlo'araju vriježe, grebemili izboje. a sve se lo može upotrijebitiza stvaranje novih biljaka. Seko bobi­často i orašasto voce može se uzgojiti iz'Jemena. ali ne uvijek uspješno.

Okuliranje

I pločaste okuliranje i okuliranje uT-zarez upotrebljavajuse za vočke sta­blašice. Okuliranje treba provoditi odsredine ljeta. a za podlogu odaberiteutvrđenu biljku s deblomdebelim l cm.Pup s plemke uzimase sa zreloga izbo­ja koji je izrastao te godine i cijepi se uurez na podlozi.

R azm no žavanje pločastim

okuliranje-mOdaberite zdrav izhoj pjemke i oprez­no uklonile pup s »plcčicom- , paleći

pritom da ne oštetne kambijski $Ioj. S apodlozi uklonite komadić kore i pupsmjestite na izloženi dio drva na pod­lozi. tako da se kambijski slojevi spoje.Pup čvrsto zavežite za podlogu da se nemože pomicati. Kada pup i podlogasrastu. pup re počet i bubriti i vezivo

možete ukloniti. Sljede~ zime~odrežite do nacijepljeooga pupa. woda u proljeće po taknete rast bujDO!­izboja iz cijepa.

Razmno žavanj e ok uliranj e-mu T-zare zKod ovoga se načina razmnoža\~

podloga i pup plemke pripremaju III.

sličen način kao i kod pšcčasroga ok.ranja. osim što se na podlozinačine"''1.

I Za p/emk.u odaberile bujni izbojk.uji je odrvenio re,ooine.

Trebao bi bili debeo popul olo>·tei imati dobro rurijene pupo1"C.

•2Omo dditeizboj tc &tim onnm

noJem odrehte metani \'fb iutlooi/e J I'e IistO'\'e, talo dadobijetečistu gran6cu.

3DI biste dobili pltXicu s pupom.najprije z.archte izboj 2 an iznlld

pupa. Zarehfe oto 5 mm duboto. I

~tt)CIJ M gnite pod t u/OO! od 4~

4Drugi urez naanite m pri/ike 4 cmispod prvoga. Relire in pupa

prema dolje. premapn'OUl VfCZU .

paze6da ne ~tetite p up.

7Na podlozi naonire plitak.rez iut lonite komadić kore da ofk.n'jete

k.ambijsk.i JIoj (vidi ohir). pri dnuostayi/e " l/.S1Jicu«. ....emojte dodirivatiizloteno drvo.

6Sfanire iznad podloge u raskorak u jounm nOl em J donjih 30 cm debla

uk.lonite sve pos trane izboje ilistoye.

.:::;: UHonire plocicu drteći je zaJ p up. tako dakambijsti slojom ne ~ist. Da biste spriječili

isuJi\', nje. p/otasti pup st,,...ileu plastitnu vrescu

PIoastl pup;,..r~rellll':"l~

8~ pclP )lTIjesrite Ilapriprem­~ USlJ,lI Uurez na podlozi: ako je

Pt:JfR'bnO. obtcb te ga rakoda seizlotem kambrp t i s/oje,j plemke i~ po liapalu i dodiruju.

9Pla.~tiCnom uzicom privežito p!l~asli

p up za podlogu. Op rC7-1l0 jeuklonite nak on ndoliko tjedanakaJa.<;<: plcm ka i {/(ldloga spoje ,

1OPotkraj sljedeće zime uklonitegornji dio podloge. Odrelire ga

fkarama. glatkim kosim rezomodmah iznad nacijepljenoga PUP.1.

ll /z Ililiijepljclloga pupa Ijeti 6: serazviti mladica. No yo jc stabalce

.'iada u .~ radiju sadnice bezpos/ranihizboja ( yidi ..Odabir yocakastal>lilIica«,str.425).

,"-+-'-

R A Z .\t :"'O Z A Y A :"'l E

zareza u obliku slova lOT... To omogu­._:e podizanje toga dijela kore, tako da'" pod nju može umetnuti pup. Kada je- ~:' odstranjen s petcljkom lista. njime.....a k~ rukuje. Peteljka se uklanja pri­_ ~eg:o što pup zavežemc za podlogu.? xIIogu skratite s1jede6: zime.

Da bi ovaj način cijepljenja uspio.• ru podloge morale glatko zarezati.Lc. <uha vremena podlogu morate zali-•\ ni dva tjedna prije T-okulira nja,

Cijepljenje napopravljeni spoj

Ove je čest način cijepljenja voćaka staoblaška . Može se upotrijebiti umjestookuliranja. ali je obično uspješniji kodjezgnčavoga nego kod košnmjavogavoća. Upotrijebite dobro utvrđenu pod­logu koju ste posadili prethodne zimeili. jo! bolje. dvije zime prije cijepljenja.Grančice plemke trebale bi imati

najmanje 3 pupa i trebalo bi ih Uleti

sredinom zime sa zdrave mladice kojaje izrasla prethodne sezone. Dok sve nebude spremno za cijepljenje, utr apiteih. Potkraj zime ili na početku proljeća

podlogu pripremite tako da joj odreže­te vrh i postrane izboje. Kosim rezomuklonite maleni dio kore s vrha preos­taloga dijela grane. Na izloženom kam­biju načinite jo! jedan plitki urez. takona dobijete jezičac.

Grančicu plemke odre.tite na dužinu3 ili 4 pupa i u blizini pupa. ali sa sup­rotne strane. kosim rezom uklonite ma-

len dio kore. Xaćm ite jo! je<b.n pb!.bzarez koji će se poklapati s neum Da

podlozi i novonastali jelitac Ul.'\TStJlće te s onim na podlozi. Prosjerued0di­ruju li se kambijski slojevi i potom a,epčvrste zavežite.

Kada se oko cijepa stvori k.i.lw..oprezno uklonite vezivo. U proljeće će

pupovi na plemki početi rasti. Odabra­nu najbolju mladicu ostavite da se raz­vija. a ostale otrgnite. Tako ćele dobttimlado cijepljeno stabalce (vidi -Odabuvoćaka stablašica- , str. 425).

CIJ EPUENJE NA POPRAVU ENI SPOJ

3Potkraj zime i/j u rano proJj«e.fik prije otvaranja pUpoVII.

pripremile podlogu. Vrh 5vakePt:JdkJge odrebfe OIpriJike 20- 25cm iznad razine tla.

2Pel jJi 6 pkmki 5kupi/e u51·etnjevc.Odaheri/e dobro ocjedifo. zal/ićeno

mjeslo i u/rapi/e ih da bi5/e ih zadr1a/ivflllnima.ati u mirot·anju. Ostavifegornjidio pkmki5 - Bcmiznadzemlje.

1sa 5labla plemke Medinomzimeukloni/e zdrs vu: bujnu dI"l"Cna5tu

mladicu. Odrebl e jekoso. odmahiznad pupa. na duljini od 22em.

T·OKULl RA~JE

l zap/~mku odaberi/e zrelum/adicu iz Iduće sez~ i

_tlonir~ /i5fm-e. Pup uklonit~

'l i:Oda gl odcmJozard~r~

: v~m (l-idi maju sliku).

6/Z1'adi/e plemke. 0.1 vrhuvima imodretile sve mekane dijelove i

skrati/e ih na J iJi 4 pupa. Na5vakom 5 em od osnove iznadpupa zare1i/e komadić kOFt'.

-­. -=

- ~_=:

5Na60ite l emdubok raspor na'l.udaljenostiod izJolenoga kambij5koga

dijela, lakoda fvorijezičac u koji će/eumetnufi p1emku (vidi m.t/u51iku).

4Ounm noiem uklonire 5 podlogesve postrsne izboje pa na6ni/e

kOJi rel koji je u5mjereo odozgo,na 5/rani gdje će primiti plemku.

") \'a podlozi, oko 22em iznad_ ruine Ila. naanir~ rez u:>?>liku slOViI lO T. i rasrvonre ga.

"l Smjesti/e p~p unurar prek­:> lopa kore i vodoravnimrezom ~k rllfile gornji dio rezaoa p1t:mki. Pupzaveli/e kaoI kod plota.~lOga okuliranja.

7Rel doticanja površine rukama,odretile kambijsk;sloj (vidi

ma/u .~1ik u) lako da se poklapasjcrićccm podloge.

8Pk mku urne/nite u podlogu(vidi ma/usliku.gore). Nalukovima

kambij~k (lga sloja(vidima/us/;ku. dolje)provjeritL' jcsu l;se izložane povrlinedllbropoklopile.

9Čislom plas/itoom uzicomzavrtite podlogu i p/emk u.

Kada se na rezovima p<>tinje sr.'arl Ukalus. opre70o ukloni/e uzicu fakod,ljc zarežcre odozdo.

UZGO J VOĆA KA

Razmnožavanj e izbojima. str. 474).lzboje stvaraju i smokva. lijeska i lam­bertov lješnjak: imaju li dobar sustavkorijenja. odvojite ih š tih ačom i presa­dite na isti način.

Sjeme

Razmnožavanje sjemenom obično seprimjenjuje na mnoge osjetljive voćke .

npr. avokado (vidi str . 486). guevu Ipapeju.

Alpska jagoda jedna je od rijetkihotpornih vrsta voćaka koje se moguuspješno razmnožavati iz sjemena.Razmjerno uspješno tako se mogu raz­množiti i lijeska. lambenov lješnjak.orah i pitomi kesten. iako kultivar e kojise uzgajajuradi kvalitete plodova trebarazmnožiti vegetativno. za pojedinostividi UKRASNO DRVEĆE, - Uzgoj drve­ća iz sjemena". str. 80.

IzbojiUtvrdene šibolikevoćke. poput malina.prirodno stvaraju izboje koje obično

iskapamo. Ako ih ostavite. ukorijenje­ne izbojc u jesen (kada biljka miruje. atlo je još toplo) možete iskopati i odre­lati. Presadite ih na stalno mjesto (vidi

GrebeniceKupine i hibridne kupine mogu se raz­množavati greben i čenjem. iako se nekihibridi sporo ukorjenjuju. Vrh se možeUkorijeniti ako se oprezno učvrsti kli­nom u tlo ili u lonac s vlažnim kompos­tom [e. Vršno grebeničenje « , vidi str.471). Nakon godine dana. kada sc ukn­rijene i stvore nove izboje. mogu se od­rezali od matične biljke i presaditi nastalno mjesto.

razmnožavanje. Izraslevriježe ravnom­jerno rasporedite iostavite ihda sc uko­rijene. a potom ih iskopajte i odrežite.

Vriježe, grebenicei izboji

Reznice uzmite sredinom ljeta i posaditeihu lonceskompostomza ukorjenjivanje(vidistr. 478). Prije presađivanja na stal­no mjesto mlade biljke očvrsnite .

Lisn e reznice s pupomKupine i hibridne kupine možete brzorazmnožiti lisnim reznicama s pupom(vidi S1f. 472). Reznice uzmite potkrajljeta: odrežite kratki dio stabljike, takoda svaki dio ima pup i list. stavite ih ukompost tako da se pup nalazi maloiznad površine zemlje. Kada se ukori­jene, sadnice možete presaditi ili posa­diti na otvoreno.

VriježeJagode (aline sve alpske jagode)stvara­ju puze če vodoravne stabljike ilivriježe.Kada dođu u dodir sa zemljom, ukor­jcnjuju se i mogu sc upotrijebiti za

Reznice

Nezrele rezniceGuava, mogranj. tamariIjo i borovnicemogu sc razrnnožavati nezrelim reznice­ma (ondje gdje je klima dovoljno topla la

uspješno ukorjenjivanje. borovnica semože uzgoji ti i iz drvcnastih rcznica}

Zrele rezniceZrelim se reznicama mogu razmnože­vati smokve. penja čicc . ribizi (bijeli.crveni i crni) tc ogrozdi. Obično se Ulj ­

maju u jesen.Odaberite dovoljno zrele izboje od

te k uće sezone. odrežite listove i mekanivrh. Uklonite neke ili većinu pupova(ovisno o vrsti voćk e) i odrežite vrh iosnovu.Pripremarcznica injihova dužinapomalo se razlikuju. a pojedinosti suopisane kodpojedinih voćnih vrsta.

Ako je tlo dobro obrađeno i nije pre-teško. reznicemožete staviti u uski jarak Neke vrste voća puštaju vriježe. grebe-na otvoreno. No ako je tlo teško, reznice nice i izboje koji se prirodno ukorije-posadite u lonac s vlažnim pjeskovitim njuju na stabfjičnim koljencima. dok sukompostom. Reznice bi trebale biti spre- još pričvrščeni za matičnu biljku. Taj semnezapresađivanje nakon1- 2godine. postupak primjenjuje za razmnožava­

..........- nje vučnoga materijala.

Zrele. nezrele i lisne reznice mogu seupotrijebiti la razmnožavanje određenih

voćaka. Reznice uvijek uzmite sa zdraveroditeljske biljke koja redovito rodi.

DRVENASTE REZNICE

1h kopajte 117ak jarak dubok 15cm. A ko u zemlji ima mnogo

gline. na dno s ~'a koga j_a nasipajtema/o pijeska da biste popraviliOI..'jed il·anje.

20daberile zrelu srabljiku koja jenarasla tekuće sezone (o~'djc sa

smokve). Oaretne je na dutini odnajmanje J() cm (U7 glavnu grsnu},

3pri vrhu svake rezn ice odrežitemekani dio i shatite ih otprili ke na

23cm.Na vrhli. U7 gornji pup naćinite

kosi rez. a na osno.'; reznice ravni rez.

4Reznice Slavile u pripremljenijarak na rtumnke od 10 do 15 cm

i zakopajte lIJ reeoce. no ućvrstir e

i označite reznice.

- Reznicama će

) rreNti nekolikom~i dB se ukorijene.Do haJb sljedeće

I-e>!euiij>ke saonetribale bi raZlili tintinoli imsi.

6U jesen. nakonopadanja listova.

iskopajte ukorijenjeneranice; Slavite ih uplasrič'nu vrećieu da sene isu~e. Pressdite ih natrajno mjesto.

..

434

Voćke stablašice

\l otKE iz (WC skupine najveći su oo­

lici IIvrtu , Mogu se podijeliti IIdvi-• glavne skupine: ..jezgričavc veče­

-pr. jabuke i kruške]. koje II plodu ima­_ 'u grusa sjemenkama, i ..koštunjavo":e- (npr. trešnje i marelice) s tvrdom

.-~JI~njom košticom. Ima i voćaka koje.... ne mogu uvrstiti ni II jednu od lihcupina, npr. smokve. dud i kaki.

L'zgoj voćaka stablašica dugotrajan je...<ac i trebaga pomno isplanirati. Vrlo• .azni veličina i oblik stabla.Ostavite li

_ prirodno rastu. mnoga 6: stabla za- »iečan vrt poslati nepraktično velika.L"'->g. togasurazvijenimanjioblici koji se_ ;:aJaju na patuljastim podlogama. no~i;e možete obliko~,ali i orezivali t ao

.:":l C. pa1mete ili kordonce le ih uzga­

.' uzazideve ili ograde. ito omogućuje

-:?'Jj i na najmanjem prostoru.

Valja Uleti IIobzir i brojne zahtjevevoćaka. !o. lnoge su voćke samostenlne ida bi rod ile. treba im najmanje jedanpritladni kultivar iste \TSIC koji če biticprašiveč. J mnoga samooplodnastabladaju bolje urode ako su u blizini opra·šiv a či .

Neke voćke . npr. smokva. više voledugu vruću vegetacijsku sezonu i teškose uzgajaju u hladnijem podneblju, Dabiste ih za~t itili i poboljšali im ve l iči n u

ploda i urod te okus. uzgejajte ih u zaš­tićenom prostoru.

Kada ste odabrali i posadili voćku.

važno je ~ijcditi točne načine oreziva­nja. Dobri m orenvaejem ne oblikujetesamojaku okosnicu grana negogodina­ma potičete i održavate najveću mogu­ću rodnost.

)

V O ĆK E STABL."" S I C E

Jabuke (iHallls sylvestris var. domestica)

OprašivanjeNema jabuka koje su pouzdane i stalnosamooplodne:diploidi semorajuposadiliul drugikompatibilni kultivar; triploidnejabuke pored sebe trebajudva kompati­bilna kultivara da ih opraše. Kultivari supremavremenu cvatnjepodijeljeni u dvi-

na istraživa čke institute Mailling i Mai­iling ~Ienon. odakle su podloge. ~logu

se nabaviti razne podloge od - '~m:

koja je \TIO palUljasta. do \TIO bujne' ~es·. za uobičajene vrtne namjene zapatuljasta stabla preporučuje se ' ~f9';

' ~126' za veča i 'MM I~' za srednje veli­ka stabla (vidi Razmaci sadnje,Sir. ~36).

Kultivari'fna podlozi 'M27' rode Irigodine nakon cijepljenja. ali za održa­vanje dobrih prinosa traže povoljne uz­gojne uvjete. Na siromašnijim tlimaupotrijebite bujnije podloge: npr, gdježelite patuljaste stablo umjesto ' ~f9 ' ili' ~126' upotrijebite ' ~IM 106'. I bujnostodabranoga kultivara odreduje veličin~

odrasloga stabla. Triploidni kultivannarastu više od diploidnih [viđi ispod):dabiste dobili stabla slicne veličine. zatriploidni kullivar odabeme patuljastijupodlogu negozadiploidni kuluvar.

-cke su jedna od najčešće uzgajanih-oornih voćaka. Desertni i kulinarski

,~ uvari nude izvanredno šaremlc oku­građe.

I v eličina stabla može biti različi ta -· _:uljaste podloge i ..obiteljska.. stabla

,':1 str. ~20) omogućuju mnogim jabu­\':'.'!la da se uzgajaju u malomvrtu gdje

: rrije imali samojedno veliko stablo,Jabuke se lako mogu oblikovati u bilo

• 1 uzgojni oblik, za uzgoj uza zidove iz-ade osobito su korisni kordonci. pal­

-t ete i lepeze, Stabla - balcrina- pa­. :!asta su stabla jabuka s jednom

_. -codnicom i kratkim rodnim granči­

.crna. U lom obliku može sc nabaviti- . koliko kultivara,

Opsežan izbor kultivara pokriva raz­~ "IJe dozrijevanja od sredine ljela do, -l )a zime. a plodovi se u jspeavnim.vreuma mogu pohraniti do sredine- -lijeća. Ima kultivara i podIon koji· _ pogodni za većinu podneblja. osim-Ih s vrle niskim zimskim temperaru-

·.ma. Da bi došlo do cvatnje. slabio- ora biti izloženo najmanje 900 sati.emperaturi ispod rc. Jabuke sc ne..lI:ajaju uspješno u tropskim il i sup­"~psk im krajevima.

Mj esto i sadnja

pri sadnji provjerite ima li s\'ako stablodovoljno prostora da se posve razvije.za S\'oj vrt odaberite najprikladniju ve­ličinu stabla (koja je u najvećoj mjeriodredena podlogom). U večim slučaje ­

va zbog oprašivanja morat ćele posadi.ti više od jednoga stabla.

Mjestoza trajne dobre urode važno je sunča­

no. zašučcno mjesto. Zidovi za obhko­vane voćke trebali bi biti na punomsuncu. za zasjenjene mjesta ili za kraojeve u kojima su ljeta svje ža i hladnaodaberite kuhivare koji rano dozrijeva­ju. Gdje se pojavljuju kasni mrazovi.odaberite kulti\1re koji kasno cvatu. dane bi došlo do ošteći\'anja cvjetov..

Jabuke će rasli Da večini dobro ocje­ditih tilla koja su dobro pripremljena(vidi str, 424). So što je podloga paru­Ijastija. tlo treba bili plodnije.

Podlo geOdabir podloge ovisi o veličini željenogastabla i vrsti tla. Podloge jabuka07.I1aČCn c su sa M ili MM. što se odnosi

PODLOGE' m

j3m2m

~.lm T'MZT 'M9' 'MM' 'MMI06' 'M\tI1l'

je cvatuće skupine: kulnvar iz jednesku­pine možebitioprašendrugim kuluvaromiz isteskupine ili jednim iz skupine prije iliposlije. ako se \Tijeme o 'alnje preklapa(\idi i Preporučijive kulinarske jabuke.Sir. 437).Seki sukultiuriinkompatibilni:od kultivara navedenih nil SIr. 436 i ~:n

'Cor's Orange Pippin' neće opraSili 'Ki­dd's Orange Red' ili 'Suma n' i obratno.Dvoumne li se oko kompatibilnosti,potražite savjetII vočerskcm rasadniku.

SadnjaStabla s golim korijenom najbolje je daposadite kada miruju. pomogućnost i ujesen. kadaje tlojoš uvijek toplo; moguse saditi do kraja zime (osim kada imamrazova]. no do proljeća ih održavajtevlažnima da bi se dobro utvrdila .Kontejnerska stabla mogu sc saditi ubilo koje vrijeme. osim kada je zemljasmr.muta ili kada je jako mokro: prijesadnje sadnicu dobro zalijte da korije­nje bude vlažno. Svako Slabio posaditena dubinu na kojoj je bilo posadeno iprije: kao pomoć poslužnće vam kori­jenov vrat (vidi i Sadnja nxkes fabla~ice, str. 425).

Ako ćete stablo oblikovali, prije sed­nje, postavite potpormc i žice (pojedi­nosti potražile kod pojedi n ačn ih opisauzgojnih oblika), za svastabla koja ne­će le oblikovati. važno je prilikom sad­nje postavi ti kolac. koji bi za stablacijepljena na patuljaste podloge trebaooslati Irajno.

Razmacisadnje (vidi str. -'36)O\isc otome kako ćete oblik()\'ali Slabio te obujnosti odabrane podloge i ku ltivara.

.t35

U ZO O J VO ĆAKA

22 m

Načini orczivanjai oblikovanja

Jabuke stvaraju cvjetove i plodove Ul!'

lavnom na dvogodišnjim i starijim~­nama i na kratkim rodnim izbojirnakoji se stvaraju na starijem drvu. 0 \-0-

(str. 646). Najče š će bolesti koje moguzahvatiti jabuke jesu krastavost (SIJ.

658), pepelnica (str. 658), monilija (str.658), gorke mrlje (vidi »Maejak kalci­ja«. slr..658) i rak Nectria (str. (64).

2Uklonite silne plodove (osobitode/armirane ili vrlo makne) i

ostavite ih na razmacima od 10 do 15cm (i semo jedan plod po skupini).

' m

OBLIK I PODLO GA RAZMACI RAZMACtSTABLA IZMIĐU STAlIALA tZMEĐU REDO....'

G,m 'M2?" 1,2 -2m 2m'M9' 2,5 - 3m 'm'M26' 3 - 4,25 5m'MM1OO' 3.5 -5,5 m 5.5 m

Pclustablašica 'MMl ll ' 7.5 - 9 m 7,5 - 9 m

Stablašica 'MIli ' , 'M25' 7,5- 10,5 m 7.5 - 10.5 m(ili sjemenjak:)

Vretena,ti grm 'M9' ili 'M26' 2-2,2 m 2,5 - 3 m(i tripjoidi na 'M'27)

'MMI06' 2 - 2,2rn 4m

Kordonac kao grm 75 cm 2 mlepeza I palmeta 'M9' 3m

'MMtOO' 4,25 m

'MMtIt' lj m

Patuljasta 'M27' i z m 2mpiramida 'M9'ili 'M26' l'm 2 -2,2 m

l A ko stablo jabukenosimnogoplodove. prorjedivanje je nwno.

Ako plodova i nakon"lipanjsko!!op,ldanja«jtA uvijekimaprevite;preostale plodove trebatćeprorijediti.

Štetnici i bol estiUobičaje n i štetnici koji mogu stvaratipoteškoće jesu ptice (m. 657), ose(str.659), jabučni savija č [str. 659) i uši

PRORJ EĐi VANJ E JA BUKA

Kolci i veziceRedovito provjeravajte kolce i veziceda ne bi došlo do trenja sa stablima;ako treba, prilagodite ih. Stabtašicekoje se uzgajaju na patuljastim pod­logama. npr. 'M9' i 'M26', stvaraju ma­lo vretenasrcga korijenja" i treba imtrajni potporanj kojim če te nadoknadi­ti slabu učvršćenost samoga stabla.

R AZMACI SADNJE

MM106

Utvrdite redovit program održavanjadabistabloostalozdravoidohro rodilo. Dahi urod zadovoljavao, jednogodišnji za­daci jesu orezivanjei prorjeđivanje plo­dova. Redovito preglcdavajte stablazhog štetnika i bolesti te oštećenja odtrenja s potpornjemi provjerite vuice ,

Prorjeđ ivanje plodovaKada nastane mnogo plodova. prorjeđi­

vanje je vrlo važno; njime se povećava

veličina ploda, kvaliteta i okus te spre­čava lomljenje grana. Na mladim sta­blimapretjeranarodnostiscrpljuje zalihebiljke i usporava rast novihpupova. Pro­rjeđivati se mogu i vrlomladi plodovi, nojednostavnije je to učiniti s početka ljeta.nakon -lipaniskog opadanja- plodova.kada stablo prirodno odbacuje nepotpu­ne i neoplođene plodove.

U svakoj skupini plodova škaramaodrežite središnji. najveci plod. koji jekatkada nepravilna oblika, a potom izre­lile oštećene plodove. Sredinom ljetaponovno prorijcdite gronjc tako da II

svakoj ostanepo jedan lijepi plod.Plodo­ve desertnih kultivara ostavite na razma­cima od 10 do 15 cm, a kod kulinarskihkultivara od 15 do 22 cm; ti se razmacimogu razlikovati premaodređenim kulti­varimai željenoj veličin i plodova.

Uobičaj ena njega

Prorjeđivanje cvjetova i rod­nost svake druge god ineNeki kultivari. npr. 'Laxton's Superb',sklonisu stvarativelikeurode svakedru­gegodine, a između togaimajuvrlomaloili nimalo cvjetova,

Prorjeđiva nj e cvjetova to uvelike možeispraviti, jer se tim postupkom uklanja 9od 10skupina cvjetova (gronje). Otrgniteih. ali rozete s mladim listovima oko njihnedirajte.Slabiolada rodiumjereno, aneobilno, Hranjive se tvari preusmjcravejuna stvaranje cvjetnih pupova za sljedeću

godinu, kojabi inače bila bezplodova. Navelikim stablima gdjeje nepraktično pro­rjcđiva ti cijelo stablo. dvogodišnju rod­nost možete ispraviti tako da prorijeditecvjetove na nekoliko grana.

Ako stabla koja inače rode svake go­dine počnu roditi svakedruge godine. tomoždaima vezesgubitkom cvjetova zbogmraza, a lime i uroda. Slogastablomožcpretjerano roditi sljedeće godine. Zbogtoga stablo možda neće imati dovoljnozalihe13 razvoj prikladnih ccjetnihpupo­vau trećoj godini i pokrenut će scdvogo­dišnja rodnost. Sličan učinak možeuzrokovati zarazaštcmikomilibolest.

Gnojidba , za lijeva nj ei malčiranje

U razdobljima vruća suha vremena voć­

ke zalijevajte.jednom na godinuprihra­nite i prema potrebi malčirajte (vidi»Njega voćaka stahlašica«, str. 426),Ako voćka slabo raste, u proljeće primi­jenitc amonijevsulfat u količini 35g1m2•

Rune

'Discovery'SeJ,m, Rv'

'Epicure' Sd , Rte'George Cave' Scž, Ri'Irish Peach' Sc!, Rl, -a'Katy' Se3, Ri'Tydcman's Earlyworcestcr '

Sd , Rv

Srednje rune'Charles Ro,s' SeJ, Ri'Cox's Orange I'ippin' Or , SeJ, Rt,Ok, tl"'Dclbarcsnvaic' 8 , Sc2, Ri, Ok, -a'Egrcmont Russet' Gm, Sc!, Ri, tl"'Ellison's Orange' Or , Sc,1. n k, Ri'Fortune' U, Or, ScJ. Uk, Ri, -a'Golden Delicious' Sc4, Ri, Ok'Grecnslccves' SeJ, Ri'James Grieve ' Or, SeJ, Ri, Ok'Jcstcr' 5c4, Ri'King of the Pippins' S<:5, Ri'Lord Lambourne' Se2, Rv''Mother'. syn. 'American

Mother'Sc5, Ri, l'Ribston Pippin ' Sc2, Ri, Ok, T, tl"'St Edrnuud's Pippin ' Sc!, Rv, 'tl'Spartan' Or, Sd, Hi'Sunset ' SeJ, Ri, tl"'w orcester Pearmain'SeJ, Ok, lh

'Worce~te r •Pearmain '

Kasne'Ashmead's Kernel' GIJI, Se4, Rt, 'tl'Comish Gillytlo wcrSca. Rv', 'tl'd' Arcy Spice' Se4, Ri, 'tl'Fiesta' Sc3, Ri'Gala' Sc4, Ri, Ok'Jonagold' Sc4, Ri. T, Br'Jupiter' SeJ, Ri, T, Br'Kidd's Orange Red' SrJ, Ri, tl"'Laxron's Superb' ll, Se4, Ri, Ok'Orleans Reinertc' 5c4, Ri, Ok, 'tl'Pixie' Sc4. Ri, -a'Rosemary Russct' SeJ, Ri'Sturmer Pippin' SrJ, Ri'Suman' Gm. seS, Ri, T, Rr, tl"'Fydeman's Late Orange' 5e4, Ri, tl"'Winston' Se4, Ri'Winter Gem' 5e4, Ri,jr, 'tl

'George Cave'

LEGE\'D.-\Đ rOullO!'/ s.-ake druge godineG. OtSji: f/jiwJS rna gorke mrljeor ~lJjiwm na rak'lo:- ~ o'arnje (razdoblje eva/nje)[lt.~ ocpomoet na kraMavostli rodi .... rodoom izbojuOL ,.lf"0A" na .lrasla "051T ~(IJĆ udm-oIja'1! kao

prN>xJR. rodi (djdomicrJo) na Hhu granaBr bujan ras/tl" mrstan okll5

PREPORUČUIVEDESERTNE JABUKE

-l.J6

VOĆKE ST .... BL .... S I C E

UREZIVA~JE ZA SLABljENJE ILI POTICANJE RASTA

'Royal Jubilec' ses,Ri'w amer's King' Or, Sel, Ri, Ok, T

' Rev. W. Wilks'

Kasne

'Annie Elizabeth' Se4, Ri'Bountiful' Sc3,Ri, 'fl'Bramley's Seed1ing' Sc3, T.

R\'.lIr'Crawley Beauty' Sc7. Ri'Dumelow's Seedling', syn.

' wellington ' Sc4,Ri. 'f.l

'Edward VII' Sc6, Dk. Hi'Encore' Se4, IJk, Ri, 11;

'Ho wgate Wonder ' Sc4, Ri. OkBr, Se3, Ri

'Mcnatch ' l), Se4, Ri. 'f.l'Newton Wonder ' D, SeS, Ri, IIr

PREPORUČljIVE

KULINARSKE JABU KE

Rane

'Early Victoria'. syn. 'EmnethEarly' D. SeJ. Ri

'George Neal' Scž, Rt, 'f.l'Grenadier ' SeJ, Dk. Ri'Lord Suffi eld' Sci, Ri, tl

Srednje raue

'Arthur Turner' SeJ. Ri'Blenheim Orange' Se3, Ri. T, Br, 'f.l'Cox's Pomona' Se4, Ri'Golden Nohle' Se4, Rl'. -tl'Lord Derby' Se4. Ri'Norfolk Beauty' Se2, Ri'Pcasgood Nonsuch' SeJ. Rl, 'f.l'Rev. W Wilks' Se2. Ri. 'f.l

U;GF~"nA

J) roon<Mt nake druge godineOr osjetljivost na rakSC skupina cvatnje (broj<'vi oznatuju

razdoblje cvatnje)Dk dje10mitna otpornost n,1 Iaas/avostRi rodi na manom id,ojuOk osjerJjivosf na krallavo.,rT /riploid (ne zadovoljava kao

oprafi"at)Rl' rodi (djclomitno) na vrhu granaBr bujan ra.'t-« izvrstan okus

3Omotaj/e vodootpornu ljepljivutraku oko prstena, lakoda preknl'a

ranu . alida nedodiruje kambijski sloj.Traku uklonile koldarana zadje/i.

U R.EZIVA:-I] E ZA POTICANJE R ASTA

D., bis/e po taknuli rast pupo" a.urctitekoru i kamhi)ski slo) iznad pupa.

UR EZIVANJE Z" SLAlILJENJE R ASTADa histe oslahili rast pupova,larr;:Jite koru odm,1h ispod pupa ./i u kamhijski sloj.

Plo dovi na vr hu grančica

i na plodnim izh oj im aKultivari se razlikuju po načinu nošenjavećega dijelaplodova,Nekivećinu plodo­va nose na vrhovima arančica ili blizunjih. dok drugi noseplodove na kratkimrodnim izbojima. duž cijele duljine, a il­njihscsvakegodinerazvija noviizrast.

Kultivarc koji rode na vrhovima teškose oblikuje kao kordonce. palmete.Iepe­ze ili piramide, jer se na svakom izbojunalaze ogoljela mjesta neproduktivnogadrva, što stablu smanjuje kapaciteturoda. Ti se kuhivari najbolje uzgajajukao stablašice. polustahlašicc ili grmovi.Kada seutvrde, potrebno imjesamoore­zivanje zbogpomlađivanja (vidistr. ·GS).

2Usporedne rezove Irebali histenatiniri kroz koru i kambijski sloj.

Tupom str,1nom oštrice nola opranouklonite prsten kore.

Prsrenasro zarezivanj e kore:\ a vrlo bujnim jabukama i kruškama(ali ne i na koštunjavom voću) koje nezadovoljavaju urodom. prstcnastc zare­zivanje kore može se primijeniti kaokrajnje sredstvo la obuzdavanjevegeta­tivnoga rasta i poticanje većega stvara­nja cvjetova. Potkraj proljeća oko deblauklonite usku traku kore i kambijskogasloja. na priližnoj visiniod I m. To uma­njuje dotok hranjiva i hormona u kori­jenje, pa se oni nakupljaju u gornjemdijelu stabla.

Prsrcnasto sezarezivanje mora prove­sti vrlopažljivojer stablomožeusahnuti,Najprije izmjerite širinu trake. koja namalom "Stablu mora biti samo 3 mm:širina se postupno povećava do I em na

!J~ezi.vanje za slab lj enje ili vrlo velikim stablima. Cijelum širinomJ3canJc rasta - debla nožem izrežite traku kroz koru iPonekad na oblikovanom stablu treba kambijski slojdo tvrdogadrveta j ukloni-ispraviti ravnotežu okosnice grana. To le je. Ranu zatvorite s nekoliko slojevase može postići urezivanjem da bi se ljepljive vodootpornc vrpce, koja moraoslabio ili ojačao rast pojedinoga pupa. prekrivati ranu bez dodirivanja kambij-Urezivanje zbog slabljenja rasta prim- skoga sloja.jenjuje se i za poticanje razvoja po,- Rana bi tijekom jeseni trebala zaci-tranih izboja na ogoljeloj grani. jeljeti i tada možete ukloniti ljepljivu

Urezivanje je najdjelotvornije u pro- Iraku. Sljedeće godine stablo bi trebaloljeće, kada se pojačava kolanje sokova. proizvestimnogo višecvjetova. a lime iUrez ili mali zarez načinite oštrim no- plodova - jer svaka biljka na ozljc điva-

žem ili odmah ispod pupa da biste spri- nje reagira obnavljanjem. "ječiti njegov rest: urez iznad pupapojačat će bujnost i potaknuti novi rast.

,

l Zalijepife ljep ljivu vrpcu okodebla , ~Io će vam pomoći da

nab nite dva uspo redna reza. Prstenbi trehao bifl~irok3 mm - 1 cm,o visno o sfar~ti i veli6ni slab la.

( \ "J ET!'I I VEGETATIVNIPtPOVI

\:/ikj se cvjetni pupcvi stvaraju na.;'\ ,'godi~njim i sterijim granama.\/Jn;i su pupavi vegetafivni i uglavnom'"'" nalaze na jcdnogadi.{njim grsnnms.

; ,ldišnje grane nose velike cvjetnerepove i manje zašiljene vegetarivnecupovc. Iz cvjetnih se pupova stvaraju-kupine cvjetova (gronja) i iz njih plo­Jovi. dok izvegetativnih pupova nasta­-u cvjetni pupovi za sljedeću godinu ilizr astu u postrane izboje ili rodne izbo­.~ . I jednogodišnje mladice mogu nositiojetne pupove. ali oni cvatu kasnije ud

nih na starijem drvu. Kultivari koji_,JIUna vrhu grančica stvaraju mnogo-unje rodnih izboja (vidi ispod).

Kada sc utvrdi okosnica grana, obli­covana se stabla trebaju orezivati~~.lamom ljeti) zhog zadržavanjaohli­, ~. obuzdavanja vegetativanoga rasta i-cucaoja stvaranja cvjetnih popova.v -oblikovana stabla valja zimi umjere­- c urezivati da bi se potaknulo stvara-- " izboja za razvoj plodova u sljedećoj

-czoni tc da se zadržiotvorena. uravno-.ežena struktura koja će bogato uroditicv alitetnim plodovima.

~37

e ZO O J VO ĆA K A

PRORJEĐlVAKJE ROD~IH IZBOJA

....a starijim stablim a su.sta y rodnihizboja mole po5tati preg~l.

Prori~ile ga tako da izrekle slahcizhaje i s. 'e poers ne izboje grana.

JSkratile sve~izboje na J Ust.

LJ ETNO OREZI VANJE ( PR EINAČENI SUSTA V LORETTE)Oretile ,~la /JJa kadanajni1a ITl:Ćina

ukupnoga nomg izt ss­la JlO$rane drvena.~Ia .

~V'r~

2N, provodnici skratjre mladkuizrasJu tdutt godi ne za 114. 1/3

njezine duljine.

OREZIVASJE ZBOG PRORJEĐlVA~JA

\

S aovomesu stab/ugrane pretrpane:uklonite svegrane kojese krdaju ilidodiru ju J

drugima j prorijedite svegrane drugoga reda ilipref,uslegrane.

•lzret ite dobar dio starijih izbojakoj i su već donosili ptodove(lije yo). To će pota knUli ra7\'ojnovih mladica (desno).

OREZIVANJE ZBOGPOMLAĐlVA.'IlJA

1.\ fla« po5trane izboje tduttsezone d raUle na J - 6 pUpo HI.

o.i~no o bujnosti mJadia: .

Ljetno orezivanjeIzvodise zbogodržavanja stabla unutardodijeljenoga prostora. Da bi se uspo­rio vegetativni rast. svakoga sc ljetauklanjavelika količina novogaizrasta.

ZIMSKO OREZIVANJEOREZIVA:-lJE RODKIHIZBOJA

Preina čeni sustav LoretteOvoje standerdan način ljetnogoreziva­ja u umjerenim područjima s hladnim,nepredvidljivim ljetima Izvodi se kadamladice pri osnovi.odrvene. Mlade pos­trane izboje dulje od 22 cm koji rastuizravno iz debla ili glavne grane trebaskratiti na 3 lista iznadosnovneskupinelistova, Odrežite pestrane izboje kojirastu iz rodnih izboja i postojećih pos­Iranih izboja do I lista iznad osnovneskupine hstova, Nastavne s ovakvimorezivanjem i kadam\adice čozore.

Da biste pomogli spriječiti razvoj pos­tranib mladica ili sekundamoga rasta.ostavite manji broj neorezanih duljih

Z imsko o rezivanj e-Tri su glavna načina zimskoga orezi­vanja. a svi potiču rast. Orezivanje rod­mh izboja treba provesti samo nakultivarima koji stvaraju mnogo krat­cih rodnih izboja (ne rode na vrhovimaz-ančica ], Orezivanje zbog pomladiva­~Ja prikladno je za vretenaste grmove iu sve kuhivare koji rode na vrhovimaz-ančica te za bujne kultivare kod kojih; , temeljito orezivanje pre\'ik poticalor.h l. Orezivanje zbog prorjeđivanja

;:ori adno je za kuhivare koji su prirod.ne vrle bujni. osobito t rip loiđi. npr.Bramley's Seedling'. 'Blenheim Oran­; ~ i Jonagold '.

vlcžda ćete od godinedo godine tre­:-.1.11 mijenjati jačinu i vrstu orezivanja.ovisno o stupnju rasta. kol ičini i kvali­ten plodovate starosti stabla.

Drezivaejem rodnih izboja temeljito~ režu postrane provodnice i mladiposrrani izboji zbog poticanja rastapostranih izboja đrugoga reda i rodnihizboja. Opseg otezivanja ovisi o bujno­-n stabla - no je bujnO§I izraženija.orezivanje je slabije. jer ono potiče rast.

Da bi se potaknulo stvaranje novihpostranih izboja drugoga ređa . postra­J~ provodnice na bujnim slablima- k račuju se na samo nekoliko pupova.JOna slabijima i do Ih. Da biste stvaraliredne izboje. mlade postrane izbejeskratire na 3 ili 6 pupova. a do 3 ili 5pupova kod slabijih stabala. Na jačim

uablnn a mladice duge do 15 cm ne mo­~31e orezivari.

Pro rjeđivanje rodnih izboja porreb­no je. jer kako stablo stari. plodovi bimoali postati pregusti. Ako ga ne ore­

. l~ l ~ . rodni se izboji ispreplc ču i nosenekvalitetne plodove. Kada sustav rod­nih izboja postane prerrpan. uklonitestarije drvo u korist mlađega. S vreme­nom će te možda Irebati otpiliti cijelisustav rodnih izboja.

Orezivanje zbog pomlađivanja obav­:J3 se jednom na godinu tako da se priosnovi temeljito odreže dio starijih gra­:la koje su rodile da bi se potaknuo rastaovib . mladih grana, Središte grmoli•..oga stabla ostavljajte slobodnim. tako;':0 će te izrezati sve bujne grane koje se· nžaju s ostalima ili zamjenjuju ostale=,,:.. trane izboje - tako da sve grane bu­~~ .:J.X.ro smjdtene. Uklonite nešto vr­- ' a postranih provodnlca (ali ne na• _:mn<'u~lim a l.

O!'ezi\ an~ z~ proTjeđiva nja sastoji.... -O: Janja izboja i ponekad dugih

11\e lih grana kojesu preguste ili-c I.;.~ co.::t>itO u središtu krošnje. da~ ~ g:ran.a odrt jli otvorenom.J! -.sac um,ili prostora za mlade iz­-ce. surodoo. \ emojte rezati·~ POJI!iOJ1IIIMb PrO\ odnica.

·GS

VO ĆKE S T AB L A $I C E

GRMOLIKA JABUKA1. GODI:'ojA. ZIMSKO OREZIVAl'JE

-atadica: čv rsto ih povežite za druge;~Jne tako da hudu gotovo vodoravne i;.1 usmjeravaju biljne sokove prema":oIje. Semojle ih prikračvau svedok ne:."\k . Polom sredinom ljeta sav sekun­; ..mi izrasl skraritena I pup.

Potp uni sustav Lorette trebalo bi.rorrebfjavati u toplijem podneblju.)~eiile nove postrane izboje otprilike~~ :. cm i 10 pona,'1jajte u razmacima'ekom ljeta. KaJa postrani izboji pri-;,\010; odrvene. skratite ih Da 2 cm.

Potkraj ljeta na istinačin orežue setun­;~ :ni izrast.

Grmoliki uzgojni oblik

Provodnit;uskl'llti/edooda"ra/l('!?apo:>trarn>g uro­ja.o,<; /3 l·ljajući

ispod2 ili Jjaka uMja

Svaki OJpos/ranihizMja skra/;fe zalIJ do pupakoji jeusmjeren premagore. Uklon;/e weO!i/<lle poMr"neizboje.

2. GO Dl"' A. ZIMSKO OREZI\':\~JEPo,<;/ra ne izboje drugoga redakoji ni$upotrebni za stl'aranjeliekundamih granaskrarile na" ili5 pupova.

\, -,,

Skrolite postrone proHod­nice i dobro .~jdlene

poarsneuboje dru~J

redadopUPOI-<I koji "ll

_...ooiiloi....:=usmjl:rl:n; pr<:ma lm.

Da bi svimladipO!iframizboji l oj; r.lS!U iz trajflib

~rona srvorili rodneizboje. slra/;r~ ih nJ5 -6pupol3_

Do 0i'§lII0'~ IndIl.: .iJO~ gnn.a 1,* j.U

, t( roo.bJr:: u ko cerepoulnuri taz'o oj

Eam~rJ!'lib ml.adi....

trana izbojada biste ob1ik01oali OSD01ollU

okosnicu krošnje. POlom ga oblikUJIekao i grmon-orena središta(gorel.

Daljnja suorezivacja kao i kod grma.no rast će biti mnogo jači jer je SlaMucijepljeno na bujnu ili vrlo hujnu pod.logu.

