Uzgoj Matica Pomoću Jenterevog Aparata

7/25/2019 Uzgoj Matica Pomou Jenterevog Aparata

1/15

UZGOJ MATICA POMOU JENTEREVOG APARATA

Matica je dua konice. .

U najstarijim pelarskim knjigama je zapisano da je matica dua konice. Svakobaratanje oko bilo ije due predstavlja delikatan posao, sa krajnje neizvjesnimishodom.Uzgoj kvalitetnih matica zahtjeva vrhunsko poznavanje ivota i rada pelinje

zajednice i predstavlja krunu pelarskog umijea i zadovoljstva. Ne kae seuzalud da je uzgoj matica "poezija pelarenja".Da bismo ovladali poslom oko uzgoja matica moramo u taj posao unijeti i diosvoje due. To emo postii jedino ako pri svemu to radimo sa pelama, apogotovo pri uzgoju matica, to vie potujemo i sljedimo njihove prirodnenagone, instinkte i potrebe. Na trud e biti nagraen onog trenutka kadaspazimo da je mlada matica pronijela, ime je u konici zapoeo novi ivot.Ve smo rekli, da se sutina pelarenja u najkraem svodi na stalnu borbupelara za to vie legla u konici. Poto ispunjenje ovog cilja u najveoj mjeri

zavisi od matice, jo jednom istiemo veliki znaaj svih aktivnosti u vezi uzgoja visokokvalitetnih matica.

KOJOM METODOM DOI DO VELIKOG BROJA KVALITETNIH MATINJAKA

Postoji mnogo naina uzgoja matica.Kod planskog uzgoja matica posao se u

sutini svodi na dobivanje veeg brojakvalitetnih matinjaka iz kojih e se izleimlade matice. Pri tome, razlika u starostimatinjaka treba da bude to manja,odnosno samo nekoliko sati.Cilj nam je da uzgajamo istovremenovei broj kvalitetnih matica u vie turnusau toku sezone, sa unaprijed poznatimvremenskim terminima za obavljanjeodreenih radnji u vezi ovog posla.Takoer, veoma je vano da unaprijedtono znamo termine kada su matice iz svakog turnusa spremne za isporuku, odnosno za dodavanje drutvima.Najjednostavnija metoda za dobivanje matinjaka je izazivanje tzv., "prisilnih matinjaka", obezmatiavanjem nekog drutva.Ovom metodom emo dobiti dosta matinjaka, razliite starosti, ispod prosjenog kvaliteta, sl 2. iz prevelike elje, da toprije dou do matice pele e matinjake da izgrauju na starim radilikim larvama, koje ve odavno "jedu" hranu mnogo

siromaniju od one koju treba da troi matina larva.

To je jedan od osnovnih preduvjeta za dobivanjenekvalitetnih matica. Radiline larve, nad kojima pelepoinju da nadograuju matinjake, smjetene su uglavnomu elijama u kojima je ve izvoeno leglo. Te elije, zbogzaostalih radilikih kouljice, pele ne mogu da proire pa ebudui matinjaci u osnovi da budu uski, zbog ega emodobiti sitnije, a samim tim i loije matice.Slinom metodom, ali uz neto vie truda, dobiti emoznatno kvalitetnije matinjake. Iz obezmatienog drutvapovadit emo sve okvire sa otvorenim leglom, s tim to emopele sa njih da stresemo, a ostavit emo jedan okvir kojijeprvi put zaleen. Po rubovima saa tog okvira trebaju bitilarvice u najmlaem stadijumu. Sae takvog okvira emo dapodreemo ba po toj graninoj liniji, gdje jaja prelaze u

najmlae larvice. Sada emo, po tom presjeku, iz dvije elijeda odstranimo larvice a treu ostavljamo, i ponovo tako sve

do kraja. Pele imaju na raspolaganju mlade larvice, u elijama na rubu saa, nad kojima mogu da nadgrade krupnematinjake, a larvice e od "rane mladosti" da dobivaju odgovarajuu hranu, sl. 3.

Na slian nain do matinjaka moemo doi poznatim Alejevim i Milerovim metodama.Meutim, kod svih ovih naina postoji mogunost izgradnje matinjaka na starijim,odnosno larvama razliite starosti, to nosi kasnije negativne posljedice, i stvara namvelike probleme u radu.Matinjaci koje pele izgrauju pri prirodnom nagonu za rojenjem, sigurno su kvalitetni, ikao takve moemo da ih uspjeno koristimo. Meutim, i oni se veoma razlikuju po starosti,


2/15

pa bi nam to predstavljalo problem pri nekom ozbiljnijem radu. Suvremeno pelarenje i prieljkivanje prirodnog nagona zarojenjem - nikako ne idu zajedno.Istina je da se najkvalitetniji matinjaci dobivaju pri tzv., "tihoj zamjeni matice", sl. 4. oni su kvalitetni zato to su ihpelegradile, njegovale i hranile natenane i sa velikom ljubavlju.

Problem je to ih je najee samo dva-tri u konici i to teko moemo da utiemo da nam eljena matica zalee ovematinjake, ve ih uglavnom zaleu one matice koje nisu najkvalitetnije na pelinjaku.

Proizilazi da, ako elimo da se ozbiljnije bavimo planskim uzgojem veeg broja kvalitetnih matinjaka, u vie turnusa u tokusezone, nijedan od navedenih naina nam ne odgovara. Cilj moemo postii samo presaivanjem mladih larvica iste starostiu vjetake osnove matinjaka. U praksi se koriste i podjednake rezultate daju, osnove matinjaka izraene ili od voska iliod plastine mase odreene vrste.

Larvice moemo presaivati na dva naina:- dodirivanjem, odnosno vaenjem sa dna radiline elije i premjetanjem u matinu eliju, ili- bez dodirivanja, odnosno premjetanjem kompletnog dna radiline elije sa larvicom i mlijei, na dno matine elije.

Pri prvom nainu, koriste se razna pomagala, kao to su specijalne igle, perca i slino, zatim ispiranje larvica vodom iz el ijana platno, a zatim ih prenosimo u matine elije itd. Pri ovim radnjama se razlikuje povreda larvica, poto ih dodirujemo priprenoenju, to moe da se odrazi na prijem, odnosno na kvalitetu matica. Ovim metodama je skoro nemoguepresaivanje najmlaih, tek ispiljenih larvica, koje su golim okom jedva uoljive, ve se presauju neto starije. Da ne bismolarvicu presadili na suho dno osnove matinjaka, moramo prethodno da osiguramo izvjesnu koliinu matinog mlijei. Kapmlijei, razblaenog vodom, stavljamo na dno matine elije, pa potom presaujemo larvicu. U svakom sluaju ovo je krajnjedelikatan i prilino mukotrpan posao.

