22 mali koncil - MAK

Događaj Isusova rođenja je u našoj zapadnoj kulturi postao polazištem računanja godina i vremena. Da-

nas je to 2007. godina od Isusova rođe-nja, premda iza broja godine ne stavljamo oznaku “poslije Krista”. Ali, kada govori-mo o nekoj godini ili događaju koji se zbio prije Isusova rođenja, stavljamo oznaku “pr. Kr.”, što znači prije Krista.

Ponegdje iza godine stoji oznaka “pri-je nove ere”. I kad se tako piše, opet se početak nove ere poklapa s Isusovim ro-đenjem, jer Isusovim rođenjem započinje ta nova era. Od Isusova rođenja godine brojimo unaprijed i unazad. I bez obzira smatra li se danas netko kršćaninom ili ne, u zapadnoj kulturi se služi brojenjem godina od događaja Isusova rođenja. No, do takva računanja vremena i do razvoja liturgijske godine kakvu danas poznaje-mo, bilo je potrebno nekoliko stoljeća.

Na zemlji s pogledom prema nebuNa zemlji s pogledom prema nebuZanimljivo je da prvi kršćani nisu odmah

počeli računati svagdašnje vrijeme i godine polazeći od Kristova rođenja ili pak smrti. Za-što? Nekoliko je razloga. Ponajprije, kršćani prvih stoljeća još su živjeli u živom iščekiva-nju Božjega kraljevstva, odnosno dolaska Kristova. Zato im mnoge stvari ovoga svije-ta, kao carstvo, moć, politika, nisu bile od presudne važnosti. Živjeli su u zemaljskom vremenu, ali su duhom bili usmjereni prema vječnom spasenju. K tome, kršćani su prije Konstantinova edikta tolerancije o slobodi kršćanstva iz 313. godine bili društvena ma-njina, koja je djelovala u tajnosti i bila često proganjana. Kršćani su se jednostavno ukla-pali u jezik i običaje ljudi, u sredinama u kojima su živjeli. Naj-važniji pak razlog je u tome što su kršćani do-gađaje vezane uz Isusa smještali i tumačili po-glavito unutar biblijske povijesti. Naglašavali su da se u Isusu “ispu-

UZ POSTER LITURGIJSKE GODINE: KAKO JE NASTAO KRŠĆANSKI KALENDAR

nilo vrijeme” i da su se u Isusu ispunila obećanja proroka.

Isus Krist - gospodar Isus Krist - gospodar svemira i vremenasvemira i vremena

U evanđeljima nalazimo i pokušaj da Isusovo rođe-nje smjesti u okvire svjetske povijesti. Matejevo i Lukino evanđelje događaj Isusova ro-đenja smještaju u suvremeno vladarsko razdoblje cara Augu-sta, kralja Heroda i upravitelja Kvirinija. Time su željeli doga-đaj Kristov predstaviti svim lju-dima, a ne samo Židovima.

Kršćani su s vremenom ot-kri vali i teološke temelje za po vezivanje Kristova događaja sa svjetskom povijesti. Polazna točka za krš ćansko računanje vremena bila je svijest da je Krist gospodar svemira i vremena (usp. Fil 2,9 - 11; 1 Kor 8,6; Heb 1, 2 - 5).

Prva pisana povezivanja svjetske povi-jesti s vladavinom Kristovom nalazimo u spisima mučenika od 2. stoljeća nadalje. Tako u Mučeništvu sv. Polikarpa piše da je blaženoga Polikarpa uhitio “Herod, za vri-jeme velikog svećenika Filipa iz Tralesa ... za vrijeme vječno trajuće vladavine našega Gospodina Isusa Krista”.

Konstantinova sloboda kršćanstvu i učvr-šćivanje vjerskih istina protiv hereza u 4. stoljeću doprinijeli su stvaranju krš ćanskoga društva. To je promijenilo odnos kršćana

prema zemaljskome svijetu i potaknulo ide-ju o kršćanskom računanju vremena.