Kod odraslog stabla vodite računa oredovitom orezivanju: temeljito Ol"~n­

vanje polrebno je samo ako rast statune zadovoljava.

Prorijedile pregustI:por.trone izMje.J sredi~l~ l~nje

osf",-iteOlvorenim.

proljeće i ljeto periodično pmcirajre ilirežite sve izbojena nekoliko 1ist000a: 10pomaže širenju debla. Postupak pon~

vile i udrugoj godini.Sljedeće rime uklonite v ečinu pos.

tranih izboja isveprovodnjceskratile naželjenuvisinu (i kod polusrablasica i Slaoblašica). Ako stablo još uvi jek nije žel­jene visine. ostavite ga da raste i treć u

godinu. Tada bi se ispod reza trebalorazviti nekoliko postranih izboja;odabe·rite i l.adrt ite 3 ili 4dobro smještena plJs,

ODRASTAO GRM. ZI~SKO OREZIVANJE ZBOG PO\tL-\ĐI\'A_ . A

Stabl.šica i polustablašic.

Malo je vrtova koji !ou dovoljno velikida sc u njih smjeste stablašice ili polu­stablašice. no gdje ima dovoljno mjesta,to su lijepa solitema stabla.

Da bi sc stvorilo čisto deblo visoko1;1. - 1,3mza polustablašicu ili2- 2.1mza stablašicu, potrebne su 2 ili 3 godineoblikovanja i urezivanja. Nakon sadnjestabalca s postranim izbojima ili belnjih, provodnicu zavežite za kolac izimiorežite sve poslrane izhoje na 2.5cm. U

•

Uobičajeno orez ivanjeKada je okosnica grma utvrdena. pot­rebno je samo zimsko orezivanje (vidistr. 438). Potreba za orczivanjcm ovisitće o kol ičini rasta ŠiOga je biljka SIVO­

rila i o tome nosi li cvjetove na vrhugrančica ili na rodnim izbojirna. Kulti­vari koji nose cvjetove na vrhovima tra·že pomladivanje. a oni koji cvatu narodnim izbojima traže orezivanje lih iz­boja i prorjedivauje.

Orebte s/;Jfli~ posrraneprovodni«. ostavljajućipoIO l 'it;u Prolli$od&je1ar;J!;ta. Jake postraneprovodna stra/ilena lt. ili m<lnje. Vrla bujneprovO<1nk:r:ne Ol"CxujlC.

./

"c m otvorenoga središta i oblika peha.• < razmjerno je jednostavan za održa-anje. Savršen je za veće Vrtove gdje O DRASTAO GR M. ZIMSKO OR EZIVANJE ROD~IH IZBOJA

-:: ~ mnogo prostora.

Oblikovno orezivanj e:> ...<nite od sadnice s lijepo rasporede­· -::postranim izbojima; oni će stvoriti-~ e grantice. Xakon sadnje. dok sta­· ')~miruje. glavnu provodnicuodre­_. ~ Jo jakoga postranog izboja 60",75.--: iznad razine tla. ostavfjajcči ispod· ~ ::tanje 2 ili 3 dobro smještena pos.-'.::3 izboja koja se šire poput prelk i. ...: c ot aču. To je osnova sustava grana:e-ante ih na 213. režuči lako da pup

· ~.i<: usmjeren prema gore. Sve ostale" ~lrane izboje uklonite.

r pouebljavate li sadnicu bez pos.-cah izboja ili s njima. ali ih ima neko­,,' i nisu pogodno smješteni. zimi..::ežile glavnu provodnicu do jakoga

- _:'~ 60 - 75 cm od osnove. a potom na­.·-:.:te malizarez ispod gornja 2pupa.To-; umanjujerast i potiče mladice iz nižih· . rova da rastu pod širim kutovima.: .;\'e uklonite sve neželjene p ostranc_· -c'Je.

Potkraj sljedećega ljeta trebala bi se-_~l li :; ili 4 jaka. zdrava postrana izbo­, Stabalce je sada poput sadnices pos­-cnm izbojima.Sijedečega ljela stablo bi se trebalo

_ ~O razviti. Ako jedan postrani izboj-,:,e brie od ostalih. zavežite ga goro-

vodoravne da mu usporite rast...Jonjtc slabe izboje te one koji rastu

-- ::na unutra i prema dolje.Druge rime odaberite nekoliko dalJ.

· .:njrltenih izboja iz postranih izboja·-.~a reda koji fine okosnicu krošnje•..mile ih na polovicu. režući ih do

· . rova koji su usmjereni prema van.~...o je neki od njih nepotreban. skra­-~ ~ a na 4 ili 5 pupova i uklonite sve

-.....dice koje se kriŽ3j ll""preko otvorena·,Ji' la. Kako se rast sljedećega ljela

• -,-, lJ\, ljao uklunite sve bujne. uspravne-_l j ice koje narušavaju oblik stabla. U':-.x.j zimi oblik bi sc treb ao utvrditi, s· ji 10 glavnih grana tc nekoliko pos.-<:lih.

UZ GOJ VOĆA KA

Posve ooret ite iJ1'C

slabe i neplodMrod~ izboje.

učvrstite 10 - 15 cm podalje od zida iliograde, da omogučite slobod no kruže­nje zraka i spriječit e gomilanje štetnikai bolesti. Pod kutom od ·W na žice u č­

vrstire trsku. ul nju posadite sadnicu(vidisir. 425) padeblozavežite za trskuČ1..orom u oblit u osmice.

Oblikovno orezivanjeZimi. odmah nakon sadnje. sve pos­trane izboje dulje od IOcmskralile na 3ili 4 pupa. Xa kultivarima koji plodovedonose na vrhovima grančica provod­nicu skratire približno za Ih. Kordonacnemojte poku!avati dalje orezivati.

Od prvoga ljela i ubuduće orezujrcsve nove uboje (kada pri osnovi odr­vene) od sredine do kraja ljeta. Sviizboji ne dozrijevaju u isto vrijeme. pa

Sve bujne pos/ranegrane ili po.~trane

izboje drugoa-a redaodrdite priosoovi.

Svaku od J ili4 glavnepostrane grane ziH-eliteu. l/inove u zemljirako da a-ranebudupod kUlom od 3lr.

vnteoum 5karilmililiooima s dugimdrkima odrebleS\'C .·elike. sure iUSfK'vnegrane.

ka te omogućuje da naj veća količina

svjetladopire do plodova. Ljeti nastavi­te odstranjivati sve vrlo bujne i jakeuspravne mladice.

1.GODI~A. U ETNO OREZIVANJE

Kordonac

Sadnica s postranim izbojirna koja će

roditi na rodnim izbojima može seuzgojiti kao nakrivljeni kordonac na ži­cama koje su učvrščene za stupove. uzazid ili za ogradu. za kordonce supogodni kultivari koji plodove donosena vrhovima grančica (vidi _Plodovi navrhu grančica i na rodnim izbojima-.str. 437). Tri vodoravne žice postavitena razmake od 60 cm: najniža bi žicatrebala biti udaljena 75 cmod Ila. tice

Plinovi/e ljelnoorezivanje (kao i

proegodine).Uuedol06re~

n il uklanjanjesvih uspral-nih

grana,

Kosim rezom oreliteprovodniroodmah iznadpogodflOla pupa. okoI m ima d razine Ila.

Skrati/eJ ili 4snatnilpasrrana izbojana polovicuIJOpupol'a IJM1Ijerenihpremadolje. L"lIooireostale poslnJIle izboje.

2. GODISA . U ETNO OREZIVAr\JE

S 4 nile trajne grane orežitepostrane izboje drugoga redaIlko su neplodni. ako se kribi­ili ako raslU prema unutra__IŠI>-_

Uobičajeno nreaivanjeod 4. ili .5. godine potrebno je zimskourezivanje zbog obnavljanja (vidi sir.438); skratile dio starih rodnih grana.~eke bi mladice. osobito one višena sta­blu.trebalotemeljuooeezau uzdehlodase potakne razvoj zamjensk.oga rasta.

Ako je središnja provodmca prebuj­na.može scponeštoskratitido slabijegapostranog izboja koji će je zamijeniti,To prikuplja bujnost u nižim granama ipomaže u očuvanju piramidainog obli-

VRETENASTI GRMJABUKE1. GODINA, ZIII-ISKO OREZIVANJE

rodnost i po mogućnost i ne bi trebalezasjenjivati niže grane.

Trećega ljeta. kada stablo prvi putdonese plodove, potkraj ljeta odaberitenove postrane izboje i uklonite vrlo ja­ke grane.

vretenastisc gnn oblikuje kao pirami­da ili stožac. na visinu od 2.2 m. Kada scoblik utvrdi. potrebno je samo pomla­Jl\-anje i orezivanje zbog zad ržavanjaot-lika.

Razvijene su mnoge inačice vretena­«a grma. no osnovni je cilj zadržati3 iliJ najnižegrane kao dominatne tako dauklonite sve ostale postrane izboje kojiN se inače ranili u središtu stabla. Svemladice koje se razviju \N na stabluostavite da rode. pa ih onda odrežite daih zamijene nove.

Vretenasti grm

O blikovno orezivanjePosadite jako stabalce s postranim iz­bojima kultivara koji cvjetove ima narodnim izbojima (,·idi Preporečljive de­senne jabuke. str. 436). poduprite gakolcem visokim 2 m. Zimi provodnicuskratite na l m ili odmah iznad najviše.gapostranoguhoja . ako scnalazi na tojvisini. Odaberite 3 ili 4 bujna i ravno­mjerno raspoređena postrana u bojakoja se nalaze 60 - 90 cm iznad razineIla. Svaki postrani izhoj skratne napolovicu do zdravogapupa usmjereno­ga prema dolje i uklonite sve ostalepostrane bboje.

Ako je rast jak. prvoga ljela sve 115­

pravne postrane uboje zavežite premaJolje da biste uspor ili rast i potaknulirodnost stabla. Ako je rast slab. usprav­ne postrane izboje ne trebate vezat iprema dolje sve do slj edećega ljeta.

Postrane izboje zavežite odozdo ja­kimkonopcem osiguranimza drvene ilikukaste metalne klinove, koje ste utak­nuli pod tutom u zemlju oko stabla.Lpo nebljavate li drvene klinove. uSI aki zabijte na vrh kukicu u obliku 510­

va ~ l:« tako da se za njih možezaveza­ti konopac. Svaki konopac zavežitetako da povlači granu prema dolje podcetom od 3<f. Duge grane zavežite na':\.1 mjesta.

n.lonile pretjerano bujne grane ko­-e od debla ili postranih grana rastu'..;,pral'no; nemojte ih pokušavati povla­:Jti prema dolje i vezati jer se moguslomiti. Sredi šnju granu oblikujte oko­-rmo. tako da je zavežere za kolac.

l - drugoj godini nakon sadnje skra­:::c središnju provodnlcu za Ih novog\-s-u do pupa na suprotnoj strani od-:z.o koji ste nači n ili prošle zime. To:, Xr.4U u održavanju ravnoga debla.r :>'I:'Cnte da konopcine zarezuju povi-~~; l ada se rast utvrdi i ostane

• ,.; -m.m}(' vodoravan. uklonite konop-•_ *~~a ljeta po~žite neke oko­- ' e =JaJ~ i posve uklonite sve one~ .o( ~ \rio bujne. preblizu deblu ili:.-C.:S.a' 3JU uravnoteženost krošnje.

Trece t"Isc ame u krošnji trebali raz­eru pcstraru aztooji i povezati da obliku­_ >J}edeć red grana. Trebale bi bili~Vl""O vodoravne. jer to potiče raniju

VOĆK E STABLA :; I C E

-rn vanje treba provoditi nekoliko;~,a . Služite se preinačcnim ili pot­

: _:::Il sustavom Lorette (vidi »Ljetno- rzvanje«, str. 438- 439).

Cc.bičajeno

c -e ziva nj e':"-::5'0:0 je orezivanje vrlovažnou spreča­

...: :; pretrpanosti: smanjuje se pregust--.-...:..:.\ rodnih izboja i posve se uklanjaju~_ coji su prcgusti. Ako kordonac ne

.. .o:l dovoljno dobro smještenih postra­T ' :..--roja.provodnicuskratiteotprilikez.a

:Jjine kakobiste potaknuli jak rast., ..Ja se kordonac produlji izvannaj­

..;; bee. kut rasta lagano mu smanjite-' - c-te osigurali prostor za pružanje-:: vod nice. Kad dosegne najvišu žicu.:... ...-aj proljeća . skratite ga na 1 list.-_~ je provodnica prebujna, s kraja-- -eca ssratne je do postranog izboja.: -ajvišu žicu.

-,astavite sc služiti preinačenim ili:. c- unim sustavom Lorette. To kode -astih kordonaca uglavnom znači

•.-~.l \'3 nje postranih izboja na l list.

KORDONACJABUKE1. GODINA. ZIMSKO OREZIVANJE

Postmne izboje kojisu duljiod 10cmssretuenaJ ili 4pupa. Postraneizboje kraće od10cm ne skraćujte.

1.GODINA. UET;\,O OREZIVASJE

Kada o.movamladicaodrveni. sve postrsneizboje skratite naJ lista.

Kadaosnovapos­tranih izboja odr-

Svemladepostreoe izlIojeskratite naJ /ista.

Na starijim kordoncimaprorijedite rodne izlloje

kadpostanu pregusti.

~~-,--- -- -----

O DRASLI KORDONAC. ZIMSKO OREZIVANJE ODRASLI KORDONAC. U ED O OREZIVANJE~~-

Dvosrruki..ordonac:-'L-,,; truki kordonac obično se uzgaja" .'-miIO. Sadnice s postranim izhojima

-ez njih mogu sc oblikovati kao.:. .s truki kordonac. U svakom slučaju.

:. -tupak je sličan , osim šrc'se sadnice- , :aju orezati da se prije oblikovanja-, takne nisko grananje (vidi »Obliko-

'-=.'c dvostrukog kordonca«, desno).'>~ :z-i je način da na sadnici s posrra­:...::: izbojima odaberete 2 pogodna i--O" 'Jprotna izboja. Zavežite ih za pot­: ' . :-:lC trske pod kutom od 3If i skratite'- -0 rolovicu.Ljeli, kada se postigneraz­- ~~ od 45 cm izmedu mladih provod-- : .l. . prcmjesute ih i zavežite u okomit-. .ožaj, •

Lepeza

,

•

Da biste sadnicu bez postranih izbojaoblikovali u dvostruki kordonac.novoposadeno stablo prve zime skra­tite približno na24 cm od razine tla. Sasvake strane ispod reza ostavite jakipup. Sljcdcčcga ljeta, kada se stvorenoviizboji. 2 najviša izbojazavežite zatrske pod kutom od 45", a kasnije usezoni smanjite ga na 30". Kada suvrhovi tih mladica razmaknuti višeod45 em. oblikujte ih prema gote izavežite za okomitetrske.

Kada ste stvorili »U« oblik dvos­trukoga kordonca, 2 okomite »ruke­orczujte kao i jednostruki kordonac.

O blikovanje dvostrukoga kordonca2.. J ili ograda savršeni su potporniji za....: ~oj lepezastoga stabla jabuke; oda­-e nte kultivar koji rodi na rodnime -ejima i koji je cijepljen na patuljastu:..xflogu. tako da sc može udobno.r-j esnti u željeni prostor. za obliko­.anje lepeze nisu pogodni kultivari koji-,",je na vrhovima grančica (vidiPlodovi na vrhu grančica i na plOdnim

.z-ojima«, str. 437). Učvrstite vodo­-i vne potporne žice na razmacima od.: cm. počevši na 38cm od razine tla.

Početni razvoj okosnice isti ja kao icod kru~a lta (vidi str. 453). Kada sc ut­.rdi. poslužite se prelnačenim sus­u vom Lorette (vidi str. 438). kod-ojega se svaka »ruka« obraduje kao-ednostruki kordonac,

-l-ll

L"ZGO l V OĆA KA

Palmerae evomse obliku 1 par ili više pa:rO\'anasuprotnihizboja oblikuje podpravim;';utom do debla na potpornim žicama:nedu~no udaljenim 38 an. Palmetaob.čno ima 2ili 3 reda. no može imati i\Ik ako je stablo dovoljno bujno, Kod-aJnica bezposna nih izbojaprvise red,I '" jednostavnije oblikuje na željenojcrsmi. Za palmete su prikladni jedinocultivari koji rode na rodnim izbojima' \ IJ i -Plodovi na vrhu grančica i naplodnimizbojirna«.str. 437).

Oblikovno o rez ivanj eNakon sadnje sadnice bez postranihizboja. prorodnjcu skratite odmah dopupa. malo iznad prve žice . Sljed«egaljela najvišumladicu oblikujte okomiloda se S1\'Ori nova provodnica. Ispod sestva raju 2 najj ača pastrana izboja. pa:svaki zavežite za Irsku pod kutom od45°. kako biste oblikovali prvi red gra­na. Sveostale nižeizboje otrgnneiliod­režite na 2ili3 lista, Potkraj vegerativnesezone postrane lzboje prvoga redazavežite u vodora vanpoložaj. Ako se te2»rukc- nejednoliko razvijaju. spustitebujniji izboj da biste mu usporili rast. a

slabiji podignite da mu potaknete buj­nost. 'Kada se ujednače. zavežite ih uvodorava n položaj [vidi i Obliko\'anjena Irskama. sn. 429),

SI~ zime posve uklonite sve pos'trane ilboje. osim na glavnim ,.rukamac.Da biste stvorilidrugi red grana. najprijepotražite2 najjača pupa (priblitno38cmiznad prvoga reda). pasredišnjuprovod•nicuodrežite odmahizn ad njih. Svakuod»rukue iz prvogareda skratile za lB, dopupa koji je usmjeren prema dolje. Kadaje rastvrlo bujan. nemojte ih skrućivati.

Iz pupa do kojega ste skratili »rukeeizrast će mladica. koju drugoga ljeta

nakon sadnjevežite vodoravno. Ostale iz·oo;e drugogareda podrežne premaprei­načenom sustavu Lorette (vidi SIT. 438).Drugi par ~ru k llc oblikujte na isti načinkao i prvi par. Da bNe zadržali željenibroj redova. postupak prema potrebipo­nocite.

Uobičajeno orezivanj eKada su »ruke« najvišega reda utvr đe ­

ne. zimi odmah imad loga reda odrcži­tc provodnicu.

Nakon toga palmctu treba orezivaliljeti prema pre inačcnom ili potpunomsustavu Lorette (vidi str , 438- 439).

-jl- - --, s.t' (}Slak posIraM

izboje koji su sclU\'i1i ispodgla'nib_ruku_skralile na2 ili Jpupa.

o.ialocrite2 g/aHlapt.:JStratuizboja iza.'ch le ih li! Irskekojesu unrltene nalice pod kUlom od4.'io, Kasnij e cere ihspU,~lili u ..oaorsvenpt.l/oJ<lj.

Kako se T1JĐ·ija. sred/JnjupWl'CJllnicu yet ile zaokomillJ ln-ku,

t. DODIKA. U E"DOO OREZ IVA:"JE

PADIETA JABUKE1. GODIS A. ZIMSKO OREZIVAS JE

\ Jkon sadnje sad·m, u bez pt.lSrranih~Nja odrel ite /""" m rezom lI.l pup.T<il lo iznad prve m .l-pod reza moraju se;u/w ti 2 jaka pupa,

2. GODINA. ZIMSKO OREZlVA~JE 2. GODINA. U EThO OR EZIVAKJE

II

Postrane izboje izmed u1. i 2. reda .~kralile na2 ili) pupa,

Poe;lranc izhojedrugogareda tojisu duljiod21cm.a nalazese u ITajnim rede>­ritrU dralitl" kada odrve~naJ ili 41Na. S/jt:de6h,ooiM~drugoga tefbskfllĆUjrena J /iSL

Skralile produžctke mladica II 1. redui mladica koje sr: u 1. redu oblikuju naIrskama,

U J. redu skra lile 2..odofal'ne ~ruke.

li! 'h do zdta"oga pupaU5mjerenogaprema dolje,

'!'- =-I

'-

.....a deblu odretire5"'~' fXJStrane izbojeloji se nalaze ispod. odonu·nih _rut uc.

;JJ NSle obliko..a/i2 red.,.-----Ir ve•.,.jnicuodrebte IIZ

:' _;' . malo iuJad druge/:;e Ispod reza moraju-.:n.J1w ri 2jaka pupa.

.1ob uhl'arile ru l om i lagano ga,:~nilr. Ako se plod lato QCh·aja.--;:man je u berb u.

Patuljasta piramida

::.•.uljasta piramida zbijen je oblik stao• ..; koji je prikladan za male vrtove ili-, ..ude. Takav je oblik pogodan za kul­.are koji plodove nose na rodnim

-oojrma (vidi -Plodovi na vrhu gran­."X:J i na plodnim izbojima.., str. 437),

I:caJa li se na podlogama 'M2T ili\I~. treba joj stalan potporanj: kuhi­_'1 na drugim podlogama Irebaju pot­

...· ~3.nj ~ ili 5godina. za orezivanje vidi....m h : Patuljasta piramida... str.~5,

Sekundarni rast čeSIO se razvija-..1...on ljetnog urezivanja. Te neželjene- .Jice stvaraju cvjetne pupove. pa.co 10stvara poteškoče. crezuj te 2 ili 3:Jna kasnije nego obično da usporite

- .aov razvoj. Ako se sekundarni rasi•astavi, I ili 2 mladice nemojte orezati,-" ~e u sebe vući biljne sokove (vidi-Ljetno orezivanje.., str. 438).

Berba i skladištenj e

~..ne jabuke skupljajte usporedno prije-cne zriobe, jer će ubrzo postali braš--..hte. Kasne kumvare ne trebale ubi--ni prebrzo jer će se u spremištu brzo..mef urati.

Sval i plod zasebno zamorajte u-iasni papir i pohranit~ ih u tewarice ili-anduke na hladno mjesto (vidi str.·; 1J. Plodovimladih i prebujnih biljaka-labije se održavaju i valja ih prve isko--i -titi, za više pojedinosti vidi podatke' berbi i skladištc nju na str. 431.

•

R azm nožavanj e

Jabuke se najbolje razmnožavaju ljeti.pločastim cijepljenjem ili T - ol ulira­njem [vidi str. 432i 433). ili u rano pro­ljeće cijepljenjem na popravheni spoj{vidi str. 433). Po mogućnosti upotri­jebite plemke i podloge koje imajupotvrdu o zdravstvenoj ispravnosti,

Cij eplj enj e pod koru

To je način cijepljenja kod kojega scodabra ni kultivar cijepi na odraslujabuku ili krušku da bi se zamijenio_prethodni kultivar ili da bi se stvorilo-obiteljskocstablo (vidi Sir. 420). To seobično radi da bi se nacijepio opra~h'K

za susjedna stabla ili da se iskuša novikultivar. jer korijenje i deblo več suutvrđeni. pa će novi kultivar brzo doni­jeli plodove. Dva su načina cijepljenjapod koru: cijepljenje debljih grana icijepljenje tanjih grana.

CIJEPU E"'J E POD KORU

l U rano pwljcćc odrelile najl'cći

dio glavnih grana (60 - 75 cm oddebla ). Jedna ili 2 grane nem ojIeodrezali. rako da u njih pri/je«biljni sok.

4Pripremitr plemle duge J mt.Svaka treba na ITbu imali iosi

rez. ii na dn u u(j/jeni rez dug 2.5mt. Plemke ufalnile miJjenimirajem pod i oru. Iak o da rez budeokrenu t prema unulra.

Cijepljenj e dehljih g ra n aU profječe najprije uklonite veći diograne (60- 70 cm od debla). Ostavite Iili2manjegrane. tako da u njih pritječe

biljni sok. Tako ćete smanjili stvaranjebrojnih izboja oko rezovaxa rezovimakoje sie odrezan pilom obrežite rubo­ve. Na svaku granu dolaze 2 ili 3 pupa.no ostavljase samo najbujnija grančica.

Preostala 2 u početku mogu pomoći usprečavanju razvoja raka. Dva sunačina cijepljenja: pod koru i u rascjep(ovaj potonji amateri rijetko primjenju­ju. pa ovdje nije ni opisan).

za cijepljenje pod koru uzmite sa že­ljenoga kultivara dormanmeplemke odprošlogodišnjega rasta. Vrh im odrežitekosim rezom. a donji dio zašifjenirn re­zom. sa suprotnestranemiljenoga re­za uklonile komadić drva da bistespriječiti oštečvanje kore pri umetanjuna granu podloge. Kada grane dosegnupromjer od 2.5 cm. nasuprot ne smjes­lile 2 cijepa. Veće grane mogu primitiIri ravnomjerno raspore đena cijepa. Na

2Na jednoj od skraĆf:nih grananaa nile okomit rezdugaćak 2.5 cm.

Alo fr pTOmjer gram: 2.5cm. natinite2 ramomjema reu. A ko je t inod 2.5mt. natinile jh J.

5Kada s/e umetnuli 2 ili J pupa. cijepoto djcle grane o TSlo u l'eble

jakim i oaopa'm.

V OĆK E STABLA IC E

pripremljenoj grani lU kon uaaaeokomite rezoveza pkmkt_T~ UR­

nom ošt rice nota opremo~koru i pod nju namjestne PIemkL (""~

čvrsto zavežite i p010rtine reza .ZaIIii&evoča rskim voskom. Plemke tuo rma.pa vezice morale ukloniti.

Ostavite najbujniju plemku, a osuieuklonite. Često se iz odabrane pie erazvije više mladica: ostavite najboljakan osnovu buduće grane. Ako su pre­ostale mladice slabije od odabrane.onda ih skratite. a posve ih ukloniteako su jednako bujne. za 3 ili ~ godinenovi će kultivar redovito roditi. :'\ O\ U

granu orezujte prema uzgojnom oblikupostojećega stabla.

Cij epJjl"nj e tanj ih granaU ovom načinu cijepljenja pod kOl1lzadržava se večina glavnih grana i cijo:pise mnogo plemki na različita mj~ nakro!.nji. Stabla ovake bržedolaze u rodi zato ovaj način cijepljenja cijene ko­mercijalni uzgaj ivači .

3Tupom s/ranom noJa odm akni/ekoru do kambijskoga sloja.

6VOĆi/Mim vosk om prdrij!cuJo/ene p<l\rline. Kad, ~ pkmic

sjedine s granom. osfaolte najl>ujnija/I osIale uklonite.

\ ' O ĆK E STA B LAŠ iCE

Kruške (Pyms WIII/mm;s var. sativa )

Gr Ill o iiki uzgojnio blikPoče tno oblikovanje i orezivanje isto jekao i kod jabuka (vidi str. 439). Xekc­liko kultivara krušaka (npr. ' Doye~

du Comice') ima uspravan habitus::kada orezujete postrane provcđece,

režite ih do pupa koji stremi premavan. Mladice koje su uspravne povežneprema dolje prije nego ~o pri 0SIl0\;posve odrvene . To je početni lhooblikovanja kojim se omogućuje SUlkut rasta.. Orezivanje na vrlo bujnimstablima nakon druge godine trebalo bibiti mnogo lakše. Kada stablo slaborasle, nove postranc izbcje skratile na5 - 6 pupova ili manje.

Nekoliko kutivara kuji nose ptcocsena vrhovima grančica (npr. 'Jargoee­Ile' i 'Josephine de Malines'] treba ore­zati zbog obnavljanja. kao što je toopisano kod jabuka koje na taj nabildonose plodove (vidi str. 437). Odraslastabla koja rode na rodnim izbo;imatrebaju znatno sk raćivanje rodnih izb0­ja i prorjedi\·anje le povremeno prorJe­đivanje grana zimi.

Zahtjevi i nači n i orezivanja sl ični sukao i za jabuke, no kruške nakon stva­ranja roda podnose jače orezivanje.Krun e pretežno rode na dVogod~njim

ili starijim granama. ~a kruškama jestvaranje rodnih izboja obično produk­tivnijenego na jabukama i na odraslimstablima: treba ih redovi to ptcrjeđivan,

Vrlo malo krušaka rodi na vrhovimagra nčica .

Oblikovanje i orezivanje za stvaranjekordonca ili palrnere provodi se kao Ikod jabuka. Oba se uzgojna oblika uumjerenim krajevimaorczujuprein a če­

nimsustavom Lorette , a u toplijimpod­nebljima potpunim sustavom Lorette(vidi -Jabuke: Ljetno orezivanjee. str.438 - 439). Lepeza sc oblikuje na istinačin kao i kod breskve (vidi sir. 453).nokada seutvrdi.crezejteje kao Icpe-zuu jabuke [vidistr. 441). Kruškebi treba­lo orezivari 2 ili3 tjedna ranije od jabu­ka, kada mladicepri osnoviodrvene.

Kada se razvije bujni rasi na štelurodnosti, orežite korijenje gdje se 10

može (v'idi sir. 430) ili kao krajnjerješenje pristupite prsrcnastomzarezi­vanju kore (vidi str. 437),

Orezivanj ei oblikovanje

npr. 'Conference', mogu razviti parte­nokarpne plod ove valjkasta oblika, kojimogu nastati od djelomične oplodnje:plodovi rastu. ali su izobličeni . Stabluomogućile pogodne oprašiv ače i na­pravite skloništa la kukce oprašivače.

l m

'OuinecC 'Quinec A '

U redovito održavanje ubrajaju se pro­rjedi"anje plodova, gnojidba i zalije­vanje te provjcravanjcštetnika i bolesti.Svisu postupci s lični kao i kod jabuke.za opće podatke vidi str. 426- 427.

Prorjeđivanje plodovaxekon prirodnoga odbacivanja plodo­va sredinom ljeta plodove prorijediretako da u gronji ostane po jedan plod(ako je voćka jako rodna) ili dva plodakod slabije rodnosti.

Uobičajena njega

u proljeće, Razmaci sadnje (vidi ispod)ovise o odabranoj podlozi i o uzgojnomobliku stabla (vidi »Orezivanje i ooli­kovanjee, desno),

P ODLOG E

§ l ~ ~

Prihra rra, zalij en njei malčiranje

Stabla zalijevajtc i gnojiteprema potre­bi (vidi str. 426), Osobito je važno dakruške Imaju dovoljno dušika:da bi sezadržala potrebna razina II vegetac ij ­skoj sezoni, u proljeće primijenite35 grma amonijeva sulfata. U proljeće

malčiraj te novoposadene biljke.

Štetnid i bolest iKruške mogu napasti ptice (str. 657).zečevi i kun ići (sir. 666), ose (str. 659),uši (SIT. 646), gusjenice maloga mrazov­ca (sir. 645), palež kruške (str. 649),mušica šiškanca plodova(sn.658), kra­stavost (str. 649) i monilija (str. 658).MuSica m karica lišća kruške stvarabubuljice na listovima, a grinje šiška­rice (str. 6(2) uzrokuju cmosmede lisnemrlje i zakržljale listove. :'I:eke kruške,

QwnceA

R AZMACI SADNJE,

OBLIK STABLA PO n LOGA RAZMACI IZMEn U R AZM ACISTABALA 17M En U REDOV

G= 'Quince e 3.5 m 5.5muince A· 47Sm s m

Kordona.: 'Quince A' ili 'C 1S ~ 2m

Palmela ·QuinceC 3.5 m

'Ouinoe A ' 4,75 m

l.<p<n kaopalmeta kao palmctl

Patuljasta .Quin<;e e IJm 2mpiramM1a

Kruške cvatu ranije od jabuka (od sre­dine do kraja proljeća ) i može ihošteti­ti mraz. Nisu posve samostenlne: zadobar urod treba im stranooprašivanje.

SadnjaKruške sadite u jesen. kada je tlo jo!uvijek loplo. ili najkasnije do sredinezime, Stabla će sc utvrditi prije početka

rasta, a on može započeli več vrlo rano

Oprašivanjeza stranooprašivanjc treba uvijek posaoditi 2 kompatibilna kultivara. Neki sukulnvari triploidi i vrlo ih je malo muškisterilnih:oni poredsebe trebaju 2 opraši.vača. lnkempatibilni kultivari označen i

suna popisu Preporučljive desenne kru­ške, lijevo i na SIr. 445 te Preporučljive

kulinarske kruške. StT. .u5.

PodlogeUzgoj krmaka na podlozi dunje stvararazmjerno mala stabla te poriče ranurodnost. 'Ouince A ' umjereno je pet u­ljasta (slično kao 'M26' kod jabuka);'O uince e p je p.atuljastija (sliČIlO ' \ l9'tod jabuka). So nekoliko kultivara nesrasla se dobro s podlogom dunje ipotrebnoje cijepljenje na medupodlogc[vidi Sir, 446).

Mjesto i sadnj a

Mj est oKruške traže loplo, zaštićeno i sunčanomjesto, 11{J bi trebalo zadržavati vlagu- osobito za stabla na podlozi dunje(vidi ispod) - no istodobno mora biti idobro ccjediro. kruške podnose vlažni­je uvjete nego jabuke. Stabla na siro­nWnim ili pi~koritim Iiima stvarajuplodove slabijeg okusa. dok ona naplitkim tlima s previše vapnenca mogupatiti od kloroze uzrokovane suviškomvapna. To je prehrambena poteškoća

uzrokovana manjkom mangana/željeza(vidi sir. 651). Takva se mjesta mogupoboljšati redovitim mal čiranjem veli­kim količinama organske tvari i povre­menom primjeno m kelata željeza j

mangana,

S~nje nine

'Abbie Fele!' ll . scl. Hi'Belle Guerandaise' sez, Ri'Belle Julie' se, Ri'Bergamctte Esperen' se, Rl'Beurre! Hardy' Sc3, Rl'Beurre! Superfi n' Sc:3. Hi., !r'Bristol Cross' Sc4, Hi'Catcbassc Bose' Sc4, HI'Comte dc Lamy' 5e4, Hi'Concorde' Se4,Ri \'Conference' Sc3. Ri'Cosica' scl. Hv

R' M'Beih' Sct lU. tl'Beurre! d' Amanlis' sez,

Rl, T'Clapp's Favourite' St4, Hi'Dr Jules Guyot ' Sd, Hi-Dcyer me d'Ele' sez, Ki'Jargonelle' Sc3, Dk. T, Kv'Williams' Bon C1tre!tien'Sd. S\L

Ri.,Ok

-oo~'ennt du Ccmlce'~... :'lis!. Hi., Ok. !r

'Fertility' se, HiPcedamed'Automne' Scl, :'Ii<J. Hi., !rLoese Bonne of JeISe)" scl, NlJ, Hi·' tane Louise' Sc4, Hi." len on Pride' Sd, Hi., T

PREPORUČUiVEDESER~E KRUSKE

'BeIh'

UCE.' 'D.-\D ...-.dnmt svake druge godine""f ""lIpina cvatnje (brojevio/""čuju

rudobIje cvatnje)'" .-tompatibilnaskupina(km~ke

....... nake skupineme đusobne

._~u)

Dl~a orporn~t na kra-\tavoslai fOdi Ila rodoom izboju~ Da Uasta\-osI

r ~I_~\.. bo- 'R. 1Ođi .. UtNI ii djdomičnoDa vrbu--::- innUlII otus

'Conference'

Da bi rodile, kruške trak loplije uvjeteod jal:luka. Kasni kuhivari potkraj ljetaI ~ početka jeseni trebaju suhe i topleuvjere. Zimi im treba 600- 900sati natemperaturi ispod 7"C ,

Kruške se mogu oblikovati na sličan

način kao i jabuke: grm. patuljastapir amid a, kordonae ipalmela _ to sunajholji oblici la male vrtove, Obično

ne rastu na podlozi kruške nego naJunji. Ispituju se i neke druge podlogeI vidi i -Obuefjska stabla«, str. 420),

•

V O ĆK E S T A B l A~ I CE

LEGENDAse skupi na (valnje (crnaka

cvatnje) .":'\S nekornpatibilnukupiDa r~

Dk djelonlDlJo OIpon105llla~Ri rodi na rodnom UOO;UOk osjetljivost Da krasu ,-05lT lriploid (lle z;adoo. olP'lI bo~Rl rodi (djeJomiCno)Dim. p-.tr jzvrstan okus

kru!l<e unutar" -...ke§t~međusobno K Ile OPRIlIia

'Calillac·

'Josephine de Malines '

P REPQRUrul\ 'EKULlSARSKEKRUŠKE

Srednje rane

'Beurre C1airgeau' Sc2, HiKasne'Belhssun e d'Hiver' Sc!' Ri'Black worcester' su, Ri'utilIae' 51:4. Ri.T'Double de Guerre' sc-4. Ri'Uvedale's SI Germain'

Selo Ri.T 'vicar of Winkrield' Selo Iti, T

PREPORVĆU IVE OESER'P.\EKRUŠKE (l\ ASTAVAK)Sn·doje rane tnll'l lll llk)'Onward' Sc4, /'lis!' Ri, 'tl''Packharn'sTriumph' Se2, Hi'Pitmaston Duchcss' Sc4., Hi.T'Santa G aus·Sc4, Ri'Sccjde ' Sc2. :\-.I. Hi. 'tr'Thompson's' SCJ,HiK...ee'Beurre d' Anjou' Sc!' Ri'Easter Beurre' Sd. Hi'Glou Morceau' Sc'-, Ri'Josephine dc xtatines' SeJ, Rv'Olivier de Scrres' SeJ, Hi'Passe Crasanne' s-z, Hi'Winter Nelis' Sc4. Hi, 'tl'

2.GODI:'\A, ZI\ISKOOREZIVA!\JEJ>ronogodiYljiizrast na proH)dnidskralile prib/dno Ina 25 cm, - - ,

,\'ol'e por.Irane u bojekoji rastu izra\lJlO izdeblaskra lile na 5 iJi6 listova.

KRUŠKA, PATIJU ASTAPIRAMIDAL GODl~A, ZIMSKO OREZIVANJEProvodnicuskralite50 - 75 cm iznad Ilakmim rezom likiznad pupa,

Svakipo.~lranjizhojskratileoko15cmod debla dopupakojijeu.vnjcrenpn:madolje.

,Va deblu odre1ile sve~~...qllli"""'--niske po~lrane izboje, .

•. GODl~A, U EDlO OREZIVASJ E

?1 tuljasta piramida"'. -adnicis postranim izbojima nakon.cme odrežite provodnicu na 50 - 75r-. ,-.:I razine tla i skratite sve postrane

.....'.it na 15 cm; uklonite sve slabe ili• , ( postrane uboje, Prvoga ljeta skra-

~ izrast postranih izboja i sve nove.... -crane izboje na 5 ili 6 usrove do- .rova usmjerenih prema dolje, To.. '1<.'( vodoravan rast i ranu rodnost... : posrrane izboje skratile na 3 lista., eJeće zime provodnicuskratile tako..... os tavite 25 crn novoga rasta, režući... pupa koji je sa suprotne strane od:..:lj' koga pupa. Sljedećih godina pro­enicuorezcjte do pupa (na suprotnoj-sni od prošlogodišnjega]. Kad pro­e nica dosegne željenu ' isinu, potkraj

-. Ka skratite je do jednoga pupa_~ tekuće sezone.

Kada se stvori početna okosnica. go­,,, svaorezivanja izvedite od sredine

_ kraja ljeta.ovisnoo sezoni i kraju.važno je da izooji prije orezivaoja

crvene: Sloga postupak traje 3 ili 4. Jna i neki izboji ne če biti spremniza

"Inoviizra~1 na-bo,-jma j la\lJlih

rrovodnice skralile~J .' ili61islova,

: . GODll\ A IUOBIĆAJESO U EThO OREZIVASJE

S pm;roje6h postranih izbojaili:odnih izboja ~kratile pmlrane:zOOje drugoga redanl I liSi iznad,'soo..,)c skupine li5lo.'a.

."ovfiznsl /lli

kraje\lma rrajnjih grallaskralite na 5 ili 6listova.

Posrrane izboje kojiraslu d;rJllile 5

gtanlih grana naJ lista.

ODRASLA PATt:UASTAPIRAt.UDA. ZIMSKO OREZIVAS JEKada provodnica dosejneldjenu visinu, orelite je naI pup pmMogodiInjega raSla.

Pa,,,,

Roomizboji lamnijt:pdn a priosno.-jolegran< pu#uslisu j

la/Ja ih prorijedili,

POSLIJEOdstranite sIeneproduktil'ne iliptekritene rodneizboje, Izret ilepreobilne ..j etnepUp<»'C lato da /lli

rodnom iWoju ostan I!2 ili J ranlomjemorasporeikDa pupa.

Dvostruko cijepljenje kultivara krušaka (cijepljenj e s medupodlogom)

Y O Ć K E ST AU L ,\ S I CE

orezivanje do početka jeseni. xtladiceduge 15cm ili kraće nemojte orezivanSkrante svepostraneprovodnice na 6 1~

tO\'3 novogaizrasla i sve izbojedrugogareda skraure na jedan list iznad osnovneskupine listova, Sve izbcje koji rastuizravno iz glavnih grana skratite na 3li~l a , Ako dude do sekundamoga rasta,nekoliko izboja nemojte orezati da bi unjih pnnecau sokovi - kao kod jabukaI \ idi -Ljetnc orezivanje», str . ,HS),

Gt.. ni ~upaL Luo.I l.illl~log oren­vanja jesi: skraćiva nje g1a\1le provodnice<10 je več obj;Mjeno. te s1jedc6h godinat'-~to skračvaoja i prorjedivanja rod­mh izboja. Ako sustav rodnih izbojapostane pregus , stablo gubisnagui moženastati mnogo sitnih plodova.

Berba i skladištenje

vrijeme berbe vrlo je važno.osobito zakulnvarekoji doztjjevaju potkraj ljela i~ početka jeseni. Ako plodovi predugoostanu na stablu. središte će im omek­<ati i posme điti, Uberire ih kod prvihznakova promjene boje kožice od tam­nozelene do svjetlije zelene. Ako nistesigurni. plod lagano podignite i okre­nite, Ako se lako otkida, gotovo je zreoi vrhunac okusa post ići će za nekolikoJana, Ako peteljke puca, pri če kaj te ne·koliko dana, Berbu obavite u nekolikonavrata jer svi plodovi ne dozrijevaju ulSIO \ rijeme.

Da bi razvili puni okus. plodovi kas­nih kultivara i onih koji rastu u hladni-

jim krajevima moraju se ostaviti na sta­blu dot ne dolore_

Kruške pohranite u letvarice i kutijena hladno mjesto: nemojte ih omatatijer će meso izgubiti boju. Plodovi tas­nih kultivara prije upotrebe trebajuodstajati: držite ih l - 2 dana na sobnojtemperaturi i jedite ih kada je mesokod peteljke na lagani pritisak mekano,Tada bi i okus trebao biti najpuniji.

Kod nekoliko kultivara krušaka t ojisu inkompatibilni s podlogom dunjeobavite dvostruko cijepljenje: kulti­var koji je kompatibilan i s podlo­gom i odabranom plcmkomsluži kaomedupodluga. Kao medupodloganajviše sc upotrebljava kuhivar 'Be­urre Hardy', Za sve kultivare kruša­ka koje treba dvostruko cijepitimogu poslužiti 'vicar of Winkfield','Pitmaston Duchess' i " Beurre' d'Amalis'; a ti su kuniva ri: 'Dr JulesGuyOI '. Souvenir dc Ccngres'. '!\Iar·guerite MarilIat '• 'Williams' BonChrčtm'. -!\tarie Louise'. 'Peckharn'sTriumph' i "Ihompson's'. Dva su na­či na cijepljenja s medupod logom:dvostruko pločaste okuliranje i dvos­truko cijepljenje.

Dvostruko pločaste okuliranjeuvodi sc dvije godine zaredom: prvese godine na dunju okuhra medu­podloga.a drugese na nju sa suprot­ne strane okulira odabrani kultivar.

Ra zmnožavanje

za "mnu kultivara t~ka obično suuspješna cijepljenja na popravljenispoj. T-okuliranje ili pločaste okulira­nje [ vidi »Razmnožavaejee. sir. 432) napodloge 'Ouince A' ili 'Qulnce C .Ze litc li na postojećem stablu promi­jeniti kultivar, možete cijepiti i podkoru (str. 443).

D VOSTRt;k O

OkULIRANJE ~'P/OCa~li pup umClni lc5 cm iznad pn'oga cijepa.a/i sa suprotne strane;kada .~e pup razvije, izf>ojće bili ravniji. Kada seiZboj plt'mke razvije,odretile mcdupodJoguiznad not"(>ga pupa.Uk lonile svc izboje smedupodloge.

Izvodi sc kao pločaste okuliranje (vidistr. 432).

