of 28 /28
UNIVERZITET U TUZLI Mašinski fakultet Energetsko mašinstvo SEMINARSKI RAD Predmet: Voda, gorivo, mazivo Tema: Uvođenje novih goriva u EU Student: Profesor: Aldijana Buljubašić I- 18/13 Dr.sc. Sandira Eljšan, vanr. prof.

Uvođenje Novih Goriva u EU

Embed Size (px)

DESCRIPTION

u

Text of Uvođenje Novih Goriva u EU

UNIVERZITET U TUZLIMainski fakultetEnergetsko mainstvo

SEMINARSKI RADPredmet: Voda, gorivo, mazivoTema: Uvoenje novih goriva u EU

Student: Profesor: Aldijana Buljubai I-18/13 Dr.sc. Sandira Eljan, vanr. prof.

Tuzla, 2016 god.SADRAJ:I. UVOD3II. UVOENJE NOVIH GORIVA U EU42.1 Energetski ciljevi EU-a5EU je postavila energetske i klimatske ciljeve do 2020., 2030. i 2050.52.3 Biogoriva72.3.1 Prva generacije biogoriva82.3.2 Druga generacija biogoriva152.3.3 Trea generacija biogoriva172.3.4 etvrta generacija biogoriva17III. ZAKLJUAK18LITERATURA19

I. UVODSvijetu treba sve vie i vie energije. Stalni porast populacije za sobom donosi i konstantno vee potrebe za energijom i ovjeanstvo je u kontinuiranoj potrazi za izvorima energije koji bi primjereno pokrili energetske potrebe. Postoje vremena kad se potranja za energijom privremeno smanji (globalne finansijske krize i globalne recesije), ali takvi dogaaji su prolazni i nakon to zavre glad za energijom je opet sve vea i vea. Dugorono gledano, potreba za energijom se sve vrijeme poveava. Trenutno svijet pokriva svoje energetske potrebe uglavnom neobnovljivim izvorima energije, veinom fosilnim gorivima ugljenom, naftom i prirodnim plinom. Kao to i samo ime govori, ovi izvori energije nisu obnovljivi, a to znai da ne mogu trajati vjeno te e u odreenom trenutku biti potroeni. Fosilna goriva su takoer vrlo tetna za okoli zbog isputanja velike koliine ugljen-dioksida (CO2), zagaenja okolia u obliku izlijevanja nafte u more te takoer zbog izazivanja smoga koji je vrlo tetan za zdravlje. Trenutno je moda najnaglaeniji negativni efekt fosilnih goriva globalno zatopljenje moda najvei izazov s kojim se ovjeanstvo srelo. Razlog za koritenje fosilnih goriva je njihova poetna cijena cijena ovakve energije je inicijalno vrlo niska pa se drave u razvoju ee odluuju na fosilna goriva da bi osigurale jai ekonomski polet. Kina i Indija u zadnje vrijeme doivljavaju snaan ekonomski procvat koji se sa energetske strane temelji uglavnom na ugljenu koji je najjeftinije gorivo.Osim toga, razlog popularnosti fosilnih goriva je i slaba tehnoloka podrka sektoru obnovljivih izvora energije. Ovo je svakako jedan od glavnih razloga zato se obnovljivi izvori energije teko razvijaju. Sredstva koja su usmjerena u obnovljive izvore energije su izuzetno mala u odnosu na sredstva koja se izdvajaju za kupovinu, transport, rafiniranje i distribuciju fosilnih goriva, a bez dobre financijske podrke u dananjem svijetu nemogue je postii neki veliki rezultat.

II. UVOENJE NOVIH GORIVA U EU

Evropa se suoava s poveanom potranjom za energijom, nestabilnim cijenama i poremeajima u opskrbi. Ono to je neophodno jeste smanjiti utjecaj energetskog sektora na okoli.Za rjeavanje tih problema potrebna im je jasna energetska strategija EU-a.Tri glavna cilja energetske politike EU-a: sigurnost opskrbe, konkurentnost, odrivost.Komisija je izradila plan evropske energetske unije, ime e se za graane EU-a i poduzea osigurati sigurna, cjenovno dostupna i ekoloki prihvatljiva energija. Bit e omoguen slobodan protok energije preko nacionalnih granica u EU-u.

Slika 1. Iskoritavanje pojedinanih vrsta energijaEvropa e postati odrivo, niskougljino i ekoloki prihvatljivo gospodarstvo. Imat e vodeu ulogu u proizvodnji obnovljive energije i borbi protiv globalnog zatopljenja. Energetska unija temelji se na postojeoj energetskoj politici EU-a, ukljuujui okvir za energetsku i klimatsku politiku do 2030. i strategiju energetske sigurnosti.2.1 Energetski ciljevi EU-aEU je postavila energetske i klimatske ciljeve do 2020., 2030. i 2050.Ciljevi do 2020.: smanjenje staklenikih plinova za najmanje 20 % u poreenju sa 1990. 20 % udio energije iz obnovljivih izvora, 20 % poveanje energetske uinkovitosti.Ciljevi do 2030.: 40 % smanjenje emisija staklenikih plinova, najmanje 27 % udjela energije u EU-u iz obnovljivih izvora, poveanje energetske uinkovitosti za 27 30%, cilj od 15 % elektroenergetske interkonekcije (tj. prijenos 15 % elektrine energije, proizvedene u EU-u, u druge zemlje EU-a).