Larvicu bez dodirivanja moemo da premjestimo u matinu eliju ako specijalnim alatom izreemo dno radiline elije iprenesemo ga, zajedno sa larvicom, u matinjak u kome treba da ima mlijei. Ova metoda je dosta komplicirana i spora.Za sada, najsavreniji nain za presaivanje larvica bez dodirivanja izumio je Karl Jenter. Pomou Jenterovog aparata,premjetamo kompletno dnoradiline elije sa larvicom i mlijei u kome pliva u dno matine elije.Pri uzgoju matica sve aktivnosti treba da obavljamo krajnje odgovorno, koritenjem sveg znanja koje smo stekli iz te oblasti.Samo ako tako radimo imamo pravo da kao rezultat oekujemo dobivanje veoma kvalitetnih matica. A matica je osnovasvega u pelarenju.

dalje

KADA POETI SA AKTIVNOSTIMA U VEZI UZGOJA MATICA

Poetkom cvjetanja bagremau okolini baznog pelinjaka, poinjemo sa aktivnostima oko uzgoja matica. Cilj nam je daformiranje nukleusa, odnosno oplodnjaka, u koje emo presaditi zrele matinjake, obavimo krajem bagremove pae. Ovajposao treba da planiramo za taj period iz dva razloga. Prvo, jako je vano da pomona drutva, dok su relativno jaka, kaotakva iskoriste vei dio bagremove pae, kako bi se u tim uvjetima razvijala, sakupljala znatne koliine bagremovog meda iizgraivala sae na dodatnim okvirima sa satnim osnovama.Drugo, bitno je da po formiranju nukleusa bagrem medi jo nekoliko dana, makar i minimalno, dok se ta novoformirana slabadrutva konsoliduju, odnosno dok se matice ne izlegu. Naime, najkritiniji period za ivot nukleusa je od njegovog formiranjapa do izleganja prve ture matica. Ako bi se ovaj period odvijao u bespanim uvjetima, jako teko bismo nukleuse sauvali odnapada tuica, odnosno od grabei. Ve odmah po izvoenju matica u nukleusu stanje se normalizira u smislu podjele rada,pojavljuju se pele straarice koje uspjeno uvaju svoju zajednicu. Kasnije, pri drugoj i sljedeim turama presaivanjamatinjaka, nee biti problema, jer su se ta mala drutva potpuno organiziraju za normalan ivot.

IZBOR RODONAELNIKOG DRUTVA

Rodonaelniko drutvoje ono ija e matica dati jaja iz kojih e se izvesti buduematice. Matica rodonaelnica mora da bude ekstra kvaliteta, promatrano po svimosobinama. Kandidatkinje za rodonaelnicu odabiremo, odnosno pratimo, jo odprethodne godine.Biramo matice koje su jako plodne i kao takve sposobne da samostalno razviju jakadrutva. Pri tome pratimo i izgled legla. Ono treba da je kompaktno, a povrineokvira da su skoro potpuno zaleena, sl. 5.

Kvaliteta matice se ogleda kroz kvalitetu, odnosno osobine, cijelog pelinjeg drutva.Svakako emo jako cijeniti uinak u sakupljanju meda i peludi promatranih drutava.

Ako pri tome imamo vie drutava sa istim uinkom, odbacujemo ona ije su peleljute, a dalje pratimo drutva sa miroljubivim pelama, koje su uvijek spremne za suradnju. Izraen nagon za prirodnimrojenjem ili pak za tihom zamjenom matica, takoer takva drutva eliminiramo iz konkurencije za eventualnu rodonaelnicu.
http://slatinskipcelar.hr/PhpAjax/index.php?stranica=_PhpAjax_pmatica1-phphttp://slatinskipcelar.hr/PhpAjax/index.php?stranica=_PhpAjax_pmatica1-phphttp://slatinskipcelar.hr/PhpAjax/index.php?stranica=_PhpAjax_pmatica1-php


3/15

Obavezno obraamo panju da kod odabranih drutava nije bilo niti trenutno ima tragova bilo koje bolesti i da nije izraenoprisutnost varoe. Pri tome pratimo i higijenske osobine drutava, odnosno odravanje istoe podnjae. Uzimamo u obzir iosobinu pela da to manje izgrauju zaperke izmeu okvira. Praktino, rodonaelniko drutvo, odnosno njegova matica,mora da ima sve pozitivne osobine jako izraene.Poslije svih ovih praenja i testiranja opredijeliti emo se za dve-tri rodonaelnike zajednice. Jednu emo koristiti, a ostalee biti rezervne ako iz bilo kojih razloga zatreba.Rodonaelnika drutva ne selimo. Ona sve vrijeme ostaju u baznom pelinjaku, gdje se obavljaju poslovi u vezi uzgojamatica.

IZBJEGAVANJE MOGUNOSTI SPARIVANJA MATICA SA TRUTOVIMA U BLISKOM SRODSTVU

Kod uzgoja veeg broja matica, kada se vie godina zarodonaelnice koristematice sa istog pelinjaka, poveava se vjerojatnost da doe do sparivanja

jednog broja matica sa trutovima koji su im bliski roaci. Rezultat takvogsparivanja je degeneracija potomstva. Izvoditi e se pele slabije vitalnosti,podlone lakom obolijevanju, slabe produktivnosti, kratkog ivotnog vijeka itd.Takve matice polau tzv., areno leglo, odnosno zaleena povrina nijekompaktna ve izmeu zaleenih ima dosta i nezaleenih elija, sl. 6. Poto jeova pojava negativna i tetna u pelarstvu, moramo voditi rauna da do nje nedoe. To moemo postii na vie naina.