Dionizije Mali protiv DioklecijanaDionizije Mali protiv DioklecijanaOdlučujući preokret prema kršćanskom

računanju vremena učinio je monah Dioni-zije Exiguus (Mali) godine 525. Papa Ivan I. mu je povjerio zadatak da izračuna nove ta-blice s datumima Uskrsa, jer su do tada va-žeće tablice Ćirila Aleksandrijskog završavale godinom 531. Ćiril je računao godine pola-zeći od početka vladavine cara Dioklecijana, koji je bio jedan od najzloglasnijih progoni-telja kršćana. Dionizije pak, u izračunavanju

datuma Uskrsa za naredne godine, nije htio brojiti godine od Dioklecijana, toga bezbožnoga pro-gonitelja kršćana, nego je dodao i ra-čunanje godina po-čevši od utjelovljenja Isusa Krista, “kako bi ishodište naše nade tim jasnije došlo do izražaja, a uzrok ob-nove ljudskog roda, muka našega Otku-

Kako se Isus rodio "prije Krista”?

I

Sunčev sat je često krasio zidove crkava i samostana

Skica gregorijanskoga kalendara

Isusovo roÐenje - pocetak Isusovo roÐenje - pocetak novog racunanja vremenanovog racunanja vremena

22_23Racunanje.indd 2222_23Racunanje.indd 22 23.11.2007 14:24:4823.11.2007 14:24:48

23mali koncil - MAK

pitelja, tim jasnije zasjala”. Dionizijeva se nova “kršćanska” era sve više širila, pa je u 10. i 11. stoljeću potisnula ostala računanja vremena, a danas je kršćansko računanje vremena rašireno diljem svijeta.

Preuzimanje židovskog i rimskog Preuzimanje židovskog i rimskog kalendarakalendara

U početku su kršćani koristili židovsko brojenje godina ili tada uobičajeno rimsko računanje vremena. Ti su kalendari bili sastavljeni od prirodnih i povijesnih ele-menata. Oslanjali su se na kretanje Sunca i Mjeseca (prema kojima je nastalo računa-nje dana, mjeseca, godine) ili su nastajali religioznim i društvenim dogovorom (tje-dan). K tome, tada su bile poznate i ere ili razdoblja, koje su počinjale primjerice od stvaranja svijeta (židovsko brojenje godi-na), ili pak od osnutka grada Rima ili stupa-nja na vlast rimskih careva. Tako su se čak služili i Dioklecijanovom erom. Kršćani su najprije preuzeli židovski sedmodnevni tje-dan, u kojem je jedan dan u tjednu (subo-ta) bio dan svetkovanja i odmora. Potom su prihvatili i poganska imena dana toga tjedna, jer su Rimljani dane u tjednu nazi-vali prema oku vidljivim planetima te Sun-cu i Mjesecu, kojima su pridavali božanska svojstva. Preuzeli su i mjesece europskoga kalendara, kod kojih su prevladala rimska imena, a koja vrijede do danas. Također su prihvatili julijansku godinu: sunčevu godi-nu s 365 i 1/4 dana, 12 mjeseci, tjednom od sedam dana i početkom godine 1. siječnja.

Nedjelja i Uskrs najvažnijiNedjelja i Uskrs najvažnijiU preuzete elemente iz različitih ka-

lendara, kršćani su ubrzo počeli unositi vlastite elemente. Nedjelja je sve više postajala središte kršćanskoga života i ka-lendara. Temeljena na Isusovu uskrsnuću, nedjelja je bila dan kršćanskoga okuplja-nja, kada su slavili spomen Kristove smrti i uskrsnuća. Kada je kršćanstvo dobilo slo-bodu, nedjelja je postala i dan odmora, a utvrđeno je i obvezno sudjelovanje na nedjeljnoj misi. Tako je potpuno potisnula židovsku subotu i rimski Saturnov dan. Uz nedjeljni spomendan Isusova uskrs nuća,

kršćani su sve više isticali i godišnju svet-kovinu Uskrsa. Uskrs je dobio središnje mjesto u kršćanskoj godini, smješten u prirodni kalendar. Nicejski sabor je tako 325. odredio da se Uskrs slavi nedjeljom i da to bude prva nedjelja nakon proljetnog punog Mjeseca.