Za dvostruko cijepljenje vrijedi istinaein. Na počet ku proljeća na podlogudunje cijepljenjem na popravljeni spoj(vidi str. 433) nacijepite mcdupodlogu.Potkraj zime ili s početka proljeća

D VOSTRL'kOCIJEI'1.JENJEIzvodisena isl j nalin kaoj dHl'lrukookuJiranje:m<-dupod1ogu sh ari/egodinu dananakon cije­pljenja, kadapOCnu kulaliwkovi. i na nju cijepi/e!eljenu plemku. /zmeducjepova osla ~jle razmakod5cm. a cijep spkmkom m N se1Ia1azil;Ila suprotnojsuani odp«lhodnoga cijepa.

odrežite mc đupodlogu i plcmku in­kompatihilnoga kultivara i cijepnena mc đupodlogu. Ljeti. nakon pro­ljetnoga li jepljenja. možete i oku­liran na me đepodlogu . Izboje smedupodloge uklonite. a ostavi teone koji rastu s plemke kultivara.

DU nje (Cydonia oblonga)

Dunje se uglavnom uzgajaju u umjere­nim područji ma, Kao grmnlik uzgojnioblik doseže 3.4-5 m.a može scoblike­~.l.ti i kao lepeza, Plodovi mogu biti.at-ut asti ili kruškolik i i pokriveni su-nelosivimdlačicama, Kulrivari koji sc;laJ\l1,e uzgajajujesu 'xteecb'sProlific' ivranja'. Da bi procvate. dunje trebajul' l j - -450sati temperature ispod7"C.

:'> tj eslo i sadnj aDunje trebaju poprilič no sunča no. zašti­cene mjesto. U hladnimje krajevima zidcorsna zašrita. Vole tl ~ koja zadržavaju; ~~u i lagano su kise la. Veća bazićnost

-eeo zbog \'apna uzrokuje klorozu.podloga obično se upotrcblja\'a

)IaICe .-\ . Kada stabla rastu na v1asti­. 'c:: l~nu. teško je suzbijati izboje.::r. , 'U 1l.,1a\'nomsamoopkxlne. no op­-bo-'X1 jX'\ tCa\ aju prinose. Sadnicego­"o I.orijena sadite u jesen ili zimi. a. e sadnice možete saditi cijele

; .... 5.ldnJa sc obavlja na razmacimao.: : do J51I1-

Uobičajena njegaUzgojni zahtjevi opisani su u ulomku,.~je ga voćak a stablašica-. str.426. Kadase utvrde. dunje ne traže mnogopaJ:nje.Bit će dovoljna povremena prihrana uuobičajenim kol ičinama. osobitona siro­mašnim tlima. gdje je potrebno zalije­vanje i malčiranje, Dunje se razmjernolako uzgajaju. a poieškoče može stvaratigljivična pjegavosr hstova (str. 648).

Orezivanjei o blikovanjeDunja rodi na rodnimb bojima inavrho­vima grančica prošlogodisojega rasta.Grmohkiseoblicimogu ostavitida rastuu stabla s više debla ili ih orezujte kaogrtnO\'e jabuka (vidi str, 439) s okosni­com otvorena središta i dobro raspore­đenih grana.

Orezivanie odra.\lih stabala je mini­malno. s povremenim zimsti m prorjedi­vanjem starih. pregustih grana, Kemojteodrezati sve postrane izboje. jer ~e re

time uklonitipreviše cvjetnib pupova.

Berba i sklad išt enjePlodove berite kadazelena boja prijedcuzlatnohnu. a to jeobično potkraj jeseni.Pohranite ih u kutije na hladno. pro­zračno i lamno mjesto. Plodove nemojtezamatati. jer dunje u plastičnim vrečca­

ma brzo i1gube unutarnju boju. Dunjeimaju jak miris. pa ih valja zasebnopohraniti,da nebi utjecale na~alo voće.

često seupotrebljavaju zauluhavanje.

STAIl LO DUNJEOkom/ade dunje OSlavilef iroku nclnwnal upotrtinIl.ll/koda stabloupijeS"" hranj;"" i da ihnedije1i I 113l'OOl.

Razmno žavanjeDunje se ljeti mogu razrnnožavati plo­častim okuliranjem na podlogu 'QuinoeA' (vidi sir. 432) ili u jesen M 'eoastareznicama(vidi sIT, 434).

,'OĆ K E ST A BLAS ICE

Nlušmula (Mespilus gerlIlauica) \

\ Iušmule su ukrasna stat-la koja su u je­-en zlatnožute boje, a sredinom ili pot­craj proljeća nose velike bijele ili:\l.tit astobijele cvjetove. Najčešče se.2l:ajaju u gnnolikomobliku ili, želite li', ~~e primjerke. kao polusteblašice.5-Jmooplodne su i trebaju 100-450 satitemperatura ispod rc. Plodovisu jabu­:.l.sti i pomalo plosnati, s trajnim izbo­.emm rožnanm čaU:ama . Na njihovces treba se naviknuti. Plodovi sc

-::ogu upotreblja\'ali za konzerviranje,

:)".....ZR IJEVA.SJE M~\iULA,( ...tt dozrijevilju

~JI~tti smcdi PK>dUri~n:Y1IjenV - 5an.

Mj estoi sadnjaMušmule volesunčana. zašnčeee mjesta.iako podnoseidjelomičnu sjenu. ~{ogu seUlg.ajati na raznim vrstama tala. osimnavrlovepnenastim ili 10Se ocjeditim. Da biodržalasnažanrasti dobar urod.treba imdovoljno vlage.

Slabla koja se uzgajaju zbog kvahter­nih pIodo\'a ot:»rno se cijepe na podlogu'Ouincc A', a polustabtašoe se moguna­baviti i na podlozi kruške.

MUŠll1ule jenajbolje saditiod kraja je­senido rime. Polustablašicama treba raz­makod 8 m, a gnnoIikimoblicima samo425m.

Uobičajena nj egaUzgojni zahtjevi općenito su kao i zajabuke (vidi str. 436). Mu.~mule mogunapaSIi gusjenice kote jedu listove (Sir.645) i gljivična pjegavost listova(str.(48 ).

O rezivanje i oblikovanjeGrmolik scoblil:. postižekao i kod jabu­ka (vidi sir. 439). Kod polustablašicapočetno je orezivanje t ao kod jabuka.Kada je utvrdena glavnaokosnica. zimipovremeno prorjcdujte gran6ce da bistezadržaliotvorenuk~nju. Uklonite pre­guste. bolesneili odumrlegrane.

Berba i skladihenj ePlodove ostavite što dulje na stablu.lako da postignu puni okus. Uberite ihpotkraj jeseni. kada se stapka lako od­jeljuje od grane, po mogućnosti zasuha

M~MULE

vremena. Plodovi su odmah nakonberbe neukusni i prije upotrebe morajuse uskladi~titi Da biste spriječili trulež,stapke uronite u jaku otopinu soli i tadaU letvarice posložiteplodove lako da sene dodiruju i da su im čaške prema da­Ije. Upotrebljavajte ih kada meso ome­Ua i pcsmedi.

Ra zmnožavanj eRazmnožavajte ih pločastim ili T-okuh­tanjem (vidi str. 432 i 433) ili cijeplje­njem na popravljenispoj (vidi str. ·U3).

SIjive europske i damaške, mirabele,japanske šlj ive (P OI/I lIS x domestica)

P ODLOGE

08UkSTAlJLA 1'0m.OOA IR AZMAK ll.MFĐU 1 RAz..\i.o\k ll.!STAlW.A REDOII.o\.

G= 'st JulienA' 4 - 5m S.5m

PoIlJ"1l1bW.ic:a ' BromptOll' di 5.5-7m 7 m

..."... -srJulielIA' S -Um

Piramida 'St JLilien A' ili ' v' l 2,.'i-4m 4 - 6 m

'Myrobalan B''Brompton '

449, gdje se nalaze i podaci o vremenucvatnje. Pri kupnji potražite savjet ooprašivanjupojedinih stabala.

Sadnj aSadnju biste trebali obaviti što ranijepotkraj jeseni ili na početku zime. jerrast započinje rano u proljeće .

Najbolje je da su sva stabla 2 godinepoduprta kolcem. a trajno poduprite svaona koja se nalaze na podlozi · Pi~y ·.

Razmake sadnje (su. 447) odredujeodabraniuzgojni oblik i bujnost podloge.

'St Julien A'

'm3m2mlm

dne ili samostenlne. Srećom. neki vrloomiljeni kultivari, npr. 'Victoria'. sa­mooplodni su. ali sadnjom prikladnihoprašive ča imal če te pouzdanije urode.Kultivari koji nisu samooplodni uvijekse moraju saditi s kompatibilnim opra­š iv ačim a. Dža nanka je samooplodna.Neke su japanske š~ive samooplodne,ali većina daje bolje rezultate kada suposadene Ul prikladne oprašfv ače.

Kultivari šljiva koji neče oprašiti odre­dene kultivare navedeni su u popisupreporučijivi h kultivara na str. .ws i

RAZMACI SADNJE

Podlo geza stabla šljivamale dos rednje veličine

(21 - 4 m) najbolje su podloge 'Pixy' i'SI Julien A' (umjereno bujne). za sta­bla do 415 modaberite podloge 'M~To­

balan B' (inkompatibilna s nekimkuhivarima} ili 'Brompton ' (univerzal­na). 'Mananna' je izvrsna za japanske~lj ive, ali je inkompatibiln.a s nekim eu­ropskim šljivama, Stabla šljiva sklonasu tjeranju dil'ljib izboja. no to je ljedena suvremenim podlogama.

Mj estoSve šljive cvatu s početka proljeća. oso­bito japanske šljive, a džanarike još raonije. Stoga su proljetni mrazovi uvijekopasni. pa ih je najbolje saditi na raz­mjerno za štiče no mjesto bel mraza. Dabi se izbjegla šteta na stablima i potak­nulo oprašivanje kukcima, šljive mora­ju biti zaštičcne i od vjetra.

Pogodna je većina lala, ali izbjegava­jte ona vrlo vapncnasta i slabo ocjedita.Šljivama na siromašnim, pjeskovitimtlima treba dodatna prihrane i zalije.vanje da bi se održao dobar rast i urodte poboljšao okus (vidi »Prihrana. zali­jevanje i malčiranje.., str. 448).

blizini trebaju pogodna oprašivača. Pre­ma konačnoj veličini provjerite imale lidovoljno prostora za Željeni broj stabala.

Opraši vanjeEuropske i damaške šIji\'e mogu bitisamooplodne , djelomično samooplo-

Razne vrste šljiva uzgajajuse zbog ukus­:.lb.plodova. To su: europske šljive(5C­ekcije Ptunusx domestica) ;bijele šljivePrunusx Jomes/ica i P. insi/ita);damaš­

ce šljive, mirabele (P.insitila);!llanarikeP. cera.sifera) i japansko-kineske šljiveP. ><J/irina,sin. P. trinora),

Krajevi u hladnijoj umjerenoj klimi..acršcni su za uzgoj europskih i damaš­, :11 šljiva. U toplijim krajevima gdjerrolje če dolazi ranije, čcšče se uzgajaju~ ;:,ansk e šljivei mirabele. Sve vrste šljiva.ole mnogo sunca i razmjerno malo obo...-na. Džanarike ih mirabele rijetko sc..lg.ajaju zbogplodova. aličesto sc upol­-ebljavaju kao bujne podloge 1.1 brojnerruge šljive i neka ukrasna stabla,

Ima mnogo kultivara prilagodenih- azličirim podnebljima, S mnogim pa­. rljastim podlogama koje se danas mo­~ U nabaviti šlji\'e su savršene voćke čak

za malene \rtove. Damaške šljive obi...:c10 stvaraju manja stabla od običnih

-Ijiv a. Oblici zbijenQg piramidainog-iabla i patuljastoga gnna osobito su- rikladni za male vrtove, za najbolje-lcdove u hladnijim podnebljima na-unčanim zičcvima uzgajejte kpezasti:>blik stabla. Europske i damaške šljivetrebaju 700 - 100) sati temperature is­

-'NXI 7"c . a japanske 500- 900sati.

_\ Ij esto i sad njaZa uspješne oprašivanje cv;eto·..a šlji­' ama treba toplo, zašnčenc mjesto.Lvjeu za oprašivanje složeni su - neki..u kultivari samooplodni. dok drugi u

CZGO J V OĆ A KA

Kosim rezom iueti/egJamu peovodmariznad najmegodabranog poslnmo8izboja.

oblikovana stabla trebaju redovito ljet­no orezivanje, Odmah uklonite sve oš ­tečene ili bolesne grane, režući ih dozdravoga drva.

G rmoliki uzgojni oblikU rano proljeće kada seotvaraju pupo­vi. započmte s oblikovanjem novoposa­denih sadnica s postranim izbojima.Odaberite 3 ili 4 jaka dobro smještenapostrana izboja (najviši na 90cm iznadtla) i orežite ih za otprilike IfJ ili 4 'h. dozdravog pupa usmjerenog prema van.Ti postrani izbojioblikovat će osnovnuokosnicu grana,

Potom skratire provodnicu, kosimrezom imad najvišeg odabranog pos­tranog izboja, Ispod odabranih izbojado debla odrežite sve neželjene postra­ne izboje.

Početkom sljedećega proljeća eda­berite 3 ili 4 najjača posuena izbojadrugoga reda koji su se razvili na sva­kom od orezanih postranih izboja iskratite ih na polovicu. Da biste dobiliuravnoteženu krošnju, odrežite sve sla­be ili loše smještene postrane izboje i

Sl.IlU Ujive TUlijaju PIO<IOVe lU osnovi jcdnogodimjibizboja, I pOlom du! grIN na dvogodRnjem dnu j

rodn im izbojima.

NAĆIN I\OŠENJA PLODOVA

srnclastu tekućinu boje jantara, a smolase može stvoriti i u plodovima oko koš­tice. Stablo stvara smolu kao posljedicustresa koji su uzrokovalebolesti. nepo­vcfjni u\jeti u tlu ili fizi kalna oštečenja.

npr. od jakoga vjetra ili težine plodova.Ako ste primijetili jspušranje smole,pokušajte pronaći uzrok i po mogućno­sti ublažite uzrok.

Pote š koče mogu stvarati i ptice;napadnu li cvjetne pupove. možda će te

zimi trebati postaviti gustu mrežu kojaće spriječit i šte te (vidi i str. 657).

Uz deblo odreJilc svepostrane izboje l ojise nalaze ispodonihodabrllnih,

GR~IOLIKI OBLIK ŠU IVE1. GODl~A, OREZIVANJE POĆETKOM PROUEĆA

Skra /ile J ili 4postranegrane ~naOlpriJike IfJdo Ih. Reli/e dopupa usmjerenogprema ~an.

Orezivanje i oblikovanje

Stabla šljive stvaraju plodove pri osno­vi jednogod&ljih izboja, na dvogodiš­njem drvu i rodnim izbojima. Nakonpočernog orah'anja, slobodni uzgojnioblici trebaju manje orezivanje negojabuke i kruške. U hladnijim umjere­nim područj ima važno je ljetno orezi­vanje (nakon oblikovanja) da bi sesmanjila opasnost od srebmolikosu lis­tova (str. 647), Da bi zadržala oblik,

Po<ve ullonilc Oill.lks/abe,lo:fc smjdune pos­trane izboje ili ooc kojirastu podl ilj a/im kU/cm.

~tetnid i bolestiŠljive mogu napasti zečevi i kunići (sir.(66), ose (SIJ. 659),~ (str, (46) i gus­jenice maloga mrazovea (st r. ( 5).Bolesti koje mogu zahvatiti šljive susrebmolikost listova (str. 647), bakte­rijski rak [str. 6(5) i monilija (str, 658).Sva stabla koja su jako zaražena sre­bmolikošču hsrova, bakterijskim ra­kom ili (rjede) virusima (str, 649) tre­bate iskopan i bezodgađanja spaliti.

Sve košučeve voćke mogu zahvatitifiziološki poremećaji poznati kao ,.is­puštanje smole-. Stabla s tom poteško-čem iz debla i grana ispuštaju prozimu )

2,GODlI\A, OREZ IVA:"'JE F'OĆETKmt PROUEĆA

Uobičaj ena njega

Prorjedi vanje plodovaTo je važan postupak kojim se dobivaju\'00 plodovi bolja okusa i smanjuje seopasnost od pucanja grana pod težinomplodova. Ako je urod velik, možete već

rano prorijediti malene plodove. Nakonformiranja koštica i nakon prirodnogopadanja plodova, prorijedite preostaleplodove na razmake5 - 8em (kod malihplodova), a kod kultivara krupnijih plo­dova (npr. 'Victoria') na 8 - 10em. zataj posao najbolje su obične škare, jer su-brže- od voćarskih.

Stabla redovito prihranjujte i zalije­vajte i pregleda vajte zbog štetnika ibolesti. Prorjeđivanje plodovaprovodi­te prema potrebi.Ako su proljetni mra­zovi česti , procvata stabla Ula zidovezašutite pokrovima (vidi ZASnTA ODMRAZAI VJETRA, str. 612- 613).

Pr ihrana, zalijevanje i malčiranje

Šljivama treba mnoge dušika; primije­nite ga u proljeće u količini koja je Prs­poručena u odlomku ,.:"'jega voćaka

stablašica«. str. 426, Jednom godišnjemalčirajte zrelim stajskim gnojem ilikompostom, a za1ijevajtc prema potre­bi, osobito u produljenim razdobljimavrući na, Šlji,'c posađene uza zidove iliograde trebat će više redovita zalije­vanja od onih na otvorenom terenu.

SkrIlIi le naPOIOrirU J jJi 4najjalapaslnJIa izboj.ldrugoga reda koj i scrazvijaju il 8Ia ~n;b pos .Iranih ;z/>oja,

Kasne'Angelina Burden' Sr l . D... R'Anna Spath" Scl.lh.'Ariel' xl. Ds'Bryanston Gage' Srj, SS'Coe's Golden Drop' Srl, Ss, R'Golden Transparent' Sc3.N. So. R'Late Transparent' Sc5. Ss~'Lartcn's Delight' SeJ, Us, R'Reine Claude de Bavav' Scl. so. ~'Reine Claude Violette' sin. 'PurpleGu e' SeJ, D... (lo

'San-ta Rosa' Srlf Ils, J. R'Scvem Cross' SeJ. So'washington' SeJ. Ss. R

'Coe 's Golden Drop'

'Vicloria'

Rm'Blue Rock' sa.x,n,'Early Lanen' sc3, Ih'Oblinaja' sez, J, Ss'Opal' Sc.l, So'Sanctus Hubcnu s

Sc3,So

'Opal'

P REPOR U(:U IVEDESERTNE ŠU IVE

U GC<o'O'"

ll; a upotrebui o kutinarID'u

SC uupinaC\iatnj('(bfotevi oznečeveju razdoblje cvatnje

:Ii k ulti~'ari iz te skupine mogo bilinekompatibilni

J ~uns ,*Iomirno~"' -"SI osjclli\<16t nasrcbrnotikost listovaSs samoslerilnaR izvrstanokus

Srednje rane

'Allgrovers Superb'ScJ.l". S,

'Angelano' Sr3,J.,So;•Avalon' Sez, ,so;

'Cambridge Gage'

'Black Gold' SeJ, J , Ss., R'Blue Tit' SrS.So'Cambridge Gage' Sc4. :'Ii, Ih. R'Count Ahhann's Gage- Sc4.S...'Early Transparent Gage' Sr4. So.'Excahbur' SeJ. S~'Goldfi nch' ScJ, Ih' Imperial Gage' Sel, sr'Jetferson' Se]' N. S~, R'Kirke's' Sct Ss., ""'Lanon's Gage' se, So'Menon Gem- Scl. lls'Ontario' Sct sr'Oullins Gage' Sr4, So'Ozark Prcmier' SeJ. J, S,'Reine Claude v raie' SrS,N, S~. R'Stanley' Ku. sc3, So'Utility' Sci. l>!;

'Victoria' Ku.sc3, so. SI

,

VO CK E ST ABL A S I C E

otrgnite sve izhoje koji rastu s debla.Kasnijeorezivanje mladihstabala ogra­:ličile na jjetno uklanjanje iznimno buj­mh grana ili nezgodno smještenihzboja. Kod starijeg drveta ljeti prori­edite dio grančica. da biste spriječili

crenatrpanost i rane zatvorilebitumen­-cim premazom.

Sadnicubez postranih izbojaskratile-a <xl cm. Sljede6:g proljeća trebali bi~ razviti postrani izboji i tada ih mo­zete oblikovati kao sadnices postranim.zbojima.

Polustablai ica"a sadnici s postranim izbojima odaberi­. ~ 3 ili4 dobro smještena izboja. Provod­~: ~ U skratile iznad najvik g postranogzboja. na 1.3 m, a lada skratite odabrane-o-rrane izbojc dn III m. Uklonite sve

ostale niže postrane izboje. Kasnije ore­zujte postrane izboje drugoga reda istvarajte oblik krošnjeotvorena središta,kao i kod gnnoIikog oblika. Odrasle sepoIustablašice zbog vdičine teže održa­,aju negopiramideiligrmovi.

Vretenasti grmOblikomnalikujepiramidi (\idi str, 45O),trebamu malo~ prostora. ali ne trebajednako ljetno orezivanje. Orezivanje ioblikovanje s to je kao i kod vretenasto­gagrmajabuke (vidistr, 440). aliorezujteu rano proljeće kada se počnu otvaraupupovi.

Okomite izboje vežite prema dolje, a ugornjem dijelu krošeje uklanjajtebujnijemladice i ostavljajte one manje bujne dastvarajuplodove. Tako se održavastoža uohlik.

LepezaSljivu u poče tku oblikujte kao i lepeza­stu breskvu (vidi str. 453) da bi stvorilaglavne grane ili srebra.. koja ćete obli­kova ti uz vodoravne potporne žice, PrioblikOl'anju lepeze, ostavile nekolikopostranih izboja da popunite rupe. aostale skratile na 1 pup. L'klonite svevrlo bujne postrane izboje ili one kojirastu pod nezgodnim kutem.

Na odmloj leperi u proljeće. čim sepojave postrane mladice koje rastuunutra. prema zidu ili prema središtukr~nje odmah uklonite. Preostale pro­rijedite na razmake od tocm i tijekomljeta ih ot kinite ili odrežite na č listova.osimako nisu potrebe za popunjavanjeprostora u lcpczi.Xakon berbe, te mla­dice skratire na 3 lista.

PREPORUČU IVEKLU1'OARSKE SU IVE

Rane

'Cla c' Sci, So, SI'River's EarlyProlifi c' St I. :'Ii, J)o.

'Pershore' sc3, SO'Sanctus Hubenus' sc3, Ih

Sred nje rane

'Belle de Louvia' Ses, SO'Cox's Emperor' sc3, V~

' Purpte Persbore' Sci , So

' ~tarjorie 's Seedhng'

Kasne'Giant Prune' Sc4, So'Majorie's Sccdling' SeS, So' Warwickshire Dropper' Sd, SO

Srednit'~Rane

' Mcrrywe athcr'Sd, So

-Bradley's King' Sc4. SO'Farleigh' Sc4. lh

PREPORUČUIVEDA~AŠKE Su IVE

LEGE..' l>ASC r.l. upina cvatnje (brojes; 0lJIab.

vaju razdoblje cvatnje)l'i kultiv ari iz tc ~UPiDe mop bib

nekompatibilniIh dje lomiČl() samooplodllaSo samoopiodMSI osjetljh'ost u~~

~ izvrstan okus

Kene

'Fogmcre Damson' Sc:5. lh'Prune' sin. 'Shropshire' Sc:5. so. 'cr

-_...~--'---~-~~~-

U ET;';O OREZIVANJE

-~1Jtc 5' -C

.. -::J~ Qboiera~lU p«m~

-,J"tu kp<:«

~"'"- rir~ne.

O DRASLA LEPEZASTA ŠU IVAPROU ET.<O OREZlVANJL _

Odrdirc mUdiar",~utm_ .....". do ....pra'UlIJe~ it Eij:lOiC"'J

gh'-~

SAKO~ BERBE

Uj~sen nakon ubiranja plod".a .. epostreoc izboje koje sre rllnijl!Ijcr,. kratjli na 5 jJj 6 1i510\'a, skratjtl!n~J li5111.

Na 5 -6 1i.,I(..."_'krIl Iile"" sirIInemladice koje ,-u nilsla/nojposlII vi granaMpolrcbne.

Zaveti/e sva ~rebrad h~1I supotrebna za proou1ivanje okm .nice lepeze jli za Zll.mjenu stalihgrana.

,

-Piram idaSadnicu 5 pcstranim izbojima posaditeIII jaki kolac i početkom proljeta odre­hit središnju provodnicu do zdravogarupa na otprilike lj m. Uklonite sveposuane u boje koji rastuispod4Scmodtla, Preostale postrane izboje dulje od:: cmskratite napolovicu. Kada kasnijeII ljetiosnova mladihizbojaodrveni.pro­Ju žetak rasla Ila glavnim granama inov im provodnicama skratile na 20 cm.l" isto vrijeme skratite postranc izbojedrugoga reda na oko 15 cm. Da bistepoče li oblikovati piramidu, skratileglav­ne grane i postrane izboje drugoga redaJo pupova usmjerenih prema dolje. tako

daje rast manje-viševodoravan. Lkloni­te S\"C nio bujne i uspravne postraneuboje. Središnju provodnicu zavežitezakolac i nemojte je orezivalisvedosljede·ćega proljeća, a tada je skratile za lIJ no­"oga izrasta. Kada stablo na podlozi"PUy' dosegne 2m ili 2.5 m na 'St JulienA', skratile središmu provodmcu. Tajpostupak odgodite do kraja proljeća, jerto smanjuje kasnjj i rast. Skratite je na Ipup,oko 2,5 cm iznad staroga drva. Nas­tavile s ljetnim orezivanjem kao što jeranije opisano, a da biste održali pira.midalnioblik.posrraneprovod nice skra­čujte do pupovakojisu usmjerenipremadolje i uklonite sve iznimno bujne i

uspravne grane. osobiroonekoje rastu ugornjimdijelovima stabla.~a odrasloj piramidi doći će do pre­

gustog rasta; po potrebi odrežite sveIme smještene stare grane. Da bisteodrža li piramidalni oblik. imajte podnadzorom sve bujne i dominantne us­pravne grane.

Berba i skladištenje

za postizanje najboljeg okusa. ostavileplodove da posve dozriju: 1-3 zamrze­vanje ili ukuhavanje ubcrire ih kada suzreli. ali još u\'ijck tvrdi. za \'I31na vre-

mena ubente zrele plodove prije negošto ih napadne monilija ili CISC. Raspu.ćavanje kožice ploda mole se pojavitikod nekih kultivara za vlažna vr emenaSvježe plodove pohranite na hladnomei tamnome mjestu i iskoristite ih za ne­koliko dana.

R azmnožavanje

Najčešće je pločaste ili 'Lokuliranje(vidi str. 432 i 433), a cijepljenje na po­pravljcni spoj (vidi str. 433) manje jepouzdano za ~Ij ive nego 1,3 jabuke ikruške.

Kosim rezom uz liJI n 'e'poJ1Qfleu~ drugogarCdJJknfile n.. 15cm.

Na <-rh,wima glavn;h grana u'nov; uraJr d rafile na oko JOaai do pupa usmjere",.". prem,dolje.

I . GODll"A. U ETNO OREZIVANJETreNfe ukum;ri sve novepoJ/rane uboje koji <Uu"an usu na deblap<>dpreviše ~i/ja_<lim kUlem,Sn:diMlju prov<XInicunemajre orezjl'lI

PonT uklonile Jvepourmeu~ koj; J<

nalaze do 45 cm imaJrazine Ila.

..

Ord Jk prcouslc pourenc iTbo­,( na po!<)I'icu do pupa usmje·~e~a prtmadolje.

PIRAMIDAL NA ŠU IVA

l. GODINA. O REZIVAf'\ JE POLETKO~I PROUEĆA

!l:o,;im ruvm imad jakogpu,...,~retile provodni<"u na Imni,~ 1.5m imad fU.

~ . GODl~A, OREZIVAI'JE POtETKO~1PROUEĆA

Pn]t: t>ubrtnj.. PuPOi',·~eJ,~nju prrJ1ooni<"u, ~r'lJle la :;j lK»uga;rr~,.

O DRASLA PIRAMIDA. U ETNO OREZIVA:'oIJE

Uklonile sve poJ/raneuboje drugoga mh koji J<

krilaju ili su pregU5fi.

X.osf".l re , uobfćIje imljefmm oun l '..n~mp ....,bJITl,"' j postnn;b izbojadrugog.. rNa.

Shatife sve odumrle ilJneprr>dukti.'ne jlrane do zdr,,?mladia ili do gl..vne grme ilidebla.

V O Ć K E STABL A S I C E

Breskve i nektarine (PnIIl lISpersica i P. persica var.llectarina)

Rane

'A mstem June' Rm'Duke ot York' Rm'Earliglo' Žm'Hajes Early' Žm' Saturn' ~m 'EarligJo''Waterloo' Bm, !l'

Kasne

'Barrington' im. !l''Bellegrade' Žm, !l''Dymond' Žm, !l'

PREPORUČUiVE BRESK.\"E

Srednje rane

'Bonaza' Gp, Žm'Garden Anny' Gp. Žm'Garden Lady' Gp , Žm'Peregrine' Rm. !l''Redheaven' i m'Rochester' Žm

LEGE!'oUAGp genetskipatuljasta

(dobra jeza uzgoj u posudama)Rm ružičaste mesoRm bijelo mesoi mžuto meso!l' izvrstan okus

2Preoslale plodove morat ćeteprorijediti i kasm)e, rako da na

,wakih IJ-22 cm ostene pojedan pled

Ujesen, kadafXJdne li~, s/ab/apokrijfepolic/i/enskim zaklonom, Ji.oji je zbogpruzra6nmja sobje stnlllC O/l 'OfCn.Tako /iMU pupOljos/aju suhi; sprel':avase nkanje spora kOIn."anliSf; brt':sll-'t.

1Kako :se plodovi ralvijaju. proti­jedi/e ih na jedan plod po .~k upini.

Najprije uklonire sve plodove kojir<l.'I\I uza l id ili ogradu.

Z ASTITA LEPEZASTIH BRESKVI

PRORJEĐlVA."'JJE

Prorjeđhranje plodovaDa biste dobilivelike plodove, potrebnoje prorjedivanje. Kadasu mladi plodoviveličin e Ijdnjata, pror ijedite ih na lplodposkupini.Kasnijekada su veličine

oraha i kadnekiplodovi pnrodno otpad­nu. prorijedile ih na razmake od 15 do22 em, U loplijim krajevima ti razmacimogu biti i manji.

Pri hrana, zalij evanje i malčiranje

Usušnim područjima zalijevanje je pri.jeko potrebno za rast i plodonošcnje. Uproljc če. kada st: tlo zagrije da zadrživlagu,ma lčirajtc. Prikladna količi n a du­šika vrlo je važna za poticanje novogarasta za rodnost. a kalij za otpornost ikvalitetu plodova.

A

Uobi čajena njega

Sadnj aBreskve sadite sredinom zime. jer imvegetacija započinje vrlo rano, Grmo­lika stabla moraju 2 godine bili podu.pna kolcem. Razmaci sadnje vrlo surazliči ti i ovise o uzgojnom obliku iodabranoj podlozi (vidi tablicu.dolje).

'm3m2ml m

PODLOGE

'Sl j IIlien A' ·Bromptoo ·

Za pojedinosti o održavanju vidi ,.NjegaVOĆaka stablašca- ,str. 426. Klorozazbogsuviška vapna može uzrokovati manjakmangana/željeza (str.651)i lo semoraštoranije liječili. Zimi i s početka proljeća

pobetilenskom pregradom zaštitite lis­tove u razvoju od kovrčavosti te doodre­đene mjerei mraza,

Ruč;-.lO OPRASIVANJE

Kada .'\t' cvjetovi posve o/vore,brc~k ve se mogu opra~i/i i ru čno.

Za lop/a suha vremena uporrijcbircmekani ki., / i prenesi/e pclud spra_{nika jl'dnoga cv ije/a na nju!ku/ucka drugoga cvijeta.

Opraš iva njeSvisu preporučijivi kulnvari samooplo­dni, pa urod makle dobiti samo od jed­noga stabla. U krajevima s vlažnim ilinesigurnimvremenomoprašivanje je ne­ilvjesno. ali se može poboljšati ručnim

oprašivanjempomoću mekanoga kista.

RAZMACI SAm-lJE. .OBliK STAII LA PODLOGA RAZMAK I tAL\1A K

IZMEDU STABALA IZMEĐU R.EIXJV

Gm 'Sl Julien A ' S - S,Sm SS m'Bromplon' ili S's-7 ,Sm 7.5 msjemeejak breskve

Lepeza 'St Julien A' 3,5 -5m

=-;~'j,; \-e cvatu n io rano i treba ih zašn­0Ii mraza:savršene jemjesto zid ok­

-_~t1t prema jugu.

Podloge:. -..:lloga ~Ij i\·e 'SI Julien A' upotrebljava'" za srednje bujna stabla. a u. još bujni.~ Bromptoo'. U nekim krajevima više'" upotrebljavaju sjemenjaci breskve.-obuo njihovebujne selekcije koje sutrome na nematodekorijenovihgukao

. . "

e-e-eve i nektarine uzgajaju se u mno­r-a umjerenim područjima, Potrebno im_ :"J.ldoblje od 600 - 900 sati na lem­-e-nuri ispod TC.za postizanje dobro­_~ uroda \rl o su važna sunčana,

..::::~reno suha ljela:u hladnijimkrajevi­~ r>re-;h e se l'TlO!:u uzgajati u zašuče­

- Gl prostoru. za razna podneblja mogu-. -abaviti mnogikultivari (vidi Preporu-

, e breskve. desno. i Preporučljive

. _,: anne. str, 452). M~ im je luta,-.:;~a,to ili bijelo. Kod nekih se meso.,,' odvaja od koštice. a koddrugih teže.'" tarine suohlik breskvi s kožicom bez_-:lea i zahtijevaju slične uzgojne pos­.r.ce.iako više vole toplije uvjete.

Breskve i nektarine obično se uzga-_ ~ u obliku grma.a lepezesu omiljene_ 'iladnijim krajevima. jer za zriobu-",'~ ućuj u maksimalno primanje sun­

..• th zraka. ~eki su kultivari prirodno• ena rasla (genetski patuljasti) i sa­--eni su za uzgoj u posudama.

-" jjesro i sadnja

\ 1j eslO:. 'r ebno je mnogo sunca i zaštićeno

- e~1O koje ne podliježe proljetnim-i-azovima. U hladnijem podneblju~, treban je s u nča ni zid ili staklenik.':"~,h e koje rastu u krajevima smnogo

-o nna može jako zahvatiti kovrčavost

-:J lm , 651), pa ih morate zaštititi (vi-.; - L'običaje n a njega-edes no).

Za uzgoj breskvi savršena su dubo­\0:.. plodna. lagano kisela tla (pH 6,5­- L'zgajate li ih na pjeskovitim tlima,~, .rebno im je doda tno zalijevanje i-ncrana: plitka. vepnenasta tla resto-":\.~!! v-apna pojačavaju klorozu.

\~51

UZGOJ V OĆA KA

PREPORUČU JVE

NEKTARINE

Rane'Early Rivers' *'lohn Rivers' u

Srednje Jane'Elruge' u'Humboldt' u'Lord Napier' u

Kasne'Nectarella' Z-Pineaplle' u

LEGENDA

Z zbijeni ra,[

U izvrstan okus

'Elruge'

Štetni ci i b ol estiBreskve mogunapastiuši(sir,646), ptice(str. 657), crveni pauk (sir, 646), uholaže(str. 644) i nematode korijenovih guka(str. 660); uobičajene su bolesti: kovr­čavost listova (str, 651), bakterijski rak(str. 665), siva plijesan (Botrytis) (str.646) i ispuštanje smole (vidi: »Šljive:Štetnici i bolesri«, str, 448),

Uzgoj II zaštićenom

prostoru

Za breskve u z aš t ićenom prostor unajboljije uzgojni oblik lepeza, jer takoplodovidobivaju najvišesunca, Stakle­nik mora biti dovoljno visok za stablood 2,75 m, Nužno je plodno Ilo kojezadržavavlagu.

Oblikovanase stabla trebaju uzgajatiuz prikladne potporne žice na razmaci­ma od 15 cm, a počevši 38cm od tla.Žice postavite 22 cm dalje od stakla,

Zimi je važno dobro prozračivanje dabi se biljka dovoljno rashlađivala.

S početka proljeća, ali ne prerano(ako nemagrijanja),prekinitc s prozra­čiv a njem , tako da biljka počne rasti.Dva tjedna održavajte temperaturu8- lOuC, a kasnije je podignite do 2lfC

Stabla u zaštićenom prostoru vrlo br­10 rastu i uvijek ih dobro prihranjujte izalijevajte. Povremeno obilno zalijeva­nje bolje je od učestaloga i oskudnoga.Za vedrih dana listove prskajte mla­kom vodom i vlažne tlo u stakleniku.

Kada procvatu, stablaoprašujteručno(vidi Ručno oprašivanje, str. 451). U vri­jemecvjetanja nemojteprskati ilivlažiti.jer to može spriječiti oprašivanje, no toponovno činite nakon što padnu latice.jer ta mjerapomaže usprečavanju razvo­ja crvenoga pauka i pepelnice. S prska­njemi vlaženjem prestanite kad plodovipočnu dozrijevati.

za razvoj plodova prave veličine vr­Ioje važno prorjedivanje (vidistr. 451).

Orezivanje i oblikovanje

Breskve i nektarine donose plodovesamo na prošlogodišnjim izhojima. Prvise plodovi pojavljuju u t rećoj godininakon sadnje. Da bi se zadržala urav­notežena, otvorena krošnja, potrebnoje orezivanje kojim se potiče novi rast izamjena izboja. Ima 3 vrste pupova:okrugli plodni pupovi. maleni zašiljenivegetativni pupovi i trostruki pupovi sasredišnjim plodnim pupom i vegeta­tivnim'pupovirna sa svake strane. x agranama koje želite produljiti urezujtedo vegetativnogapupa ili,ako ga nema.do trostrukoga pupa.

Grmoliki uzgojni oblik

Sadnicu s postramm izbojima posadheod kraja jesenido kraja zime, Na poče t­

ku proljeća odaberite 3 ili4 jaka dobro

G RMOLIKA BRESKVA

l , GODINA. OREZIVANJE S POČETKA PROUEĆA 1. GODINA, UEThO OREZIVANJE

Uklonite we mtsdicekoje rast/J premaunutra ili premadolje,

Usporedno s deblomodreti/e sve i7.boje kojise nalaze ispod glavnihpos/ranih izboja,

Provcdnicu odrežitedo nejvišegeposlranogizboja.

S et e/jene pos/ rane;zboje ođrezne svedo debla.

Od,lber;le 3 ili 4 jakapostrsne izboja. Skrati/eih za lIJ do pupa koji jeusmjeren prema van.

2.GODI!'A. OREZIVA~JE S POČETKA PROUEĆA

;.,--~~,.,

Orežue slabe I npostrane izbo-je drugogareda priblitn ona JO em.

~~

Uklonite sure.neplodne grane lesve one koje supreguste ili sekritaju s drugima.

Mladice koje su rodileskrati/e do If.,do zdravogapupaili mtedlce .

Da biste oblikovah'glavne grane, prijeotvaranjapupovaskratire najjatepos/rane izb<Jje iposirsnc izbojcdrugoga reda napolovicu.

/ ;':j

/

' \- '

452

V O ĆK E STAB L A Ši C E

- eaenapostrana izboja. 1'Oaj vi~i neka.... : ..Iazi otprilike na 75 - 90 cm iznad... Provodnicu odrežite iznad najviše­

.0 ;-o.-.m anog izboja. Svak! od odabra-· • postranih izboja skratue za lIJ i.. -ežite sve ostale neželjccje izboje.

.:J ukloniteuboje koji su. loše smjcš­_- ili nisko postavljeni.'" počet ku sfjedečcga proljeća (prije

• _~ o ~nJa pupova] za oblikO\'anjc os­-ne o..osniceodaberite jake postrane

.:>0<: i postrane izboje drugoga reda.-c-mte ih na polovicu (do pupa), a~·.Llot i.zboje drugoga reda na \o cm.

'-'Ja se stablo dobro utvrdilo, sreo_ .~ održavajte otvorenimlako da s\'a·

ea ljeta uklanjate staregrane koje su._ rodile. Povremeno čete morali od­.....:-.. :1 i neplodne grane.

_~Fc:za

.....- ada se mogu nabaviti djelomično

.... covane lepeze:ako ih kupujete, pri-•~I~ da budu ispravno oblikovaneUt.) )1O je dolje prikazano). Lepeza hi

... -ret-ala razvijali iz 2 posua na il.hoja-r--cznc .30 cm iznad Ila i pod kutom

od 4(1". Središnja se provodnica odmahreže iznad njih, tako da se snaga usm­jeri jednako na dvije strane stahla. le­peza kod koje se zadrži duga središnjaprovodnca i sa strane ima postrane iz­bo;<: koji sc: ul njušire stvorita:na vrhuobilan rasi, a osnovaa: ostati gola.

Oblikovno orezivanjePotpome žice postavite kao i kod ja­buke (vidi str. +41). Xakon sadnje sad­nice s postramm izbojima, odaberite 2izboja koja se nalaze 30 em iznad tla iuklonite provod nicu iznad njih. Odab­rane izboje skratite otprilike na 38 cmda biste oblikovali prve dvije eruke«.Zavežite ih za trske pod kutom od -W".Odrežue sveostale ilboje na I pup kaopri č uve. dok se ne razvjju 2 - ruke-.

Ljeti provodnicu i postrane granevežite kako sc razvijaju i počn ite obli­kovati »rebra« okosnice. Odaberite ioblikujte 2 jednako razmaknute mladi­ce s gornje strane i jednu s donje stranesvake »ruke_. Sveostale izboje na deb­lu otkinite na I list i uklonile sve lošesmještene mladice na - rebrtma«. Slje­dečege proljeća prije otvaranja pupovaorežite produžetke na »rebrima_ la Ih

do zdravoga pupa. Tako čete potaknutirast i razvoj lepeze.~a početku ljeta nastavite vezati

odabrana -re brae u razvoju. Otkidajtesve slabe mladice i uklonite sve onekoje su vrlo bujne ili krive usmjerene.

Sljedećega proljeća skratile »rebra_za ll. prošlogodišnjega rasta. Trećega

ljeta odaberite još mladica kojima ćete

dopuniti glavna - rebra- lepeze. Savprostor unutar krošnje ubrzo a: se po­puniti postranim mladicama. Prorije­dite ih s "rebara" rano u sezoni narazmake od 10do 15cm; ostavite onekoje Id e prirodno u ravnini lepeze. aliuklonite sve nezgodno smještene, kojerastu izravneprema van. prema zidu iliprema ogradi. Preostale mladice zave­žire - one bi sljedeće godine trebaledonijeti plodove. Na 5- 6 pupova skra­tite sve mladice koje se prekrivaju.

Uobičajeno

orezivanj eSvrha proljetnog orczivanja jest Ih seneprekidno svake godine dobivaju če­

bro smještene mladice. Pri OSOO'; S\~

koga cvjetnog izboja koji a: OOWtiplodove idučega ljeta obično se na1aZJe2 pupa ili mladice: uklonite pup ilimladicu (pineirajte ih) da biste izbjeglipregust rast. Preostala mladica sljede­a:F-3 a: ljeta donositi plodove. Ll priču.vi. možete ostaviti još jedan pup Inapolovici mladice) ako se drugi OŠtetiNakon berbe uklonite grane koje surodile i zavežite zamjenske mladice priosnovi svake grane koju ste odrezali.

Postupak ponavljejte svake godine;ima li na okosnki mjesta. csravne :nadomjesne mladice.Bez temefjua ere ­tivanja breskva če ubrzo postati zatr­pana starim, nerednim granama.

1.GODIS A.UETN O OREZI\'A\"JE

Odabt:rir~ : .retQ.. all~

dije/o'w a 5\J1~ OtUkOi I i1Jutnjih tc ih ZIII-dJk' za.il!lro~pomJeoe Ne .lc;.: sk' ....TduDee. osule -..az. KJXR al I k

Svaku glavnu granuzavelite zabilml>uSQve ~lilPOVC

koje ste pritvrs/ilina tit:cpod kulomod ./o'.

Odrcble (}Slak. nitepostrsnc iZboje naJ pup.

f-/- -( i

:bot" «olikou li-......~• . •;0 cm od tla

..::J,.""O:'nr.. 2 pos/mna~-,J. sa ~ I'ake

~ f'O frdan.

~ l1Jj\de pos.~~ CJiJ:rebt"T"~Unicu.

I i u · ruk u«....~~r" na ]S cm· :.Uogapupa. da~.:' pota knuli~l.-mj" pos/ranih........,., /»",bara_).