Ako za rodonaelnice koristimo matice izvedene na naem pelinjaku, ondaoplodnjake sa matinjacima ili neoploenim maticama moramo premjestiti najmanje na 10 km udaljenosti od baznogpelinjaka. Tu treba da ostanu sve dok se mlade matice ne spare, odnosno dok ne pronesu.Da bismo izbjegli postavljanje oplodnjaka na lokaciju koja je udaljena od baznog pelinjaka, to nam predstavlja dodatniposao i iziskuje posebne trokove, moemo jo u prethodnoj godini da nabavimo od poznatih pelara nekoliko posebnokvalitetnih matica koje emo testirati godinu dana i onu koja zadovolji sve kriterije odabrati emo za rodonaelnicu. Pelinjaksa koga smo uzeli matice mora da bude uda ljen od naeg pelinjaka takoer najmanje 10 km.Najbolje je da u prethodnoj godini, sa poznatim pelarom, iji je pelinjak dovoljno udaljen od naeg, razmijenimo podesetak najkvalitetnijih matica. Time nita ne gubimo ve oba pelara dobivaju kvalitetne kandidatkinje za rodonaelnice. Tematice treba posebno oznaiti i testiramo ih godinu dana na ve opisan nain.

PREDNOSTI KORIENJA JENTEROVOG APARATA

Izum Karla Jentera predstavlja ogroman doprinos razvoju tehnologije uzgoja kvalitetnih matica, a samim tim i razvoju

pelarstva uope. APIMONDIA, svjetsko udruenje pelara, nagradilo je Jentera 1987. godine zlatnom medaljom za ovajizum.Sutina Jenterovog izuma je u pronalasku radiline i matine elije sa pokretnim dnom, koje je pri tome zajedniko za objevrste elija, sl. 7.Time je eliminiran mukotrpan, rizian i krajnje delikatan posao presaivanja larvica pomou raznih

pomagala.

Uz pomo ovog aparata, krajnjejednostavno presaujemo larvicu unajmlaem stadiju sa pripadajuimmlijei u kome pliva, bez ikakvog rizikada je dodirnemo, odnosno povrijedimo.Mi u stvari premjetamo kompletno dnoradilike elije u dno osnove matinjaka.Time ispunjavamo dva znaajna uvjetakoji utjeu na prijem presaenih larvica,odnosno, u krajnjoj liniji na kvalitetubuduih matica. Prvi uvjet jepresaivanje larvica u najmlaemstadiju, tek ispiljenih iz jajeta. Time

omoguujemo da se presaene larvice, sada ve matine larvice, od samog poetka svog razvoja njeguju od strane pela,kao takve opsluuju odgovarajuom hranom po kvalitetu i po koliini. Drugi uvjet je eliminiranje mogunosti dodirivanja,odnosno nesvjesnog povreivanja larvica, to bi se jako negativno odrazilo na prijem odnosno kasnije na kvalitetu izvedenihmatica.Matica e zalei elije aparata jajima krupnijim nego obino, to e imati pozitivnog utjecaja na krupnou, odnosno kvalitetubuduih matica. Ovo se postie zbog toga to se matica, pri zatvaranju u aparat, neko vrijeme suzdrava da polae jaja, dokse ne adaptira na novu sredinu. To suzdravanje pozitivno djeluje na dozrijevanje i veliinu jaja koje e matica u narednomperiodu polagati.


4/15

Sljedea prednost aparata je u tome to su sve larvice koje presaujemo praktino iste starosti. Razlika izmeu najmlae inajstarije je samo nekoliko sati. Zahvaljujui ovoj injenici, presaivanje svih larvica vrimo u najpovoljnijem trenutku, apresaivanje matinjaka vrimo kada su potpuno zreli, etrnaestog ili petnaestog dana, pred samoizlijo, to e imatipozitivnog utieganje matica. Ovo je jo jedan vaan uvjet za dobivanje kvalitetnih matica. Poto su matinjaci iste starosti,ne postoji mogunost da nas neka matica iznenadi i izlee se ranije, pri emu bi unitila ostale matinjake. Prednost aparata je i u tome to se osnove matinjaka, po presaivanju larvica, jednostavno uvruju u izbuene letvice naokvirima.Svi dijelovi aparata imaju, pri pravilnom rukovanju, neogranien vijek trajanja, odnosno broj ciklusa koritenja.

nazad< >dalje

OPIS JENTEROVOG APARATA

Cijeli aparat je napravljen od specijalne plastike, visoke kvalitete i sa velikom preciznou, sl. 8. Dimenzije aparata su120x120x36 mm i moe se ugraivati u sve tipove okvira. Tijelo aparata se pomou dva draa, zavrtnjima privruje zadonju stranu satonoe.

A - Prednja strana ; B - Zadnja strana
http://slatinskipcelar.hr/PhpAjax/index.php?stranica=_PhpAjax_pmatica1-phphttp://slatinskipcelar.hr/PhpAjax/index.php?stranica=_PhpAjax_pmatica1-phphttp://slatinskipcelar.hr/PhpAjax/index.php?stranica=_PhpAjax_pmatica1-phphttp://slatinskipcelar.hr/PhpAjax/index.php?stranica=_PhpAjax_pmatica1-phphttp://slatinskipcelar.hr/PhpAjax/index.php?stranica=_PhpAjax_pmatica1-php


5/15

3- poklopac;1 - Plastina satna osnova;2- Plastina reetka - nadgradnja &n;radilinih elija

Prednja strana ploe tijela aparata izraena je u obliku satne osnove, sa poecima radilinih elija, kojih ima oko 370, sl. 9. -1. Svaka druga elija, promatrano vertikalno i horizontalno je sa probuenim, odnosno pokretnim dnom, sl. 11. Ovakvihelija ima ukupno 90. otvori na dnu elija su promjera 4 mm, sl.12. oni se zatvaraju epiima istog promjera, sl. 13. - A, kojise u elije postavljaju sa zadnje strane aparata, sl. 14- B. Ti epii predstavljaju pokretno dno i pri presaivanju larvicapremjetaju se iz radilinih elija aparata u dno plastine osnove matinjaka, nosei na sebi larvicu i mlije u kome ona

pliva. Preko epia, na zadnjoj strani aparata, postavlja se poklopac.

Sl. 11. Svaka druga elija aparata ;Sl. 12. Otvori dna elija promatranije sa pokretnim dnom

Na prednjoj strani aparata, na plastinoj osnovi, nalazi se pokretna plastina reetka koja predstavlja nadgradnju radilinihelija, visine 3 mm, sl. 9. B-. Iznad nje, na razmaku od 12 mm, postavljen je poklopac od Hanemanove reetke, sl. 9. C, sakrunim otvorom u sredini i epom promjera 30 mm.