Bogatstvo kršćanskog kalendaraBogatstvo kršćanskog kalendaraKršćanski je kalendar u konačnici sadr-

žavao sljedeće elemente: židovski tjedan s nedjeljom u središtu; rimsku godinu, koja se temeljila na Sunčevu kalendaru; datum Uskrsa i s njim povezane druge pomične svetkovine (Pepelnica, Cvjetnica, Kristovo uzašašće, Duhovi); spomendane svetaca s određenim datumima. S vremenom je osobito na Zapadu poraslo značenje božić-nog slavljenja Isusova utjelovljenja, pa je tako u 6. stoljeću eru muke i uskrsnuća Isu-sova nadvladala era Isusova utjelovljenja. I računanje Uskrsnog vremena polazilo je od toga datuma. Oko ta dva najvažnija događaja, Božića i Uskrsa, postupno su se oblikovala razdoblja koja su im prethodila ili ih slijedila, kao došašće, korizma, i dr.

Kako se Isus rodio "prije Krista"?Kako se Isus rodio "prije Krista"?

IIzračunavajući datum Uskrsa, monah Dionizije je iz tada raspoloživih izvora počeo računati datum Isusova rođenja. Utvrdio je da bi to bila 754. godina »ab urbe condita«

(od osnutka Rima). Prvu godinu Kristova života označio je 1. godinom poslije Krista. No, danas je utvrđeno da se taj učeni monah preračunao za nekoliko godina, i da se Isus nije rodio 1. godine poslije Krista. Znanstvenici danas misle da se Isusovo rođenje dogodilo između 7. i 4. godine prije Krista, jer ova zadnja godina je sigurna godina smrti Heroda Velikoga, kojega spominju evanđelja i koji je počinio pokolj nevine dječice.

Obnova pape Grgura XIII.Obnova pape Grgura XIII.Postajući svjesna važnosti vremena,

Crkva je nakon mnogih stoljeća poduzela i reformu kalendara julijanske godine. S jedne strane, tadašnja astronomska i matematička računanja nisu bila do-voljna da bi se točno odredili biblijski vremenski podatci o Isusovu rođenju i životu. A prijestupni dan svake četiri go-dine u julijanskom kalendaru prelazio je 11 minuta, pa je razlika s godinama po-stajala sve veća. Tako se dogodilo da se u kasnijim stoljećima Uskrs često slavio u nedjelju, koja je odstupala od datuma, određenog Nicejskim saborom. Papa Grgur XIII. je stoga 1582. godine uveo reformu kalendara poznatu kao gregori-jansku reformu. Ponovno je doveo u red određivanje datuma Uskrsa, time što je proljetnu ravnodnevnicu prenio na 21. ožujka. Reformirani kalendar prihvatile su tadašnje katoličke države, od 1700. i protestantske, a kasnije i bivši SSSR, Tur-ska i druge zemlje. Danas se njime služi veliki dio svjetskog stanovništva.

Isusovo rođenje, kao početak Isusova povijesnog ostvarivanja spasenja, je tako i vidljivo postalo “prekretnica vremena”. A kršćanski kalendar sastavljen od svet-kovina, blagdana i liturgijskih razdoblja usmjerava naš pogled iz zemaljske svaki-dašnjice prema vječnosti.

priredila: s. Valerija Kovač

Isus Krist je gospodar vremena i povijesti

BOŽIĆNI CIKLUS VRIJEME KROZ GODIN

U V

AZEM

ENI C

IKLUS

VRIJEM

E KR

OZ

GO

DIN

U

US

KRSNO VRIJEME

Isusovo roÐenje - pocetak novog racunanja vremena

22_23Racunanje.indd 2322_23Racunanje.indd 23 23.11.2007 14:27:0523.11.2007 14:27:05