,-EPEZASTA BRESKVA

· GOD I ~A. OREZIVANJE NA POČETKU- ,OU Ee A

: ,GODI~A, PROU.:JREZIVANJE

-

" -J ponllCl! proljeća:n:~u/etak ras/a na•.-.:/>rima" jkra tit" ZlI 'h.» .ldnn i h pUPO"s koji 5U

_"<l'llj..reni ll t clj t'nom...-:n}c:ru,

O DRASTAO GR~I, UED:O OREZIVASJE

Da bĐt" pmtubli

uajpu ~>iosnK'V

i M nje. oNiiuJte~rebra» u fV\ 'OJufa.l:o Moće,.. ihla lUal; ZlI t,..i~ .

SIe I~ usmjerene:posrrane m/~

odr"t il" Jo D};'

bOl e 05n01 e.Ll1olUte ; 5> emladIce k,* ""pojal ljuju i5fu1: giaIne _rul"•.

Uza O J VO Ć AKA

3. GODINA, OREZIVAf\lE NA POl:ETKUPROUEĆA

Da biste polaknulidaljnji I'a5f i produljiliokosnicu grana, svakoodgla\71ih ~"ba rll"

skratite lI.t 1/4.

j . GODl~A. OREZIVASJE ~A ljUETA

.\f1iJJC izbojc pmrij~'ditc na razmake od /o du 15cm. Otr.!lnitc i sve mladice koje ras te prema ziduiJi u krivom smjeru.

3. GODINA, U ETNO OREZIVAf\lE

Sve mladice kojeprekrivaju~rebra..orrgnile na 4 - 6lisIOVI.

Kako se prr:oslakpostranemladicerazvijaju. nm:titeih zat"ke da bistepopunilikrr:N!ju.Te bi mladit:esijed«e godinefrebak roditi .

O DRASTAO GRM. OREZIVAS1E NAKO~ BERBESve izboji: luji 5U rodiliskratile do njihove(lSI7(We. do prikladnezamjenske mladi«.

Marelice (Pnm"s a,m",;aca)

Zavelil e zamjenskemladiced.l popunepr.lZlline. Tebi mladicetrebak bili ravnomjernora5fXJredenepo djelojkpui.

Berba i skladištenje

Berite posvezrele plodove. Stavite plodu ruku i uz peteljku ga lagano pritisniteprstima. !,-ko »pop usti... spreman je zaberbu. Da biste postigli najbolji okus.breskve i nektarine najbolje je jestiodmah nakon berbe. ~O!!-U se čuvati inekoliko dana u posudi s mekanim rna­lerijalom na hladnom mjestu.

R azmn ožavanje

Breskve i nektarine obično se razmno­žavaju ljeti. pločastim iliT-okuliranjem(vidi str. 432 i 433). Sjemcnjaci breskverazlikuju seu kvaliteti, no često su buj.ni i mogu davati bogate urode.

\lre1i« je teže uzgojiti od ostalih vo­.:a.l- e nekim krajevima ne uspijevaju,....~ cauvan, pa pri odabiru stabla uvijek-oeaate ~\lel. ~tarelil% moraju pro--esa ::-J - 91)) sali na temperaturi nižoje ...c II većna je kultivara na donjem~ lOP raspona. Cvatu vrlorano.

Ula su za uspješnu rodnost potreb­- . satu. i sunčan a ljeta. sušni uvjetixdraJ sezone mogu uzrokovati ozbilj­OO~'3nje pupove. U hladnijim kra-

jevimamarelicese mogu uzgajali u uš­učenomprostoruiliu obliku lepeze uzazid. U toplijim krajevima omiljen jegrmohki Ulgojni oblik.

Mjesto i sadnja

Da bi marelice dobro rodile, trebalo biih posadili na s unčano, zaštićeno mjes­to bez mraza. U hladnijim krajevima

važno ih je uzgajati uza sunčani zidili uslakleniku, da biste cvje tove za~li lili odmraza i niskih temperatura potkraj zi­me i na početku proljeća.

Najpovoljnije je tlo duboka ilovača .

Marelice više uspijevaju na pjeskovilimi vepncnastim tlima. Najbolje je da ihne sadite u područjima s hladnim i vlaž­nim zimama. jer lako propadaju.

za podloge se mnogorabe sjemenjacimarelice i breskve. Sjemenjak breskve

podnosi vlažnije uvjete od sjemenjaklmarelice i stvara manje stablo.Cesto seupotrebljava i podloga ~Ij ive 'SI JulienA ', koja je umjereno bujna.

Marelice su samooplodne. no u hlad­nijim krajevima treba ih ručno opra­šivati.

Sadite ih potkraj jeseni ili u vrlo ranuzimu(vidiRazmacisadnje,str. 455)prijeotvaranja pupova. Grmolika stablaproedvijegodine treba osigurali kolcem.

V O ĆK E STABlA ~ J C E

Gnnoliki 'St J lIlicn A' 4,S -S,S m S", mSjemenjak breskve S,S-7m 7mili marelice

", l a 'St Julien A' 4,S-S,Sm

RAZMACI SAOSJE

UZGOJ:"l1 OBUK I PO DlOGA

eob i čaj ena njega-rcenito vrijede uvjeti održavanja i

.!?Oja kao i za OSlale vočke nablašiceJi .~jega voćaka stablašica«, str. 426),r toplijim krajevima česti su bogati

_.,.n.pa da bi se izbjeglo da voćka rodi. .ake druge godine, potrebno je pro­- .J l\'anje cvjetova (str, 436), Ukloni te

....: smještene malene plodove, a glavno-. -nedivanje obavite nakon prirodnog';'J\'anja plodova i kada se počnu

- ..km-ati koštice. Prorjedupe lako da u_ ~.lj ~ kupi ni eseje po I plod, aizmedu

- ,Jo\ a ostavite razmake oko7 cm.L' hladnijim krajevima dosta je često

ccmiraeje grana; što prije zahvaćene

_•.tl:e odrežite do zdravoga drva. Pote­• .;:e mogu stvarati ptice (str. 657),

IRAZMACl IZMEHlJ l R.Az.."dACISTABALA IZM EĐU RHXWA

uholaže (str. &U). bakterijski rak (sir,655). monilija (str. 658) i ispu~anje

smole [vidi .Šljh'e: Šretočine i bolesne,str. 448).

O rezivanje i oblikovanje

Plodovi se stvaraju na jednogodišnjimmladicama i na starijim rodnim izbojima.Svrha orezivanje jest održavanje oblikastabla i Uklanjanje svih starih, ncplodnihgrana. Ako su mlada stabla prebujna.lI'IOŽe im se orezivati korijenje (\idi str.430). Grmoliku marelicu orežite i obli­kujte kao šfjive (vidi str. ~).

Početno orezivanje lepeze provodise kao i kod breskve (\idi str. "S3).:":aodrasloj lepeei mladice prorijedue na

razmake od 10do 15cm. jer se ranija­ju u proljeće , te uklonile sve mladicekoje su usmjerene prema dolje, premasredištu lepeze ili unutra, prema zidu.Preostali izrast potreban je za ispunja­vanje praznina u okosnici. Postraneizboje drugoga reda otrgnite ako vamne trebeju la ispunjavanje praznina ikasnije u sezoni sve postrane mladiceskratite na J list. Nakon berbe izboje

. drugoga reda creme na 3 lista.

Berba

Plodove berite posve zrele i kada selako skidaju s peteljke. Odmah ih isko­ristite jer se svježe marelice čuvaju:

možete ih zamrznuti. ukuhati ili SUŠili(vidi str. 431).

R azmnožavanje

~tarelice se mogu razmnožavau plo­častim ili Tiokuliranjem (\'idi str. 432 i"33) i upotrebljavaju se podloge sje­menjaka breskve ili 'St Julien.

PREPORUČUI\'E

~tARELlCE

Rallc

'Early Moorpark''Hcmskerk' g;'New large Early''Tomcot'

Srednje rane

'Alfred''Breda''Delioot''Farmingdale''Flavercot'

Kt.'fIe

'\ loorpark''Sbipley's' sin. 'Bejeuheun'

O DRASLA LEPEZASTA ~tARELlCA. OREZ IVANJE:'-IA POČETKU U ETALEGENDA'o' izvrstan okus

_~i(JC' su u

J'4tl:u~ms1nub D.l6 fmQ.aodub/e ~iaramJ 1I83hsra.

:..;AKO:" BERBE

Sveposlnmcizboje drugogareda koji "lim ne/rebaj u bo llIm­

jensle mlltdi«adreb/e;fiorgni/c1I8jiJi6lislou.

Odretite iliotrguite svemladice kojesu usmjereneprema dolje,premJ zidu iJiogradi.

""ooj(dite m/ade.lNfr na 10 - 15 crn_.13IJCnos/i. Priyezuj/e~ l J l k u kak o se

:vj J, ljuju.

_-J t"i<l( ispunili. - ":nju.... <une-.JJh.-e a "(b /e.......e pri osoori",,""en( .

Trešnj e (Pmlllls avillllJ)

--;;nje mogu narasti u visinu i u-au 7j m ili više. Većina je kulti-.JJ samostenlna. pa su često porreb­

'.t : stabla da bi stvorila plodove.'.t..o još uvijek nema pouzdane pal­_ ~ "l( podloge (vidi str. 4S6). trešnje-qbclj e pristaju voćnjaku ili velikom

"'":11. Za prosječan vrt odaberite sa-

mooplodni kultivar; bilo bi sa-vršenoda ga lepezeseo oblikujete uza zid iliogra du. jer se tako ograničuje rast ibiljka se lakše štiti od napada ptica ikiše prije berbe (koja može uzroke­vati pucanje plodova). Trešnje mora­ju provesti SOO- 1200 sati u hladnomrazdoblju (temperatura ispod 7"(: ),

za trešnje Duke smatra se da su hi­bridi trešnje i višnje. v isu rasprostra­njene u uzgoju, ali ako ih odabere te.vrijede isti načini uzgoja i razmacikao i za trešnje. Xeki kutuvari trešnjeDuke sameoplodni su, a kombinacijavišnje i Ud nje Duke jest kompati­bilna.

Mjesto i polo žaj

Da bidobro uradile. trešnjamatreba t0p­Io, zašučeno mjesto, Važno je upremobiratikultivare. tako da budete sigurni do.će se medusobno oprašivati; to bi Pr1Jekupnje stabala svakako trebaloPfO\jc-oo(.U\' jeli zaoprašivanje•. m . ·e -ll.

~55

CZG O J VO ĆA KA

'Ste lla'

PREPORUČUiVE TR E.SKJE

Lepe zaLepezasta trešnja oblikuje se kao bre­kva (Sir. 453). No postoje li na ~dniO t

postranim izbojima prikladno smjdk­ni izboji. umjesto 2 možete odabrati J

_ruke«, što će ubrzati razvoje lepeze­_Ruke« zavežite za trske Ikoje ..učvrščene za žice) i raširite ih podkutom od 35do 45"od debla. U prol;t.će nakon sadnje _ruke« skratite ..45 - 60 cm i uklonite sve ostale POSlD­ne izboje koji su se razvili.

Ljeti na svakoj _ruci« cda beme ::~3 dobro smještene mladice ili _rebra­zavežite ih tako da ispunjavaju~živ prostor; ostatak mladica uUooi&c­Sva »rebra- na mladom stablu UebIibiste orezati u vrijeme otvaranja~va (nikada ranije). Iako da smanjlltopasnost od srebmolikosti listO\"Ibakterfjskoga raka.

Na starijim lepezastim stablima _proljeće' možete prorijediti ili si.ratJtlrodne izboje (vidi _Zimsko orem.nje«, str. .n8). Da biste smanjili \w..._rebra« možete skratiti do zamjemladica. Ljeti na 6 listova otrgnne s"r

mladice koje ne trebaju za okosnlcu.. "Inakon Derne skratile ih na 3 lista.. ~biste spriječili neuravnoteženost lrs:5-­nje, sve ~pravne ili nio bujne graoeuklonite ili ih vodoravno zavežite.

Berite posve zrele plodove zajedno speteljkama. Odmah ih jedite ili na DC

drugi način upotrijebite. Ako ćete illzamrzavati. uberite ih dok su još Imi(vidi str. 431).

Berba" i skladištenj e

poreje i žice. lzmedulc pczastih oblika ipolustablašjca oslavite razm ake od 5do 5.5 m

Uobičajena njega

Trešnjedonose plodove na rodnim izbo­jima dvogodišnjega ili starijega stabla.Starija stabla orezujte ljeti da bisteograničili rast i potaknuli stvaranje plod­nih pupova. Polustablašice i grmo1ikeoblike oblikujte kao šfjive (str, 44S),

O rezivanj e i oblikovanje

Prorje đ iv a nje je nepotrebno. Osimmalčira nja, koje je opisano u ulomku_:'\jega voćaka stablašicae, str. 426, pri­hramivari treba malo ili nimalo. Rasteli biljka slabo, primijenite amonijevsul­fat u uobičajenoj kol iči ni od 35 glm2, Usušnim uvjetima trešnje trebaju teme­ljito zalijevanje, no iznenadno zalijeva.nje suhoga tla može izazvati pucanjeplodova.

Kada plodovi počinju dobivati boju.za~itjte ih od ptica tako što ćete prekolepezastih stabala prevuči zašmnumrežu, Grmolika stabla i polusrablašceteško je zaštititi, pa plodove Deriteka,ko dozrijevaju.

Najčešći štctmci i bolesti koje napa­daju Udnje jesu: ptice (str. 657), crnanešnjina uš (vidi _L"~i ., str. 646), gusje.nice maloga mrazovca (SIT, 645), meni­lija (str. 658), srebmolikost listova (su .(47) i bakterijski rak (str. 655). Ćimprimijetite znakovesrebmolikosti tisto­va ili bakterijskoga raka, odmah odre­žite sve zaražene grane,

Sadnj aAko su sadnice trešnje gologa korijena,trebate ih saditi potkraj jeseni ilizimi, aako su kontejnerske. u bilo koje dobagodine. Prije sadnje lepeeesto oblike­vane sadnice postavite potrebne pot-

OprašivanjeSloženi su uvjeti za oprašivanje trešnje,Većina je samosteriina i pripada zaseb­nim skupinama unutar kojih je svakakombinacija inkompatibilna. Ako nistenabaviti samooplodni kultivar. trebateodabrati 2 kultivara iz različitih skupi­na koji cvatu u isto vrijeme, Xekclikoje kultivara univerzalnih oprašivača

koji će oprašiti sve trešnje koje cvatuotprilike u isto vrijeme (vidi Preporu č­

ljive trešnje. fijevo].

Mj estoOd aberite otvoreno, sunčano i za štiće ­

no mjesto. Ako će le trešnju uzgajati uobliku lepeze. potporanj svakako morabiti najmanje 2.5 m visok i 5 m širok, apoložaj popril ično sunčan. Stablo uzgo­jeno uz hladan zid stvarat će plodoveloše kvalitete i okusa. Vrlo je važno

kvalitetno. duboko i dobro ccjedito tlo,Stabla koja rastu na plitkim siromaš­nim tlima stvaraju malene plodove I

žtvotm vijek im je mnogo kraći.

Podloge'Colt' je polupatuljasta podloga koja jepogodna za gnnoliki uzgojni oblik ili zalepezu u malim vrtovima. Vrlo bujna" failing F12i1' upotrebljava se gdjeima dovoljno prostora. Dvije nove pa.tuljaste podloge. ' Inmil' i ' Ćamil', im seispituju, jer njihova dugovječnost i rod­nost još nisu utvr đene .

P ODLOGE

'Co lt' 'Malling FIY 1'

Rane'Early Rivers' Sd.1\sl. S... 'cr'Waterloo' Sel. ~s2. 'cr

Ka-sne

'Bigarreau Gaucher' Sć. ss. Uo-Lapins' x4. Ss'Menon Favocnte' x2. :"u-x apoleon Bigarreau' St4.~uS oir dc Guben ' x l. Ss., Ue, 'cr'Stella' Sc.l, Ss, 'cr

LEGE:'Io'DASC skupina cvatnje

(bratevimnaču

razdobljecvalnje)

Uo univerzalnioprMivač

:'\s nekompalibilnaskupina

So samo(l(1 lodnaSs samcstenlna'tr izvrstan okus

Udnje unutar svakeskupinemeđusobno sc neoprašuju)

Srednje rane

'Menon Bigarrcau' SeJ. :"~ 'cr'Menon GIor)~ x4, s-, u e, 'cr-Sunburst' x 4.Ss

ODRASLA LEPEZASTA TREŠNJA. U EThO OREZIVANJE

Ll, elire mladice koje hirrd 'ale zamijeniti slara-rebra_ ili i.~plJniri

prazan ptostot.

Sav noviiLIaSI koji netreba produljiviJli lepez uskralile na5 ili 6 lislov/l.

R azmn ožavanje

Uobičajeni načini razmnožavanja j~pločasta ili 'l-okuliranje (vidi str, H:! i433), Podloge 'Colt ' kompatibilne su slo

svimkuhivanma. kao i bujnija podloga'Mailing Fl2JI',

NA KO:'\ BERBE

,""akon berbe SV~ poslraneuboje koje sl~ na potetluljela raa1i na 6 listova~kratil~ na 3 lista.

V O Ć K E STA8l..... SI CE

Višnj e (PnllJl/s aviI/ili)

PREPORUČlJIVE \ 1 SJE

LEGENDASe skupina cvatnje(brojevi ozn ačuju

razdoblje cvatnje)Sn samooplodna

K a\nc

'Montmorency' seS, so'Morello' sro. so'Nabella' Sc4.So

10 em. Kako se razvijaju. vežne ih nžice. Sa svakoj rodnoj grani ostavitejedan ili. ako pros tor dopu šta. oh--adonja postrana izboja. Zavežite ih da bizamijenili rodni izboj, koji čete nuooberbe odrezat i. Drugi izboj možeteupotrijebiti kao pričuvu ako se prviošteti ili za ispunjavanje praznine ukrošnji. Starije lepeze pomladite lakoda u proljeće i jesen starije graneod režetc do mladica.

O rezivanje i oblikovanje

noga stabla. npr. grma ili patuljastepiramide. pa se mogu uzgajati i u keve­zu za voćke. Višnju napadaju isti štetni­ei i bolesti kao i trešnju (vidi»Uobičaje na njcga- , str. 456).

Višnje se orczuju sustavom pomladi­vanja da bi neprekidno stvarale jedno­godišnje grane na kojima se stvarajuplodovi. Svake godine uklonite diostarih grana. Orez ivanje obavljajte II

proljeće i ljeto, jer to umanjuje opas­nost: od srebmolikosti listova (SIT. 647).

Lepezalepeza se oblikuje kao i u breskve (sn .453), Kada započne rodnost. pomladi­vanje koje pot iče rast mladica vrlo jevažno zbog ogra ničena prostora. Uproljeće na odraslome stablu uklonitesve loše smještene ili prcgusre mladice,a preostale prorijedite na razmake od

.j ~.

P ODLOGA

""Jmlmlm

Uobičajena njega

Višnje imaju iste uzgojne zahtjeve kao itrešnje (vidi m. 455). Xajviše pozor­nosti trebate pridati prihrani. osob itodušikom - što može biti osobito potreb­no zamjenskim mladicama. no nemojtepreijerati. U sušnim područjima pot­rebno je natapanje. Vrlo je važna i zaš­tita plodova od ptica (vidi str. 427).Višnje se mogu uzgajati II obliku male-

Stabla oblikujte kao grmove i lepezena razmacima od 4 do 5 m. a lepezamaosigurajte potpo ranj visok 2.1 m.

.\ljesto i položaj

\1 e-ac i zahtjevi za Ilom općenito od­_ \ Maju zahtjevima Ud nje (vidi Sir.• ~ ~ l. osim što se višnje mogu uspješno_;.lJJ ti ul sjeverni ili istocni zid ili'CJdu.-Preporučljiva je podloga kao i kod-ešanja Duke - toje 'Colt', :"ajbolje je

....; u specijaliziranom rasadniku oda­-e-ete kulnvare kao što je 'Morello'~J<lm i lj c n ij i ) . jer postoje i selekcije

- ~OO slabije rodnosti.

';':.1l:1la \i~nje mnogo su manja od Ire­.....nja i većina je kultivara samooplod­~J.. tako da su višnje mnogo prikladnije:.1 prosječan vrt. I način donošenja plo­; W3 razlikuje se. jer se većina plodova<vara na jednogodišnjim izbojima koji-_ izrasli prethodnoga ljeta. O~' O sc

'će ob i čno ne jede svježe. ali se cijeni. cubano i II kulinarstvu. Stahla višnje-ebaju provesti 800- 1200 sati na lem-

-eraturi ispod 7cC.

ODRASLA LEPEZASTA ViŠNJA?R.OU ETh O OREZIYA:\JE

lk>nile are krivo u~mje­

~ mladice i odrežite ih_........' redno ~ granom. Pre1/l;1plJ/rebi.

mladi r:c u rUI'Oj Uprorij edile narumake od lOcm.

(

J EnO OREZIVA:-.llE ~AKO~ BERBE

t.iu !f2ll&u.,.~ rodilJI

<---:br( pri......i Jo

~"'"~n;k(,..,.,

.:", ...h le

--IC!!Cn-ku

""""" đ.-.g( ZJdmli"'7'fJOIfIj(rne~kOn.a_ -,'ohri sljerh'e......

Uklollile ;1l~ kkusmfrreTl(m/~ l:oje 5e'

{3Z\ijAjui 1"­ni51(~

u~_

Odrebu ..-,"'""'"

CZOO] VOĆA KA

ODR..l"SLA GR\'OLlKA \'I$\JA. OREZIVANJE NAKON BERBE

I'/odol·e berite ta ko da suku st~hodretere uz aboj. a ne trganjem. bl"~ biste oštetili koru i pc»d aJi or:vs­nost od balterijskq!a raka.

R azmnožavanje

B RANJE VJ$A:'o:JA

Najčešći su načini pločasta ili T«--.ranje (vidi str. 372 - 373), Svi sut_v-ari kompatibilni s podlogama cor'Mailing FI2JI'.

Berba

Stapke režite škarama, jer čupanje

rukama možeozlijediti mladicei ubrza­li zarazu. Odmah nakon berbeplodoveukuhajte, zamrznite ili konzervirajtc[vi di ..Berba i skladiltenje. , str. 43I).

Grmoliki uzgojni o blikGrmolik se oblik stvara kao i kod bres­kve (vidi str. 453), Xakon 3.ili4, godinekada je grm utvr đen . potrebno je orezi­vanje zbog pomlađivanja. :"a počet ku

jeseni nakon berbe odrežite ll. grančicakoje su rodile. po mogućnosti do zam­jenskih mladica. Tako ćete od ržatipotrebne razmake i ostaviti mjesta zamladi rast koji će s ljedeće godinedonijeti plodove. U istovrijeme ukloni­te stare ili neplodne grane. Ako ne ore­zujete. urod će se smanjivati i bit će

ograničen na vanjske rubove stabla.

SI-ake EfJdine odreble dozamjenske mladice ndtoswijih. prd rih:nih ililI<.-p/odnih pastranih

"'-

,,Odreb u: 1/. pana IIIJ kojoj~U Nupkdn'i - do rtl­

m~nske m/adio: l oja st:

nalui prinjezinoj osnori

Kaki (Diospyros kaki)

Kaki je listopadno stablo spotoga rastakoje svremenomdoseže visinuod 10do15m iširisedo tu m.Plodovisu kuglastii kada su posve zreli, mogu biti žute.narančast e ili mene boje. Xeki kulti­v-ari stvaraju plodove bez sjemenki.

Uzgoj na otvorenom moguć je u sup­tropskim područjima s najnižom tempe­raturom od Icrc, a u jesen je poželjanraspon temperatura od 16 do 22"C, 7...8uspješanurodveći ni kultivaratrebasamo100 - 200sati ..hla đenja- na temperaturinižoj od 7"C. a u vegetaciji im treba naj­manje 1400 sunčanih sati.

_\ lj esto i sadnj aPreporučlji vo je zašt ićeno i sun ča no mje­src:premapotrebi,osigurejtezaštituvjet­robranima. Vrloje važnodobroocjcditoiplodno tlo s pH 6 - 7. Starija su stablarazmjerno otporna na sušu. no ako tije­kom sezone nema dovoljno kiše. potre·bno je natapanje.

"'.lO podloge pogodni su hujni sjeme­l1}aCi IN e Diospyros kaki , no češće seupotreblja\'a vrsta D. virginiana.

lako nekikuluvan kakija na istom sta­blu imaju i muške i ženske cvjetove,brojni kultivari imaju samo jedne ilidruge cvjetove. Većina omiljenih kulti­vara ima samo ženske cvjetove; onistvaraju plodove bez oprašivanja. a plo­dovi su sitni i trpki. Stoga se uz njihmora posaditi kultivar oprašiva č s mul­kim cvjetovima. Obično je l opraš ivač

dovoljan za 8 ili 10 ženskih biljaka.Na dobro pognojenom tlu načini te

rupe za sadnju i u njih stavite organskimater ijal i osnovno višenamjeuskognojivo. Stabla moraju hiti na razmaci­ma otprilike od 5 m.

Uobi čajena njl'gaSvaka 3 - 4 mjeseca oko stabala prim­jenjujte mješavinu osnovnoga gnojivasa srednjim udjelomdušika. Vlaguu tluzadržavajte malčiranjem organskomtvari, a za suha vremena redovito zali­jevejte. 110 oko stabala mora biti neza­korovljeno.

Glavni šretnici koji napadaju kaki priuzgoju na otvorenom jesu trips (str,(47), crvci (m . 646), štnasie uši (str,648) i vočue muhe (str. 659). Uobičaje ­

ne bolesti koje mogu stvarati poteškočejesu krunasta šiška (str. 655). anua kno­za (str. 666) i ostale gljivične lisne pjege(Sir. 648).

Uzgajate li kaki u zašt iće nom prosto­ru. poteškoće mogu stvarati ličinke

crvenog pauka (str. 646)i štitasti moljci(str. 646),

Uzgoj u zaštićenom prostorualite li uzgajati kakiu stakleniku. pasa.dite ga na pripremljene gredice ili uvelike posude. koje imajUpromjer naj-

manje 35 crn. Upotrijebite vrlo plodankompost u koji sie umiješali osnovnognojivo sa srednjim udjelom dušika.Održavajte temperaturu od najmanje16"C i vlažnost od 60 - 70%. Tijekomvegetacije redovito zabjevajte isvaka 3­4 tjedna primjenjujte osnovno gnojivo.

Prema potrebi. cvjetove oprašcjteručno (vidi Ručno oprašivanje. str.451). Biljke u posudama ljeti iznesitena otvoreno i ondje ih ostavite do jese­ni, dok ne dosegnu dovoljan broj sati»hladcnja«.

Orezivanj ei oblikovanj eKultivari se vrlo razlikuju po bujnosti.Patuljasti i polupatuljasti kultivari obič­

no se oblikuju na sli ča n način kao ivretenasri grmjabuke (vidi str. 440). Dabiste mu oblikovali okosnicu. stabloprve 3 godine urezujte u vrijeme miro­vanja. Daljnje orezivanje treba bitilagano: ogra ničite ga na uklanjanje pre­gustih, prekriženih ili neplodnih grana, apostrane provodnice svake godinesk ra čujte otprilike za Ih novoga izrasta.

Berbai skla dište nj eBerite posve u de plodove. Režite ih sastabla zajedno s čaškom i peteljkom.Plodove zatvorite u čiste p la st i čne

vrečce i pohranite ih na O"C . Tako semogu očuvati u dobru stanju i do 2mjeseca,

Razmnož ava njeStabla katija mogu se razmnožavatisjemenom. cijepljenjem. reznicama iukcrijenjenim izbojima.

PREPORUCUIVI KAKI'Fuju''Gailey' ( oprašiva č}

'Hachiya'

' Hanafuyu '

'Hanaruyu''Hayakumc''Jiro''Tamopan''Zenjimaru' {oprašivač}

Sjeme koje ste uzeli iz zrelih plodo,..odmah posijte u posude: držite ih na28°C: obično niču za 2-3 tjedna. za I~

mjesecisjemenjaci su spremni kao pod­loge ZlI cijepljenje, Pressdnice presadujteoprezno.

Kuhivari se mogu razmnožavati plo­častim ili T-oku1iranjem (vidi sir. 41~ i433) ilicijepljenjem na popracfjani spoj[vidi str. 433). x ezrele rezn jce koje steuzeliljeti (vidi str. 79)posipajte borme­nom za ukorjenjivanje i sravite ih umnožionik s orcševenjem i baznim gri­janjem.

Ukorijenjeni izboji mogu se odvojitiod osnove matične biljke (pod uvjetomda nije cijepljena). Prije sadnje na stal­no mjesto na otvorenom utvrdite ih ukontejnerima.

K...Kl

458

V OĆK E S TABLA S r C E

Smokve (FinIS carica)

Srednje raee

'Brown Turkej"'Brunswick''Nero Large" #

~59

postrani rasa.Lepeza setada rani ja kao ikod breskve. ali s večim razmacima u­meJu pana zbogsmokvinihvečih lisIO'\ il.

Odraslu jepezasru smokvu orezujtc spočetka proljeća. n lonile stare graneko;.e su rodile i sve one lo;.e je ošeccmraz le lošesmješt:ene. OSIa\'ljajuCi mlađegrane.Orežilei dio mladib grana na I pupda biste ul g1a\l1C grane rouknuli rasi:

mladica. Gdje je godmoguce. neorcnoegrane zavežite da popune praznine, ..~ostale uklonite, Sredinom ljeta s.1\ DOlI'izrast skrarire na 5 listova. TaJa će

mladice stvarati zače tk e plodova t oj će

prezimiti.

PREPORUČlJ IVE S\ IOK\"E

Kane'Black Ischia' ~'S, Johns' ~'whne Mar;eilles' 'l)

Lepez aPosadite dvogodišnje sadnices 2 ili 3 sna­žna izboja. Najbolje smještene izbojezavežite kao i kod lepezasre breskve (vidistr. 453) i lagano im orcnre vrhove. Sad­nice koje nemaju Modne postrane izbo-­je skratite na .w cm da biste potaknuli

Grmoliki uz gojni oblikXabaviie stablo s 3 ili4grane koje rast uoko 60 an iznad zemlje. Prve zimeskratite ih na polovcu. tako da po­taknete stvaranje grančica koje će

oblikovati okosnicu krošnje. Stabla uposudama trebala bi sc grana ti oko38 em iznad osnove, tako da budu zbi­jena i da na vrhu ne budu preteška.

Orezivanje od raslih sta bala razlikujese prema pod neblju. L' toplijim krajevi­ma u pmlječe skratite grančice koje iduu širinu do onih uspravnijih i dio raslaostavire u sred ištu sta bla da biste spri­ječili ope kline od sunca na kori. Uhladnijem podneblju uklonite sve pre­guste, prekriženc ili mrazom oštećene

grane: središte ostavite otvorenim lakošto ćete izvući sve uspravne mladice iod rezati ih do pupova na nižoj stranigrana .

Ogoljele grane skratile na I pup ita ko pot aknite ras t mlad ica . Ljetimladice ili postrane izboje ~k rat ite na 5ili 6 listova da biste pota knuli oblilo­vanje plodova.

LJ ETNO OREZIVA~JE

Skratife diopreosu1ih m/1Idica(iJinaslarijimstablimagrana) naI pup. Tako 6:fcpOlaknlJ/i novirest.

L- I

O DRASLA GRMOLIKA SMOKVAPROU E1l'O OREZIVA~JE

Mladicekojeje (/~letio

mTi/Z odre!ilt' Jozdrorogadn·a iprorijedile svepogrdn o smjdlcnei pregU!>fc mladice.

Orezivanjei oblikovanje

U hladnijim krajevima smokve uzgo­jene u obliku lepeze mogu se uzgajati uzaštićenom prostoru i donosit te urodredovitjje nego na otvoren om. Da bi seogran ičio rast, korijenje sc mora obuz­davati. Kada biljka počne rasti, redovi­to zalijevajtc . ali s dozrijevanjemplodova zalijevanje ograničite jer možedoći do pucanja plodova. Orezujtc ihkao i smokve na otvorenome alikrošnja neka bude otvoren ija da uome s-jetla dolazi do listova i plodova.

U toplim krajevima smokve treba samolagano orezivati i obično se uzgajaju uobliku grma. U sezoni obično đaju 2uroda: rani iz začetaka smo kava(vel ičine silnoga gra~ka ) koji su se stvo­rili u pre thodnoj sezoni, nakon čega

dolazi glavni urod koji se stvorio idozreo loga ljeta. [L me đuvremenu

stvaraju se i začeci plodova za sljedeću

sezonu.U hladnijim krajevima smokve se

oblikuju kao otvoreni grmovi i lepeze.Samo če prvi zameci plodova imati vre­mena dozoriti. Uklon ite one koji neće

moći dozorit i. da bi se snaga usmjerilana stvaranje začetaka plodova .

Uzgoj II zaštićenom

proscoru

Prihran a, za lijevanjei malčiranje

Obično je dovoljan proljetni male sazrelim stajs kim gnojem. ali stabla sogran ičenim korijenjem traže dodatnahranjiva. Primijen ile osnovno gnoji..o ukoličini 7OgIm2 i prihranu u vegetaci jidopunite pm -remenom primjenomtekućega gnojiva. Izbjegavajte prerje­ranu gnojidbu.

za vru ća i suha vremena zalijevanjeje vrlo važno , osobito gdje je korijen jeograničeno. Smokve u posuda ma cijelevegetacijske saone redovito zalijevaj­le. Svake dvije god ine presadujt e ih iorezujte im korijenje.

~temici i bolestiSmokve na otvorenom obično nemajupoteškoća. no plodove mogu narasliose (str. 659) i ptice (sir. 651) . Uzaštićenom prostoru poteškoće mogustvarati ličinke crvenoga pauka (str.640). crvci (str. 046), ose (str . n59),miševi (str. 662) i rak Ncctria (str , 604).

godišnje nezrele plodove. I plodove kojidozrijevaju možda čete morati zašt ititiod ptica i osa.

Pk>dovi kojidozrijcuju

/

lb jena njega

~ "' CO Irate sunčani poIohj. Da bi u~lm krajevima dobile više topline::.&S;tuodmraza. trebaju zid ili ogradu

:>i trebali bili široki najmanje:_" m i Si roki 2,2 m.~"'>k\ e "ole duboka i bogata vapne­

-.:.a tla koja zadržavaju vlagu te toplopod neblje. Hladniji i vlažniji

,,' potiču pretjeran f b i sa slabim.-OXrn. Kada je pH niži od 6. liu do­

o: vapno {vidi sir. 625).'-lIJ ~ prostor ograni&n. od belona

ena. ispod razine Ila sazidajte• :.J biste ograničili ra~ korijenova

• I I morili manje stablo. Jam a biunati 60 x60 cm. a dno ne treba

:.~O. ve č na njega slavite sloj-eee opeke ili kamena debljine 25

.~ ea, ~IO će omogučiti ocjc điva nje i~tl rast korijena prema dolje.

cladnijim krajevima smokve: uzgajati u posudama na sunča ­

_ Z2ID&nom mjestu i zimi ih pre­• tl hladnije uvjete bez mraza.~i:'ne posude promjera 30 - 38

.:- ~~oIiko dre nažnih otvora. Ispu.-=: - kompostom za ulontavanje na

;'IOOne ilovače.

.. eema posebne podloge i stabla se",Oll _ na vlastitu korijenju. Suvre-_ l.ulti\ ari samoop lodni.

.ca-e me dvogodišnje presadnice~....e u loncima i posadite ih zimi.

,.....bje oprezno ra šč cšljajte kori­__ :)kt.odna stabla sadite na raz­-.: - Jo ~ m. a ona posadeea u rupe• "'-"'ll toga razmaka.

\~" ::i(Q i sad nja

)rAJ PLODOVA

DI: :>t<,u zaštitili grane sa začeci ma

). oko njih zavežite debeo sloj.e i: lbme (vidi i ..Zaštita od mraza i~. Omotač od jute i slame , str.

t IStOvrijeme uklonile sveprošlo-

- ..\1]( jedna od najdulje uzgajanihcr ea. Pripada porodici Moraceae.

.:......··'C \l su za » h la đe njem« niski: treba100- 300sati na temperaturi odr~pij e \'a u svim krajevima s du­

..._ toplom vegelacijskom sezonom.

U ZG OJ VOĆA K A

Da bis/e pol akn ulinovi rasr. skrari/e diosrarih. ogolje/ih granana I pup,

!.de smje.(lenemladice IIJrctj/e donjihuve u.move j/i dodobro .~mjdlenoga

postranog izboja.

Mladice l aveli/e lakodil budu ravnomjernoTlII/ )(lredene nalepczi.

Da bis/e polainuliraz~'oj zamjensk jhizboja koji ccs/varali zi/lx rkeplodova . dju mladicaskra/ ilt' na I pup.

Kadaprođe opasnostod mraza. sve mrazom~tećt:ne mladiceodrr:2ile do njihO\'eosnove.

O DRASLA LEPEZASTA S~IOKVAPROU EThO OREZIVASJE

Berba j skladištenje

R azmnožavanj e

Smokve uzgojene iz sjemena mogu serazlikovati po kvaliteti. S odabranogakultivara možete upotrijebiti zrele rel 'nice jednogodišnjih grana. Reznice tre­baJu biti duge 30 cm. U taknire ih udobro pripremljeno. dobro ocjedito Ilo.od mraza ih zaštitite zvonima. Smokvese mogu razrnnožavati i ukorijenjenimizbojim a, koje odvojite od matične

biljke i presadne ih.

Berite posve zrele plodo-e. Zreli pio­dovi vise. na dodir su \Tlomelani. a ko­l ica im može biti malo raspucana.Smokve je najboljejesti svježe.a može­te ih i sušiti.

LJEn/O OREZIVAr\JE

,....ove mladice otrgnita na 5listo va dil biste u pazu kimafjsto ~'a potaknuli stvsrs njeza6: /aka p/odova,

Dud ili murva (.\ lonls nigra)

Dud pnpada porodici Moraceae. Crnidud doseže visinu od 6 do 10 m i uzga­ja sezbogplodova. Bijeli dud (M. alba)rijetko se uzgaja zbog. plodova i narastedo J m. Potreba za »hla đenjem« velikaje i slabra kasno otpočinju vegetaciju.

Mj esto i sadnj aPreporu čljiva su vlažna. lagano kiselatla. Dud se obično Ul~aja na vlastitukorijenju i samooplodan je. Sadite gaod kraja jeseni do zime na razmacimaod 8 do 10 m: u hladnim krajevim asadite ga u proljeCe.

Uobičajena njegaCzgaja se slično kao ijabuka (str.436). zasuha vremena zalijevajte ga i malčirajie.

Dud obično ne napadajuštetmd nibolesti.

Orezivanje i obl iko vanj eDud se uzgaja kao polastablašica ilistab­tašica. Orezupc samo toliko da utvrditeokosnicuod4 ili 5 granai nakon logauk­lanjajte lošesmieštene ili pregustegrane.Stabla orezujte zirni. kada posve miruju.jer kada se s početka proljeća ili u jesenorezuju ili oštete mladice. i korijenjeobil­no ~p1;Kcc. Ako do toga dođe . ranu ue

bde spalite vrućim žaračem ili nekimdrugimželjeznimalalom.

Berb a i skladii lenj ePotkraj ljeta berite posve zreleplodove iliih ostavite da padaju na prikladnu privrc­menu površinu (npr. plastičnu foliju) da biostaličisti. Dudjeditesvježiligazamrznite.

R azmno žavanj eDud se može razmnožavati jednostav­nim ili zračnim grebeniče njem (vidi str.116) ili 18 cm dugimzrelim reznicama s,.pelOOlc (vidi str. l IJ ).

C R l\;I I>UD

mova loza (Vitis villifera)

Penj ačice

Z ~ l ;.pJtl"o ~vanje i pIodonok­~, penjačke trebaju tople.zašričene~. Toj skupini pripadaju vinova

.1. LJ\1 i pasi tlora, U hladnijimkrajevi­~ ~ućile im za štićeno okrtd.enjc ili- ~aJtc podstaklom. Penj ačke rode

n ima je vinove loza tradiciona lno:-.a~njcn ija vočka za jelo i za pra­

-re vina. EUT0p5ka vinova tou ( Vi­iliIlir:r31i njezini kuhivari smatraju

~ . valite tnijima. Američka vinova\ 1/15 labrusca) podnosi hlad nija

..;D( JI i križana je s vrstom Vitism da bi se proširio izborstolnih i

kultivara la hladnije kra jeve.• -e ~U kultivari pogodni i kao stolni-li.u dozrijevanje plodova potrebna su

-..::l. suha ljeta. Za umjereni top linski.J:S. lIlIa mnogo kul tivara; mno gi foe od

_u uspješno uzgajati i u hlad ni­w'"1}('\'ima. ali na zaštićenim mjesti-

u staklenicima. Kao potporanj~. poslužiti ukras ne pergole. lukovi':'-.l p pri kladni elementi. Nači ni

:.l:7'<LDJ3 su različi ti : desenno se grož-.a: eezuje radi stvaranja manje količi ne

etnih plodo va. kultivari za vinoja bisre dobili ŠiO veći prinos.

,,;<rrno (stolno) grožde

~ se područj ima razmjer no lako.. -csu visokokvalite tni prinosi desert ­

;.1 ~otda . U hladnijim podnebl jima'< može uzgaja ti uz sunčane . toplee ili j~ bolje. u stakleniku. De-

C-~ se grož đe obično dijeli na slatko.____ too i - vi nskoc Slatko najranije

::llt" a; mu škatnc je najukusnije i~ a sljedeće . a »vinskoe je obično

~ okusa. ali je snažna rasla i dcz--,..:"lai.a~.•Vinsko« dese rtno groMe-cec je samooplod no i op rašuje ga

:M. ali se rutno oprašivanje pre­......:t..'uj e kada se uzgaja II zaštiće nom..... -soru [v jdi desno).

\.1~ IO

'\I; neno je lop lo, zaštićeno , su nčano.. 610 bez mraza u vrijeme cvat nje.

a loza tre ba popri lično plodno.-eo ccje duo tlo s pH 6 - 75. lzbjcga­

_:e sadnju na vrlo bogatim tlima jer:><oaatuje vegerarivan rast na šte tu

... o.XoI 3_Vamo je dobro ecjeđivanje,

~ \lAO\3 loza ne podn osi mokra tla:.. ~Jte tlo ili, prema potre bi. pos­.. -ac dre na!n i sustav (za pojedinosti

nadugimsa~illjivim stabljikama jedn0go­dišnjega drva i treba ih svake godinenakon berbe orezivati. Brne se potiče

stvaranje IKJ\ih mladica. one vrlo brzorastu i oprezno ih vežite za potpomje.lakoda primajušto više svjetla i zraka.

vidi TU. l G~OJIVA.•Popravljanje od ­vodnjee, str. 623).

U hladnim predjelima vinova lozakoja se uzgaja na topl im. sunčanim zi­dovima daje uglavno m dobre urode . alise ne može uspoređivat i s kvalitetomloze uzgojene u zaštićenu prostoru.Rane kuhivare trebali biste upot rijeb itiza uzgoj uza zid da biste potkraj lje tadobil i desertno grožde. Vinovu lozu po­duprite vodoravnim žicama i učvrsti te

ih vezicama za lozu 2.5 - 5cm od zida .Vinova se loza obično uzgaja na vla­

stitu kori jenju. osim u područjima gdjeposto ji opasnos t od šte tnika Phylloxera(vidi »Štetnici i bolesri-. desno). U tomsl učaju potražite savje t o tome kojubiste podlogu trebali upot rijebiti u svo­jem kraju . Upotreba podloge ima idruge pred nosti. npr. bolju podaošlji­vest visokoga. pH ili mokroga tla teobuzdavanje prebujnoga rasta .

SadnjaPrije sadnje temeljito prip remite tlo. Usiromašnim i pjeskovitim tlima na dnorupe za sadnju stavite okrenute buse netrave te dosta zreloga stajskog gnoja ilikomposta. Površinu učvrst ite i dob rozalijte. Sad nice gologa korijena posa­dite rimi. a kontejnerske sadnice moguse sadili cijele godine. za sustav' jed­nost rukih kordon aea sa đite na razmakod najmanje 1.2 m. a za dvostru ke ili_U« kordo na: na dvostru ke više: eru­ke« višestru kih kordonaca trebale bibiti na 60 tm razmaka.

Uobič ajena njegaU vegetaciji 1..3 suha vreme na redovnezalijevajte. Osobita njega potrebna je jozikoja raste U1..3 rid . jer se može nalaziti U

_kišnoj sjenie. Malč zadržava vlagu. Kadase razviju bujne mladice. svaka 2 - 3 tjed­na prihranjujtc gnojivom koje je bogatokalijcm; ako je rast slab. umjesto togadodajte du š i č no gnojivo. Čim plodovipočnu dozrijevati. prihranu prekinue.