Uz aparat se isporuuje 100 epia - pokretno dno elije, sl. 7. A, 100 osnova matinjaka, sl. 7. B, zatim, 40 nosaamatinjaka,sl. 13. kao i plastini tapi, sl. 14 A, kojim se pomaemo pri presaivanju larvica i matinjaka.

Pored navedenog, potrebno je da posebno nabavimo lupu i medicinsku pincetu, sl. 14. - B, C.Za uvrivanje osnova matinjaka, u kojima su presaene larvice, koristimo prazan plodini okvir u koji su ugraene dvijehorizontalne letvice, debljine po 10 mm, sl. 15.u njima su izbueni otvori promjera 9 mm. Izbuene letvice su udaljene odsatonoe 25 mm, odnosno 90 mm, a za bone letvice okvira su privrene s po jednim avlom, kako bismo ih mogliokretati pri radu. Na svakoj letvici ima po 20 otvora, to znai da u jedan okviru, na obje letvice, moemo da smjestimoukupno 40 osnova matinjaka. Ispod donje letvice, na odstojanju 55 mm, ugraujemo jo jednu satonou. Na njuprivrujemo traku satne osnove, irine 10 mm, na kojoj e pele da grade sae. Na taj nain e cijeli ovaj okvir da izgleda


6/15

prirodnije, a pele e rjee da prave zaperke izmeu matinjaka. Za rad sa jednim jenterovim aparatom, potrebno je daimamo dva ovakva okvira.

sl. 15. okvir sa izbuenim letvicama-nosaima osnova matinjaka

nazad< >dalje

PRIPREMA APARATA ZA UPOTREBU

Pre prvog koritenja novog aparata treba obaviti odreene pripremne radnje.epii, koji predstavljaju pokretno dno elija, su takoer uplji. Otvore na njimazatvaramo voskom, ime postiemo da dno elije to prirodnije izgleda. Meutim,ovaj otvor nikako ne smijemo da zatvaramo komadiem voska, koji bismo poslenoem poravnali, ili sa malom votanom lopticom. Ako bismo tako radili, matica bitee zaleala elije aparata, ili iako bi zalegla, jaja ne bi poloila u centar dna elijenego na ivicu dna, to ne bi bilo dobro za dalji rad.

Zato matica polae jaja u centar dna elije? Pri polaganju jaja, ona svojim zatkomtrai najdublji, odnosno najudaljeniji dio dna elije i tu odlae jaja. Kod prirodnogoblika dna elije to je uvijek centar. Ako bi dno elije bilo ravno ili ispupeno,najudaljenija toka vie nije u centru ve na ivici dna.

Da bismo dobili prirodni oblik dna elije u aparatu, otvor na epiu - pokretnom dnuelije zatvaramo na sljedei nain. Komadi satne osnove stavimo na istu dasku.epi uhvatimo za iru stranu, a uom stranom pritisnemo na satnu osnovu tono

na mjesto gdje se spajaju tri elije, vodei pri tome rauna da je sa druge straneosnove, na tom mjestu dno elije, sl. 16. Pod pritiskom zaokrenemo malo lijevo idesno dok epi ne prodre kroz osnovu do daske i zatim ga podignemo. U otvoruepia ostati e komadi satne osnove, koje na korisnoj strani ima udubljenje.

Kada takav epi stavimo u aparat, dobiti emo eliju ije dno ima prirodni oblik i matica eje rado i pravilno zalei.

Sljedee to treba uraditi prije upotrebe aparata je da navotimo plastine osnovematinjaka. Ova operacija nije obavezna, ali ako je obavimo, imati emo vei uspjeh u radusa aparatom. Kako emo ovo uraditi? U manjoj posudi rastopimo ist vosak, najbolje je dabude od zaperka i u njega stavimo malo istog propolisa. Pincetom hvatamo osnovu


7/15

matinjaka pri vrhu ireg ruba, ne u zoni budue larvice,sl. 17., umaemo u rastopljeni vosak i odmah, naglim trzajem ruke,stresemo tako da na osnovi matinjaka ostane samo tanak sloj voska.

Na ovaj nain smo postigli mnogo veu prirodnost vjetake osnove matinjaka, pa kada unju presadimo larvicu, pele e je odmah bez razmiljanja prihvatiti, njegovati inadograivati matinjak.Kada je u pitanju ponovna priprema koritenog aparata, oko pokretnih epia vie nemamo

posla, jer su otvori na njima ve zatvoreni voskom. to se tie osnova matinjaka, tu veimamo to raditi. Prvo emo rukama da skinemo nadgraeni dio matinjaka. epievadimo i ponovo ih stavljamo u aparat na svoje mjesto. Na unutranjem zidu osnovematinjaka, posle izleganja matice, ostaje tanka kouljica-ahura, a na dnu osnove imamlijei koji je pri ishrani larve, sl. 18.

Unutranjost osnove matinjaka nikako ne smijemo istiti noem ili nekim slinimpredmetom. U manjoj posudi zagrijati emo vodu na 70-80o C, da prozuji, i pridravajui je pincetom osnovu matinjaka

jednostavno operemo u toj vodi. Kada se osnove osue ponovo emo ih navotiti po ve opisanom postupku. Pranjem uvruoj vodi i navotavanjem ujedno smo izvrili i dezinfekciju osnova matinjaka.

RAD SA JENTEROVIM APARATOM

Jedan od uvjeta za uspjeh pri uzgoju matica uope, a samim tim i pri radu sa Jenterovim aparatom, je obavljanje odreenihradnji u veoma preciznim vremenskim terminima promatrano i po danima i po satima. Ovaj zahtjev lako emo ispotivati ako

sve poslove obavljamo prema kalendaru i satnici konkretnih aktivnosti pri uzgoju matica, tablica br. 1

Kada planirani poetak rada, odnosno dan -A veemo za odgovarajui datum, dobiti emo kalendar, odnosno datum svihnarednih aktivnosti u vezi ovog posla, i prema tome emo planirati svoje vrijeme. Ne smijemo dozvoliti sebi da odreenuaktivnost ne obavimo u odgovarajuem terminu.


8/15

TABLICA br. 1

Kada planirani poetak rada, odnosno dan -A veemo za odgovarajui datum, dobiti emo kalendar, odnosno datum svihnarednih aktivnosti u vezi ovog posla, i prema tome emo planirati svoje vrijeme. Ne smijemo dozvoliti sebi da odreenuaktivnost ne obavimo u odgovarajuem terminu.