Da biste dobili najbolju kvalit etugrožđa. kod sustava kordon aca naokomitoj stah ijici (ili ~ibi« ) na svakih30 cm ne osta\l jajte više od jednogagrozda . JoJ vrlo rano uklonite grozdiče

koj i se nalaze itmedu. Da biste dobili

lijepo oblikovan e grozdove s kru pnim.ravnomjerno rasporedenim bobica ma.morate ih pro rjed ivat i. To će sma njiti ipojmi plijesni. Bobice ne dodirujte jerim može te po kvaril i maša k. Nekim kul­tivarima treba i dru go prorjeđivaeje dabobice mogu da lje de bljati.

Štetnici j bolestiVinovu lozu napadaju štitaste uši (str.648). vinova pipa (str. 645). ose (str.646) i siva plijesan (Botrytis) (str. 658).U zaštićenom prostoru poteškoće mogustvarati crveni pauk (str. 646), štitastimoljci (str. 646), crvci (str. 646) i pepel­nica (str. 658).

TlW\· ušenac ili filoksera ( Ph~11oxera)

ozbiljan je štetnik u toplim krejevima.Kukci nalik ušima napadaju korijenjeeuropsk e}ou: na listovimase mogu stu­rati šiške. ~apad uzrokuje t.ržIjanje ičesto je poguban. Malo je mogućnosti

suzbijanja. iako upotreba otpornih podlo­ga i otpornih hibrida uvehke smanjujeovu pojavu. Vinovu lozu zaštititeodpticamrežama (vidi -Zašuta od ptica... str .427).

Uzgoj II zaš ti ćeuom

p ro storuU hladnim krajevima vinovu lozu uzga­jajte u staklenik u, najbo lje s grijanjem.~Iogu se uzgajati i osta le biljke sa slič­

nim zahtjevima glede temperatur e ivlage. U stakleni ku koji je naslonje n nazid vrlo je korisna topl ina od samogazida. osobito kada je grijanje slabo iliga uopće nema. Najbolji su staklenici smogućnošću gornjega i post ranoga pro­zračivanja.

TIo mora biti vrlo plod no. bez koro­va i dobro ocjcduo. s pH 6 - 73 _Postojili drenaža. ona mora biti na ;'5 cm. jervinova loza ima du bok o kori jenje .Sadnja je kao i kod loze na otvorenom.

Sadite li lozu izravn o uza stražnji zidili stakleni zid. oblikujte je na potpor­nju od žica koje su udaljene ~ cm odstakla. Sad ite li lozu u samostojećem

stakleniku. sadnicu posa dite uz jedankraj. paje obli kujte na žici uz krov. zaviše pojedinosti o uzgoju vidi .Uobi~­

jena njega<. gore. Svrdlom za tlo mo­žete provjenti količinu vlage u zemlji.

P E ~ J A C I C E

Kivi

za prva zalijevanja u vegetac iji upo­trebljavajte mlaku vodu.

Oprezno prozračupe; zimi prozracj­vanje mora biti najj ače da biste oo osi­gurali potre bne niske temperature IM»hladenja. ).

Potkraj zime prorračivacje posvesmanjite: tako ćete potaknuti rast. Dabiste od ržali ravnomjerne temperature .prosra čivanje prilagodujte vremenskimuvjetima. Uvijek se preporučuje tagacoprozračiv anje , a dovoljna količin a topli­ne po trebnaje u vrijeme CI'atnje za bolje

PRORJEĐlVA~JE GROZ DOVA

l /\adl JU'~J.Oi..dii&lrazmai~OJ.~cm. trdWau­p~'"3z.jitubiap(tNmQi

ijnfi~:ui:o~a-dIr Nbia

~skJbodlIo~.znb.

2Vili(asfim ~tap;am il i {hranuod~til~ n~polrrbne bob~_

Prorijedeni grozd trcN Obi biti tmn. I'Thu. ' Juh.·a ti~ pretrU do/je_

-'61

UZOOJ VO ĆAKA

vanje dovoljno ograničuje rast listova,pa se plodovi izlažu suncu, osobito uhladnijim krajevima. U vručem pod­neblju osobito pazite da zbog sunca De

nastanu opekline. ZiJmko orezivanjeobavile do sredine zime da biste sma­njili . plakanje« loze,JedllO'>tlllki kordoD:I(" Nakon wdnje,dok lozamiruje. šibu skratile do jakogapupa. nekoliko centimetara iznad tlaLjeli glavn u provodnicu oblikujte naokomit bambusov stap, a sve posuaeeizboje ot rgnite ili od rež nena 5 ili 6 lis­tova, Sve postrane izboje drugoga reda(mladice koje rastu iz postranih izboja lskrarite na I list. Uklonile sve mladicekoje rastu iz: osnove.

U drugoj zimiprovodnicu skratire zalIJ novogaizrasta do zreloga drva i ore,žile postranc izbojc na I pup. Drugogaljeta zavežite produžetak provodnice.

Sve u boje drugoga ~da kojise sIvaraju U~Iranih ubojaskralile na l /isl.

O reeivanje i oblikovanjeza cescnno gral-de uobičajen je naeinoblikovanja jednostruki ili dvostruki(.U«) kordonac. na kojima se stvarajurodni izboji koji daju vrlo kvalitetnogrožde,

Vinova loza rodi na izbojima tekuče

sezone.Stoga proJjetno i Ijeino oreziva­nje pomaže u ograničavanju rasta izšiha, tako ua sc na svakom rodnom iz­hoju stvara po jedan grozd. To orczi-

oko trsova malćirajte zrelim stajskimgnojem ilikompostom.

Koddozrijevanjaplodova potrebno imje -završno razdoblje_ u kojem ostaju naInU dok nepostignu najvišistupanjboje iokusa:10 je2- 3tjednaza rane kuhieare iduljezaka'>tIC,Omogućite dobro prczra­čivanje . a naotvore zapromtči\'anje pos­tavne mrežeprotiv ptica,

Kod sadnje, gIaInuS1aMjiku odrdlle ZlI1/) 00 jakoga pupa , ..no ne predakko odrazine Ila,

oprašivanje, U zaštićenom prostoru oso­bilo pripazue na oprašivanje, Kodmnogih kultivara obično je sredinom da­na dovoljno protresti šibe ili ih laganeudarili palicom, Kod muškatnoga grož­da opmivanje izvodite takoda spojenimdlanovima prijeđete preko cvjetova. či­

me se omogutujeprimjereno rasprtiva­nje peluda. S akon ŠiO su se plodovizametnuli, treba omogu6ti dobro kruže­nje zraka da bi se spriječila sivaplijesan(Buuyth) i pepelnica.

Polijevanje i prskanje vodom pomažeu sprečavanj u crvenoga pauka, To ne­mojte ti niti za oblačna vremena. prih­komcvatnjeidozrijevanja,

Potkraj zime gredice prekopajte vila­ma, ali izbjegavajte područje oko kori­jenja. Uklonile 1cm površinske zemlje izamijenile je kompostom na osnovi ilo..v ače. f\a~oo prvogazalijevanja površinu

VINOVA LOZA, JEDNOSTRUKI KORDONACl ,GODISA, ZIMSKO OREZIVA:'oIJE l , GODlNA.UETNO OREZIVA:'oIJE

'Gagarip Blue' (crno) Vi'Gamay Hanr (crno) SI'Hirnrod Sccdlcss (zlatnožuto) SI'King's Ruby' (crno) SI'Lady Hastings' (emo) ~Iu

'Madeline Royale' (bijelo) SI-Madresfield Cour!' (emo) Mu'Perle de Cuba' (bijelo) Mu-pnmavis Prontignan' (bijelo) ~Iu

'Roem van Boskoop' (crno) SI'Royal Muscadine' (bijelo) ~Iu

'SI laurent' (bijelo) ~Iu

'Thompson's Seedless' (bijelo) SI

'FOSlcr's Seedhng'

R:IDO'A ngers Frontignan' (crno) \ 'i'A scot Curonefje' (bijelo) ~Iu

'Auvergne Fronugnan' (bijelo) ~Iu

'Blackfroeugnan' (crno) \lu'Cardinal' (emo) SI'Cha~w Rose' (bijelo) SI-Chassetes Vibert' (bijelo) SI'Ciotat' (bijelo] SI-Foster's Seedling' (bijelo) SI

Srednje n no'Black ~onukka' (emo) :\Iu'Canon Hall Muscat' (bijelo) ~Iu

'Gnzdey Fromignan' (bijelo) ~Iu

'Madeira Fror nignan' (emo) Mu'Muscat Bleu' (crno) ~Iu

'Muscat Hamburgh' (crno) .\Iu'New York. Muscat' (bijelo) ~Iu

'Oliver Irsay' (bijelo) .\Iu'Reine Olga' (crno) SI

PREPORUČUIVOSTOLNO GROŽĐE

S ajedan /i5l stra IM.. 51-1:izbojedIlIgos,

redal oji .su~ stvorilinapostrammizbojima.

SVl/ki pm/raniil hoj skrarirekada dosegneduhnu od 5 ili 6iiI/ova.

Olrgni/e svecvjetne kiticekoje su sestvorile napoaranimizbojima.

2, GODINA, U ETNO OREZIVANJE

\

Posusncizhojt, kojisu se stvorili skm/itena 1jaki pup.

- - 7"'----lI" '---

Provodnicu skratileOlprilike za 'hnovop~a,

2, GODINA, ZIMSKO OREZIVANJE

LEGENDA!\lu rn\l~kalno

SI slatkoVi .vinsko_

Ka-eo

Ka_nikullivari kojidozrijenju naoflolTnom<oa1ll(J u knjevima §

potUdano loplimIjeriIlUl

'Alicantc' (crno) Vi

'~uscat 01AIeU lldria'

' AIicanIC'

'A~' TO'AC'n' (emo) \ i·~tn Pearson' (bijelo) .\Iu' ~In f'JJu'$ B~1r: ~Iuscat'

lemo)~I.' ~1l1'iC31 of Aleaandria'

(bijelo) \lu'Trebbiano' (bijelo) Vi

462

/P E~ J A t I C E

Postrane mladice skratile na 5 ili 6 lis­',1\ 3 . a uboje drugoga reda na l list.~JO i prvoga ljeta. Uklonite svecvjetne..ilice. Lozi nemojte dopustiti da rodi., ~ do 3.godine.

TTeće zime skratile provodnicu za Ih- ~~-oga izmu i da bisest\'orilemladice• rednim i1bojima. S"C postrane izboje-..ratite do jednoga jakoga pupa.l obit ajeno ore-d u nje Uobičajeno

-ezivanje provodite od 3. godine. U-rolječe na svakom rodnom izboju-cavire 2mladice. a ostale otrgnite.od• đvije ostavitejaču kao rodnu. a slabi­~ skratite na 2 lista i ostavile je kao·.l::JJcnsku. II slučaju da se ona rodna-te ti. l jeli. kada se razviju cvjetni graz­

;,:>\i. na postranomizbojuostavite samonajbolji. a ostale odrežite. Izboje

e-aure na2lista imad grozda . Sve izbo­_ ..Oji ne nose grozdove skratite otpri­, e na 5 listova. a sve izboje drugoga

-•ea na I list.

Svake zime s glavne provodnice uk­lonite th novoga izrasta. ali kada doseg­ne vrh potpornja. jednom na godinurežite je na 2 pupa. Posrrane izbojereme do I jakoga pupa. Ako kasnijesustav rodnih izboja postane pregust.vcčarskom pilomotpihteneke dijelove.ili ako na šibi ima previše rodnih izbo­ja, neke od njih posv'e uklonile. Rodnibi izboji trebali biti na razmacimaod 22do 30 cm. Sibe odvežire od žica i savi­nite ih na polovicu njihove duljine, go­tovo vodoravno. Zimi tako neka stojenekoliko tjedana da se u proljcče pota­kne jednolik razvoj mladica - tada šibezavežite uspravno.IhO'otruki kordonac On se može ljetioblikovati s 2 vodoravne mladice. Slje­dc če l ime svaku od njih skratite na60 em. Sfjcdc če godine produžetke tihšiba zavežite uspravno - lo če biti »ru­ke... Svaku ruku oblikujte kao jedno­struki kcrdonac.

\"N:~lruk i kordon;K Prvoga ljeta ob­likujte 2 mladice. il zimi ih skratite na60 cm. Produžene tih šiba oblikujtevodoravno i svakih 60 cm odaberitejednu mladicu. oblikujte ih uspravno itako stvorite željeni broj ,.ruku_. Kadase utvrde. svetu "ruku_ oblikujte kaojednostruki kordonac.()nq:i utini on.'l.hanja ~eki kultivari izosnovnih pupova koji su ostali nakonorezivanja rodnih izboja neće stvaratiprikladnerodne mladice. Utakvimsluča­

jevima kod zimskog orezrvanja možeteostavilidulje đrvenaste stabljike, a il njihre se razviti rodni izboji. Ostale odrven­jele stabljike skratile na 3 ili4 pupa takoda tvore snažne mladice koje će sljedeće

l ime zamiicniu stare drvenaste stabljike.Ovaj postupak možete ponavljali svakegodine. Kod oblikovanja descrtnogagrožde može sc upotrijebitivećina drugihsustava pomlađivanja (pojedinosti osustavu dvostruki Guyol potražne u

BRA~JE DESER'r'OGAGROZDA

Izbjegavajte dodirivanje plodol'a. d.JIIII

ne pokvarite ma~ak. S~'aki grozdodrežite s pere/jkom i »dn kom_; ona ~SiW Oji od drvenaste s/ilbljike kojaje S.lI

svake strane grozda duga S cm.

Sl'e rodne f'O'"frane ~~

skratite na:: lisuiznad nje~

kitice_

S a l P"J' S.trM* P"t'

~~ra:IItcp $ll se lt'nlInIl ..---Sve krtljal'e n jerne

kiti~ otrgnite iostavile ne .-ik'od J po ~boju.

Ako na rletojposIranojgraninema grozdova.skra/ile je nilSili 6 Jistou.

O DRASLIJED~OSTRL'KI KORDOl'AC, U ETNO OREZI VA~JE

r

Na svakom rodnom izbojuslvore se mladice. prori­jedireih lako da ostanu 2;jednarebiliglami posl17lniizboj. a drugaprKUl·a.

Postrane izbojeskrarite na J jakipup.

GODISA. ZIMSKOOREZIVA~JE

Skrafile g'iJ\"nuprol'odnku lakoda uklonjte ot o1h nOHJgll in"IISfll .

--r'-------j if1~--

ODRASLIJED~OSl1U;KI KORDOl\AC,ZI ~ISKO OREZIVANJE

, ,

,

IfVišcsrruki kordonae mole se ob1ik(ll'ari s onoliko okom ilIh~iba koliko /o prostor dopu.{ta. Kada sc ulI·rdi. sl 'ilka se»ruka« oruuje kao jednos truki kordonac.

V IŠESTRL'KI KOROO~ACOd\'elile granu. p6

gornju poIo\kuza\'l~lileu golO'"O,·odor.I van pololaj.

Ako su rodni izbojipoueti prcgu.~Ii.voćankom pilomorpilire su\'i~k dn ·a.

,-

,/ I

,,

~ po.-.s. rrane jzboje~rc na 1 jaki

.......:.. ! Ia\na pronxJnica ::=:====~---11;.-", ._----­~ 'Th potpornja. -

.IlnJ;t skra tile na 2...,.

U Z GO J V O ĆA KA

PREPORUĆUIVO

GROŽĐE ZA VI:'\O

Sve ponrene izbojekoji su se r ;w. i D

d ril/ilt' nil 5 listove:

Uobič ajena njegaUklonite sve korove i u sušnim uvjetimazalijevajreda semlada loza muže utvr diu,Rodne trsove zalijevejte samo prilikomsuše. jer previše vode smanjuje kvalitetugrož đa, xa početku proljeća uravnoreže­nim gnojivom napravi te Laganu godrlnjuprihranu.a sljedećih godinaprimjenjuj~

kalijev sulfat. Da biste nadoknadilinedostatak magnezija (str, 651). folijarno

obično samooplodni i oprascju se vjet­rom. Prije sadnje i!>kopajte jarak zapolpome stupove. rednosuuku ticustavite38cmiznad tla. advostruke hetna 75cmi 11 m. Svaku d\"(lStruku žicuobavijte oko stupa u obliku osmice .Jednogodišnje ili dvogodišnje sadnicesadite zirni na razmake od 1,5 do2m. uredove razmaknute 2 m.

Kako sc' provodnicaranija. laganojeveble za uspra\'ankolacpomoćutvorll II oblik ulJ!;mic'e.

Grožde za vino Uljaja se U krajevima sdugim. suhim i sun čanim ljetima te tli­ma prikladne vlažnosu. U hladnijimkrajevima Ul tople zidove ili u zaštiće­

nom prostoru uspješno se uzgajaju ranii srednje rani kuhivari.

dinosti vidi »Grožde za vino: Razmno­žavanje e. str. 466.. i ,.Okuliranje~. su.432).

Grožde za vmo

Mjesto i sadnjaPrikladna je većina dobro ocjeditih lalas pH 6 - 7,5, Prije sadnje očistite ko­reve. Upotrebljavaju se podloge kao iza desertna grožde (vidi -Deser mcgrožde: ~{jesto, str. 461~). Cvj etovi su

Sakon zim .<ke sac­nje skra/ile loTu na15cm od rarine Ila.Osfa lojfe najmanje2 zdrava pupa.

Razmnoi avanjevinov a se loza može razmnožavati ue­lim reznjcama ili cijepljenjem (za poje-

Berba i sklad ištenjeOdrežite ili otkimte dio hstcva tako dašto \ik sunca dode do grozdove kojidozrijevaju. Grozoove režite s kratkimdijelom drvenaste stabljike - s ood l1­kom«. Plodove smjestite u posudu smekanom tkaninom tako da se ne ošte­te i da mašak ostane netaknut.

Grozdovi se mogu čuva l i 1- 2 tjednana sobnoj temperaturi lako da im scostavi dulja »drška«. Jednu stranu dn.ke uronite u vodu. u duboku posudu suskim grlom. tako da grozd iz nje visi.

V INOVA LOZA, DVOSTRUKI GUYOT1.GOD e'ojA. ZIMSKO OREZIVAf\JE 1.GODlf\A, UEThO OREZIVA~JE

odlomku . Orezivanje i oblikovanje:Sustav Guyot~. vidisu. 4(5 ).

Rano

'Dunkelfelder" (emo)'Huxetrebe' (bijelo)'MadeleineAngevine 7972'

(bijelo) Ou'Madeleine Sylvaner' (bijelo) Uu'Ortega' (bijelo) Du' Pr č coce de Mahngre' (bijelo)'Regner' (bijelo)' Reichensteiner' (bijelo)'Segerrebe' [žlatnožuto] Ou

'Siegerrebe'

'Mullerllturgau'

'Pmot ~lcunier' .

sin, 'Meunier', ' ~lUlIerrebe ',

·SCh.....arzriesling', 'wrorhemPinot' (crno)

'Pinot Noir' , sin.Sp3tburgunder' (eTnO)

'Rondo' (crno)'Scheeburgcr (bijelo)'Scibel l3053', sin, 'Cascade' (crno)'Seyval Blanc'. sin. 'Scw ellard

5276' (bijelo)'Triomphe D' Alsace' (crno) Du

S~nj~ nmu

'Bacchus' (bijelo)'Domfejder' (crno) Du'Kemling' (bijelo)'Leon Milim', sin. 'Kubjrnann'

(crno) Du'Muller Thurgau', sin: RieslingSylvaner', 'Rivancr' ijelo) I)u

KO"InKasni kultiuri koji dOZrijCl'lljU naotvorenom !i.llmo u podrufjimll spOUldllno toplim ljetima

'BlackHamburgll'

'Black Hamburgh', sin.'Scbiava Grossa' (crno) Du

'Cbardonnav'. sin. 'PinOICbardomia~" (bijelo)

'Cbenin Blanc' (bijelo)'Gelllii~mine r' (bijelo)' Pinot Gris'. sin.

'Grey Burgunder'.-Rulander' (bijelo)'Riesling' (bijelo)'Sacvienoe Blanc', sin. 'Blanc

Fumć ·. -Ouiaecbon'.'Sauvignon F~·.

'Sauvignon Jeune' (bijelo)'Scheurebe' (bijelo)·SCh.....yler' (crno) Du

LEGE.,nAnu i za eesenau upotreb u

2. GODI:·'/A. ZIMSKO OREZIVAS JE

Provodnicu stra/ill~

orprilit e na ot o]Scm iznad razine ria.uz samodno bee,Ostavile j dobra

P"pa

2. GODISA , UET:<iO OREZI VA~JE

S"e mlak izbojeodrebte usporedf/OJ provodnirom.

Uklonire sveJwnkurenlskemladicekoje scriVVijaju ispodglavne provodnice.

Tri glavnemladiceoslavifeda scrazvijaju;svej

ujedno laganouH!lire u Sll:l:lmlji

'''''''

464

P E,\ J A C I C E

.- ..uJ.:nite magnezijev sulfat. Svake. ~~ godinemalčirajte s mnogozrekJga

'O;t3 (ilijednomnagodinuakoje tloa3_no). za kvalitetu ' ina veličina

Jo.l\ a nije važna pa je prorjeđiva nje

-. r-ebno same o hladnijim podrOCjima_ ...-epocisilarazina šećera.

Oblikova nj e i c reeiva ojeKod nd.ih je kultivara potrebno ore»­vanje rodnih iT.boja (\idi -Descrtnogrct­de: Orezivanje i oblikovanje-, m. 462).~o da bi mnogi od njih redovite rodili.potrebna je godišnja zamjena sranh SIa·

bljika.

SU'la' GU~ Ol ~tnogo sc upotrebljavakod "inskih kuluvara vinove lozejer scnjime stvara produknvan urod na ogra­ničenu prostoru. Sastoji sc od godišnjegoblikovanja vodoravnih šiba. od kojihsc uspravno oblikuju rodne mladice.

Kod <hoslrukog susu\a ~'OI l) 'IC

nawaloj biljciobHujo ~ iite. a :ld Jed­ooslrukogsustavaG~OI QIDO jedu.

Da biste lozu oblikO" aIi .h",,<>t&sustavom Guyot. sadnicu poe z-.: od­režite na 2 jaka pupa iznadTUIDt lb..

OJ~tife iliolkinileSI C p..~lrane izbo:Jjckoj ; sc riln- ij aj u naroJnimp..l:<lranimizfl<Jjim,1.

Iznad najl'ik tic:sve okomite m/~

stralile za :: lisfil-

W arerile J ja ke- središnjemladicr ; jzretite SI'e- &l lale koje

raqu iz sm!i.šlii_

O DRASLI DVOSTRUKI GUYOT. U EnlO OREZIVAr\JE

Sr c postren e izfl<JjeSiI J zamjenske mtudiccskrati te na l li~1.

3.GODI~A, UETNO OREZIVAI\JE

Središnji izroj,Ikralile najmanjena J ili 4 dot>rap Upil. Time ćele

s1jt:dećr: scronepVlaknuri sluranjenovin m/aJicil-

(~.. ,

GODl~A. ZI;"'lSKO OREZIVANJE

l Ove i7Pojc~J; rar ire

------::;;j~ na ll -IZ pup(lva.lako Ja ostane oko60 cm ja ka ra,~la,

~apmtrana

... CJ"C' llO s;win;le:Doi Jdje i l~,,-et:ite- ih

dlfl}ut:icu(s OOjciI>X Odalk !iC~Um/adio:.

- ,>/'o/ih j le okomilO.

19R..)"SLI DVOSTRUKI GUYOT, ZI~1SKO O REZIVAr\JE

PrelISta /e Zmladi~ opreznosa,ijteprema do/je (bje .o idc.-sno) j la\-elilt: ih na 1. ili21ku. Skra /i le ih na H - IZpu,.....a.

Olrgnitt: j/i odrelilt:fX'!'lrane~ t ojisu M: ~l l ooJi na .~

okomite zamjt:nsliemladia:.

S rodmh mWica~"C OIry!IDlt:

SIef'O"lraDeiz~,

Prcgu.~lc ili SUliVJc:om/iidicC' prorijNilt:frfće IjcrojJJllIO~njil a ti

pJoe:1o>e u uztViu.

Vrho\-e oJ;omilih rodnih grana sk ralil~'

na Z li~la im" J gorn je }icc.

.. "lo "''' ''-.''f#'' ~ :J.r, ... -,.,. r J " lio/. ,."" , ...,

Sredi~nju mladicu. kratite na J pUpil.

Iz njih će M: razt -jrirk>te mladiCt:. koje~Ie oNikol alis/jeJ«e zime.

:fijI.. • ilroJt:fIQ« drvo<:".....,e a<n<:n ne~, TH: iztoojcodrezati,.. 'l'eJrkl Sglal1lOlTl

" <.lfIl.oSlaI /jaj u6..an~·nsl. ( mladice.

•

U Z GO J V O ĆAKA

4Kada .I U st: ronio: ukorijenil.' .pre.llldire ih pojedin.1l~l1o 1Ilo/ltićc

promjera /o cm da sl:' d,1lje fil ll·ijaju.

2Sillu naretire na rezll~ s 2pupa.Gornji nakokni rez tRba bitt imad

puJVl. il donji "oJoranll/ ru inncJu :: IkoJjenca. ispodni/ega pupa. Im addonj<Zfa reza uklonire I cm kore,

ZRELE REZNICE

Srabljike odretih: Ila duljinu od :rJan.Gornji rez imad pupa l reba bIIi naloka.a donj i rez ispodpupa(jn'an. Rezn~smjeslireu ja rak na PJesko,iro tw.Uzemlji ireN biri:', dUijine rUnH;4.

R EZNICE S 2 PUPA

1Dok oruujere u "rijeme padanja, 1&'3, odretile dugem:k iibe odl ...k~ seeon e. L'kkmite U 'Cf'Teost3lc

I~ro'e j peteljke.

3Ra nk e smjestire u kompo.II od2 dijdil tresets, I dijda ilv\m~t: i

I dije/il pije,~ka. Donji pup /feba birioJmJh ispod povrtine. Ozn,18re ih.lahjlt: j slao'ite u stak/enik.

U zasiičenom prostoru moguseupom­jebni kraće reznices l ili2pupa. Uzgojiteih u pojedinačnim loncima promjera9crnili 5 rezniceujedno u loncu od 21cm. Slavite ih u hladno klija l i~t e .

Sljedečega ljela posadite ukorijenjenereznice.

BerbaGrozdove režite škarama. Grožde mo­ra biti posve zrelo i potpuno suho.

R azmno žavanj evinovu lozu razmnožavajtc zrelim rezni­cama koje ste pripremili zimi prilikomorezivanje. Upotrijebite jednogodišnjemladice kojesu priosnoviodrvenjele.Po­sadite ih naotvoreno.Reznice trebajubi­ti duge25 cm: odrežite ih gore i dolje tlopupa. Ukopape ih na 15 crn u pjeskovitotlo.

mladice zavežue za najdonju žicu[svaku s jedne strane] i skratite ih na8 - 12pupova. Iz njih će sljedečega ljetaizrasti rodne mladice. Treću mladicuskratite na 3ili~ pupa, izkojihće nasta­ti zamjenske mladice, lako da se cijelipostupak može ponoviti. (Kod jedncs­tru kog sustava Gu~'oI omogućuje seraz\"qj 2 mladice.j

Tijekom lijeta odaberite 3 najboljeuedi~nje mladice koje se razvijaju izIN i lagano ih zavežiteu središnji stupili trsku. Ostaleslahije mladiceodrežite.Sve postrane izboje koji su se ranili na3 zamjenske mladice skrarite na I list.Mladice koje či ne ž ..ruke.. oblikujteokomito kroz 2 usporedne žice.Akojerast bujan. omogučite da se na njimarazvije nekolikogrozdova.Vrhove mla­dica utkinnc ili odrežite na 2 lista iznadnajviše tice. S rodnih mladica uklonitesve postrane izboje.UlJbičaj~no url.'li\ll njl.' Zimi uklanjajtesve stare grane koje su rodile i ostavitesamo 3 zamjenske mladice. Dvijezavežite dolje (svaku s jedne strane) iskratite im vrhove, kao i u 3. zimi.Treću mladicu skrarue na 3 jaka pupa.Uobičajeno ljetno orezivanje i ohliko­vanje zamjenskih mladica isto je kao i3. ljela. Odrežne sve pteguste mladicekoje u klanjaju plodove. Šest tiedanaprije očekivane zriobe uklonue sve lis­tove koji zasjenjuju plodove.

lJ "LA~JA~ JE LISTOVA

Kada se"r(l/eJ.' ran ija. odrelire lis/()n~

koji "a iZfIIlnolasjenjuju. "'emojre ihukhmi li pr<'l 'i(e, je r od SU/1C3 fflOj!Unaslali opc:k1ine.

Grozdu' i s pc retjkama mugu sej edm....ral'no brali ~karama.

B ERBA GROZĐA v.. \1~O

Prvoga ljeta ostavite l mladicu da seranija i zavežite je na okomiti stup iližice. Sve ostale nitc posrrane izbojeskratite na 5 listova. U drug:oj zimi tnskrarite malo ispod I. žice, lako daostanu najmanje J jaka pupa.

Sljedećega ljela ostavite :; snažnemladice da serazvijaju i zavezne ih oko­mito. Lk jonue nitc izbojc, e 3. zimi 2

Kivi tru tiuidia deliciosa)

Kill je listopadna razgranata penjačica

lOja je nekada bila poznata kao kinekiogrozd. Izboji če narasti i do 9 m. Bobeimaju dlakavu sme đu kožicu i zelenemeso sasitnim crnim sjemenkama.

Tijekom ,eldacij.: najbolji su topli ivlažni uvjeti. a optimum temperaturejest 5 - ~"C. :'\0 biljke u stadiju miro­vanja podnose i temperaturu nekolikostupn jeva isped nule i treba im raz­doblje od najmanje 400san temperatu­ra bp!Jd 'FC što će potaknuti doorostvaranje n jetol'a,

,\fj esto i sadnjaKili naotvorenom možeseuzgajati samona !oUOOlnim. zaštjčenim položajima, jersu biljke u vegelacijiosjetlji\'e na nepo­\'oIjne vremenske uvjete. TIO treba hitiprozra čne, duboke i bogato organskimtvarimas pil 6- 7. U tlo unesiteosnovnognoji\'O (50- 1IO g po biljci).

Kili ima ili muške ili ženske cvjetove.Da hi 00<:10 dooprašivanja. na 8 ili9 žen­skih biljaka potrebna je I muška biljka.

Podignite potporanj od stup!l\'a i žice.koje postavite na razmake od 30 cm.Posadite ukorijenjene reznice ili cije­pljenesaJ nicena razmakeod ~ do 5 m u

redove kojisu razmaknuti~ -6 m. Posla­vite kolce. dok biljke ne hudu dO\'oIjnovisokeda dosegnupotpornebee.

Uobičajena nj egaBiljke obilno malčirajte i primijenite os­novne gnojivo bogatokalijem ifosforom.Red ovito li/lijevajte. osobitoza dulje su­še. Redove održavajte nezakorovljenima.Prorjeđivanje plodova rijetko je potreb­no. Biljke koje rastu naotvorenom mogubili plxJlol ne truleb korijena (vidi ..Tru­lež korijena Ph~1oph t hora~ . str. (6 1). Uza~t ićenom prostoru može ih preplavililrips (m. lH7). ~titaste uši (slr. ~) i ne-

PREPORUČUIVI KI VI

'A bbot' Ž' A lli son' Ž'Bruno' Ž-Havward' Z'Montgomer' Ž'Saanichton' Ž'Tomun' M'Vincent" Ž

LEGENDAŽ le n, ki

1\1 muški

K -\KO PODL~PRIJEll KIVI

<>toitaj~n natin jesI~lll 'll anje fli1jaka u:'Ill u pa1m" I~ na"'or-finim ticama. sa

.,~ .I.r "iIJl~ izglaln~

.·~ t>lJil ~ (;iSlU 2 gla\'n~

~''' ' (lcJnia' s rodnim.... ~lran im i/ /l(l;;ma\ IJ i malu ,lUl u). tl a

-.umJd nlil orl'rililc..1 51Icm.

- rod e korijenovih guka (str.660), ~Iok.... ;-.lja\'iti i trulež plodova. kaoposljedica

•JIe latica. Zaraza se \iri na pkxkwe• I mq:u rano opadati. Širenju bolesti.. -male i \io;oka vlaga, Prikladnu zašuru" J\ nom pruža p~l;anje cvjetova u,;,jIJUopadanja laticatiramom ilisličnim_~~cidom.

Uzgoj u zašti ćenorn prosto ruOve je rijetl;o izvedive jer kili ima dug.razgranat rast: no u irložemm uvjetimabiljke na otvorenom moguse zaštititi odjaka vjetra i luče laganimplastičnim zas­titnim materijalom.Ki~ se može uzgajat i u politunehma.

ako mu SI;: omoguče priktadm uvjeti.

Priprema i obrada tla isti su kao i koduzgoja na otvorenom.

Ort"Zinnje i oblikovanjeU komercijalnom UlgojUčesto se uzgajana T - gredama ili pergolama. Ce510 seupotrebjjava SUSla\' obliko\anja biljak.akao palmeta na vodoravnim žicama: ladasvaka biljka ima dvije glavne postranegranekoje rastu izglavncstabfjike i rodnegranena razmacima od 5Ucm. za pojedi.nostividi -Jahuka: Palmcta«,str. 442.

Plodovi se stvaraju samu na jednogo­dišnjcm stablu. pa u vrijeme mirovanjabifjkc sve posrranc rodne mladice skra­tite na 2- ... pupa.

Be rba i skladi štenj eKivi donosi plodove 3- ... godine nakonsadnje. Berite ih tada omekšeju, Orrg­nite ib s grane zajedno s čaškom. Ču·

vajte ih na bladnom mjestu. Zamolaniu pl ast ičnu foliju. na O"C mogu sečuvati nekoliko mjesec i.

P e ,\ J A C I C e

R azrrmo žava njeUspješno se ukorj-enjuiu i DCZJ'de I m·le reznice. 'cezrele rezmc.e~ II

prolječe.odrežne ih m IO- 15aa aaa­knire u kompost (\'idi <,I....(OJ ~ u de­reznice uzimaju se na l r.iJtl ijcu I ue­haju hiti duge :!O- 30cm. DallIIleilpjesl;O\'il kompost (vidi str. J:-J l.

Odabrani se kulnvan mogu cijepiona bujne sjemenjake. ;';aj~e~ se u!X'C'rebljava T-okuliranjc i cijepljenje lI.l

popravljem spoj (vidi str. 433,.

UZ!,:oj u zašt i ćenom

p rostoruOvo je rijetko ir..edivo jer kivi imadug.razgranat rast: no u izloženim uvjetimabiljl;ena co..orenom mogu se zašruiti odjaka 'ictm i luče laganim plasućnim ~

titnim materijalom.Ki\i se mok uzgajali u po!itundilll.l.

akomu seornogu{epril;ladni uvjeti, prip-­rema i obradaIla isn su I;ao i kod uzg:o;anaotvorenom

Pasiflo ra (passi/lt"a ,pp.)

-ulora je pcnjačica s pojedinačnim

-ljikarna koje u duljinu dosežu više- ... ·ara. Zreli kuglasti plodovi lj ubi~a~·

.•IJ žute hoje mogu biti promjera i do- .--.:n. Zbogplodovanajčešče se uzgaja­_: \ N e; sa žutimplodovima. P. edu/is'~ ' icarpa, i s ljubičastim . P. edu1is.Optimalna temperatura za lju bičastu

-aloru kre če se od :!odo 28"C. t uta-_"'lora više voli lemperature \'k od. ~ '(' i ne podnosi mraz. Ljubičasti kul­

.ul podnose kratka razdoblja mraza.' . zadov oljav aj ući uzgoj potrebna je.., etena do visoka vlažnost.

\tjesto i sadnja..llt-erite sun čano mjesto, prema pnt·_"I za~ t ićc no vjetrohranom. Tla mogu

različi le \n te. ali moraju biti dooro-"'rusna s pH oko 6.

l'&>i ~aje no je opra~i\'anje I;ukcima.~,,'no pčelama . ali će motda trebati....'no opra\ i\'ati lli \·Iat.na \'remena.

"Hdeno je da ru~no opra~i\'anje

~':a \ a prinose biljaka I;oje se Olga·~ na oH'orenom.PJsif\ora Ireba potporanj na žicama.

--'1< sadnje. na razmake od 4 m posla·'e jake stupove \'i~ke 3 m. Susjedne~ro\ e u redovima povežile jednom ili'cma žicama.Rupe la ~adnju terrlCljito pripremite.>.lajIe nrgan ~ku tvar i OSn(l\'nO gnoji­'3 srednjim udjelom dušita. Biljke

.:nJe' tile na razmake od 3 do 4 m ili-...anje. al;o !dite uzgojiti samo nel;o­<o~iljaka . tU li oblik pasinore obiCno

.... -.JJi na razmake od 3 m.

Uobičajena nj egaSvake godine prirnjjcnite osnovno gno­j jvo sa srednjim do visokim udjelomdušika.u kohčmi odOj do I kg po bilj·ci. Najbolje je da tu količinu podijelilena jednake dijelO\'e i posipavate je urazmacimaod 3- 4 mjeseca.U proljetemalčirajre organsl;om tvari, a za sušnihrazdoblja rOOO\'ilO uklanjajte korove izalijevajre.

x a otvorenom i u zastičenom pros­loru sretnici I;oji napadaju Ole biljkejesu: voćne muhe (sir. 659). uši (str.(46). crveni pauk (str. (46 ) i rameštilasle uši (sIr. MX). U nekim suplrop"skim krajevima mogu hili opasne ne­malooe korijctlll\'ih guka (sIr. MO) ifuta rijsko uvenuće (sIr. 654). Odn'e­njelosl uzrokuje virus mOLllika krastav"ca (\'idi ,.V irusi ~, str. 659). ~to gaprenose u~i. Izboji pasiflore osjetlji\i suna nematode i razne n'Ste u\'enuća. paje najbolje da biljke s\'akih 5 ili 6 godi­na zamijenile td ra\'im sjemenjacima.ul;orijenjenim rel nicama ili cijepljenimbiljkama.

Uzgoj u zail ićenom

prosloruU umjerenim podruejima o\'aka\' je Ul·goj moguć. ali ne n~igurate li Oplimalnetemperature i uvjete. možda sc neće

stvoriti plodovi: ohičnu je putrehnoručno opra ~ivanje. Biljkama na OIvorc­nom~igu raj te potporanj. Biljke Ulgajaj.le u pripremljenim gredicama ili \'elikimposudama najmanjegpromjeraod 35cm.UpOl.rijehite ocjedil. pkxlan l;omposI s

i' ASl rtOI~A

mnogo organ~ke tvariu koji sie prije sad­njeumi.i<-~li OSI1O\TIO gnoji\·o.Odrta\'aj­te najniiutemperaluruod 2Q"Ci\'13Žfl()<,Iinnedu 60 i 70%. Jednom mjcsdno pn.mijenile lel; uće branji\o ili (MOHIO~ji\'O i redO\itozalijeujie.

O rezi\llInje i oblikO\'llInjeDa biste ~h'orili trajnu okosnicu. dU!žica oblikujte 2 gla\'ne stabljike. Ako uvrijemc kada su duge 60 - 90 cm ne~tvaraj u postrane i/.hoje. otrgnile imvrhove. Te postrane izhojc na kujimasc sIvaraju plodovi ~v a koga proljeća

ostavite da vise. Skralile ih tako danikada nisu kraći ud 15 cm iznad razineIla. Kada se hiljka uln di. wa ke rimeorežile rodne izhoje le l; uće sezone jeroni \i ;e neće donositi plodO\·e.

Berba i skladišlenjePlodove berite kada počnu mijenjatiboju - od zelene do ljubičaste ili tute .Plodovi dozrjjeveju lS - 12 tjedananakon zametanja. što ovisi o kultivara.M~u se- sačuvat i i 21 dan. održite liravnomjernutemperaturu od najmanje6 oo 7"c i neprekidnu vlažnost od ~5

do 96%.

Razrnnožavanj ePasiflore se obično uzgaja sjemenom ilircznicama. a može se razmnožiti i oku­liranjem.

Iz po~ve zrelih plodo\'a mOžele in'adi·ti sjeme i ostaviti ga d'l fcrmentira .3 _ otdana. pa ga operile i u..u~ite . Sjemenkeposijle u zaštićcni pro~lor u plitice iliIončićc promjera 7 - 9 cm. u sjet\ enikompu-t. Držite ih na temperaturi odnajmanje 2t1'C. Kada sjemenjaci narastu)) - 35 cm. posadile ih na ot\ OI'<': OO(nakon!lo Sie ih prethodnoOČ\rsnuli l iliih U1.gajajte u za!lićenom pro<oIoru.

Pripremile reznice duge 1 ~ - :!O cm isla\ite ih u pliticuililon6ć s komposlornza reznice. Ukorjenji\'anje rno1ete U~TLl-­

ti hala lnimgrijanjemi OI'OŠa\·anjem.Pojedinosti o okuliranju potražile na

~1 r. 432. Kada zdrave okulirane \oildnicenarastu približno 15 cm. prc\oildite ih na~talRo mjeslo gdje ce scnastal'itirm ijati.

Ako nematode ili razne \'Ne u\·cnu·ća st\'araju ozbiljne potdkoće .lj ubiča......te kultivare možete cijepiti naot~podloge. U lUsnhu obično <,e upou-e·blja\'aju bujni sjemenjaci \ N e !O.lI bJliIIplodo\·ima.

UZG O J V OĆA KA

Jagode (Fragaria x alImIaSsa)

Bobičasto voće

VEćtsl: boceasoea \"OĆI ćine 2J1TIO­

like ili šibolike biljke. osim ;.agoda.t.ojesu zeljaste trajnice. l: grmoIite več­

t e ulaze borovnice.ogrozdi te crni.crv enii bijeli ribizi. a u šiboliketu pine. hibridnet upine i maline. Sve vrste stvaraju sočne

plodove t oji se jedu s\"jeti. ukuhani.konzervirani ili zamrznuti. Većina bobi­ća-toga voća najbolje raste u hladnij im

Jagode su niske zeljaste biljke t.o;e semogu uzgajati u većini vrtova na otvore­nem ili u posudama. Tri su skupinejago­da: Ijeine. stalnoradajocei alpske jagode.

Ljetne jagode gotovo sve S\'oje plodo-­\'e stvaraju u intenzivnom razdoblju od 2ili 3 tjedna sredinom ljeta. :-;eki kuluvarijošjednom oskudnije rode u jesen.

Stalnoradaju če jagode (mjesečarke )

ljeti kratko rode . prestaju otprilike na 2mjeseca i opet donose plodove u jesen.Najbolje rastu na područjima s blagimjesenimabez mraza.

Alpske jagode uzgajaju se iz sjemenai stvaraju malene plodove prolinjenaokusa.

Razlike u trajanju dana (vidi l: ZGOJPOVR('A . str. ~95) kod nekih kultivarautječu na stvaranje cvjetova. Stoga jevažno da izbor kultivaraprilagodile ze­mljopisnoj širini pojedinoga vrta: npr. ukrajevima k.oji su bližiuopskim predje­lima niže temperature potrebne za rasti donošenje plodovamoguse nači samona višim nadmorskim visinama,

Mj esto i sadnj a

Jagode najbolje rastu ondje gdje se re­dcvito mogu praviti novi nasadi nasvježem zemljištu. jer se urod, ve ličina

krajevima. \'oledobro propusna i plodnatlakop.zadrta\aj uvlagu. Sunčano jemje­SlO najbolje idaje najkvalitetnije pIodme.ali bobičasto veče u večni s1 l1Ća;en pod­nosii laganu sjenu.Gotovosusvi kultivarisamooplodni. 1"aćin orczivanja ovisio to­me na kojoj vrsti grana\'OCKa stvara plo­dove: na jednogodišnjima. na starijima irodnimgranamailinajednimaidrugima.

plodova i zdra,'lje biljke nakon 3. godi­ne smanjuju. Imale li mjesta. ~todobnouzgajajte biljke koje su stare I. 2 ili 3godine. :'Oajslarije uklanjajte i svake go­di"i u ,,"jek tlo sadite nove vriježe.

MjestoS a sunčanom, toplom mjestu plodovisu najukusniji. Pjeskovna tla stvarajunajranije urode, ilovasta i dobro ocjedi­ta glinasta tla daju najveće prinose inajukusnije plodove: na vapne nasnmtlima urod je slab. Savršeni su laganokiseli uvjeti s ptl 6 - 65. Radi izbjega­vanja bolesti koje se razvjjajuu tlu. vrloje važno dobro ocjedivanje. Sadnja ja­goda nakon krumpira mol e biti opa­sna. jer zemlja može biti zaraženauv encčem Ven idJlium (str. 653).

b produljeno razdoblje stvaranjaplodova nasade možete podijelili - zanajraniji urod odaberite topli. zasnčen l

položaj; za glavni urod odaberite sun­tani . otvoreni položaj. a manje sunčano

mjestoza plodove koji te kasnijedozri­jcvati.