9/15

nazad< >dalje

DAN A u 18h - Stavljanje aparata u odabrano drutvo na nadgradnju i poliranje elija

Iz plodita odabranog, rodonaelnikog drutva uklanjamo jedan krajnji okvir da bismo u sredini mogli da stvorimo prostor zastavljanje okvira sa ugraenim aparatom u 18h. Prethodno smo sa aparata skinuli prednji poklopac, matinu reetku, kako bipele lake obavile posao oko nadgradnje i poliranja elija aparata.

DAN 0. u 18h - Zatvaranje matice u aparat

Iz konice vadimo okvir sa aparatom i na prednju stranu postavljamo poklopac, matinu reetku, sa koga smo skinuli okruglizatvara. Zatim pronalazimo maticu i paljivo je hvatamo iza lea, za obadva krila, i stavljamo je kroz okrugli otvor na saeaparata. Zatim otvor poklapamo odgovarajuim zatvaraem. Okvir sa aparatom i maticom vraamo na isto mjesto u konicu,vodei rauna da izmeu prednjeg poklopca i susjednog okvira bude razmak od oko 12 mm, kako bi pele moglenesmetano da ulaze kod matice.

Moe se desi da u elijama aparata pri ubacivanju matice, zateknemo med, pogotovu kod prvog turnusa uzgoja matica,kada ovaj posao obavljamo u vrijeme bagremove pae. Nita udno, jer sasvim je prirodno da pele med odlau u elijesaa. Ne treba praviti greku pa da prije zatvaranja matice, pokuamo istresti med iz elija aparata. Time bismo samonepotrebno otetili nadgraene elije. Maticu treba u odreeno vrijeme zatvoriti u aparat iako u njemu eventualno ima meda.Poto je sada matica blokirana na jako malom prostoru, pele e ubrzano da oiste med iz elija aparata, da bi maticioslobodile prostor za polaganje jaja.

Par sati poslije zatvaranja, matica e se adaptira na novu sredinu i poete da polae jaja u elije aparata. Zastoj upolaganju jaja, nastao od momenta zatvaranja do ponovnog leenja je dobrodoao jer e zahvaljujui tome, jaja poloena uelijama aparata, biti krupnija nego obino, to predstavlja jo jedan preduvjet za dobivanje kvalitetnih matica.

DAN 1. u 7h - Kontrola zaleenosti aparata

Iz konice vadimo okvir sa aparatom i kroz prednji poklopacpogledom kontroliramo zaleenost elija aparata, sl. 19.Utvrujemo da su do ovog termina sve elije aparatazaleene. Kada to utvrdimo prvog dana u 7h, onda e se, poprirodi stvari, etvrtog dana do 7h sva jaja preobraziti ularvice spremne za presaivanje u osnove matinjaka.

Iako smo utvrdili da su sve elije aparata zaleene, maticuneoslobaano, ve aparat sa njom vraamo na isto mjesto ukonicu. Ako bismo maticu oslobodili odmah po zaleganju

aparata, moglo bi se desi da pele oiste tek ploena jaja ielije ponovo napune medom.

Zbog ega bise ovo desilo? Bez obzira to se Jenter trudio da za izradu aparata primjeni specijalnu plastiku, to pelamaipak ne predstavlja njihovu prirodnu sredinu za uzgoj legla - nije ist vosak. Poto je matica bre-bolje osloboena, odmahpo zalijeganju aparata, a u toku je intenzivan unos nektara, pelama ne preostaje nita drugo nego da uklone jaja iz tih elijai da u njih odloe nektar, koji hoe deponiraju i u manje prirodnu sredinu.

Pelama je teko podvaliti. Treba imati na umu da je pelarenje jedno veliko i stalno rvanje sa prirodom. U toj borbi nikadaneemo pobijediti. Budimo zadovoljni ako pri tome makar izvuemo neku novu pouku.

Da bismo pele privoljeli da njeguju leglo u aparatu, zadrati emo maticu zatvorenu jo nekoliko sati nakon zalijeganja. Zato vrijeme jaja stare, vrijeme ini svoje. Prisustvo matice u tom prostoru stvara prirodnu atmosferu. Matica e se uzdrati odponovnog polaganja jaja u ve zaleene elije. Kada je oko podneva oslobodimo, sa daljim poslom bie sve u redu.

Ova mjera predostronosti je potrebna samo kada ovaj posao radimo u vrijeme velikog unosa nektara. Pri slabijim panimprilikama maticu oslobaamo u jutra, odmah poto smo utvrdili da su sve elije aparata zaleene.

DAN 2. u 12h - Oslobaanje matice iz aparata

Oko 12h vadimo aparat iz konice i s njega skidamo kompletan prednji poklopac. Aparat vraamo na svoje mjesto. Matica jeosloboena i odetati e na susjedne okviri.


10/15

DAN 3. u 17h - Formiranje odgojiteljskih drutava

Izboru i pripremi odgojiteljskih drutava treba posvetimo posebnu panju. Biramo drutva ije pele imaju sve pozitivneosobine, slino kao kod odabira rodonaelnike zajednice. Posebnu panju obraamo da sluajno nisu prisutni simptomi bilokoje pelinje bolesti. Istovremeno formiramo dva odgojiteljskog drutva.

Iz jaeg proizvodnog drutva, koga smo odabrali za odgojiteljskog, oduzimamo maticu. Po prirodi to je dobra matica iiskoristiti emo je za zamjenu neke loe ili za formiranje novog drutva. Iz odgojiteljskog drutva oduzimamo sve okv ire sa

otvorenim leglom bez pela. Ovo radimo zato da pele ne bi punile mlijei prisilne matinjake, koje bi poele izgraivale nasau ovih okvira, ve im ostaje da svu panju posvete mladim larvicama koje emo im sutradan dodati.

Tom drutvu dodajemo dva okvira sa dosta cvjetnog praha. Jo ranije smo planirali iz kojih konica emo ove okvireoduzimati. Plodite odgojiteljskog drutava, do ukupno 11 okvira, dopunjavamo okvirima sa zrelim leglom iz kojih se peleve izvode, i sa pripadajuim pelama, koje oduzimamo iz pomonih drutava. Podrazumijeva se da vodimo rauna da neprenesemo i maticu. Ve sada formiramo prazan prostor za dvanaesti okvir, koji emo sutradan sa larvicama dodati. Ovajprostor je u sredini konice. Lijevo i desno je po jedan okvir sa zrelim leglom, zatim iza njih po jedan okvir pun cvjetnogpraha, a onda ostali okviri sa leglom i hranom, simetrino postavljeni lijevo i desno. Zatim, sa pet okvira sa otvorenimleglom, uzetih iz pomonih drutava, bez matice, stresemo sve pele u plodite odgojiteljskog drutva. Na kraju emo i svepele iz polu nastavaka tog drutva stresti u plodite, a polu nastavke postavljamo na druge konice. Na ovaj nain smoformirali jako odgojiteljskog drutvo, sa velikim brojem mladih pela sposobnih za luenje matinog mlijei. Sve pele suzbijene u plodini prostor.

DAN 4. u 07 h- Presaivanje larvica

Prazan prostor u sredini konice, za dvanaesti okvir, ispuniti e nezaposlene mlade pele,tako da e sutradan, kada dodamo presaene larvice, odmah biti u kontaktu sa njima, sl.20.Kada zavrimo formiranje odgojiteljskog drutva, dodajemo mu preko satonoa pogau od1 kg, koju smo napravili od eera u prahu, meda i samljevene poludi u odnosu 600 + 300+ 100 grama. Poto smo stavili pogau moramo na plodite postaviti razmakni prsten, papoklopnu dasku. Navee sipamo u hranilicu ovog drutva med razblaen sa vodom uodnosu 1 : 1. obavezno se trudimo da u hranilici ima razblaenog meda sve dok matinjacine budu zatvoreni, do kada e i pogaa trajati.Svim ovim radnjama smo osigurali da se larvice, odnosno budue matice, odgajaju uvelikom blagostanju, u slinim uvjetima koji prethode prirodnom nagonu za rojenje, pa sapravom oekujemo da e sav na trud biti na krajunagraen veoma kvalitetnim maticama.

Pripreme za presaivanje larvica poinjemo ranije izjutra.Radnu prostoriju u kojoj emo vriti presaivanje

zagrijavamo na +34 oC, a na pei drimo iroku posudu s vodom koja stalno vrije, imeosiguravamo poveanu vlanost zraka. Pripremit emo osnove matinjaka i okvire u kojeemo ih ugraivati, kako bi i oni poprimili temperaturu prostorije. Prostorija treba biti prirodnoili umjetno dobro osvijetljena. Za vrijeme rada na presaivanju larvica, ne smijemo otvarativrata radne prostorije kako se mikroklimatski uvjeti ne bi mijeali. Cilj nam je kvalitetnoizvriti sve pripreme kako bi se larvice to krae vrijeme zadrale izvan konice. Za to kratko

vrijeme, dok traje presaivanje,trudimo se da borave u uvjetima toslinijim onima koje imaju u konici.

Kako smo izvrili sve pripreme, odlazimo u pelinjak i izrodonaelnike zajednice vadimo okvir s aparatom. Vidjet emo da suse dna elija aparata orosila mlijei. To je znak da su se mlade larvice

izlegle iz jaja. Mekom etkom paljivo skidamo pele s okvira. Nikakone smijemo udarati po okviru kako bismo stresli pele. Na mjestu gdje

je bio okvir s aparatom, u konicu stavljamo okvir sa satnom osnovom.Okvir s aparatom, preko kojeg smo odmah po stresanju pela prebacilirunik da zatitimo larvice od strujanja zraka i sunevih zraka,

prenosimo u radnu prostoriju.Budui da smo skinuli zadnji poklopac s aparata, pomou plastinog tapia vadimo epi, pokretno dno elije, na ijem sevrhu nalazi mlada larvica koja pliva u mlijei, sl. 23.Vrh epia uvlaimo u otvor osnove matinjaka, s1.24., koju sadkompletno ugraujemo u otvor letvice specijalnog okvira, sl. 25.


11/15

Na ovaj nain larvica je bez dodirivanja iz radilike elije premjetena naodgovarajue mjesto osnove matinjaka. Ustvari, premjestilismokompletno dno radilike elije i ugradili ga u dno matine elije. Pritom jepremjeten i itav sadraj dna radilike elije, larvica i mlije, a da ihnismo dodirnuli.Ovo je sr Jenterovog pronalaska i glavna prednost koritenja ovogaparata. Sve radnje prije i poslije presaivanja larvica manje-vie susline kao kod klasinih metoda uzgoja matica.

Kad smo presadili sve larvice, odnosno oba okvira popunili osnovamamatinjaka, prenosimo ih do odgovarajuih zajednica, ponovo prekrivenerunikom. Po jedan okvir s 40 presaenih larvica dodajemo svakojodgojiteljskoj zajednici.

Kad podignemo poklopnu dasku odgojiteljske zajednice, prazan prostor u sredini, predviden za stavljanje okvira s larvicama,bit e potpuno ispunjen mladim pelama. Kad u tajprostor stavimo okvir s mladim larvicama, pele e odmah eljno navalitida ih obilno poslue odgovarajuom mlijei.

nazad< >dalje

DAN 8. u 18 h - Kontrola broja izgraenih matinjaka

U ovo vrijeme matinjaci su ve zatvoreni. S odgojiteljskih zajednica uklanjamo hranilice i eventualne ostatke pogaa.Paljivo vadimo okvirs matinjacima. Bit emo ugodno iznenaeni. Dosadanji trud dobro je nagraen lijepim izgledom ibrojem matinjaka, sl. 27. Izbrojit emo ih samo radi planiranja broja nukleusa i odmah paljivo spustiti okvir u konicu nanjegovo mjesto.Slavan stih glasi: "... Srea je lijepa samo dok se eka, dok od sebe nagovjetaj da...", a nama neka je dozvoljen i jedan_pogled pri susretu s toliko eljenim i monim darom prirode. Ispisan je prvi stih "poezije pelarenja", a uslijedit e i drugi i

trei.

Koliko god je srea lijepa, toliko gorko moe biti razoaranje.Prilikom formiranja odgojiteljskih zajednica iz njih smopovadili sve okvire s otvorenim leglom, a ostavili samo onesa zatvorenim leglom. Meutim, i na njima moe biti neka

elija s otvorenimleglom u kojojje larva, koja je promaklanaoj panji. Iz prevelike elje da to prije odnjeguju novumaticu, moe se dogoditi da pele ove larve ponu njegovatikao matine te na njima nadgrade matinjake. Te larve mogubiti i dva-tri dana starije od larvica koje smo mi presadili.Kako su u pitanju starije larve, matinjaci e biti sitniji i vrloteko uoljivi. Iz njih bi se matice izlegle prije nego eljenematinjake presadimo u nukleuse. Ako se to dogodi, prvi"zadatak" tako izleene matice bit e da svojim alcem unjima ubija sve matice. Eto nam grdne nevolje!