Oprašivanj evecina je kultivara samooplodna. 1'0kultiva r 'Pandora' rodi dobro samo akou isto "rijeme u blizini cvate nekolikobiljakadrugoga kultivara.

KupiM

tUfemalinc

SadnjaVrijeme sadnje jagoda ovisi o geograf­skom smještaju. Ako sie u nedoumici.potražite savjet srrućnjaka. U umje­renim hladnijim područjima najboljevrijeme sadnje jest kraj ljeta i poče ta k.

jeseni. jer slj edećega ljela osiguravanajboljiurod. Sadite li kasnije. u proIje­te uklonite cvjetove da biste omogućili

dobro utvrdivanje biljaka prije nego šIOpočnu donositi plodove.

Po mogućnosti nabavite biljkes potvr­domo zdravswenojispravnosti i posaditeih u svjetu zemlju. gdje jagode nisu raslenajmanje 3 godine. Presadupe ih svake 2- 3 godine te i~pajte i spalite we starebiljke u blizini da biste spriječili ~ renje

virusnih bolesti. Uklonite we korOl e iobilnoprimijenite zrelistajski gnoj. osimako ga je mnogo ostalood prethodnogausjeva. Neposredne prije sadnje na ma­nje plodnim pjeskcvimn ili vepeenasumtlima ukopajte i uravnotežene gnoji\'O ukoličini 1 05lgm~, U lagano uzdignuteredove sadite jagode na razmake od 45cm. Redovi su razmaknuti 75 cm. da bioborinske vode mogleotjecati, Biljke sa­dite tako da se korijenov nat nalazi urazini tla; učvrst i t e ih i dobro zalijte. Namokrim tlima jagodesadite u uzdignutegredice (vidi SfRlJKmRE l PO\'RSI\E.-Uzdignute gredee-.str. 599).

Crvcni n't>iZJ

KUPOVI1'\A ZDRAVE SAD~ICEJAGODE

7-Ak,.1 Ra.nomjcran mtumnou-klli/islool

Jagod e sc mogu saditi i kroz crnu pia.stičnu foliju koja potiskuje korove. zadr­tava vlagu u liu i potiče rano donošenjeplodova zbog zagrijavanja Ila. Plastičnu

foliju dobro UĆ\ntite i na željenim raz­macima načinit e raspore u sadnju.

S:\D~JA JAGODA POD PLAsno.U FOLIJU

I Sa 1-/aJnom Ilu konopcima. <vnante ~ cm ~roku gredicu.Sredi~t~ urJigni/e ; gredicu dugu1.1", prd rijlt:plaSliaJom folijom-

468

2S obje stra lle'gredici: iskopaj/e'uzakjarak i u njega ~itbarom

utisnite ruben'e folije da je .j("rarne mate' podi;a ri.

3S a foliji na razmarimaod 45 cmna6n ile' l.:rila_~/e oh'OTe'. Kroz njih

po5iIdj(e' jagode i oko korijenou lTa /aoc.ntite' u miju.

40 kOkorijenou ITIlIa biljakaomoIaj /e' folijU. GotQ\l red sja~

dama lTebao bi bi/i lagano lJldignur.lako da se kRa mok$lije.-,,;podalje'od bi/jaka.

Uobi čaj ena njega

.. aode redovito zalijevate. Plodove ko-dozrijeveju lo3~lil il e mrežama protiv

- uca i drtit e plod ove podalje od tla. da~J ostali čisti, L'klonite suvišne vriježe icerove le redovite pregledavejte ima li-tetnika i bolesti. Cvjetove ćete molda-acrati za~t it iti od proljetnoga mraza:. ~kJ je djelctvoma paučinasta folija ili- n inski papir raspoređen u 2 sloja.

Za h ira plodovaPnjc nego što se plodmi posve razviju•.rod njih postavite čistu slamu ili prik­~Jnu prostirku da biste spriječili prjja­- ~ zemljom: kod uzgoja jagoda na:" ':" I ić noj foliji lo je nepotrebno. Prije-; !?o što se poc nu crvenjeli. plodove.s uttte ou prica pomoću stupova i

- režc la voće [vidi str. 427).

Uklanjanje vrijl'Ža.m se vriježe pojave. otrgnitc ih. ne

'fajte ih samo ako će vam trebati za-~Jdbu redovas prostirkom [vidi -Uz­

, lj U zašnčenom prostoru- , ispod).

KAKO OČUVATI

CiSTE JAGODE

1\3da jagod.- cvs tu ili pOCinju_/l'ara ri plll(/un:, oko biljakai i,poJ njih sllH'ire Jt'~o sloj_lame. uo će .~rijetiri Jodiril"ilnjeplO<1oI'a sa u ·mljom,

DRL'Gl l'\AČI~

Oko korijenova I'fl l la jagodamol<"le opremo polol ili»poJ/o.(ke« za jagoJe.

UKLA"JA~JE VRIJE:lA

Kako sc vrijct~· razvijaju. uk/anjajreSU ~i~l k, O/kidaj/e ih u blizinimstićne

biljke, paLdi pri lome da ne ili/e ri/eIJ~/o~'e.

Z alijevanj{' i uklanjanjekorO\taZalijevajte novoposadene jagode. akasnije u vegetaciji redovito zalijevajte.osobito nakon cvatnje da potakneterazvoj kvalite tnih plodova. Biljke nafoliji zalijevajre samo n nio suha vre­mena. zalijevajuči ih kroz otvore zasadnju. Gredice čisnte od korova.

Šr~tnicii bol estiJagode mogu jesti ptice (str. 657). vje­vence (str. 659) i putevi goleči (str.M4). Osjetljive su na uši (str. 646).viruse[str. 659).sivu plijesan [Bot ryt is](str. 658). glj i,'ićnu pjegavost listova(str. 648) i crvenoga pauka (SIr. 646).Sve bolesne i kržljave biljke iskopajte ispalite. Trulež jagode i jagodin komiašnisu jako rasprostranjeni. ali su opasnikada sc pojave. Trulež jagode (Phyto­phtora fragariae] jC~1 bolest koja se [l("

[nvljujc u liu i prevladava u ležim Iiima.Uzrokuje propadanje i odumiranje lis­lova, Jedini je lijek da promijenite Ilo.Jagodin kornjašuzimasjemenke jagodas vanjske strane ploda i to potiče razvojtruleži Ilrane se na sjemenu korova, pagredicedobro očistite od korove.

Uzgoj U zašt ićenom

prostoru

Kada sejagode uzgajaju u grijanomsta­kleniku. donose plodove mjesec danaranije nego na otvorenom. ali su slabi­jegokusa. Vriježe što ranije ukorijenileu lonći6: promjera 6 cm sa sjelv'enimkompostom (\'idi str. 470). Prije nego~to korijenje ispuni lončiće. presadile ihu lonce \'d e od 15 cm s kompostom zaulončav'a nj e. Biljke držite na otvore·nom sve do sredine zime. kada ih pre,mje,t ile u staklenik. na mjeslo gdje će

primali najviše svjetla. Kada se ,tvorenovi lislovi. mlItavajIe minimalnu tcm,pcraluru od 7°C noću , a danju ]O"C .

Da bi~ le odItali te lemperalure. pri.

US IRA:'olJE PLODOVA

lkscrlne jagode berite s p<:f<:/Jk.amada bi.lle izbjeglioš/dil'anjep/odol 'a.};jgode za pekmez mole/e bra ri belpt:tdjki.

lagoditc proz ra čivanjc . Ćcsto xabjevajtci vlažne lako da zadržite vlažan zrak ismanjite opasnost od zaraze crvenimpaukom. Kada se počnu razvijati sku­pine cvjetova. temperaturu povisireotprilikeza 3"c. za vrijeme cvatnje tem­peraturu povisite za istu vrijed nost iprestanite vlažin. Cvjetove oprašite ručo

DO. mekim kistom. Učinite to za vedradana. oko podne. Da biste dobili večepkxkwe koji dozrijevaju. uklonite co.je­tove koji su se kasnjjestvorili, Da bisteim pojać3li okus.kad počnu dozrijeu ti.snizjte temperaturu.

Kod biljaka koje uzgajale na otvore­nompokrovnazvonapostavljena potkrajzime ubrzavaju dozrijevanje plodovaotprilike 103 3 tjedna. a pohtuneji n 2tjedna (vidi ur. 582). za topla vremena ijedni i drugi moraju se dobro prozrači ­

vati, rod pokrovnim zvonima i poliumc­limajagod e se mogu uzgajati u redovimas -podmctačima - (prostirkama). kod ko­jih su razmaci prepolovljeni da bi biljkedale naj veći urod. Vriježe sc morajuos ta­vljari da hi nasad bio gu~i. Nakon prvegodine vratile se na uobičajene razmaketako štoče te uklonitisvaku drugu biljku,i n ače će kvalite ta plodova oslabjeti. auobičaje na njega bil će ležao

Berba i skladištenj e

Desen ne jagode berite posven ele. 1-3'jedno s petejjkama i odmah ih upotn ­jebite jer su tada najboljega okusa.Jagode za pekmez berite kada su zrele .ali j~ čvrste. Plodove be rite svakogadrugog dana le uklonite i spalite svebolesne ili oštečene plodove. Jagode semogu ukuhati i koozcT\"irati. Pri n ·mrza\ anju plodo\'i gube Č'oTSI OCU. osimonih iz kullivara 'Tolem'.

Nakon berbe uklonite suvišakvriježa.koro\'e i slamu. S biljaka CKIrcžite slarelislove, paze6 pri lome da ne oštelitcmlade, Primijenile uravnoleženu gnoji·voiako je tlu suho,zalijte ga. Aku biljkekoje uzgajate na plasl ičnim folijarna neuspije\'aju dobro, posadile ih \X,"ovno,

B O B I C A S T O " O Ć E

PREPORUČUI\'"[

UEThE JAGODE

K iln I'

'Cambridge vigoor ' D, 'ct

'Elvira'

·Gurella''Ho ncoye' 'tl' Rosie'

STI'dnj! rane

'Cambridge Favourite ''Elsanta''Eros''Hapil' 'ct'Ma rahn e''Pegasus' tl'Red Gauotler'Royal Sovereign' tl'Symphony' tl"lamella ' 'tl'Totem'

Kasne

'Bcgota''Ca mbridge Late Pine ' tl' Flore nce'

PREPORL'ČU IVE

STAL"'-ORAĐA1UĆEJAGOD E'Aromel' 'ct

'Calypso''\ lara des Bois' tl

PREPORUČUIVE

ALPSKE JAGODE

'Alexandra''Alpine Yellow''Baron Solernaeher'

l.F.GE"nAII dozrije\'aju kada 'u Slare 2,odinetl izvrstan oku,

UZGO J VO ĆAKA

Razmno žavanj eK.-\KO RAZ~I~OŽ.AVAII VRUEŽ.AMA

Podalje od gredice s jagodama. wake go­dine posadite I ili ~ posve zdrave biljkebezvirusa.Suzbijajte ušii uklanjajteo je­tove. Biljke će 2 godine stvarati zdravevriježe. Tada pono\ nt> nabavite zdravst­veno ispravne biljke. Xeki sr alnoradaju či

kultivari stvarajuvrlomalo vr iježa.

1Posebno radi n ijel a posadilejagodt sponTdom da sut>ez li rusa .

Kako se lrijek faZ1-jjaju. ra.-rlOmjemoih ra~n're oko mafitM biljke.

2Kada ~ lrijeh Ukorijeni j potner.Ni. jn"adileje malimli/ama - ali

opreZlHJ. d.tjojne ~Ielit<· korijenje.3Ukorijenjenu lrijehJ odrelile od

Dla lime bilj1e.J'm,adjlC'jepojedinačno u dobro pripremljenoIloili Ion6t.za kasnijusadnju.

OREZIVANJE LISTOVA~AKON BERBE

Alpske jagode

K AKO RAZMNOŽAVATI SJB1ENO~1

2LolIti(promjera 6 (l'7I napunilesjd H:nim komp<-~,',ml. Sjemenke

rijdlll ril"ip<Vle pop<-wr{Jlli i prekrijr<"ih tankim .,Iojcmkomrx~'la i umkim.,/oj<'m sitnoga pij <".,b.

sjemenke. plodove ostavite da seusuše i razmrvite ih medu prstima.Sjemenke posipe u kmčiče s uOOićaje·

nim sjetvenim kompostom i držite ihna 18 - 2~"C. Biljčice presadite kadadobiju prve prave listove. S početka

ljeta presadne ih na ot voreno.

l7~j,,;, .' .; ....

ilice. Podnosi hladnije uvjete od večine

oslalih jagoda i u područjima s toplimIje.tima više \"Oli djelomitnu sjenu. PIodo\'edonosi od sredine ljela oo krajajeseni,

Biljke slabe otprilike nakon 2godine,pa ih trebate redovito rezmnožavau vri­jelama ili sjemenom. Da biste odvojili

1Osu,k r!<' jagodenjdno pM r/jaj lC', m<'I1u prslima talo dil sjt:m<'nke

{Md/lli. PI"d,"'e drtilt: i7J1ild ti'lt:ptlSuJic,: u loju relt: "kupiri ,V<'/lwnl e.

ALPSKA JAGODA

Alpska jagoda (Fragari1l H'sc,1 'Sem­perfIorens') ima malene.mirisne i sla­tke plodove. Skladna je i pnvlačnabiljkazacvjetneobrube ilipovnee gre.

Odmah nakon berllt:ul100ile stsroli~. lznad mladih !iqOl"a osta llteIOem duge lisne peleljke. lz MizineMjah uklonile slamu. li,~; OSla/eOIp.1lke te ih ~/ite. Tako /fe lC'

smanjil; opa mO'<l od kInikI! i bokst;.

Kupi ne i hibridne kupine (R"b",! nll;eo,,,, j Rubus hibridi)

Plodovi kultiviranih kupina i njezinih hi­bnda. npr.loganovei toysencvekupine.stvaraju se na izbojirna (šibama) potkrajljeta. Hibridi su naslali križanjemrazličitih \ Na ilikultivara roda Rubus.

.\lj esloPrije .;.adaje dOOrJpripremite i pogno­jne Ilo. kao i la jagode [vidi m . ~12).

Kupine i njezine hibride kupile u speci­jaliziranim rasadnicima i pom~ućnO'>ti

odaberite biljke koje imaju potvrdu(certifikat ) o zdrant\enoj ispravnosti,kojim st jamči da je sadni materijalzdrav i bel virusa. Kuhivari bel hodljiobično su manje bujni od bodljikavih.

Kupine i njezini hibridi samooplodni sui sloga se mogu uzgajati pojedinačn o.

Kupine i hibridi trebaju sun čano ilidjelomično zasjenjeno mjesto. Ne sadi­le ih na izloženamjesta.

za izboje osigurajte impotporanj:savr­šcni su zidovi i ograde s vodoravnim ži­camapostnIjen imana razmake od3Ocm.

Kao osnovni potporanj možete upo­trijebiti stup \'isok 3m kojićete zabiti60cm u tlo. :\0 za bujne kultivare pcdig­nitc ogradu od stupova i žica. Stupovepostavite na razmake od ade 5 ms ~ vo­doravne žice koje st protežu izmedustupova. Najniža bisc trebala nalazili I)(}

cm iznad Ila. a najviša na 2 m. Na laga-

nim. pjcskovitim tlima stupove dodatnopodupmcpopre čnim drvenimpotpom­jima. Oni će pomoći da sc 'ice pod teži­nom izboja ne olabavc.

Sadnj aKupine sadite rimi; ako je vrijeme niohladno. sadnju odgodite oo kraja zime ilipočetka proljeća. :'\ekihil;lridi u \Tlohlad­nim područjima mogu odumrijeti.papri­je sadnje potražite savjete. Sadite plitko.dobro raširile korijenje i oko osnovesvake biljke dobro učvrsutc Ilo. Bujnijekultivare sadite na razmake od 4 do čm.e

manje bujne na 2j - 3 m. Nakon sadnješibeskmtitc na22cm.

Z DRAVA $ADS!CA KUPI:"E

Dt>bro f3Z\ij<oo. lat nasfOt orijenje

]

470

B 0 8 I C ....no '"OĆE

, J..CISI OBLIKOVANJA

'BcdlordGiant'

Kasne

'Ashton Cross''Fantasia''John Innes''Loch Ness'-Orcgon Thornless''Thcm frcc''Waldu'

PREPORUČUIVE

HJBRIDl"E KUPINEBoyscnbcrryLoganbcrryTayberryTummelberryThornless Loganbcrr]

Rane

-Bcdford G iant" Br'Himalaya G iant ' Br'Menon Thomless''Silvan'

LEGEN DA

Ih bujan rast

V EZANJE U SNOPOVE

Rod ne ~ibt' obl!1ujrc u skupinama dui lica,a mlade i/boje ostavite da restu u sredini.

h l' IUI'LETANJE.

:\'a niiim t icama isprcplctne rodne uto. a nove i/nHj"ol>likujre u sredini i dul najvik l ice.

, ·..i.L\ IJES ICNO VEZANJE.: ;;i~ oblikujt~· s jedne s/ran e biljke,

, ,>Il t: rodnt' oblikujte s duge s trane.

"EL\: .me ,i~ lepelasra oblikuj te s tijeve i desne~W<:. a nove iznoje ohlikujte u sredini.

\'R~\"O OREZI VANJE MRAZOM OŠTEĆENIH STA BU IKA

J RASLE KUPINE I HIBRID NE KU PINE: EZI\·.....~JE NAKON BERBE

U razini tla Ul o,~mll'u

,l t,1bljike odretite sverodne isboje.

·-~,!Iedajre .mJe da vidile- .. Ii o.{/ećcnja od

-_,.,prolje tnoga mraza-o potrebi odretite sve' \ JCene vrhove

.:' zdra"oga drva).

Nove izboje zavelitena voacrsvne t iceprema odabranomSUI/If\'U oblikovanja.

Uobičajena njegaZahtjeviza održavanjem istisu bo i zamaline (vidi str. 472).

Štetnici i bo lestiPoteškoće uzrokuju malinin pupar (str.658), ptice (str. 657), siva plijesan (Bo­trytis) (str. (58) i virusi. iako je otpor­nost kod pojedinih hibrida različit a.

O rez ivanje i oblikovanjeBiljke rode na jednogodišnjem drvu, pakod oblikovanja treba razdvojiti rodnešibeod novonastalih. za mall' vrtove naj­boljisu načini vezanje II snopove i lepeza(vidi gore). za naizmjenično vezanje iisprepletanje treba više prostora, aliisprepletanje je najboljinačin oblikovan­ja hujnih kultivara. Nakon berbe u ruini

V RŠKO GREBENIČENJE

1S,1Vinire zdrevi. bujni izboj,a vrh s/a ri/ e U rupu duboku

/o cm. Isp unite je zemljom i dobroje u('vTS/i/e.

tla odrežite rodne grane. Preostale granekoje su rasle te sezone zavežite, ali od re­žite sve one Koje su slabe ilioštećene. Spočet kom proljeća odrežite sve vrhoveizboja koje je o štetio mraz.

Berba i skla dišt enjePlodove berite redovito: za razliku odmalinasredišnji »stožac- , mora ostati uplodu, Za izložbe birajte plodove sastapkama. Mogu se konzervirati, uk u­havati ili zamrzavati.

R azmno žavanj eZelite li nekoliko novihbiljaka, upotri­jebite vršno grcbcničcnje (vidi ispod).Ljeti savinire mladicu do tla, a vrh jujsmjestite u iskopanu rupu. Prckrijte jezemljom i učvrstit e . Kada sc krajem

2Kadase iZboj ukorijenio, da bistega odvojili od ma/i('ne biljke, staro

stabljiku odretile II blizini m laJeukorijenjt'ne biljke. Prema po/n~niposiidile je u Ioni/eili je u proljetepresadi/e,

UZ GOJ VOCA K,\

RAZ~I~o2AVAS JE L1S~I~1 REZ.\; ICA~IA S PUPO~Ijeseni reznica ukorijeni. odvojite je odrodileljskebiljke. U proljeće tliljku pre­mjesntena stalno mjesto.

Da biste stvorili \'(:6 broji mladihbiljaka. krajem ljeta odrežite mladicedu~e 30 cm koje su narasle te sezone. Snjih odrežite reznice s listom i koma­dičem stabljike. U lonac od 1.\ cm sta­vire nekoliko reznice te ih smjestite uvlažno okruženje ili hladno ktijalište.Trebale oi se ukorijeniti za 6 - xrjeda­na. O čv rsn it e ih i krajem jeseni ili napočetku prolje ća (gdje su zime ()~tre)

posadite na otvorene. Godinu dana ka­snije mlad.... presadnice (~ibe ) presadirena stalno mjesto. 1OJ;lbc rire ja ku. Ldtin'u m/aJi ,'u

koja je narasla le serone. JUjlUnajmanj ...JOml. S mno.!t0doI>fIIran'ijenih 1i5llih pupou.

2JLnad pup;J natinil...rez dUjl l cm,ureljle pn:ma dolje. Iako Ja

ukloni le pup s dijehJtf/slabljike(d uline 25 ml} zajedno s hstom.

3Tri reznice 5lllje!;lirc u lO/wc prom­jr:ra U ml lako da dije/Vll slabljike

budu nakckni. a I'q!el;l/il"ni pupodmah imad umIj<:. l..tJnnO lalijl .amatile ; sla llte u hladno k.lij al& .

Maline (Rl/bl/S idaeus}

NA(:I~I I'ODUI'IRA~JA I OBLIKOVANJA

U~I'ORED:"E ŽiC E

2hmlju oko O5lIOI'a .~niea doI>roocnstire, pazeći prilOm da os/anu

okomire. Sadn ice orelire do p upaoko 25 cm iznad Ila . amiju /a~a1KJ

Mrabljajre.

K AKO SAD ITI ~IALI!'\E

•....'sčin ptlJUl'ir:lI1jil stupo vimil i limmkoriManje ako nl"mall' proaors.......aon s u.~p(JreJnim ticama os/al'ljaizbojima l i~ mje!;/a. ali nij e poj!Vdanza Ij ...trolite uljcIe.Kod skam1inan k og ~U5fa l a mladi seizboji sal'ijaj u meJu,-olIn o i okosl'3k~tice. Šifoe se ne I 'CtU ni li se otezuju.Za ol'aj je .\u.\ /avpoltt:lmo ilJe mjc....,ane,go z.a oslale SU~ra \'e.

STVI'OVJ t ŽICE

I S a dtJbro pognoj enom l/Upripremile ja rai dubok j - 8 ml.

Sadnice posadit~ na razmake od ]lJdo.Jj cm. Korijenje oprezno raširirei ja rak i5punil~ z~mljom.

izići na kraj. Pripremite površinu kojaje široka najmanje 90 cm. i ukopajtcmnogo zreloga stajskoggnoja.

Načinne trajni potporanj. Za potptl·ranj od stupova i žica na razmake (Id 3m postavite u jarak jednostruki redčvrstih stupova, Izmedu S!uPO\'a razvu­cite 3 reda žice ili najlonski konopac navisini od 75cm. 1.1 m i 1.5 m iznad Ila.Žice ili konopac nategnite i šibe zaveži­te jakim koncern »ucprekinutim veza­njem-e (isprepletanje izmedu šiba ižice). To sprječava da se šibe na vjetrupomiču duž reda.

za obhkO\'anje na usporednim žica­ma trebate2 reda stupova na navedenimrazmacima. Redovi trebaju hiti udaljeni75 cm. Jedan komad žice razvucite dužstupova na 75 cm. a drugi na 1.5 m, I'(l.tom izmedu njih ispreplenre žicu ilinajlonski konopac. Šibe koje podupiruprekrižene žice ne trebavezati.

Za skandinavski sustav podignite 2reda stupova (kao i gore) . ali razmakizmedu redova treba biti 90cm. Polomna visini od 90 cm provucite izmedustupova jednu žicu. Rodne iztooje (šibe)omotejte oko tica. a novim iztooj imaomogučire da rastu u otvorenom. sreodišnjem dijelu.

Nabavite sadnice s potvrdom da subez virusa. ~ložcle upotrijebiti i izbojeodraslihbiljka za koje znale da su dob­ra zdravlja i kvalitetna uroda.

Sadnj aSadnice sadite dok miruju u dobro pog­nojeno Ilo. na razmake od 38 do.\5 cmi u redove razmaknute 2 m. Sadnja uj~n ili na početku zime pOliče hrt.eumdi\'anje hiljaka. Korijenje ra\'no­mjerno ra~irile na dubini od 5 do 8 cm ilagano ga pritisnite. Sadnice odrežite25cm iznad Ila.

Mjesto i sadnja

Križanjem europske divljecrvene maline(Rubu"~ idaeus). ame ričke maline (Rubu,~

id;leus var. srrigosus) i sjevernoameričkecrne maline (Rubu5 ocdJl'nl;llis} nastalisu brojnikuhivari malina.

Malina je kultura hladnijcga dijelagodine i najoolje raste ondje gdje imamnogo vlage. Plodovi mogu bili raz­l ičil ih beja. od tamnocrvene do tu te.Dvije su najvažnije skupine malina:ljetne koje sredinom ljeta imaju kratkorvdoblje obilnog uroda. te jesenske. sproduljenim razdobljem donošenjeplodova koje započinje krajem ljela inastavlja se do zimskih mrazova.

Pr iprem aPrije sadnje uklonite s\e \-j~godi~n.ie ko­l"O\'e. jer rete s njima kasnije 'Tk! tdko

~tjes to

\ tatine posadite na zaštičeno. sunčano

mjesto. Podnose dielomičnu sjenu i utoplijim krajevima ponešto sjene možebui poziucno.

Tlo treba biti bogato humusom i za­državari vlagu. ali i dobro oqedito. jermaline ne podnose lošu odvodnju. Pje·sko-inm . karbonatnim i siromašnim ka­menitim tlima treba svake godine obilnoposipavanje materijalima koji su bogatihumusomi redovitozalijevanje. Osimlo­ga. maline koje se uzgajaju na jako I'ap­nenimtlima mogu trpjeti od kloroze(vidi_~edoslatak mangana'željeza••sIr. 651).

Prije sadnje mjesto treba dobro pripre­miti. jer matine ne donosedobre urodena siromašnim tlima. osobite ne na uni­ma gdje se natječu s korovima. ~Ialine

\1,/ samooplodne.

472

B O B I C- A S T O \' O ĆE

PREPORl:GJI\ 1:UEl:\E ~L-\L1~E

' Autumn Illiss'

.#'.LEGENDA

))u djelomičnoosjetljive na viruse(ne smiju se saditi u hlizinikultivara '''I ai l i n ~ Jcwel'j

J) izvrstan okus

' Heritage '' leva '

' '' Iallin, Jc,"c]'

' \ lailing Jewel' J)

-T ulamecn'

Rane

'G len Ample ''Glen OO\la' no'Glen Lyon ''Glen May' ~'Sourhland'' Summer'

Ka~nt'

'Glen Magna''Leo'' Mailing Admiral '

PREPORUČUIVE

JESE:\SKE \ IALI:siE' A utumn Bliss''Herbsremre'

Srednj e rune

'G len Prosen' J)

2Kada najin gra ne rd w fe sezonedosegnu WJcm. I-4l l'cli re ih

na po/pome l ice ( ,"idi malu sliku).Uklonile sJal>c iznoje i ont' kojirastu 22 cm izvan redu,

Ako izboji poliranu pre8u~ri ili rastuirven reda (bo Qldje }, j~J:opajrc ihj admjiu: od mafKnc bi/j1:e.

K AKO L" KLO:'ll1T1 r\E2EUENEIZBDJE

1Prihlilm, snxlinom Ijefa starefibc: koje ~ re skratili pri sadnji

odrežite do razine Ila.

Maline za konzerviranje i zamrzavanjeberi te dok su još čvrste . a za jelo kadasu posve nele. PUmogućnosti. berite ihsvakoga dru gog dana. Plodove odvojiteod središnj ega -stcšca- i peteljke. noplodove za izložbe trebali biste ubrat isa srapkama. Bez od gadanja uklonite ispalite sve bolesne ili oštećene plodoveda spriječi te šire nje zaraze na zdraveplodove .

Berbai skladištenje

Kod jes.:nskih malina {vidi str , 474)potkraj zime cdrežue sve šibe do razineIla. :"arasl će nove, koje će u jesen da­nijel i plodove.

~Iemid i boles ti..'ni su ~Ietn ici maJinin pupa r (str.

-~' I i ptice (str. 657). Potcškoče mogu'\ ..ra ti: siva plijesa n (Botl)1isl (str.

- - 'I. pjega\'ost izboja/pa id: šiba (str._:;. I i virusi (st r, 659).

O rezivanje; oblikovanje

.:11 sc prcsadnicc utvrde. sredinom Ije­_ od režite šibu koju ste skrati li prili­

, m sadnje.Kod lje tnih malin a odmah nakon

- _-be uklonite sve rodne šibe. Privežite\e izboje (s'idi Sačini pod upiranja i

~ -kovanja. str. 472), ostas-ljaju6 ih na.cnakim razmacima od 8 do 10 cm.-.tile sve ostečene i slabe šibe , tako

__one preostale dobiva ju što više svje t-

" zra ka. Da biste spriječili oštećenja

..:' jetra, visoke šibe savinire i zavežite.j lJed~cga proljeća šibe skratit e za

: .:m iznad najviše žice - odrežite sve-aove koje je oštetio mraz.. Uklonite

"': od umrle, boles ne ili preguste šibe,one koje su izrasle 22 cm izvan reda.

protječe malčiraj te zrelim stajs kim. aojem. Prinejemte ga s obje str ane-, Ja; pali te da ne zat rpate ~ihe. Ak o ne-iožete nabavit i staj~ki gnoj. redovit e-:lmjenjujte uravnot eženo gnojivo [vi-.; ·,\ jega bobičasroga voća... str . 426), a: .. biste zadržalivlagu , ma lčirej tc kom­-o-tom ili lisnim hum usom.

Cvjetovi se obično pojavljuju pre­, ..-nn da hi ih oštetio mraz, pa zaštita- ' ~ ni p otrebna. Uklanjajte korove. a.. :T ke redovito i temeljit o zalijcvejtc.

clonire izboje koji se nalaze više od: : cm od glavnoga reda.

L:obi č aj ena njega

Prije pote/ka n:p:/acij e He vm o...•izboja odleti/e do zdla l~a PU~_

Gdje1.odmatere, na6nile rez 0 1.-0

15 an iznad \Tha naj\~ polf'OlTlC ti..--.:.

3Po/kraj n~gelacif.;ke sezone sve,"isol-e izboje S8,"inire preko naj\'ik

ike i U I'cnfe ih.2Kada fliJjjatc iibe nal7bk le sezone

/:>udu l lst,kl.'OlD !(Jan. za n:ble ih 1111polfJCKf1<lit:I:. if imJcdunjih osrnitenmnakeod 10cm. O\djc je upotrijebljennxm tJc.'prekinulO$a 11:Z<lnp.

O DRASLE MALI NE, OREZIVA:\JE NAKO~ BERBE- --.-....---.--------..,.,

1KaJa ste ubra/; S' "Cplodo ' "c. dorazine rIaodreble sve rodne ,Qbe.

~73

U jesen oprezno i~k.oP<Jjre izboj e ioo\'oji/e ih od m../j~ne biljke. Uilonile!iVe preosla/e: /i!ilOl·e. Uljeri le!iC." Ja j<:biljka IdTal 'lI i pre!iIIdite j<:nilk~no

mjesto. Temd jito j<: mlij/e:,

"' \ \:. -'" . ,;,J:\,- " ': ;I ,

- W' '. ,

~~t ' ."-,

L' zoo ] VOĆ A KA

RJZmnoia\'anje- RAZ~t :-;02.AVA~JE IZBOJI~IA

POl nj ni odabeme jake izbo;t ko-ra~u podaJje od g:la\noga reda mali­~ te ib I:!>lopaJte i presadite dok jošauru/U. Prosjente rastu li iz biljaka za.. <le \.i~ lb su zdrave i da obilno

-vJ.:, A o Ilbte ~g:urni. iz specijahzi ra­~~l\;,a nabavite sadnice I:IeI\ Ull'!o.l.

C rni ribiz (Ribes 1I(~n llll)

Jesenske maline

Ove maline smjestite na sunčano.

zašučeno mjesto gdje će se biljkebrzo utvrditi. a plodo\'i sto prijedozrijeti. Plodovi se obilno stvarajuna gornjimdijelovima šiba koje su il ­rasle te sezone. Sadnja i uvjet i uzgo­ja isti su kao i 1.11 ljetne maline,

Orezivanje jesenskih malina izvo­di sc potkraj lime, prije početka veogetacije. Svi sc rodni izboji režu dorazine tla da bi se potaknuo rastnovih izboja koji če roditi u jesen.

\. "\ \ j'\ . \ i\ ,. ft

\ ' '. ,\ ~~. . ..\ ' . .

O ItF.ZI VANJE POTK ItAj ZIMEPrije fJ'IXt:l k.a vegetad j e ~ l e {ih.:­orel i te do nuine ria. P/odOli ~ "c

s/ l'ara /i IIjesen na novim izt>ajinu.

2. GODll'\A ZI~{SKO OREZIVAl'\J EG RM CR~OGA RIBIZA1. GODl~A. ZIMSKO OREZIVANJE

Crni ribiz dobro uspijeva samn u hlad­nijim umjerenim područjima. Grmovi, \ atu rano, pa ih na izloženim mjestimau ~roža\'a mraz. Plodove donose nedi ­nom ljeta. U nekim dijelovima SAD·azabranjen mu je uzgoj jer je domačin

hr đe vajrnutcva bora, I jesta (hibrid Cf­

lk~a ribiza i ogrozda) uzgaja se na istinačin.

.\ lj esto i sadnj a

Pri].: sadnje zemlja bi trebala bili dobropripremhcna da omogući najboljeU\ jete za neprekidno stvaranje novihrednih izboja. Uklonite sve korove iukopajte mnogo gnoja.

' IjesloOdatente s u nčano. zaštićeno mjesto..o/e podnosi i nešto sjene, Ako treba..'TIII rit-iz zaštitite od proIjeinih mrazo­' 3 .vrdi L~~nTA OD ~IRAZA l VJET·~ .._'-lr. tI1 ~ - 613). Crni ribiz raste na-..zbtIum vrstama tala. oo najpovoljni-

'u ona duboka koja zadržavaju~~a\ aJt e mokra. slabo ccjed i­

tk. Pr.:poručljh pH iznosi 65 - 7.\ - tla vapnite [vidi Sir. 625).

- nhiz JC samooplodan,

Uobi čajena

njega

Zimi primijenite kalijev sulfat u količini

35g1m2iduš ićno gnojivc uistoj količini. Uprolječe oko grmova obilno malčirajte

zrelim stajskim gnojem. kompostom iliksnim humu.<;tlltlda bistezadržalivlagu.

l..a suha vremena zalijevane. ali ne i uvrijeme doznjevaoja plodou. jer nanjima može doći do pucanja kožice,Prelo grmova postavite mrežeda zašti­lile plodoveod ptica.

Šte tnicii b olestiCrni ribiz mogu napasti uši (str. Mfl).ribizovagrinja (str. fl55 ), gusjenicemal­oga mrazovca (str.645)iptice (str.657).Poteškoće mogu stvarati i siva plijesan[Botrytis] (str. 658). pepelnica(str,658)i gljivična lisna pjegavost (sir. 648),

Orezival~e i oblikovanje

Crni ribiz uzgaja se sa što više mladihizbojakoji rastu od razine tla iliu blizinitla. Većina plodova nastaje na prošlo­godišnjim mladicama, pa je la održava­nje visokog uroda vrle važno redovitoorezivanje. Orezivanje i prikladna gno­jidba pot iču rast jakih nm'ih izboja.

Odmah nakon sadnje u razini tlaorebic we ~tabljike (na l pup). Sljede­će godine uklonile s\'e vrlo slabe izbojeusmjerene prema dolje i vodoravnegrane. x akon toga odrasle grmoveorezuite kada se pupovi počnu otvarati,prije kraja zime. Do osnove odrežite'I. - 'h dvogodišnjih grana i sve ostalestarije slabe grane. vršno sc orezivanjene preporučuje. Novi su izboji blijedebejc čaja, a dvogodišnji su sivi, dok sustarije grane crne.

Treba li grm pomladiti. izrežite veči

dio starijih grana, a ostavite one granena kojima su se ranile mladice. Razvijeli se samo nekoliko mladica. a grm je jošzdrav.zimi cijelu biljku odrežite u razini

N OVI I RODNI IZBOJI

Bli~i no'l

a hoj;

tla. Ako se prihrane i malčiraj u.~

će se grmova dobro pomladiti lli __izgUbili jedan urod. xove mlađice

da čele morali prorjcđrvati; OSla\-.e .....jače , ~akon 10 godina ili više Jm ~

bolje zamijeniti nego pomladi\'..ti.

).ad.ap? ~e koji imaju potvrdu da

\__ Tahi se grmovi obično.t. ogodi~nji. no dohre su

""""",,,, w oKe. Preporučlj iv a je;.l .. jeseni. no crni <;(' ribiz.... I zimi. S biljkama rukujre

neDo;!. d;l1Ie . đite bazalnepupol·e.-.ĐIoC~ aa razmake od 12 do; ~~Ma as eam razmaci­~ ~ rc:do\--a. :\alon sadnje

...dJIe we mbdice do I pupa da biste:--.'UII.nIi DO'l; rast..

, _: j; , 7 '

_.~ .... ." -

Odmah nakonsadnje sve stabljikeodretite do zemlj<:.na J pup.

Grm /!i treNo"miti 7i/i 10 jU&.novih izboja./u d ite s"e i OJl~,\ Iahi j/i sporo~orprilike na:-~~

j;rnadria. TU e)ćele potatnuti _Tast a ~l1O\e

{;;;':;:=-_biljte.

B O B I (:'A S T O \'O ĆE

O DRASLI GRM. OREZIVAI' JE SAKO~ BERBE, ,

'-d il ,' ~ve M,lre_-Jnei l/, -\fJ_"'j:,><iiInjih"J1't/j ik.a. Tako rete... iJ 1: nUl; n(w; ra.~/.

UkllJllilo: .n·e slabe,l~{I,'ć" lle iJi niskeu llt,jo:. Ddretite ihUl f,lavnu sfablj iku.

ZRELE REZ." 'CE

P REPORCCU I\ ·ICR;o.;: I RIBIZ

Kani

'Boskop Giant'

SU'dnje ran i

'Ben Conan''Hen Lomond '

'Ben Nevis''Farteigh' 0 l'}1-Foxendcwu' 0l'}1'Wellington' XX

Berba i skladištenje

-n ribiz naste]ena peteljkarna. u groz­::ma. Plod ove berite kada su suhi,

-_,i. ali još uvijek čvrsti. Uklonite cijeli" vdič. a no: poj edinačne bobice. jer ih

· ...0 možete oštetiti. Ranikultivari brzo, ovipavaju. dok se kod kasnih bobice-cno dulje zadržavaju. Plodovisc mogu. ·:i wježi ili se čuvaj u ukuhavanjcm., -rzcrviranjem ilizamrzavanjem.

R azmnožavanje

Crni se ribiz razmnožava zrelim rezni­cama (vidi str. ·U-t) koje ste u jesenuzeli sa zdravih grmova. Na reznicamaostavite sve pupove da biste potaknulirast bazainih mladica.

Umetnite 10 - 25ctn Juge rem ice U

jarak. a 2 i l; J pupa ()iilav;/e imad Ila,

I\ll_ni

'Bald.... in''Ben Aldd'Ben xtore''Ben Sarek''Ben Tirran ' ' Ben Sarck"

"U,"'GE"NmnA'---;~.!'-­Or l: otporan na----~

ribizovugrinja

Crveni i bijeli ribiz (Ribes sativum}

2. GODl:-lA. ZI ~ ISKO OREZIVA~JE

~I

Sve' poutenc u h:Jjezbog koj ih je ,,<:dinaprqusfa ili l oji ra:<l'U

prema dolje ~kratilc

Dill pup.

Svaki uhoj skra/i leotprilike napo1o~'ku duline. dQpupa usmjerenoyprema van (il i doU,"('T IJ' "M mladice).

Dabisle obl ikOO'ali /mjIle

grane.proHJdnire j pos­trane izboje ~kmfile napoIo,i:u ikll'Oga i7ra~/a.

R Cl na&!iledo pupausmjerenoga premi van.

GR~t CRVENOGA RIBI ZA1. GODINA. ZIMSKO OREZIVASJE

\ II J-Uk lonile so"e pos/rane~ ~izboje koj i ras/u na ~pnih 10cm od/la.Odrclite ih mpon:dnosastabljikom. Talo cXfepri o:s,ocnj dobili lmlku..nogu.. (s fabljiku).

doda vati kalijev sulfat (kalijev kloridmože spalili ljstcve ],

Štetn id i bole stiBiljke zimi držite podmrežama da bisteih zaštitili od ptica koje mogu oštetitipupove. Ako ih ipak oštete. zimskoorezivanje od goditedo početka otvara­nja pupova i lada ih orežitc do zdravihpupova. Biljke mogu napasti uši [str.646), pagusjenice osalistarica (str. (45),siva plijesan ( Botrytis) (str. 658) ikoraljne točke (slr,665).

O rezivanjei oblikovanj e

C....'eni i bijeli ribiz obično rastu kaogrmovi otvorena središta. no mogu seobhkovari na potpomim žicama kao kor­donci. dvostruki kordonci ili lepeze.Plodovi se razvijaju na rodnim izbojimakoji su naslali urezivanjem posrranihizboja.

GrmJednogodišnji grm trebao bi imali 2 ili 3jake mladice; polkraj zime skratite ih napolovicu. Uklonite sve one koje se na­lazeniže od 10cm iznadtla. Iako da grmdobije kratku . nogu_.

SIjede6: zime llO\i masi skratite napoIo\oicu da tmte oblikov-ali glavne grane.Režite do pupa usmjerenogapremavan,

Uobičaj ena njega

-venom i bijelom ribizu treba hladni·_-od neblje. Bijeli ribizjednostavno je

-uanta crvenoga: oba donose plodo­. -redinom ljeta i Iral e ise uzgojne

. .vte.

\ ljesto i sadnja

o eni i bijeli ribiz trebaju s unčano

- c-ro. ali podnose i ponešto sjene: u-ccem podneblju sjena im može biti i

... .rebna, Riljke zaštitite od vjetrova.W~ lm se ne bi slomile stabljike, te od

.....kih lemperatura. da ne bi došlo do-eklina.

Prije sadnje tlo dobro priredile kao:mi ribiz (str. -474). Preporučljiva su

_ta tla koja zadrža vaju vlagu. ali dobroe-edita. Xa n io pjeskovinm ltima-,lie doći do manjka kalija. Svisu kut­

vari samooplod ni.Pri kupnji mladih grmova provjerile

:'\' I J Cč U li le biljke od zdravih grmova"'J i dobro rode. Za ribiz nema potvr­.:.. Sadite u jesen ili zimu na razmakeJ 1.2 do 15 m. kordonce na 30 cm. acreze na 1.8m.

lJ pojedinosti o održavanju vidi crninl-iz (SIr, -174), Ddržavejte visoke razi­~.~ kalija lako što ćete prema potrebi

-ns

U ZG O l VOĆA KA

Kasni

'Rendom' (crveni)'Rcdstart' (crveni)'Wilson's Long Buncb'

(crveni) 'WhiteGrape'

Rani

'Jonkhccr van Tets' (crveni) /'Laxron's No.l' (crveni)

'Jonk heervan Tcrs '

PREPORUČU I VICRVENI I BIJELI RIBIZ

Srednje rani

'Red Lake' (crveni)'Srama' (crveni)'White Dutch' (bijeli}'White Grape' (bijeli)

Reznice bi trebale biti duge JO cm.O\ta.vite samo nekoli ko vr.inih pupol'a.

Z RELE REZNICE

Na početku proljeća uzmite zrele rezni­ce, Upotrijebitemladice duge30- 38cmi uklonite sve osim gornja 3 ili 4 pupa,tako da možetestvoritibiljku kratke sta­bljike.

Reznice stavite u vlažno, plodno tlo,zakopajte ih do polovice duljine i dobroih učvrstite. Kada sc ukonjene. mladebiljkeposadite na stalno mjesto.

Crveniibijeliribizberite kao icrni ribiz.Ove biljkeobično maloduljezadržavajuzrele plodove od crnoga ribiza. Mogu scukuhati,konzervirati i zamrznuti.

R azmnožavanje

Berbai skladištenje

LepezaCrveni i bijeli ribiz u obliku lepezestvaraju se kao i lepezasta breskva (vidistr. 453). Nakon toga svaka se granaorezuje kao kordonac.

oko 30", kao i kod jabuka (vidi »Obliko­vanje dvostrukog korćonca «, str. 441 ).Te sc mladice kasnije oblikuju okomitona razmaku od 30 cm, a svaka se granaurezujekao jednostruki kordonac.