Da do nje ne bi dolo, dok su matinjaci na presaenim lar-vicama poklopljeni, iz odgojiteljskih zajednica uklanjamo sve okvire na kojima ima legla. Pele emo stresti, a okvire dodatipomonim zajednicama. Time smo ispotovali poznatu izrekuopreznost je majka mudrosti" i eliminirali bilo kakvu mogunost neugodnog iznenaenja.

DAN 13. - popodne - Formiranje nukleusa

Na temelju broja izgraenih matinjaka u odgojiteljskim zajednicama, odreditemo broj potrebnih nukleusa, odnosno oplodnjaka. Za svaki matinjak naselitemo po jedan nukleus. Za nukleuse koristimo normalna plodita starijih konica.Njih trima lesonitnim ploama potpuno pregraujemo na etiri odjeljka, sl. 28.

U svaki se dio mogu smjestiti tri normalna plodina okvira. Svako odjeljenje imaposebno leto i poklopnu dasku s otvorom za hranilicu. Otvori na poklopnimdaskama su tako rasporeeni da se istovremeno mogu postaviti etiri hranilice.


12/15

Otvori za leta rasporeeni su na sljedei nain: prvi nukleus, gledano sa sjeverne strane, ima leto naprijed, prema istoku;drugi nukleus ima leto okrenuto natrag, prema zapadu; trei opet naprijed, prema istoku, dok je etvrtom nukleusu letopostavljeno bono, na junoj strani konice. Sa sjeverne strane se ne preporuuje otvaranje leta zato jer pelar pri pregledukonice uvijek stoji na toj strani pa bi smetao pelama pri izlijetanju i ulijetanju, a nukleus bi pri loim vremenskim prilikamabio direktno izloen udarima vjetrai nanoenju kie.Za nukleuse-oplodnjake moemo koristiti i normalno plodite koje je jednom lesonitnom ploom podijeljeno na dva dijela.Svako odjeljenje takoer ima posebnu poklopnu dasku s otvorom za hranilicu i posebno leto. U ovom sluaju oba leta supostavljena s prednje strane, prema istoku. Kod ove varijante nukleusa, kao i kod prethodne, prednja strana konice

vertikalnom je linijom podijeljena simetrino, te obojena razliitim bojama. Na ovaj emo nain pelama i maticama pripovratku u nukleus olakati orijentaciju.Za nukleus moemo koristiti i kompletno plodite, kao i dva polunastavka, u nedostatku plodite postavljena jedan na dru-gog. Ova i prethodna varijanta posebno nam odgovaraju ukoliko u narednom razdoblju jedan broj nukleusa elimo razviti urojeve, jer emo tako imati dovoljno prostora za proirivanje, odnosno dodavanje novih okvira.U sve tri varijante nukleuse emo naseljavati normalnim plodinim okvirima. U prvoj i drugoj varijanti, ako nam zatreba,vaenjem pregrada nukleuse lako pretvaramo u normalna plodita.Mogu se izgraivati i posebni nukleusi za tri okvira.Meutim, ovo nije ekonomski opravdano jer nam treba vie i materijala i vremena da napravimo etiri ovakva nukleusa,nego jedan etverodijelni iz prve varijante. Negativne strane ovakvih nukleusa su nedostatak mogunosti proirivanjaprostora, kao i to to je pelama u ovom sluaju mnogo tee grijati prostor, nego kad je u pitanju etverodijelni nukleus, kodkojeg je gubitak proizvedene topline mnogo manji.

Mogu se koristiti i tzv. mini ili baby oplodivai. Sl. 29.Oni se naseljavaju ili posebnim okvirima na rasklapanje, koji u sklo-pljenom stanju imaju dimenziju normalnog okvira, ili, to je gora varijanta, nestandardnim malim okvirima. Nedostatak prikoritenju ovih oplonjaka ogleda se u tome to je u takvim okvirima oteana izgradnja saa, kao i formiranje legla. U takvimoplodnjacima ima malo pela pa lako postaju predmet grabei. U malom prostoru pele lako dobiju nagon za rojenjem.

Pritom se estodogaa da smaticom odu i svepele.

Nukleuse navedene u prve tri varijante naseljavamo s po dva okvira. Prvi okvir je sa zrelim leglom i pripadajuim pelama,sl. 30.Njega stavljamo do daske, odnosno pregrade na junoj strani nukleusa. Do njega stavljamo okvir s medom i cvjetnimprahom te pripadajuim pelama, sl. 31.S jo jednog okvira na kojem je otvoreno leglo stresemo pele. Time je nukleusnaseljen s dva okvira na kojima ima zrelog legla i hrane, te koliinom pela dovoljnom da se nova zajednica normalnoorganizira i uva svoje stanite.Sve okvire i pele potrebne za formiranje nukleusa uzimamo iz pomonih zajednica. Prije nego pomonoj zajedniciponemo uzimati okvire s leglom, hranom i pelama, moramo pronai maticu. Ako je okvir na kojem jematica pogodan zanaseljavanje nukleusa, nju emo premjestiti na okvir koji nam nije zanimljiv i blokirati je kavezom-poklopcem, sl. 32.Kad utoj pomonoj zajednici zavrimo uzimati okvire i pele, maticu oslobaamo. Ovu zajednicu sveli smo na snagu slabijeg roja.Meutim, one e u nastupajuem razdoblju, do jeseni, obnoviti obnoviti snagu i razviti se u zajednicu srednje jaine.


13/15

Na ovaj nain iz pomonih zajednica uzimamo okvire i pele sve dok ne naselimo planiranibroj nukleusa. Pomone zajednice koje ne koristimo za naseljavanje nukleusa i dalje serazvijaju i do suncokretove pae e dostii snagu proizvodnih zajednica ili emo ih kaotakve kasnije iskoristiti za formiranje rojeva.Formiranje nukleusa je vei posao i njega ne moemo obavljati ako sevrijeme iznenada

pogora ili pone kia. Iako je moemo uraditi ili dovriti i etrnaestog dana, ovu smoaktivnost zbog toga planirali za trinaesti dan, to znai da imamo jedan dan rezerve.Uzevi u obzir cijelu sezonu, ovo je jedan od kritinijih zahvata na pelinjaku. Obavimo liga kvalitetno, moemo biti sigurni da smo zavrili velik posao.

DAN 14. - popodne - Presaivanje matinjak

Ako je vrijeme toplo i bez vjetra, za ovaj zahvat ne moramo zagrijavati radnu prostoriju. Pripremumatinjaka za dodavanje nukleusa obavit emo u hladu i gdje nema propuha.Iz odgojiteljske zajednice vadimo okvir s matinjacima. Mekom etkom paljivo briemo svepele s okvira, sl. 33.

Pele nipoto ne smijemo odstraniti trenjom okvira. Kad smo sve pele paljivo zbrisali, dok ihprenosimo do mjesta gdje emo vriti presaivanje, preko okvira prebacujemo runik kako bismomatinjake zatitili od tetnog djelovanja sunevih zraka.Matinjake vadimo iz letvice tako to palcem pritisnemo plastini epi osnove matinjaka, kojimalo viri s gornje strane letvice. Sada onim dijelom koji je bio u letvici uglavimo matinjak u utiplastini nosa matinjaka, sl. 34.


14/15

U tome se sastoji sva priprema za presaivanje. Ovako pripremljene matinjake slaemo redom, vertikalno, u plastinuposudu koju smo iznutra obloili mekom istom krpom,sl. 35.

Kad smo s jednog okvira povadili sve matinjake i smjestili ih u posudu, preko njihprebacujemo drugi kraj krpe kako bismo ih prilikom dodavanja nukleusima opet zatitili odsunca.Otvorivi nukleus, okvir s hranom malo odmaknemo od okvira s leglom i pridravajui ga

izmeu dva prsta za uti nosa, sputamo matinjak ispodsatonoa, sl. 36.

Okvirom s hranom blago pritisnemo nosa matinjaka uz drugiokvir i matinjak tu ostaje, sl,37. Nosa matinjaka je veegpromjera pa nema opasnosti da okviri dodirnu matinjak ieventualno ga povrijede. Nukleus zatvaramo i na isti nainradimo dalje. U svaki nukleus dodajemo samo po jedanmatinjak.. Pele nemaju razloga i nikad nee izgristi matinjakako sve radimo paljivo i kako treba. Ukoliko je neki matinjak

izgrien, odnosno iz njega se nije izlegla matica, to znai dasmo ga povrijedili prilikom presai-vanja pa pelama nije ostalo nita drugo nego ga oistiti.

Ako iz bilo kojih opravdanih razloga presaivanje matinjaka ne obavimo 14-og dana, to moemo uraditi i 15-og dana prijepodne. Nema bojazni da e se neka matica izlei ranije i unititi ostale matice.

nazad< >dalje

DAN 17. - popodne - Kontrola izleenosti matica i vadenje osnova matinjak

Iz nukleusa vadimo osnove matinjaka te ujedno vrimo kontrolu izleenosti matica. Prije ovog termina nukleuse ne trebaotvarati jer su u njima tek izleene matice koje su vrlo ivahne pa mogu ak i poletjeti, ime bismo ih nepovratno izgubili.Izleeni matinjak vadimo, okvire primiemo jedan do drugog i nukleus odmah zatvaramo Ako je matinjak na vrhunormalno otvoren, to je znak da je s maticom sve u redu i ne treba ju traiti na okvirima, sl. 38.

Kad bismo zakasnili s vaenjem matinjaka, pele bi ga poele gristi sa strane, odnosno istiti ga, pa bismo, ako vrni diomaterijala otpadne, izgubili znak uspjenog izlijeganja matice, sl. 40. Tada ne bismo pouzdano znali je li se iz njega izleglamatica pa bismo je morali traiti na okvirima.

Meutim, svojoj znatielji ne moemo potpuno odoljeti. U nekoliko nukleusa "moramo" potraiti mlade matice, kako bismona trenutak uivali u njihovoj ljepoti, dok one svojim ivahnim kretanjem ispisujudrugi stih "poezije pelarenja".

DAN 28. - Kontrola oplodnje i kvalitete matica

Od 18. do 28. dana nukleuse ne treba otvarati jer je to vrijeme sparivanja maticai ne valja ih uznemiravati. Najbolje je da u tom razdoblju ni ne izlazimo upelinjak gdje su smjetene nukleusi, kako ne bismo remetili mir tog prostora kad"zov prirode" povede mlade matice na njihov kratkotrajan "medeni mjesec"..


15/15

Dvadeset osmog dana paljivo pregledamo sve nukleuse. Vrhunac zadovoljstva u pelarskom poslu doivljavamo kadaspazimo da je mlada matica pronijela, ime je u konici zapoeo novi ivot.

Pa jo kada i nju ugledamo, onako nabreklu, kako se dostojanstveno, kao kraljica,eta okruena dvorskim damama,ispisujui i trei, najljepi stih poezije pelarenja, konano uviamo svu l jepotu bavljenja ovim poslom.

Ako poloena jaja zahvaaju velike krugove na okviruu, a pri tome su elije zaleene bez preskakanja, to je znak da jematica poloila ispit i smatramo je kvalitetnom. Takve matice su spremne za trite, za dodavanje rojevima ili za zamjenu

starih matica u odgovarajuim drutvima.

Ako kod neke matice primijetimo bilo kakav fiziki nedostatak ili nismozadovoljni njenim leglom, odmah emo je ukloniti iz nukleusa i nanjeno mjesto ponovo dodati zreo matinjak. Takoer, ako neka maticado ovog roka nije pronijela, i nju uklanjamo. Naime, smatra se da akomatice, iz bilo kog razloga, ne pronesu, odnosno ne budu oploene do30-og dana, proi e ih nagon za sparivanjem i postati e trutue.

Ako imamo mogunosti da mlade matice due vremena ostanu unukleusima, to e biti prilika z njihovo dalje testiranje. U tom sluajunukleusu dodajemo trei okvir, sa satnom osnovom. Njega stavljamoizmeu dva postojea. Biti emo ugodno iznenaeni kada poslijenekoliko dana vidimo da je sae tog okvira potpuno i vrlo pravilnoizgraeno i skoro sve elije zaleene. Prosto je zadivljujue kako takvomalo drutvo, kada matica pronese, dobijeveliku snagu i ogroman

radni slap. Lijep i pravilan izgled poklopljenog legla jo jedna je potvrda kvaliteta matice,

nazad< >dalje

Documents

Uzgoj Matica Pomoću Jenterevog Aparata