Na ptovodniciodre/ile 5 - 7 cmvrha. da se sljedeće

sezone potekne novirest.

/,

grmu odaberite glavnu granu i oblikujteje uz trsku. Odrežite je na polovicu, atada sve ostale izbojeskraute na 1 pup.

Ljeti pomane izhoje skratne na 5 lis­tova novoga izrasta, Zimi te izhoje skra­tite na 1ili2 pupa, a provodnicu skranteza 11. novoga izraste. Kada provodnicadosegne vrh porpornja. skrarite je na 1pup. Dvostruki kordonacrazvija se obli­kovanjem dviju mladica pod kutom od

Poatenc izvojeorcmc na l tw

-,

ODRASLI GRM, ZIMSKO OREZIVA:\JE

KordonacJednostruki se kordonac obično obliku­je okomito.Žice postavite na 60cm i 1,2m iznad zemlje. Na jednogodišnjem

Postrane mladice koje rastu premaunutra ili prema dolje orežite na I pup.Odrasle grmove urezujte tako da po,·tranc izboje skratire na 1 pup i orezu­jete vrhove glavnihgrana.

KORDONAC CRVENOGA RIBlZAl. GODlr-;"A, ZIMSKO OREZIVAr-;"JE 1.GODlr-;"A, U ETNO OREZIVAi'lJE O DRASLI KORDONAC, ZIMSKO OREZIVANJE

1_ A ko pri sadnji imapoS/ranih izboja,

_......;;?!I..,..._ skrarite ih na 1 pup.

\

--- r.

Da biste potaknulirazvoj pos/ranihizboja, provo dnicuskratite na polovicunrwoga izras/a.

A ko je provodnicedosegla najvi;u ticu,skratite je na 1 pupili je orelite za II.Ije/noga izrasla.

lJ,l biS/e uz glal'nustabljiku potaknulirazvoj novih rodnihizboja. sve postraneizboje skratile naI ili 2 pupa .

Sve izboje koji rastu \

na prvih 10cm ilmld "'",~~i;~~~:7~-tla odre1itesasvim uzstabljiku.

Ogrozd (Ribes tl va-crispa)

Zreli plodovi ogrozca mogu biti žute,crvene, bijele ili zelene hoje. ovisno okultivaru. Vrsta Ribes di\aricatum izgle­da kao pretjerano bujanvrlo trnovit grmogrozde. Ima sitne crvenolj ubičaste bobi­ceod kojihsc praviizvrstan pekmez, Ovavrstaima slične potrebe kao i ogroed.

Mjesto i sadnjaOgrozd sc lako uzgaja. Poput ribiza(R ibes), treba hladnije uvjete, a ako suljetne temperature visoke i prikladnusjenu. Uvjeti uzgoja i razmaci sadnjeisti su kao za crveni ribiz (vidistr. 475).Svi su kultivari samooplodni.

Uobičajena

njegaOpće održavanje uglavnom je kao kodcrnogaribiza (vidistr. 474). Ogrozdtrebavisokerazine kalija i redovito malčiranje,

najboljezrelim stajskimgnojem. Mladicemladih grmova lomljive su, pa trebaju

zaštitu od jakih vjetrova. Ako je urodveći, prorijeditegapotkrajproljeća.

Št etnici i bolestiPtice (str. 657) mogu uzrokovati velikegubitke pupova.pa biljkeprekrijte mre­fuma. Ako su pupovi već napadnuti.

476

B O B I C A S T O v OĆE

•

' Invicta'

PREPORL'ČUI\'I CMJROZDRani'Golden Drop' (tuti)' ~l ay Duke' (crveni]'Rokula' (crveni) l 'p

ptica. Kuluvare žutih, bijelih i crvenihbabica ostavite da dolore do S\'o;c puneboje,Ogrozdsedobro zamrzava,

Srednje rani

-Bcdfcrd Red' (crveni)-Careless' (bijeli) ~

-Greenfinch' (zeleni) l 'p' Invicta' (zeleni) l 'p'Keepseke' (zeleni)'Langley Gage' (bijeli)'Levellcr' (žuti)'Whinharn's Industry' (crveni}'whitcsmith' (bijeli)

Kasni

'Captivator' [crveni] Rl'Hinonmaki R6If len-eni)'Lancashire Lad' (encni) l 'p'Lancer" sin. -Howard's Lancer"(zeleni)'London' (crveni)'Lord Derby' (crveni)'White Lion' (bijeli)

-whinham'sIndustry'

LEGENDAUp umjerena otpornost na pepelnicuRl gotO\'Obellrn ja

R azmnožava nj eS poče t k a jeseni orcžitc zrele reznice.Zrele reznice ogrozda teško se ukor­jenjuju. ali ostavite li im sve pupov e.uspjeh je bolji. Kada izvadite ukorije­njenu reznicu. uklonite sve niže pupovei postrane izboje. Ako to ne učinit e.

mogli biste imati poteškoća s razvojemneželjenih izboja.

Berba i sklad ištenj ePlodoviće dozoritido sredine ljeta.Ogro­zdeza kuhanje uberite dok jošnisu posvedozreli, a1-'1 desermuupotrebuOSlavite ihna grmu da powe dolore, jer su tadanajboljegokusa, Osigurajte imzaštitu od

STABu.sI CA OGROZlJA

Za orezivanje rodnih izooja trebamnogo više truda: sve po~t rane izbojeskratite do pogodnoga pupa X cm odglavnih grana. Postramm provodnica­ma treba skratiti vrh.Sta hla~i(1l Kuluvari za oblikovanje sta­blašica cijepljeni su na podloge RibesodoralUm i Rjhc.-sdiv'arK:atum . :'\a pod­lozi odaberite jednu mladicu i oblikujteje okomito. a postrane Uboje sk račujte.

Trebat će 3 godine da naraste dopotrebne visine, Kada je deblo odebjja­10 i doseglo 1.1 - 1.2 m. odrežite sveposrranc il,boje i odabrani kuluvar cije­pite na popravljeni sroj (vidi str. 433) .Uz deblo postavite jak potporanj ,Sljedećega ljeta pup će se razviti i pri.rodno razgranati. Slj edeće zime utvrdi­te krošnju kao kod grma te orezujte ioblikujte na isti način.

Kordonx i ....pt'/ll Ovi se ooliciooliku­ju kao kod crvenoga ribiza (str. 476),Kada se utvrde. orezujte ih ljeli takoš ro čet e sve postrane izbojeskratiti na 5listova. Zimi lzboje skratite na 8 cm askratire i vrhove provodnica.

Grm bi ug/avllom1f<'P,10 imariml;,Je.ravnomjernoras-pomkne izbojeU!illIJCn:ne premagore jli prema l'an.

ma gore, osobito pri oblikovanju mla­dih grmo\'a.Gnn za početno orezivanje vidicrveniribiz (SIr. 475). Svrha je stvoriti grmotvorena središta na stahljici dugoj10 - 15 cm. Utvrdene grmove možeteurezivati zimi pmrjcđivanjem ili orezi­vanjem rodnih izhoja da biste dobilikrupnije plodove.

Prorjeđivanje je jednosraviji način

orezivanja: uklonite niske, preguste iprekrižene izboje da biste u središtugrma zadržali dobro raspoređen rast.Uklonite i odumrle, neplodne p ane iodaberite nove zamjenske mladice,

l/rc/.i l<' ~lilriJe

grenc da biste spri­jdi li pretrpanosI j

zadrlali of vorenon edi(le gnua.

::> RASLI GR M, ZI~ISKO PRORJEĐlVA~J E

) RASLI GRM. ZIMSKO OREZIVA~JE ROD~IH IZBOJA

G R\ I OGROZDAGODI~A, ZIMSKO OREZIVANJE

S"e izbojc strafjfcna Ih - ll. do pupau."flIjerenogil premil"an.

O rezivanj eoblikovanj e-ut crvenoga ribiza. mlade se biljke

- cu oo1ikm ali kao grmovi. kordonci.~l( . Brojni kultivari ogrozda. npr.

_. vetler. prirodno imaju viseči habi­.' Da bistespriječi li pU1.anje grana po

-rczujte do pupova usmjerenih pre-

-:_\,;o orezivanje odgodite do početka

varanja pupova; c režire do zdravih. •:'\.1\a. Ogrozd mole napasti pepelni­

.c r. 658) , pagusjenice osa listarica' o t>J5) le bakterijska ili gljivična lisna_cav osr (str. (48),

Do p upa of<'tile SH'nm 'e posfrane iZhcJje,oko 8 cm od njihm'eusnon'.

Vrho\'t' postranihprovodnice ~k rarile

nil :; ili 4 PUPiInovoga ilfilslil :lu poti će s/vaTa njerod nih izboja.

ZR ELE REZl\ICE

i.,' -~" { 'j. ~ ,

'e ,'~'-.-,-~ ~-"'-"-.-"---.-

I S pOCclka jcscnj odrelife mladeizhclje na JO-38 cm. Na ~"hu

naćinile kos rez, a nil dnu ravan,Uronile ih u hormomki pr'lhla ukorjenjivanje i ,Slavite n jntek:do 'h duljine.

2sljeJ<'Će jeseni oprezno izvaditeukorijenj ene reznice. Prije

sadnj<' m/;,Je biljke uklonitepUpOl'e pri oSI/DI'i ili iznoje koj isc nil/ille 10 cm izned {/'oI/Ole(viJi malu sliku ).

U ZG OJ V OĆA K A

Visoke borovnice (l/a";lIillm corymbosllm)

O DRASLI GRM BOROVr\ ICE, ZIMSKO OREZIVA~JE

N EZRELE REZl'ICE BOROVr\ ICE

Visoke borovnice dobivenesu od ame­ričke divlje borovnice. Stvaraju skupineplodova koji su tamni, mutno Ijubita~­

tornodre boje sa sivim maskom. Okusim se pojač-a\a kuhanjem ili konzervi­ranjem. Treba im hladna. vlažna klimaroa 700 - I~ sati temperatura ispodre i vrlo kiselo tlo (pH ..1 -55). Visokeborovnice narastu do 13 - 2 m; fisto­padne su. a u proljeće nOM: bijele o je­tole. t: jesensu upadljive zlatnožute ilijarkocrveneroj e.

Asbova borovnica (Vacciniumashci)uzgaja se na istinači n kao iskupinaviso­kih grmova. alipodnosi manje kisela tla isuše uvjete. Uglavnom sc uzgaja u Aus­tralijii SAD·u, Plod ovi ' u , itniji i otpor­niji nego u visoke borovnice.

Urod od sredine do kraja ljeta isprvaje skroman. ali nakon 5 ili 6 godina pogrmu se može dobiti215 kg plodova. ana starijim grmovima i znatno vikoBorovnice su samooplodne. ali urod jebolji kada se zajedno posadi nekolikokultivara.

Mje~to i sadnjaBorovnice traže sunčano mjesto. iakopodnose i ponešto sjene. TIo mora bitidobro ocjedito. uuonue svevišegodiš­nje korove i. ako je tlo bazično, ispravi­te 10 tako da do dubine od najmanje60cm pomiješate l5cmdel:>eosloj kise­loga komposta i postojeću zemlju. Mo­žete upotrijebiti i sumporni cvijet ukoliči n i 50- 120 glm2•

Borovnice sc mogu uzgajati i u veli­kim posudama ili koritima promjera30- 4fJ cm. kuje ste napunili kompes­tom ud vrijcska.

Biljke sadite ud kraja jeseni do krajazime na razmake 1.5 m. Korijenje prek­rijte s 25 - 5 cm tla i malčiraj te kiselim

P REPORL'CU IVEA\ IERICKE BOROV:-IICE

Rane-Bluecrop''Bluett a'-Earliblue"'Oluella ''Pampf

~rednje nItC

'Berkelev''Herben:' Ivanhoe'Span an'

I\ a~n l'

'Covillc''Goldtraubc 71"'Jersey'

478

VISOKI GII.M 1I01l..0VNIC E

kompostom ili li~n im humusom. Uzga,jate nekoliko kultivara. pa će oprašiva­nje biti I:lolje a prinosi veči.

Uobičajena njegaDa bist e potaknuli rast i zadržalikiselost tla, svakoga proljeća posipejteamonije\" sulfat (35g1m!) . kalijev sulfat(35g1m') i koštano brašno (I05g1m~),

Hiljke malči rajle kiselim kompostom izalijevaj te kišnicom. Kod uklanjanjakorova izbjegavajte uznemiravanje ko­njenja.

~ tetnid i bolestiPtice mogu jesti plodove. pa osigurajtela~tit u mrežom za grmove (vidi -Zaš­tita od pnca«, str. 427). Ostali šrcrnici ibolesti rijetko uzrokuju poteškoće ,

1CAM x'ri r( pogodni nezreli mat.·rijal_ inilo nire rcznireduge najmanjeJOcm. Odrclirc ih malo iznau lisnihkolj., tj;lca,

Odrdile slabe ilint'prcl(1ukl in n' granedo mjest ;. gdje će jemot'! I mnijeniti novaml;Jdica.

Da bi iz l.l:'ino\'C.'poralinuli rasInOl'ih mlaJica. urazjni Ila odrc::tilesterije. m:rodnegrane.

O reaivanje i oblikova njeBorovnice rode na d\'ogodMjim ili tro­~išnjim gr-mama. :>.t1ade grmove prve2-3 godinetreba nio maloorezivati. noorežnesve slabe mladice lako da osigu­rate ~nažnu osnovnu okosnicu grma.

Nakon loga. svake godine omogučire

swaranje novih mladica iz osnove ­kao i kodcrnog ribiza (str. 47..1) - takosto ćete svake godine odrezati dio sta­rih grana.

Berba i sklad ište nj ePlodovi dozrijcvaju nekoliko tjedana .Oprezno ubirite plodove i to samounezrele. koji se lako odvajaju s grozda.

2O<nO"u sukc reznice carimnIIJem skr;J/ile rik do tlimk a i s

donjt' 1n.'Ćine remice uklonil t' /i.~I(l1'e,

Kreieve ra nice nronitc u IJOrmomkipra h lil ukorj.·nJil',1njc.

S"e niske ili prema 'dolje U5lfIj<-rerrcgra~Ildrebt.' do rojnta izk*ga ra.'ilu ilidograne koja I3SI( u15praUlOOIe !mjeru.

Borovnice se za kasniju upolrebu us­pješno pohranjuju ukuhavanjem, kon­zcrviranjcm i zamrzavanjem.

Razm nožavanjeSredinom ljeta uzmite nezrele rezniceduge 10- 15 cm, uronire ih u hormon­ski prah la ukorijenjivanje i utisnite ukiseli rrcsctno /pjeskoviti supstrat. Rez­nice smjestite u množiomk. a kada SI:

ukorijene. presadite ih u ve če lonce.Prije sadnje na otvoreno očvrsn ite ih.

3Pripremilc lonac 5 ki!'l:limIwmpo_\rom zaresmce. SildiJiclJm

DiJtinire rupice i ranke utiMile tOl kod il najdonji lis",~'i nl/du odmah Ulkllmpmr. Lonce 1.1Iijl.' , oim;J"!re ismj ."sl ile u nmIJ:tion ik.

Osj etlj ive voćke

Ananas (A l ia /las COIIIOSIIS)

O SJE T L J I V E \' O Ć "' E

",_;;f- - - Limun

dodatnih 110 - 180 g sporo loplji\'ogagnojiva dodanog II rupe ul sadnjupomoć će biljkamada se brže prime.

x eke osjetljive vočke mogu se IIloncima ili II staklenicima uzgojili i IIhladnijim ili umjerenim područjima.

pod uvjetom da im se osiguraju idealnatemperatura i razina vlažaosti (\'idit.:ZGOJ li POSUDAMA. ..Suptrcpski H­tovi u posudama- , str, 3UI). Iako nekeod njih u zatvo reno m neče potpunodozrijeti, ipak će poslužiti kao vrloprivlačan ukras,

VEĆ'I SA osjetljiva voča potječe iztropskih i suptropskihkrajeva.gdje

_';:oije\', II toplimi suhim uvjetima.Sve-ee (osim maslina) jedu se ravno s

_....CI3 . a i ubrane će voce nekoliko.ana Izdržati IDokladi~teno II prikladnim• elima. Pripadnici porodice agruma, l su prekisefi za jelo. poput limuna i-i era. uzgajajuse zbogsoka ili za kom­

°C i marmelade.Sobziromnalo da se~ e tfjiv o voče općenito uzgaja II nutim

e-ajevima. II kojima liu često nedostaje--J.,1j i\ ih tvari,vrlo je važno prije sad­

• pravilno pripremiti mjesto za uzgoj:

·~nas je tropska trajnica koja na vrhu..TJ plodove. od kojih sc svaki sesto­J 1 do 200 silnih plodova bez sje­-_~ "1. za dobar je urod potrebno

sunca. temperatura od 18do 3Ir'C- - '\()"4 -tna vlažnost. Skupine kulti--.t !('Su i Cayenne. Oueen i španjol-__ upina. čiji su plodovi i najslađi.

_ ješ(aj i sad njacare nte sunčane mjesto zaklonjeno_ _uh vjetrova. Ananas podnosirazli-

tla. a najbolje mu odgovara srednjea-to pjeskov'ito tlo pH vrijednosti

. ~3, lzboje posadite na razmak od.30- J redove razmaknule 60 cm ili

oomjerno na razmakeod50cm.

.."ob i čajena njega..a : - 3 mjeseca biljku pognojitc s; osnovnoga gnojiva sa srednjim

..... elom kalija i visokim udjelom duši­vtanjak željeza i cinka nadoknadnc..anjem zssmom otopinom željezo­

cinkova sulfata. Ananas tijekomrazdoblja red ovito zalljevajre. a

slojorganskoga ma t ča pomoći će u oču­

\'anju vlažnosti Ila.

Š(etnici i boles tiAnanas napadaju crvci (str. 6-Ul).nematode korijenovih guka (str. 660).šurasie uši (str. 6-18). ličinke crvenogapauka (S1r.lW6) i trips (str. 6017).

:\ajozhiljnija boles t koja napadaananas na otvorenom jest trulež središ­ta. koju uzrokuju Ph.Hophlhora onm.momi i P. Parasitir:a. gtjivična holestkoja često napada ananas što raste uprevlažnim uvjetima. S obzirom na 10da je O\'U bolest teško izliječiti, prepo­ručuje sc sadnjaotpornih kultivara gdjegod je moguće; wc izboje koje namjcr­avate razmnožavati treba posipatifungicidom, jer gljivice u biljku prodirukroz rane,

Uzgoj u za šti ćenom pro storuUkorijenjene nnanasove »potomke« ilireznice posadite u dobro pripremljene,dobro propusne gredice ili u lonce pro­mjera najmanje 30 cm. Upotrijebite

kompost s visokim udjelom organsketvari. a svaka 3 - ~ ljedna i te k uče hra­njivo. Temperaturu održavajte na naj­manje 2<rC. a vlažnost na oko 70% .Redovito i obilno zalijevajte. osobitodol; se mlade biljke ne prime.

Berba i skla di štenjePlodove uberite kada počnu žutjeti,Stabljiku odrežite 2j - 5 cm ispodsvakoga ploda. Ubrani ananas izdržatće do 3 tjedna na temperaturi od 8"c i9O%-tnoj vlažnosti.

RazmnožavanjeVrh ploda ananasa možete upotrijebitikaoremen;odrežitegas l cmploda.Ana­nas razmnožavamoi pomoću »potomaka«ili izboja što se razvijaju ispod ploda iliizt'oja koji nastaju u pazušcima listova.Razdvojite ih oštrim nožem. Odrezanepovršine nnprašitc fungicidom pa ihostavitenekoliko danada scsuše. Ukloni­te "onje listove. a reznice utisnite u loncespjcskovitim kompostom. Kada se uko­rijene. biljkepresadite u 1000ccod 15 cm,

R An 1:-iOZAVANJE A:-iA:\ ASAIZBOJIMA

Raldlojile izboje narll,~1e priblizip!OJ .1. OS/livi/e ih da se (~,u,~e pa ihu/aklli/e u pieskov;/ kompc,.~/ la

rcmice (I'idi mslu sliku).

R AZM:\o 1..AVA:'oOJE At'A:-.JASA VRŠ1'\ I ~IIZBOJ EM IZ PLODA

1(Xtrim nojem odretite vrh Hc/ogan.m'l,o;a, pazeti pritom da ne

zarelt:/c donji dh, izb<.lja , R.111 U""pli1.~itt· tungicuknn i o.~ ta~·i/c J il St '

nck olik o Jilnil Ml.;i.

2Priprcm/jt'nuranicuu/akni/e ukompc"" zareznice. tempt:ralUru

Ild"a ~';lj/e 11,1 najmanje 18"C Rcznicaće n;lk"n nckoliko tjt'dana pu.,titikuriit'lIje i /liti spremIlilllIprt',"'1J iI;JI!jt'.

PREPORUČUIVI A!"A\ ASI

SLupina Ca~enne' Baronne de Rothschild ''Cayennc t.issa''Smooth Cavenne"

Skupina Queen

'Xatal Queen''Ripley Queen'

Španjolska skupina

'Red Spanish''Singapore Spanish'

J

UZGO J V O ĆAKA

Papaja (Carica papa)',,)

Papaja je vitko tropsko stablo s obično

jednim deblom. koje naraste uvts 4_ 5m. a u širinu I - ~ m. Zreli su plodo\idugački do ~O cm. Raste na tempera­turi od:!~ do ~8"C i vlažnosri 60- 70%:neki kultiv ari podnose i 15"('. no biljkeu tom sl učaju slabo cvatu i rode.

Smj dtaj i sadnj aOdaberite toplo. sunčano mjcuo zašti­ćeno od snažnih vjetrova. Papaji je pot­rebnaplodna.dobroocjcdita zemlja pH\ rijednO'-ti 6 - 7: od izvanredne je \'U­nosudobra ptopusnost tla. jer su stablaosjetljivana zadržavanjevede u zemlji.

P REPORUCUIVE PAPAJE

'Graeme' D'Guinea Gold' OV'H iggi n ~ ' OV' HoneyGold' D'Hortus Gold' D

' ImprovedPetersen D

'Solo' OV'Sunnybank' D'Sunrise' OV

LEGESDAD dvodomnaOV dvospolna

Agrumi (C itr us 51'1'.)

U rod agruma ili citrusa ulaze naranče.

limuni i još nekoliko jestivih vrsta [vidistr . ./81). Stabla agruma mala su i vrlorazgranata. a debla imaju opseg 50- 60cm. ~araslu uvis 3 - 10 m. a u širinu~ - 8 m. Limeta je najzbijenija. a grejpnajv eči i najsnažniji. Stabla limuna U-~

ra\nija su od ostalih vrsta. Spomenutčemo i kumkvar. koji je prije pripadaorodu Cirrosa. no sada se naziva Fot­tunelu . Lzgaja se slično kao i agrumi.

Agrumi su suptropski rod. Sve su\ rste i hibridi zirnzcleni. a Iiščc im jenio mP!isno. Za optimalan rast potreb­na im je temperatura od 15 do 30T,iako će we vrste kraće vrijeme izdržatii na ere. L'spijeveju na nadmorskimvisinama od 100 m i više. te na60 - 70%.tnoj \'Iažnosti (ako nije dru­gačije na\'OOeno). ~e c'..atu sezonski. ado C'o-jetanja dolazi u toplim razdoblji­ma s redo\i tom ki~m: na stablima seistodobno mogu ranili n 'jeto\ i i

Brojni su kuhivaripapaje d\udomni. smuškim i ženskim cvjetovima na zaseb­nim biljkama. no ima i &..ospoInih kulti­vara. Jedno muško stablo obično jedo\oIjno zaoprašivanje5ili6ten~k ih sta­bala.Oprašuiu ih kukci i vjetar. Razmakmedustablima mora biti2j - 3m.

Uobl č ajeua nj egaU razdoblju rasla, u 2 - 3 navrata pog­nojitc s 1- l j kgosnovnoga.uravnote­ženog gnojiva (godišnje po stablu).Redovito zalijevajte ako je vrijeme suš­no. a vlunost Ila održav ajte slojem or­ganskoga malča (\'idi TIA I G~OJ IVA,

,.()rgan~ki malčevie, str. 626). Papajunakon 3 ili ", godine mogu napasti virusii nematode: ako do toga dođe. zamije.nite je mladim biljkama navedenih kulom ara ili sadnicama.

Štetnici i bolest iUobičajen i su štetnict na otvorenomnematode korijenovih guka (str. NiO), aod bolesti antraknoza (str. 6(6 ), pepel­nica (str. Mn) i polijeganje nasada [str .(64 ). Papaje u zatvorenom napadajuuši (str. 646). trips (Sir. 647). štitastimoljac (m . t"l4fl) i evci (str. 646).

Uzgoj II zašt i ćenom prostoruU umjerenim područj ima papaju te leusp;dno uzgojiti u wti6,:oom prostoruako joj o:r.igurale prikladnos\jello i tem­peraturu. Uzgajaju se presadmce ili

plodovi. Mnoge su vrste agruma uumjerenim područjima odlične za uzgoju loncima u zatvorenom.

Smješ taj i sadnj a

Agrumima odgovaraju sunčana mjesta.a na izloženim položajima moraju bitizaštičeni vjctrobranima. Podnose raz­ličila Ila. no najbolje uspijevaju naplodnoj. dobro ocjeditoj. blago k i~ loj

(pil 6·6j) zemlji. Mladim agrumimaodgovara vrlo plodno tlo,

PodlogeKan podlogu upotrebljavamo naranču .

jer se slaže sa svim ostalim \'rslama iku\livarima agruma. Podloga dh' lje~

limuna dat će plodna. snuna slabla ot­porna na \'irus Iristeze (brzo pro­padanje). no plodll\i lada imaju debelukoru i sadl1e malo kiseline i~ra. I

reznice (\id i »Razmecžavanjee, dolje).Kada narastu 20 - 2s cm. presadue ih upripremljene gredice ili lonce promjerane manjegod 35cm. Upotrijebile plodankompost s dodanim sporo razgradrvimgnojivom. Temperaturu održavajte nanajmanje 22"C, a vlažnost na 60 - 70%,Svaka 3 - 4 tjedna pngnoJite rekučim

gnojivom srednjeg do visokog udjeladušika. Biljke treba redovito zalijevali.

Orezivanjei oblikovanjeUklonite sve postrane nerodne grane.'cakon dozr ijevanja plodova. granepodrežite na 30 cm iznad tla: medunovim izbojima- kada se pojave - oda­berite najsnažniji. a ostale odrežite.

Berb a i skla diš tenjePlodove ubent e kada postanu naran­časti ili crveni.Xa 10 - 13"C i 70%.lnojvlazi izdržat će do 14 dana.

Razmnožavanj ePapaju najče š čc razmnožavamo sjeomenom. Posijtc ga rod staklom usjetvene posude ili još bolje u loncepromjera 6 - 9 cm bez dna. Sadnicamarukujie vrle pažfjivo jer je papaja vrloosjetljiva na uznemiravaeje korijena.~Ilade biljke ostavite da se postupnoprilagode na n njske uvjete pa ih presa­dite na stalno mjesto kada narastu30 - 45 em. Da biste dobili prikladan

kisela je naranča dobra univerzalnapodloga. no podložna je virusu tnsrcze.

Trolisna je naranča patuljasta podlo­ga pogodna za hladnije krajeve. Do­nekle je otporna na nematode. no neslaže se s nekim kuhivarima limuna.Kao podloge upotreblja\'aju se i man­darine Cleopatra i Troyer cit raege .Kao podloge uzgajaju se i presadnice ­za pojedinosti vidi »Razmnožavaeje- .str. 481.

O prašiva njeVećin a je agruma, uk ljučujući slatkunaranču , samooplodne. tako da opraši­vači uglavnom nisu potre bni; brojnevrste. npr. slatka naranča -w asbtng­ton-. stvaraju plodove bez sjemenki.

SadnjaRazmaci pri sadnji različili su.od 5 -10m. o\i~no o ra~tu odabrane vrste ili kul­Ih'ara. Agrumi su osjet lj i~i na talo1:enje

STAnLO PAPJI,JE

broj ženskih biljaka, ako uzgajaledvod omnc kuluvare. presadnice posa­dite u skupinama od pt. 3 ili -I, a kadzapočne cvatnja. prorijcdite ih na samojednu žensku biljku. Dvospolne biljkemožete posadili same.

Reznice obično dobivamo orez»..njem zrelih stabala 30- 40cm nad tlom.a cl reznice upotrijebile nove izboit: ,Osnovu reznice naprašue hormon~u.

prahom za ukorjenjivanje i uzgajaJICpod staklom.

vode u liu. pa ondje gdje zemlja nijedovoljno ocjcdna. stabla posadite u bu­mak visok 5 - 7 cm. za Ul,gaj agruma _loncima vidi \ 'RTOVI U POSl"O.-\\I ,....- Sadeja velikih i dugotrajnih biljala~.

str. 324.

O S J E T U I\ E \ OC t..E

'Clemcnlinc'

'Jaffa'

' R~-d Alu..h·

,\ landarine

'Clemcnunc''Dancy''King'-Kinnow'

'Red Alush' ,syn. 'Pink Marsh'."Thompson' (ružičasti)

'Ruby Red' {crvenu'Star Ruby' (crveni]

TanJ:c1o

' \1inneola''Orlando''Sampson'

PREPORt:ČUI\1 AGRl"\Đ

Umd e'Persian'. sj n.

'Tabitf (slatka )'West Indian' , syn.

'Mexican' (kisela)

Kisele naran če

'Bouquet dc Flcurs'Cbmono'

limuni

'Bemia''Fcmminclto''Ga rcy's Eureka''Lisbon''Meye r's Lemon'' Monachelto'

( ;rejp

'Duncan' (ru ž i č asti ]

'Foster ' ( ružičasli)

'Marsh Seedlcss' (bijeli

'Shamouti' (obična )

'Valencia' (ooicrtal ~'Washington ' (s .puplOlit«I

Slatke IHtfllnČ1.'

'Hamlin' (ohit na)'Jaffa ' fobitna)' ~laha Blood' (en-ena)' ~ loro Blood' (en'ena)'Robertson' (s ~pupkom..)'Ruby' (crvena)

Grejp (Ci/FlIS x pJr.Jdisi)Plodovi grejpa \elik i su, okrugli i žuti.promjera 10 - 15 cm, Većina je kulti­vara dobro prilagodena rastu nepo..­redno uz more, pod u\'jelom da jetemperatura \iša od 25"('. Uzgajaju se2 giaIne skupine grejpa: pn-a bijelogamesa. a druga ružiča..loga: u ollje sku­pine pOSlUje kuhivari s kU~l icama i hczk~lica.

Mandarin e i ..tangeri ne..ICi/ms n'rim/,JI,rjMandar inama je općen it o potrebnatemperatura I'iša od ure. no pri prel'i·w kim temperaturama plodo\'i poslajunckl'aliletni. ~Ieđu stablimačesto dola­zi do slran(l(lpra~i\'anja : tako nasIajuplodovi s puno ko~ t ica ,

r-;ajče~ sc ulgajaju hiljke iz skupineSatsuma: pIodo\i kultivara {)\'e skupine­pomalosu~Ieni i bez sjemenki.brlosu narančasli i slalki, :"eki kultinri ima­ju ..pupak.., tj. minijaturan plod koji se

Lim un (Ci lmS limI"')Većina kultivara limunarodi plodove sasjemenkama, koji ponekad. umjesto dapožute. čak i kad su sasvim zreli ostajuzeleni. 'ea otvorenom ćele ih uspjdnouzgojiti na nadmorskoj vismi od .300 do500m. s manje-višejednolikom tcrnpcr­aturom. ne nižom oo 2O"C. Kao i kodostalih agruma, plodovima treba9 - t I mjeseci da dul.ore, a često se nastablimaja\-Ijaju isl:ooobno scvjetovima.

ČNrun (Cirm. medica)Plodovičetruna jajolikisu ižuti. kora imje debela i hrapava. a narastu i do 15 cmduljine:mesosadržimalosoka,

Poznate su 2 glavneskupine kultivaratet runa: kiseli kulnvari. primjerice 'Dia­mame' i 'En og'. lc nekiscli kulrivari.npr. 'Corsican', Četrune uglavnom uzga­jamo zbog kore. koja se ušečereua

(kandirana)upotrebfjava u slastičarstvu.

Č et r u n i su i vrlo priv lačne ukrasnebiljke: u umjerenimpodručjima uzgajajuse u zaštičenom prostoru (m. 481 ).

ZtU,LE SLATKENA~A"'<:E

Limeta (Cilms IJllrJlI/;f(.,liol}DI'ije su glaIne skupine limela,Jedna jekis.:la. a druga razmjerno slatka i teslose koristi kao podloga. Jedan od ki..clihkultivara ~IO se najčešće ulgaja jeSi'West Indian'. Plodovi su mu okrugli imali. kora je lanka. a sad rže malo sje­menki: kora i meso su mu zeleni.

Vceinu limeta u/gajamo kao presad·nice, no mogu sc fal množiti i okulira­njem na podlogu di\'ljega limuna.

Xeke agrume uzgajamo il sjemena.Većina je sjemenki poliembricnalna.pa prema tome ~klonskae , lj. reprodu­cira značajke biljki roditelja. Kvalitetaplodova nep olicmbrionalnih kultivaraje raznolika. Navedeni sc kulnvari naj­češče razmnožavaju okuliranjcm.

Da biSle iz sjemenke uzgojili stabloagruma. upotrijebit e svježe sjeme,pcsijtega u posudu ili lonac sa sjetven­im kompostom na dubinu od J do 5 cm.Redovito zalijevajte. uz stalnu tempe­raturu od 25 do 32"C. Kada presadnicedovoljno narastu. pikirajte ih u lonceod 10 ili 12 cm. Kada narastu 20- JOCtn. presadne ih u lonceod 21 do 30em ,ili na otvoreno, ali td nakon što scbiljke postupno priviknu na vanjskeuvjete. Po želji ih možete posaditi ulonce od 25 do 38cm. pa presaditi naotvoreno kada budu visoke 60 - 90cm.Uobičajen način vegetativnog mz­

množavanja agruma je T-okuliranje[vidi str. ..JJ). U tu svrhu kao podloguupotrijebile sjemenjake agruma prom­jera I cm. Nakon J - ~ ljedna uklonitevočarsku traku i udre žnc podlo!!:uiznad cijepa. Kada izboj iz pupa budedugačak 15 cm. podlogu nad cijepfje­nim mjestom možete POSl'", uklonili.

R azmnožavanj e

Vrste agruma

Plodov ima agruma potrebno je od po­jave cvjetova do sazrijevanja plodovaoko fl - 8 mjesec i. čak i više, ovisno oklimi (što je nižatemperatura. to je du­Ije vrijeme potrebno la dozrijevanje).U krajevima s malo sunca događa se dazreli plodO\i agruma ostanu zeleni.

Plodove berite kadadozre. Odrežite ihškarama ili oštrim nožem ili ih laganopovucite s grane. Neoštećeni će plodovina .. - 60epotrajati nekoliko tjedana,

Berba i skladištenje

Kisela , se\iljska iJi gorkanaranča ICi/m. ,1Im"" iu",)Kisd 'l ili gorka naranta uspravno jestablo razmjerno otporno na hladnoću.

PIodo\i od kojih se pra\i marmelada.promjera su 7cm. okruglii sdebelomku­rom. Prilično su kiseli,no nek.e \"TSle noseplodove s manjom količinom ki~ line .

L-obi ćaj ena njega

11<: ~ne sIjete z.ao;atknib slabala• ~~>Jine skratite za 11\.To će potak­

fa_t postranih grana i obliko\'ali-~Iu krošnju. Nakon uhiranja plo­

j "-lmo orežite odumrle i holesne~ IC one koje su prekrižene s drugi­

.klJiruju tlo. Agrume uzgajamo i~IJt>la~ ice ili polu~tabla~ice (I'idi

~ ,~'h

.... ih nekoliko godina stabla agruma-hranjujte uravnotežemm gnojivom.... ,kog sadržaja dušika isrednjegudje­..alija (I kg po stablu na godinu).

, ..,ji\ o u 2 ili J obroka primijenite uJotolju aknvnoga ra~la stabala; nji-

• zalijte podnožje svakogastabla. Ko-• au gnoji\'a udvostru čue nakon 5oma. Sloj matča pomoći će u očuva-

• I lažnosti.L'klonire sav korov oko stabala, za-JI razdoblja obilne zalijevejte. oso-

kada se počnu razvijati CI'jelO\i i.,ro\ i. Zbog nesezonskoga načina

sranja plodova pro rjeđivanj e nije-cbno. Uklonite sve izboje.

rt.·zi\-anj li i obl ikovaJ~ e

-erer nm krajevima u zaštićenom

-.xu uzgajaju se neki kulnvari slat-· earanči.rangeri n a . hmuna i limela te

..3 nara n ča i kumkvar.iako postoji_C4·rl\l..t da neće imatiplodove. Dob­:npro:mite gredice ili uzmite velike

>.:. rromjera najmanje 60 cm. ispu-·-.: komposwm bogatim hranjil'im

. Održa\-ajte minimalnu tempe­..tU od 2crC. najmanje 75%·tnu vlaž­- tc redo\'il0 zalijevajte. Kada sc

..J:I _labla ulnde. jednom na mjes..'Cpo-,ue ib te k ućim gnojinlln,

- rem lci i bolesti_-.un~ na otvorenom j u zatvorenom-"Jaju razni crvci(str.~). šntaste uši- .....~ ) , trips (m. 6479, ličink e crve-~~ paui;a (str.(46). uSi (Sir. 6-I6). lrulež,... ~lU i korijellO\'a vrata (\idi ~Trulež-t-ena Ph_l1ophrhora.., Sir, 6.~). ar ura­la IStr. 666), modraplijesan (str. 658)

,'l~ta\ O"t (str. (49), U nekim su tlima-tetne nematode (str, 66(1), U trop-

- l ' uptropskim područjima nCHl/je-va l voena muha(Si r. 659).3 -,)J n ~ vrste i kuhivare agruma~a virus tristcze. koji šire lisne uši..zrokuje izbrazdano deblo grejpa,

-de i limuna. Zaraženo slabio slabo-eu. a plodovi će bili sitni. Virus_ i< napada kultivare koji su naci­

- em na podlogu kisele naran če ,

,uJtc ih protiv lisnih uši ili upotr i-~ neku drugu podlogu.

_ rgoj II za š ri ćenome

:-ro, roru

L- ZGOJ \ 'OCA K A

fU\ ija na kraju ploda. Tu je i skupinaIX"'! nazivom Cleopatra. koja se nave­I ..o rat-i kao podloga. ial.:o su joj pio­..10\1 neukusni. skupina King te skupinaobičnih mandarinki (u koju ulaze _kle_men ti ne~ l .

TangeloCUnf.' x f<ll/gt'/o)

Q\aj križanac (hibrid) grejpa i mandari­ne naslijedio je zn ačaj ke obajuroditelja:naran ča sti su plodovi veći od plodovamandarine. a kora imje razmjernora nkaslako seguli. U područj ima s umjerenom

klimom rastu u zaštičenom prostoru. nosamoponekad nOS( plodove.

Sla tke naranče

(G inU silImsis)Kultivare slatkih naranči obično dije­limo na 3 skupine: valencijske. one s»pupkom« i crvene. Većina slatkih na­ranči. ukfju ćujuči najrasprostranjenijunaranču ,.Jaffa« , ulaze u skupinu Va­lencia (ili ot-ičnu ). Plodovi su srednjeveliki, obli ilijajoliki.sa sjemenkama ilibez njih. Naranče iz ove skupine poma­lo su kiselkaste i vrlo mirisne.

Naran če s -pupkom- na vrhu plodaimaju sitan sekundaran plod i obično

nemaju sjemenke. Dobro ras tu u neštohladnijim podnebljima. Iako se gule.blago su kiselkaste i vrlo uku-sne. CO'e­ne su na ranče slime, osim ~IO su immeso.sok i kora crveni (ako ne rastu naprevisokoj temperaturi).

Slatke naranče obično uzgajamo izsjemena. no neke rijetke kultivare \'C­

gcrativno razmnožavamo okuliranjem(vidi srr. 432). Sadnice sc naveliko ranekao podloge za cijepljenje s drugim vrs­tama. ~a jednom stablu sla tke naranče

istodobno se mogu naći 2 prinosa _različitom stadiju razvoja.

K umkva t(F"mmt!la jaf'C'"i(a, F. .\I.J'R,m·wPodr ijetlomiz Kine. kumh ai je oqq:­niji od gore opisanih agruma: kratko~vrijemepodnijeti i temperaturu od-XPlodovi su mali i žuti. a jedu se i~jeni. Fommette japonica ima okru~

F. Margarita jajolike plodove.Knlamondin(x Citro(orlund la\ hitni

je mandarine i kumkvata: u umje~

područjima raste kao ukrasno ~taNo.

Tarn arilj o (Cyp!wlllalldra bC/el{Cel , S )'J/ . So/mili III !JCtl1{{'IIJJ1)

Temariljo je suprropsko srablokoje nara­-te uvisod3d05 m.auširinui 1.5 - 2.5 m,\ Jjprodukti\'niji je na 20 - 2lr'C i ul

\lat l\O'<t od 70%. Crveni. narančasti ilitu ti plodo\i jajo/iki su. dugački do7.5 cm.

Mj esto j sad njaTamar iiju lreba sunčano mjesto izaštita od vjetra na izloženim područji­

ma jer su stabla pri lično lomljiva. ~aj.

više mu odgovara plodna dovastazemlja. ~I edu stablima ostavite oko 3mrazmaka.

Uobičajena njegaSvaka 2 - 3 mjeseca treba svako stablopognojitlsa 110 g osnovnoga višcnam­jenskoggnojiva sa srednjimdo visokimudjelom dušika. Obiln o zalijevan e usuhim razdobljima. oko svakog stablaprostritc i sloj organskog molea..~\IJ će

spriječi l i gubitak vlage iz zemlje.

Št etn icii bolestiTamariijo na otvorenom napadaju lisneuši (str. f>.Ul). Podložnisu i virusu moza­ika krastavaca i krumpirovu virusu _Y«(vidi ,.Virusi«. str. M9 i 659): nevoljemogu izazvati i Ph,\1ophlhora p<JJmi\o­fa i P. In(cslans [vidi -Plamenja ča

rajčice I krumpirova plijesan«, sir. (49).

U z a št iće nu prostoru biljke napadatrips (str. (47). šutasti moljac (SIr. 646).l ičinka crvenoga pauka (SIr. 646) ipepelnica (SIr. 65~) .

Uzgoj u zaš tićenom p rostor uTamariijo će uspjeti i u loncu promjeranajmanje 35 cm ili u dobro priprem­ljenim gredicama. Upotrijebite kom­post pomncšan s osnovnim gnojivom.Održavajte propisanu temperaturu ivlažnost. redovito zafijevajte i svaka 2­3 tjedna pognojitc tekućim hranjivom.

Orezivanje i oblikova njeKada biljke narastu 1 m. odrežite im veogetacijski vrh da biste ubrzali grananje.:-ie treba puno urezivati. nego samouklonitepreguste. prekrižene.bolesneiliodumrlegrane.

Berba i skladi štenjeTamariljoobično rodi1- 2godinenakonsadnje. Oštrim nožem odrežite p10d0\'ekada počne mijenjati boju. Xa tempera­turi od -Ido6"( izdržat će 01.:0 2 tjedna.

TAMAR. llJO

Razmno žavanj eSjeme posijtc pod slaklom: kada ....tu 3 - 5 cm. svaku mladu bifjčicu~

no posadite u lonce od 10 cm,narastu uvis 15 - 25 cm. ~tup8ll ­počnite prilagođayati vanjskim tn;e­presaditeihnaotvoreno.R~je jednostavno,nem:limreZltic:amJ...razemm virusom: odaberite 10 - 15 -=­dugačke izboje i upotrijebite "".....(ne kiseo) kompost. Slijedile~opisan zaborovnice [vidi SIr.·r Tl( ).

Nespola, j apanska mušrnula (Eriobotrya japonica}

..IQ poJI\oJi,:c R CNCt:Jl'. nespola je priv­~1lO stabio koje naraste uvis

, wrmu do 5 m. Xajboljeuspiieva......."'lUD područjima. a da bi

•~ o Jd* i rodila potrebna joj je_~<._'l~ nap:nan,e: 15"C. :-ia\'eliko...~ Ila Sredozanlju-L· hladnijim se"'''1fC'- D!J'dĐO uzgaja u za~tirenom

:'f -......n. , kratko ~ izdrtati i na rum-

jemo niskimtemperaturama. ~ekim kul­tivarimai treba malo hladnoće .

Xešpola stvara grozdove mirisnih,žućkastih cvjetova. nakon kojih serazvijaju grozdiči s okruglim. 3 - 8 cmdugačkim hitim plodovimačnste kore.!\Ieso je Jl1(:kano i slalko.~kdu podlogama koje odg01.araju

ne~poI i jesu dunja (Cydonia oblonga).

mušmula (M.:spilu.\ spp.) i snažni sjeomenjaci nešpole. Većina je kultivarasamooplodna. no dolazi i do stranoo­prašivamate do oprašivanja kukcima.

Mjesto i sadnjaOdaberile toplo sunčano mjesto. Ko­risnojepmla~'iti \jetrobrane. kojiće sp­rijetiti moguta ~tetenja ilal\'ana

vjetrom i smanjiti isparavame ,~

Nešpola podnosi razne vrste taR.najviše joj odgovara dobro Oqe4Ia.plodna. pomalo kisela ijov ača,

posadite na razmak od -Ido 5 m..

Uobičajena nje~a

S\'aka 3-" mjeseca §\'ako stablo~jile s -150 g OSOO\~a gnoji\a _ -

- -rare redovito zalijevati da bi korijenje_-uhihrazdobljaostalovlažno: redovito

-" -nranje organskoga malča smanjit će

. e-itak vlage. Redovito pljjevite.Da bi stabla rodila velike plodove.

-. -rijeditc ih čim se počnu razvijati.clor nte i sve plodove koji su slabi ilit e ćeni . a ostavite samo one zdrave i.no mjerno raspoređene.

Sremicibole sti

-"-"la koja rastu na otvorenom nemaju-.. olema sa štetnicima. Biljke u zatvo-.com napada trips (str. 647), crva (str.

' -~ . li či n ke crvenoga pauka (str. 646).-."sli moljac (str. 646) i pepelnica (str.

. ' , .

Lzgoj II zaštićenom prosto ru, aj e biljčice uzgojene il sjemena rast

._ I U loncima, a kada narastu oko-' cm. možete ih posaditi van, u dobro--;-remljcne gredice. Upotrijebite ilo-_<I kompost s dodanim sporo razgra-

divim gnojivom. a temperaturu tijekomljela održavajte na najmanje 18"C. Re­dovito zahjevajte i svaki mjesec pogno­jite tekućim hraniivom.

Orezivanje i o blikovanjeStabla ne trebate previše orezivati.potrebno je samo odrezati vrhove pre­bujnih izboja i ukloniti »ncposlušnc«grane: uklonite i sve prckrižcnc. ošteće­

ne. odumrle i bolesne grane.

Be-rba i sklad ištenj ePlodove uberite kada omckšaju i počnupoprimati žarku žutu ih narančastu

boju. Kratko ih vrijeme možete čuvati

na 5 ~ \00C.

Ra zmnožavanj eNešpolase može razmnožiti izsjemena.koje se posije na đ ubinuod 2 - 3 cm ulonce ispunjene pjeskovinm sjetvenimkompostom: lonce držite najmanje na18"C. Biljčice prcsadite na stalno mjestokada narastu 7 - lOcm. Od ostalih na-

Z R.ELE N EŠl'O LE

č ina razmnožavanja rabe se 'l-ok ulira­nje (vidi str. 433). postrano cijepljenjena spoj (vidi RazmnoliJl"anje dn'd a

STABLO NEŠI'OlE

pos/ra nim cijepljenjelJIlJa spoj,str. 8~ ) izračno grebeničenje (vidi UZGAJA" JESOBNIH BIU AKA. str. 383).

.vlango (AlalIgifera indica}

vtango je tropsko vazdazclcno stablo,, ~ - ako se uzgaja iz čvrste , zdrave-' , <adnice - često naraste uvis i do 3 m.::: .iN: li se patuljaste podloge ili kom­- etni klenovi. visina stabla mok sc-aanjiti na 7 - 10 m. Patuljaste vrste

• >f..stu u širinu oko il m.Plodovi manga razlikuju sc po di­

-tenzijama. pa tako mogu biti dugačk i

'C : do 30cm a teški od 100g do 2 kg... -Iasti su. a ovisno o kultivaru. naran­.~ ,t ~ ' u. žute. zelene ili crvene boje. Na.anu košticu otpada 25% volumena- -da. Postoje kultivaripril a gođen i UZ~

_ u u suptropskim područj ima s tem­-.raturom od 21 do 25°C i vlažnosti. com od 60%: viša se temperatura za

-rojne kultivare smatra optimumom.b. uspješnu cvatnju i nastajanje plodo-

'T.~ B LO M ANGA

va mango traži puno svjetla i dugo raz­doblje bez kiše.

Mjesto i sad njaOdaberite toplo i sunčano mjesto. Premapotrebi. osigurajte zaštitu od snažnihvjetrova. jer velik gubitak vlageozbiljnomožeugroziti rast stabala; vrlo niska ko­ličina vlagemože i pogoršali situaciju tedovesti do opržcmh listova. nerazvirkasjemena i opadanjaplodova.

Vrsta tla za mango je manje važnanego za većinu drugih stablašica. pa 'upogodna i pjcskovno-ilovasta i srednjeglinena tla. pod pretpostavkom da su idovoljno ocjcdua. Mangu je potrebna ipH vrijednost 5.5 - 7j,

Sve je lakše nabaviti patuljaste pod­loge: često su. naročito za male vrtove,pogodnije od ncselektiranih lokalnih kul­tivara. Ako vam patuljaste podloge nisuna raspolaganju. bolje je odabrati po­liernbrionalne sadnice koje potječu odstabala roditelja odabranih zbog vrlokvalitetnih plodova i visokoga prinosa.

Oprašivanje će biti uspješno samo zarazmjerno suhavremena. jer visok posto­tak vlage i obilnekišeograničavaju oplo­dnju (cvatnja obično započinje nakonrazdoblja hladnog ili suhog vremena).Prskanje otopinom kalijeva nitrata po­boljša t će cvatnju.Oprašivanje uglavnomobavljaju kukci. iako su neki kultivarimanga i samooplodm.

Kompaktne i patuljaste kuhivareposadite na razmak od 8 m: većim će

kuhivarima trebati i 10 ~ 12m razmaka.

Uobičaje-na nj egaPrihranjujte osnovnimgnojivom sa sred­njom kolitinom kalija ivisokomrazinomdušika. i lo 1- 1.5kgna godinuposublu.Gnojivo treba dodati u 3 - 4 obroka urazdoblju rasta: nakon č e t v rte godinerasta dozuudvostručitc.

Mango obilno zahjevajte za sušnihrazdoblja.osobito u prve 3 godine rasla,jer je za razvoj korijenja potrebna velikakol iči n a vlage. Organski malč sa čuvat će

vlagu i onemogučiti razvoj korova (vidi»Organski malčevi«, str. 626). Prorjedi­vanjeplodovarijetkoje nužno.

Štet nici i bol estiUtropskim je krajevima mango podložannapadu voćne muhe {str. 659) i maca(str. M6): nevolje mogu izazvati i ralnevrste šntastih uši [str. 648). Medu bolesti­ma koje napadaju stahla na otvorenomjesu i antraknoza (str. 6(6) i pepelnica(str.(46).

Mango u zaštićenom prostoru pod­lohn je ušima (str.646), štirasrommoljcu(str. 646). rripsu (str. 647). liči nkama

crvenoga pauka (str. M6) i nekim oblici­ma pcpelnice i plameojače (str,646).

Uzgoj u zaštićenom

prostoruMango uzgojen iz sjemena često je pre­velik za uzgoj u zatvorenom. osim akonije nacijepljenna patuljastu podlogu.au tom će s lučaju postati privlačno ukra­sno stablo. Može se uzgoj iti i u velikimloncima ili dobro pripremljenim gredi-

M AN GO

cama. U umjerenom podneblju do cvje­tanja u zaštićenom prostoru općen ito će

doći tek potkraj sezone rasta. i to samoakosu mubiliosiguranioptimalniuvjetiza rast. Razvoj plodova nemoguće jezajamčiti. jer on ovisi u uspješnomoprašivanje.

Mlade biljke prcsaditc kada narastu1 m. Trebat će im kompost s dodanimsporo razgradivim gnojivom srednjegudjela kalija ivisoke razine dušika. vrteje važno osigurati minimalnu tempera­turu od 21do 25"( te vlažnost od 75%_

Mango u zaštićenom prostoru trebaredovito zalijevati te svaki mjesec gnojititekućim hranjivcm. Ako listovi ~manjkadušikapočnu žutjeli.prskajte ill idu ši čnim gnojivom.

CZ G O J VO ĆA KA

PREPORLJČUIV I \ IA\"GO-A tphonso'-Haden''Keith''Kensington''Kent''Palmer''Tommy Atkin "'Zill'

O rezivanj e i oblikovanjeOrezivanje ograničite na podrezivanje\ tha glavnog izboja kada naraste l m.čime čete potaknuti postrano grananje.L' prvihnekoliko godina rasta uklanjaj­tc pregusto razraslo grane. pa će kroš ­nja biti jednolika i okrugla.

Kada se stablo primi. potrebno jesamo uklanjanje bolesnih. odumrlih.prekriženih ilipregusto razraslihpana.

Berba i skladištenje-Mango će roditi 3 - 4 godine nakonsadnje. Plodove treba ubrati kada poč­

nu mijenjati buju. Pažljive njima ruku­jte da ih ne biste oštetili ili nagnj e čili.

Svaki'plod koji još nije sasvim zreoizdržat će 2 - 4 tjedna na 1l1'C i na 90 ­95%-tnoj vlazi; za 10 bi "rijeme trebalidozoriti.

Ra zmnožavanjePoliembrionalni kultivari mogu se raz­mnoJiti sjemenum. a rabe se i ru lititinačini cijepljenja. pri razmnoža vanju sje­menom. izzrelih plodova izvadile pulpu:da biste ubrzali klijanje, sjeme na 48satinamcči rc u vodu POl pažljivo sa sjemenkeuklonite lupinu. Odmah posadite u gre-

diceili lonces dOOro pripremljenimkom­postom . Izbočena sirana sjemena morabiti okrenuta prema gore. Sjeme laganopreknjtc kompostom i 1.31iJte.

~lIad icc koje će izrasti bil će pchem­brionalne i slične roditeljskom stablu. avjerojatno će biti i vrlo bujne: Irebat ćeim 5- ll godina da donesu prve plodoverazliči te kvalitete. Sjemenka mangaobično će proizvesti i najmanje jednutako snažnu presadnicu nastalu samo­oprašivaejem ili stranooprašivanjem;svaku tahu pres.adnieu uklonile. Pre­ostale biljčice bit će za 6 - 8 tjedanaspremne za presađivanje u lonce pro­mjera najmanje 15 cm. a može ih seupotrijebiti i kao podloge. ~ložete ihnastaviti uzgajati kao voćke.

Mango se može razmnožiti i vege­tativno. iako se često događa da se sta­bljične reznice dobro ne ukorijene.Preporučuje se cijepljenje -pribhžava-

njemc. Uzmite oko godinu dana starupodlogu koja raste u loncu. Lonacstavite u blizinu plcmkegrane koja JOSuvijek rasle na roditeljskoj biljci. ffit ­rim nožem odrežite plitak. vodoravan.5 - 6 cm dugačak komadić podloge iplcmke. tako da otkrijete kambijskeslojeve. Spojite obje odrezane površinei čvrsto ih povežne. Nakon 2 ili3 mjese­ca trebale bi srasti: s podloge odrežitevrb . a plemku od režite od roditeljskebiljke.

Ostali uspjdni načini razmnožavanjamanga jesu T-okuliranje (\idi str. ~33 , izračno grebeničenje [vidi UZGAJA\ JESOB\IH BIUA KA. str . 383).

Maslina (Oica europaea]

Berb a i skladi štenje-~ Iasl ine koje rastu na otvorenom vjero­jatno će procvjetati i roditi 3 - ~ godtDenakon sadnje: prinos će se uglal"OOmpoveća vat i svedok stablo ne bude staro15 godina: nakon toga prinos je u"la\ .nom ujednačen.

Da bise izmaslina U\'uklanjiho\ a ~­

čina. treba ih sta\'iti u rasol (5 - b%·tDIotopina nalrija klorida). Plodove koji 6:biti obrad.::ni na taj način treba ubratikada su sasvimzreli, nu juš u\'ijek zeleni.!o.lasline za jelo možete ubrati i kaWi

O rezivanje i oblikovanjeTek posađene masline obrežite lako daim uklonite glavni izboj kada n~u

U\'~ do 15 m: odaber ite 3 - ~ snalDcpostrane grane koje će osigurati OSOO\ ­

ni oblik stabla. ~akon toga bit će petre­bno samo uklanjati starije grane da hlse po taknu rasi novih izboja. jer se DI

jednogodišnjem stablu plodovi uglav­nom razvijajuna rubovima krošnje.

koje rastu u loncu tijekom ljetnih rnje­seci možete ostaviti na otvorenom.

Uz goj u zahićenom prosioruUkorijenjene reznice ili propupalebiljke uzgajaju se u pripremljenimgredicama ili u loncima promjera nemanjeg od 30 do 35 cm: upotrijebiteplodan kompoo;l s dodanim sporo raz­gradivim gnoji\'om srednjeg udjelakalija i duma. Svaka 3 - 4 ljedna pri•mijenile i te k uće hranjivo. a stabla iredovito zalijevajte.

Ljeti održavajte visoku temperaturu- iznad 21"C - a zimi~to nižu. ~tasline

STAlIl O MAsUNE

druge godine- , str. ~30 ) . Masline seopćenito prorjeduju rukom. iako ihpro­fesionalni uzgaj ivači nakon cvatnje prs­kaju &-naftalen acetamom kiselinom.

Š[etnici i bolesti~Iasline koje rastu na cavo te nom napa-­daju razne vrste šritastih Idi (str. ~) inematode korijenovih guka (str. 660).Medu bolesli maslina ulazi uvenuče iza­zvano venicituunom (str. 653), Stablakoja rastu u zastiče nom prostoru napa­daju štitasti moljci (str. (40) . trips (str.647) i ličin ke crvenoga pauka (str. (46 ).

Mj esto i sadnjaPogodna su razna Ila. iako će najboljabiti slabija i srednje plodna l.emlja. jervrlo plodna tla če sto uzrokuju prehujanvegctanvan rast. ~Ije sto mora bitidobro ocjedito. ..Iashne dobro uspije­. 'aju na kiselim tlima. uključujući ona svisokom razinom soli. pod uvjetom dapH vriiednost nije veća od 85, Savjetrovi tim mjestima masline Ulgajajleuza zioove ili 1-3 zaštitu upotrijebitevjetrobran,večina je kultivarasamooplodna, no

u hladnijim su predjelima la uspješnooprašivanje i visok prinos nužni kukciili vjetar: visoka razina vlage ne pogo­duje oprašivanju.Uobičajen razmak pri sadnji iznosi

5 - 7 m. ovisno o obliku i veličini kulti­vara; svaku maslinu treba poduprijetida bi se spriječila oštečeeja uzrokovanavjetrom. Gusro posađcna stabla možeteprema potrebi p rorijcditi kada sekrošnje počnu preklapari.

PREPORUČU I VE :\IASLlNE

[ . II.,..Li Lul.i\ ari

-A loOOIono'\ bnlaniWo'\ sioo '........

-\ tnWe'

\ l a~line su 9 - 12 m visoka vazdazelena«able. čije krošnje nerastu u širinu i; - 9 m. Plodovi sc mogu ubrati jošzeleni ili kada sasvim dozore i poeme.\ Jra<;lu i do 4 cm.

Masttne rastu suprropsku n područji­

ma s optimalnom temperaturom oo: do 25"C. Potrebna su im duga toplaljeta da bi plodovi sasvim sazreli, azatim i zimske temperature (\o\'oljnom..ke da zadol'oIje potrebu za hlade­njem odredenih kultivara; stoga petra­žile savjet st ručnjaka koji će vamobja..niti koji kultivari najbolje uspije.veju u vašem kraju. Vrlo niske zimsketemperature mogudov esti do oštećenj a

IZazvanih mrazom. Vrući suhi vjetrovi ihladno mokro vrijeme u razdoblju nat­nje smanjit će nastanak plodou . Uumjerenim područjima masline seponekad uzgajaju kao ukrasna stabla (urorn slučaj u rijetko cvatu ili nose plod)ili čak u loncima [vidi "SuplrOJl!'ki \"T­

rovi u posudamac. str. 318). Maslinom•e -tablo u pogodnim uvjcurna doživ­Id i i duboku starost. Uobičajena nj ega

Jednom na godinu sva ko m stabludodajte Oj - l kg osnovnoga gnojivasrednjega do visokoga udjela dušika:dodajte ga u 2 ili 3 obroka u razdobljuaktivnoga rasta stabla Sekim će tlimabili nužno dodati i kalij a vjerojatno ibor. ~lasline red ovit o zalije vajte zasušnih razdoblja. osobito pn-e 2 ili 3godine nakon sadnje. Korisno je izemlju oko slabla prekrili slojem

_ . . . or!!-anskoga malta . Zemlju redovito pli-~ Lulm an .. je\'ite protiv korova..AIep'a' " • Prorjedivanje će možda biti nužno"Ot>bi~. • ako stabla pokažu znakove rodnosti

{'~ \IoInt svak~ dru~e gl.ld ine ~vi di . Jabuke:maslint , ProrJedlvanJc C\'Jelova • rodnost svake

--- -

" "'lanUcrne i čv rste te ih ohloži ti suhom• u, Kada sasvim dehidriraju, masline-veranite u ulje. Plodove za proizvodnju

J, ostavite na stablu dok sasvim ne;A)fe. Berite ih tako da protresete stao

• . ra će same pasti na tkaninu ili tanku=~i1J kojom src prethodno prekrili tlo... d krošnjom.

RazmnožavanjeMasline obično razmnožavamo s rabljič­

nim rczntcama. no selektirani se kulti­vari mogu razmnožiti i okuliranjem.Reznice mogu bin: zrele (jednogodišnjeili dvogodišnjel. lisne, poluzrclcrezniceod izrasta tekuče sezone ili nezrelereznice.

Zrelereznicemorajubitiduge oko 30cm i uzimaju se zimi. Uklonite listove sdonje polovicesvake reznice.pa osnovu24 sata držite u hormonskoj otopini zaukorjenjivanje. Reznice dopola utakni­tc u kompostza reznice iostavite ih oko30dana da se ukorijene pri temperaturiod ]J do 21"e. Svaku ukorijenjenu

O S J E T LJ I\' E \" O t KE

reznicu presadire u 10nac i upjajk li

stakleniku.Možete uzeti i 10 - 15 cm~

nczreluili poluzrehr rezni,.--o h ldi l kR..-\S­Ml DRVEĆE. str. 79). \"a\·oo.:n.:tullMremožete razmnožiti i T-okulirao;:a I'usir. 433). pri temu podloga lI'ijd.. monbilisnažan sjemenjakmas-hre.

Indijska smokva (Opll lltiajlms-;lIdica)

.il pripadnik porodice kaktusa ugla­4 (ll sc uzgaja u suptropskim područ ­

-=-t.. Iako su brojni oblici ove biljkel i široko se razrastu, neki narastu

• s i do ž m.\ ećina indijskih smokava podnosi po­

_........soe uvjete. Ul optimalnu temperaturu'- . ' do ~5"C: izdržat će i na nižoj rem­

ce-nuri. aline nižoj od looC. Za uspješan• • t-\Ijci je nužno puno sunčeva svjetla."ut>iljka indijske smokve sastoji se

'- ;'kt<natih. jajolikih članaka duga č­

- .;0) _ 35 cm: ima kultivara koji goro­il i nemaju bodlji. za razliku od.ih. samoniklih biljaka koje su pre-

-v ene bodljama.

hTl t.lSK." SMOKVA

Zreli plodovi indijske smokve. kojinastaju na gornjem dijelu članaka . ljubi­čas ti su ili crveni te dugački 5 ~ 10 cm.Sastoje se od mekane. sočne pulpes broj­nimsjemenkama. Biljku oprašuju kukci.

Mj esto i sadnjaIndijska smokva uspijeva u suprropskimkrajevima. u kojima podnosi i priličnu

duga razdoblja suše. Osjetljiva je na lošuocjeditost i preveliku količi n u soli u tlu.pa joj stoga bolje odgovara pjeskovito.dobro prozračne tlo idealne pH vrijed­nosti 55 - 7.

Ukorijenjene članke posadite na raz­mak od 2 do 2.4 m među biljkama. lj.2- 3m između redova.

Uobičaje na nj egaBiljci gnojiva ohlčno nisu potrebna. osimako tlo nije vrlo siromašno. Mjestoredovi to plijevitc. Štetnici rijetkoizaziva­ju ozbiljnije pote š koče. Nekioblici Py rhi·uma spp. (vidi »Polijeganjc nasada-, sir.(60) mogu napasti indijsku smokvu uvlažnim uvjetima.

Uzgoj II zaštićenom

prostor uUpotrijebite pjeskovit kompost s dodan­im spororazgradivim gnojivom. Tempe­raturuodržavajte na 18- 25"C. a vlažnostna 60% ili manje. Kada se biljke primc.ne treba ih puno zalijevati.

1mtr;m nojem odrdile odmetićne biljke .:-ilav.:-Janak.

Ruke 1,151;1;le ruka l'icama jerbodljenmJrafuju kofu.

Berb a i skladištenjeIndijska će smokva roditi 3 - 4 godinenakon sadnje. Plod oštrim nožem paž.ljivo odvojite od stabljike. Najbolje ihje pojesti l a nekoliko dana. no izdržatće i kraće vrijeme na hladnom.

Raz m nožavanjeOd matične biljkeodvojile či ta ve članke;

ako su vrlo veliki. nožem ih vodoravnoprerežite na 2 ih 3 dijela. Ostavite ih ne-

2P05.IOse .:-lanak nekoliko danasussoila suncu. st,wIle ga u

pjesko~'il komposI i uriw i le.Ukorijen il će sc za 2 - 3 mjesece.

koliko dana na su nčanom zak lonjenommjestu da rez zacijeli pa ih utaknite upjeskovn kompost. Komadi če za ~ - ..mjeseca pustiti korijene: tada ih možeteposadili u lonce promjera 15 - 20 cm ilipresaditi na stalno mjesto. Sove biljkeredovito zalijevajte svedok se ne prime.

Avokado (perml americalla)

.., ' kado je suprrops ka vazdazclc na.., .kakoja naraste uvisod 10do 15m.a

caa ko md je široka i krošnja. Kre ško­u plodovi u sredini imaju veliku....ruglu košticu. Ve l iči na ploda i tekstu­

-rt cpineovisio kultivaru.a boje varira­_od zelene do crvcnkastosmc đc. Trisu_.une skupine avokada: gvatemalski.-vk si ćk i i zapadnoindijski.

Optimalna temperaturazarast i razvoj,,?a voča jest 20 - 28°C. a vlažnost

- xa biti viša od 00%: nekisu meksički i

gvatemalski kuluvan hibridi. pa podnosei niske temperature od 10do 15°C. no ulom slučaj u neće procvasti.

Mjestoi sadnj aU suprropskim područjim a avokado sc.na odgovarajućoj temperaturi.uzgaja naotvorenom.Granesumu krhke. pa mujena vjetrovitim položajima nujno osigu­rati vjetrobraneda bise izbjegla ozbiljnaošteće nja pro uzroče na vjetrom.

Po mogućnosti odaberite mjesto s pu·no sunca. Avokado je potrebna dohroocjcdita zemlja, jer mu je korijenje vrloosjetljivona zadržavanje vode. Pogodujumu srednje ilovastu tla pH vrijednosti5.5 - 65, a rast će i u pjeskovitoj ili gli·ncnoj ilova či ako je ocjcditost dobrailijepoboljšana (vidi i "Priprema mjesta sad­nje«. str. 424).

Namjeravale li posaditi cijepljenebiljke.odaberite podlogeza koje ste si­gurni da su snažne i otporne na trulež

P REPORU( U lVI AVOKADO

L'ZG O J VO ĆA KA

3Za nd oliko fjedana sje~ ~

proklijali. ulorijenit će se ipw;titi lislo>"e.

Z R ELI AVOKADO

2Sjenu:-nlm stao"ill: u Ionae promj<.·ra15rm ispunjen ~·'alnim *menim

kom~lom lalo da odrei!.ani ~ThO!itatJe" ima d T3Zinc ;remije.

3- 4 godine.~ezreli pIodO\i na granamamogu ostati i do 18 mjeseci. no nakonubiranja obično \TIo brzodozore.

Plodove pažljivo odrežite vrtnimškarama kako ih ne biste nagnječili.

Čuvajte na temperaturi višoj od ll1'Cuz vlažnost od 60%. Uklonite sve one­tene plodove.

Raz množavanjeStablaavokada najjednostavnije je wgo­jiti il sjemena. time ćemo dol.iti biljlusasvimjednaku roditeiju. Odaberite zdra­vc. neoštećene sjem~n l.:e . 1\a 30 minutanamočire ih u vruću vodu(40- SIl"C). dabiste spriječili razvoj korijenske truleži.Sa l..ašiljeoogavrha odrežne tanak dio paranu nasipajte fungicidom. Sjemenku~ijte u pjeskovit kompost. odrezani diomora ostati neposredno iznad po'orlinezemite: proklijat će La 4 tjedna. ~'Iade

biljčce možete uzgajati u loncima svedok ne narastu 30- 4O cm. Do tada bivečIrebale biti spremne la presađivanje nastalnomjesto.

za razmnožavanje navedenih kulti­vara na podloge otporne na bolesti naj­češče se rabi postrano cijepljenje (vidi~ACELA RAZ.\I~OV.VA.""JA . str. 636)ili sedlasto cijepljenje (vidi U;:RAS~OGR\I U E. str. 11 8).

)(

U ZGOJ AVOKADA IZ SJE:'>lENA

Uzgoj u zaštićenom pros toru\lI ade biljke uzgajajIe u dooro pripre­mljenim gredicama ili loncima promje­ra ne manjeg od 21 cm. Temperaturuodržavajte na 20 - 28°C. a vlagu na70%. Biljke uzgojene u loncima presa­dite u lonce promjera najmanje 30 cm.pazeći pritom da ne oštetite korijenO\·sustav biljke.

Avokado u loncima reoovuozalije­vajte. svaka 2 - 3 tjedna primijenite os­nos-no gnojivo srednjeg udjela kalija idušika ili tekuče hranjive. U umjere­nom podneblju u zaštićenom prostorurijetko dolazi do cvatnje i dozrijevanjaplodova. s obzirom na to da biljka zah­tijeva intenzivnu dnevnu wjetlosl.

1Sje~nku namoate u '·mru ~odu.

zafim ~Irim IWlemJgoroje.za{jljene strane odrelife l omad odJ an. Ranu nasipajte fungicidom.

Berba i sklad ištenje-Stabla uzgojena il sjemena dat će plo­dove za 5 - 7 godina: okulirana ili cije­pljena stabla produktivna su več nakon

Ou·zivanje i oblikovanj eStabla avokada obično ne treba crea­vati, ali tijekom ranoga razdoblja rastastablo treba oblikO\'a ti da bi kJ"(i;njapostalo jednolika i zaobljena. Kada seslabio ukorijeni. nakon dozrijevanjaplodova uklonite sve odumrle. oštc če­

ne ili prekrižcnegrane.

~,,o.tItO _\\"OK1\DA

~ Ietnici i bolesti-\\\'b do napada trulež korijena [vjdiTrulež korijena PhJfophlhorac. str.

'~":l. antraknoza (str . (66) i pjegavostC,t.""I."f'-lTa l\idi ..(Jlji\ična lisna pjega-

--t•. -tr. ('>.1' l : napadaju ga ikitastimolj­'If ~l . trips (str. 647). l iči n k e

;""l~1 pauka (str.6-+6) iovci (str.046).

korijena avokada (PhJrophlhor3 cin­namomi). Avokado se oprašuje i sam. aprinos ce biti najobilnjji ako su jedanpored drugoga zasa đe na najmanje 2kultiv ara. Odaberite kultivare I.:oji cva­tu istodobno. Biljke posadite na raz­mak od 6 m.

l:ob ičajena njegal," razdoblju aktivnoga rasta stabalaprimijenire osnovno gnojivo srednjegudjela kalija i dušika. Prcporu čen je"mjer od 1.5 do 2 kg po stablu svakegodine. po mogućnos t i u 2 - J doze.Pro-tor oko stabla prckrijte slojem or­~an'koga malča, no oko samoga deblao-tavne nepckrivenih 25cm.

Stabla avokada zalijevajte u sušnimrazJOOljima. osobito u pn·e J godine.dok 'C stabla ne ukorijene. Zemlju oko-tabala redovito phjevite. Plodoveavokada najčešće ne treba prorjeđi vari.

GUJYJ (Psidiurngl/ajam)

fUIl\': DJ.ra~le uvis do 8 m. a~ ~ma i do 7 m. Raste i u

I u~r~kim krajevima. aII !la temperaturama od 22 do

:-~ Prtpo::lllKlJI\a razina vlažnost!ili m.utjc: previsoka razina

.~ lDIOi:e utjecati na kvalitetu~

~,~~ JnlIDiera~U ~ - teen._ Je bi;eIO ii r-utnsto. C\jetO\e

~k po...pa..llOpo.'ele_

Mj esto i sad njaPo mogućnosti zaklonjeno mjesto. zaš­tiće no i vjetrobranima. Guava podnosirazliči t a tla. no idealna je dobro ocjedirailovača . Podnijet će i 1'11 vrijednost S- 7.a preporučuje se približno 6.

Pri sadnji medu stablima ostavite raz­mak od 5 m. Poduprite mlada stabla upodru čjima izloženimjakim vjetrovima.

Uobičajena njegaGuava dobro podnosi osnovno gnojivosrednjeg udjela kalija i dušika. Upotn-

jebire I - 2 kg gnoji\'a po svakom stabluna godinu. razdijeljenog na 2 - 3 obro­ka u razdobjju rasta. Plijcvite područje

oko stabala. redovito zalijevajtc teprostritc i sloj organskoga malča kojićepomoći u održavanju vlažnost; tla.

Šteln ici i bo lestiŠtetnici rijetko izazivaju ozbiljnijenevolje, na otvorenom treba uništavatilisne u~i (str. f>.I6 ). voene muhe (str.659) i nematode (str. 660). Dolazi i doanua knoze (str. 666). Biljke u zatvore- G UAVA

~lI l0 GUAVE

~ m napadaju šritasti moljci (646) i'-oj.'> (str. 647). Presadnice guave osjc­

.ve su na polijeganje nasada.

ezgoj u zaš ti ćenom prostoru'JJ I U možete uzgajati u dobro pnprem­.mm gredicama ili loncima promjera

- manje 35 cm. napunjenimmješavinom-.zmjemo plodnoga sjet\'eoogkomposta

.,l,.-..hnim spororazgradrvim gnojivom.- _mperaturu održavajte najmanje na:: c.a \'lalnost na 70%. Biljke redovito

-evejte.svaka3- 4tjedna pnmijenne i

tekuče hranjive. Da bir.te osiguralidozri­jevanje plodova možda će biti potrebnoručno strancopra šivanje. U razdobljucvatnje stablima bi trebalo osiguratirazmjerno suhu atmosferu.

Orezivanjei oblikovanjeKad mlada stabla narastu oko l m. 0 1­prilike za lIJ skratite glavni izboj da bistepotaknuli grananje, Xakon toga trebatće jedino Uklanjati odumrle. prekriženeili bolesne grane te eventualne granekoje vise i dodiruju Ilo.

Berba i skladištenjeGuave koje rastu naotvorenomopčen i ­

to rode nakon 1-3 godine.ovisno o kul­tivaru i uvjetima ukojima rastu. Plodovidczrijevaju oku 5 mjeseci nakon oplod­nje, a beru se kad počnu žutjeti. Pažljivuih berite jer su vrlo osjetljivi.

Na temperaturi od 7 do ure i ul

relativnu vlagu od 75%. ubrani će pio­doviizdržati 3 - 4 ljedna.

R aamncžavanjeGuavu najčešće razmnožavamo sjeme­nom: za razmnožavanje kultivara upot·

rebfjaveju se izračne grebenice, ret:miceili cijepljenje.

Sjemepo'iijtc u plodan. sterilan kom­post u sjetvene posudeili lonce promjera7 cm: du klijanja obično dolazi za 2 - 3tjedna. Mladice su obično različne hali­tete: one najsnažnije kada narastu 20 cmpresadite u lonce od 15 cm. Biljčice osta­vite da se postupno priviknu na vanjskeuvjete pa ih presaditekada narastuJOcm.

Selektirane kultivare guave može te ipostrano nacijcpiti na snažnu podlogupromjera stabljike najmanje 5 mm. Xepreporučuju se odredene podloge: sje­me za uzgojpodloga uzmite od snažne.zdrave biljke. koja je po mogučnosti isamooprašiva.

Guavu razmnožavamo i 12 - 16 cmdugačkim nezrelim reznicama. Biljke uz­gojene takvim cijepljenjem ili rezolcemamožete posaditi na otvoreno kada huduvisoke 30cm. Guavu na otvorenom mo­žete razmnotiti i običnim grebcničenjem

(\id i l:KRASSODRVEĆE , str. 81)ili zrat­nim grebeničenjem [vidi . U, gajanje soo­nihbiljakac, ~u. 383). Potoojiće način bitiuspješniji ako zarezare dijekn-e posipatebormonskjmprahomza ukorjenjivanje.

P REPORL·t U I\'A GCAVA

'A pple' (bijelo meso,'Beaumont' (ružičasto meso]-Malherbe' { ruži často meso)'Miami White' (hijelo meso)' J'ark cr's White' ,

(bijelo meso)

'Park:er's \\b ite '

'Patillc' (ružičasto meso)'Patnagola ' (bijelo m<.'SO)'Pink Acid' ( ružičasto meso)' Red Indian' { ružičasto meso)'Ruby' (ru ži často meso)'Supreme' (bijelo meso]

Mogranj ili nar (PIlIl ica grallatllllJ)

STA!lLO MOGR ANJA

'Wonderful '

-Papcrshell''Ruby''Spanish''Wonderful'

PREPORUČU IVI

M O G R ANJI

O reziva nje i obli kova njeOd 3 ili 4 glavne grane oblikujte okos­nicu krošnje. a odstranite sve pregusre.prekrižcnc ili odumrle grane, Odrežitei sve izbojc ako ih ne trebate za raz­množavanje.

j jvo i redovito zalijevejte biljke. Biljkekoje rastu u loncima izn~ile ljeti naotvoreno.

RazmnožavanjeObično sc razmnožava rel-nicama ilikorijenskim izbojirna. Drvenasrc rezni­ce (vidi str. 434) utaknitc u pjcskovitkompost pa ih s donje strane zallrija\'aj­te sve dok se ne ukorijene. Nezrelereznice (vidi "'enele reznice txxovnice:str. 478) t a kođer treba zagrija\'ati ivlažiti (upotrijebite kompost neutra lnepil vrijednosti). Ukorijenjene rezniceposadite u lonce od 10do 15 cm. Kori­jenske iztloje patlji\'O odvojue od ma­tične biljke i presadire. Možete sjeme iposušiti pa ga posaditi u lonce ilisjetve­ne posude napunjene sjemenskim kom­postom. Ul stalnu temperaturu od 22°e.

Berba i skladištenj e~logranj će počeli donosi!i plooo..e 2 - 3godinenakonsadnje. P\odcA'e ubente ka­da postanu roti ili crveni; nekoliko će tje­dana i1.ddali natemperaturi od 4do b°C.

ta vremena zaštićeno vjetrobranima.Općenito je najpovoljnijateška ilovača

pH vrijednosti oko 7, pod pretpostav­kom da je i dobro ocjedita. večna jekultivara samooplodiva. Presadnice .reznice s korijenom ili izboje posaditena razmak od 4 do b m.

Uzgoj u zaštićenom

prostoruMogranj posadite u dobro pripremlje­ne grediceili lonce promjera ne manjegod 35 cmnapunjene sjetvenim kompes­lom s dodanim spororazgradivim gno­jivom. Temperaturu održavajte naIII - 25°(. a vlažnost na 60 - 70%.Svaka 3 - 4 tjedna dodajte tekuće gne-

Uobičajena nj egaKada se biljke utvrde. svaka 2 - 3 mje­seca primijenite osnovno gnojivo, i 10110g po stabfu na godinu. 110 oko sta­bla malčirajte i redovito plijevite:redovitozalijevajte za sušnih razdoblja.Odrežitesve izboje.

S:tetnici i bolestiSa stablima mogranja koja rastu naotvorenom općenito nema problema: uzaš t ićenom prost oru ponekad ihnapadaju štitasti moljac (str. (H6 ) .ličin ·

ke crvenoga pauka (str. (H6), uši (str.(46) i trips (SIr.647).

.\ Ij eslo j sadnja->"! .lberite sunčano mjesto. za vjetrovi-

\' ; ranj je malo ukrasno '!tablo ili grmnaraste uvisdo 2 - 3 m. a u širinu I ­

- rn. U su~kim predjelimamogranjs vazdazelena biljka, a u hladnijim pred-• rna lisropedna Okrug.li kolasti plodo-

promjera do 10 cm crvene su ili žute-~. Optimalna mu je temperatura• - ~ ~"C. nokratko će vrijemepodnijeti i_-tpetaturc ispodnule. Za rodnost muje

... trebno suho vrijeme i temperatura iz­-~.= J5°C. U umjerenim se krajevima- ~ranj ug.lantom uzgaja zbog crveno-_:~nča'lt ih proljetnih cvjetova i lijepih

_..:n_kih boja plodou : patuljasta vari­~:a Punici granalUm var. n.madozrije­u zaštićenom prostoru i u umjerenim

...drućj irna.

L\ I.lET I I' LO D MOGRANJA

-187

RazmnoiavanjeKesten razmnožne od sclcktiramh kulli­vara okuliranjem ilicijepljenjem na~nasjemenjakepitomoga kestena l\idi SIJ.

,m i ~33.)

P ITO MI KESTEN

Berba i skladištenjeStablo će roditi za 4 godine. Pl~

ubenteu jesen.Orvomebodljikave~ke. kestenenamočne na~ sali. ukkJ&ilesve kOj i su potamnjeli.zaum ih osušitepohranite na hladnoi prozračno m~

čašku koja je dulja od ploda pa ga prera­stao Jedna od podskupina pitome lijeskeima nabrane časke i poznate je kao !a­

brana lijeska. Ujesku oprašuje vjetar. il

neke su vrste i samooprašive.\f edu preporu čfjive samoop ra šive

kuhivare lijeske ulaze 'Ccsford' i ' :'\0­ningham' (svn. -Pcarson's Prolific"];preporučcn kultivar samooplodne pito­me lije~ke jesI 'Kentish Coh·. Ljclnjaci()!;liju skupina jajo1iki su i smeđi.

Pitomi je kesten listopadno slabio kojecvate ljeti. naraste uvis do 30 m, a uširinu 15 m. Iednodomno je i oprašujega vjetar . ='ekim će kuluvanma trebatiopra~i\ač. Sjajni, tamnosmeđi plodO\inajbolje se razvijaju u područjima shladnim zjmama i toplim jjetima. Uljusci se najčešće nalaze 2 ili 3 kestena.a kod nekih kutu-a ra. npr. . "'Iarron deLyon« i - Paragon-. samo jedan.

Lijeska cijenimozbog zimskihresai zboglješnjaka.Bezorezivanje izraste a - 5 muvisok i širok grm. Biljka je lisropedna ijednodomna. najoolje rodi lijekom svje­tih i \-Ia.tnih ljela. Pot rebno joj je 00:1 ­- 1200 sali temperature ispod rc.Zimsketemperature nižeod -IO"C~uoneuu muške C\jcto1.-e (rese). a .tern.ti suna;čdCe manje osjellji\i. Vanjsta čaška

(cal)-xl lijeske nc prekri\'a sasvim plod.Lambemw Ijdnjak (piloma lijeska) ima

Lijeska ICtlrr/U., ,1l'(1I,1II,1 i C. 1II,'Xi"I<';

O re ziva njei oblikovanjeUzgajajte ga kao visoko stablo sa sre­(Mnjom provodntcom (\'idi str. n). sukorijenjenih stabala uklonite prcgus­te. prekrižene ili odumrle grane.

Mjesto. sadnja i uobičajena

njegaKestenu treba plodna zemlja koja dob­TO zadržava vlagu;izmedustabala osta­vite 10 - 12 m razmaka (vidi Sadnja\'lJd:e slahla{icc. str. ~25). .\Hada stablazahjevejte. a zemlju redovito piijevne.Dobro pripremljeno tlo ne treba gnojili.Stabla ponekad napada puza (str. 665).

Kesten rCl-,MIJe,1 $,I/im)

Orah pdan~-'...-~

O reziva nje i ob likovanjePekanoraheod početka uzgajajtes glav.nom provod nicom (\'idi »Stablašicc sglavnom provodnicom-cstr. 72). Kada scstabla utvrde. bit će potrebnosamoukla­njatipregusre.preknženeiodumrle gra­oo.

Berba i skladiitenjeStablo će poi prinos dati nakon 5 ga­dina. a punu će rodnost doseći nakon10 - 15 godina. Orasi se ooitno beru ru­čno. :"ekoliko ih mjeseci mok tc uskla­dišliti na hladnom. suhom. prozračnommjestu.

Uobičejena njega;\'a godinu upotrijebile 70 - l,w g urav­noteženoea gnojiva po 1m~. Redovitopbjevite. a stabla zalijevajte za sušnihrazdoblja sve dok se ne prime. Pekanorasidonekle podnose sušu, no lijekomljetnih mjeseci nužna im je velika koli­čina vode.

0\'0 stablo rijetko napadaju šretnici ibolesti; povremeni su problem truležkorijena koju izaziva Ph.\'wphlhora(str. 6(1) i lisne uši (SIr.~6) .

R azm no ža vanjeNajčc šći način razmnolavanja jesI cijefl"ljenje na popravljeni spoj selektiranihkullivara na snahn sjemenjak pekana(\'idi SIr. 433), Sjemenjake koje ćete

upotrijebiti kao podloge potrebno je uz­gajati u dullokim loncima ili plast ičnim

tijelima. jer imje dugaCkokorijenje osje­tiji-'o na~tećenja prilikom presadh'anja.

P EK.... N (lIlA"1

ako je i klima OO\'oIjno topla. LJjeskumožete orezati i tako u vrtu dobili kom­paktne grmove ili ih u samoniklomm uposaditi u neformalne skupine.Većina jeorašastoga (lupinaslog) voća jedno­domna(osimbadema). što zn ači da sc naistoj biljci nalazei muški iženski cvjetovi.

' D~"<iirab1e '

"Elir.ah.:th·'Elliot''.\Ioba"k··.\klore·'.\lor(laOO·

Pe-kan orah IC i T)"1 ;/I;I1,'illt'I/S;s)

Pc an orah listopadno je stablo kojenara,lc uvis do 30 m. a u strinuI ~ - ::o m. pa je lato pogodno samo zavelike vrtove. Xajbolje uspijeva utoplim i umjerenim područjima: lem­peratura viša od 3S"'C mole prouzročiti

oštećenje kore stabla i stvaranje ne­kvalite tnih plodova: padne li pak rem­perarura ispod 1"C. doći će dooš tečenj a cvjetova.Da bi došlo do cvat­nje. ovoj je vrsti oraha potrebno150- 250 sati mirovanja na ispod 7°C.

Pekan je jednodomna biljka, na is·tom se stablu muškicvjetovičesto otvo­re prije 'enskih. stoga je najbolje 2 ihviše kultivara uzgajati jedan pored dru­gog,da bi sc osigurala oplodnja. Opra­šuje ih vjetar. pa će obilne kiše urvdoolju cvatnje nepovoljno utjecatina oprašivanje. Tada će i prinos bitislab. Orasi su jajoliki. dugački 2 - 2jcm. a ljuska imje razmjerno lanka.

PREPORCČU IVIPEKA:" ORASI

L' Z G O J \·O ĆAK .~

Lupinasto (orašasto voće)

:\ljesto i sadnjaOdaberite selektirane kuhivare koji subili naciicpljcni na sjemenjake pekanoraha, jer stabla uzgojena i7_sjemenačesto daju nekvalitetne plodove. Pekanće vrlo brze razviti duga čak vrctcnastikorijen. stoga sadite mlada stabla: su­rije biljke zapetljanih korijena uzgo­jene u loncima rijetko se primaju.Stablima je potrebno mjesto zaštićeno

od snažnih vjetrova, a uspijevaju udurokoj. plodnoj zemlji pH vrjjednosti6-65-

Stat-la posadite u razdoblju mirova­nja f\idi Sadnja nx'J:e sfahJ;Hin:. str.J:'~ I na razmak od 8 m.

VN: -tahab l ~<I koji daju or;N<,-­

le pIoOO\-e~ su n vrtove.pot­rdlno im j.: 'lUlĆaOO. o ooeero mjesto."'elJ od nJlb. poput kestena. oraha ir<l~ izmtu U velika. privlačna

-taNa. l ' malim vrtovimalijepo 6: izg.k­Jati~~a. oo ono će wd i ti S<lm()

L IJES" JI.

488