Slika 2. Potronja i uvoz goriva u EU u 2013.Cilj do 2050.: 80 95 % smanjenje staklenikih plinova u poreenju sa 1990. U energetskom planu za 2050. opisano je kako to moemo postii.Dosadanji uspjeh se ogleda u tome to je EU na dobrom putu da postigne ciljeve za 2020. : smanjenje staklenikih plinova za 18 % izmeu 1990. 2012. udio energije iz obnovljivih izvora poveao se sa 8,5 % 2005. na 14,1 % 2012. oekuje se da e se energetska uinkovitost do 2020. poveati za 18 19 %. To je samo malo manje od cilja od 20 %. Cilj je ostvariv ako drave lanice primjenjuju sve potrebne propise EU-a.

2.2 Poboljavanje kvaliteta goriva i njegov uticaj na okoliKvalitet motornih goriva direktno utie na rad i vijek motora, kao i na emisiju izduvnih gasova, odnosno na kvalitet vazduha. Sve vrste goriva prolaze strogu i redovnu laboratorijsku kontrolu i odgovaraju zahtjevima Pravilnika o tehnikim i drugim zahtjevima za tene vrste naftnog porijekla. U vezi sa kvalitetom i porijeklom naftnih derivata, postoje dvije vrste provjere. Prva je administrativna i stavlja akcenat na voenje evidencije, dokumentacije i izvjetaje o ispitivanju. Druga je dio tzv. uzorkovanja.Trenutna evropska regulativa koja se tie emisije tetnih gasova se primjenjuje na pet grupa tetnih jedinjenja: azotne okside, ugljovodonike, ugljen-monoksid, estice ai, a posljednjih godina je aktuelan ugljen-dioksid. Od navedenih jedinjenja, ugljen-monoksid je manje vaan sa zdravstvenog i ekolokog aspekta, dok je glavni zagaiva onaj koji je i glavni krivac za klimatske promjene i efekat "staklene bate" - CO2. U odnosu na ostale zagaivae, u smanjenju emisije CO2 se najmanje napredovalo. Emisija ugljen-dioksida zavisi direktno od koliine sagorenog goriva. Meutim, u proloj deceniji, prosjena potronja je poela znaajno da opada zahvaljujui konsenzusu proizvoaa automobila, koji su se sloili u tome da je potrebno redukovati emisiju CO2. Postoji standardizovan ciklini test koji je osmiljen na taj nain da simulira pravu vonju tj. slui za mjerenje emisije tetnih plinova. to se putnikih automobila tie, emisija se mjeri u gramima po preenom kilometru. Tea vozila i radne maine imaju drugi sistem provjere, a rezultat je u korelaciji sa snagom motora (g/kW/h). Laka vozila se testiraju u kratkom ciklusu koji podrazumijeva prethodno predvienu emu u koju su ukljuene vrijednosti poput ubrzanja, usporavanja, promjene stepena prenosa, koliine tereta itd. U laka vozila se ubrajaju vozila mase ispod 3,5 tone, to jest putnika vozila i laka komercijalna vozila.

Slika 3. Euro norma emisije za putnike automobile sa dizel motorimaKao to se vidi sa slika 3 i 4, Euro 2-4 standardi se razlikuju kada je rije o vozilima sa dizel ili benzinskim motorima. Dizelima je bilo dozvoljeno da emituju oko tri puta vie azotnih oksida nego benzincima. Emisija ai iz benzinskim motora nije regulisana s obzirom da je izuzetno mala u odnosu na dizel agregate, mada neki benzinski motori sa direktnim ubrizgavanjem goriva mogu emitovati isti nivo estica kao i dizeli.

Slika 4. Euro norma emisije za putnike automobile sa benzinskim motorima2.3 Biogoriva Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. Njihova energija je dobivena fiksacijom ugljika, tj. redukcijom ugljika iz zraka u organske spojeve. Za razliku od ugljika koji oslobaaju fosilna goriva mijenjajui klimatske uvjete na Zemlji, ugljik u biogorivima dolazi iz atmosfere, odakle ga biljke uzimaju tijekom rasta. Biogoriva postaju popularna zbog rasta cijena nafte, potrebe za sigurnijom dobavom energije, zabrinutosti zbog tetnih emisija staklenikih plinova. 2010. godine svjetska proizvodnja biogoriva dostigla je 105 milijardi litara, sa porastom od 17% u odnosu na 2009. godinu. U prometu ona zauzimaju 2,7%, s najveim udjelom bioetanola i biodizela. Svjetska proizvodnja bioetanola je dosegla 86 milijardi litara, a najvei proizvoai su SAD i Brazil (zauzimaju 90% svjetske proizvodnje). Najvei proizvoai biodizela su zemlje Evropske unije s udjelom od 53% u svjetskoj proizvodnji. Globalno, biogoriva se najee koriste za prijevoz i u kuanstvu.

2.3.1 Prva generacije biogorivaPrva generacija biogoriva su biogoriva sastavljena od eera, kroba, biljnog ulja i ivotinjskih masti, koritenjem konvencionalnih tehnologija. Osnovne sirovine za proizvodnju esto su itarice i sjemenje poput penice koje daje krob, zatim fermentacijom prelazi u bioetanol. Koritenjem suncokretovih sjemenki se dobiva biodizel.U prvu generaciju biogoriva spadaju: Bioalkoholi:Bioloki proizvedeni alkoholi, najee etanol, rijetko propanol i butanol, dobivaju se radom mikroorganizama i enzima - fermentacijom eera ili kroba (najlake), ili celuloze (tee).Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. U SAD-u se uglavnom dobiva iz kukuruza gdje etanolske smjese ine oko 9% ukupne godinje prodaje benzina. Pretpostavlja se kako su amerika vozila od 1979. godine do danas prela priblino 3 milijarde kilometara koristei etanolske smjese. Veina dananjih automobila moe voziti na mjeavine sa 15% bioetanola i ostatkom benzina. Etanol ima manju gustou energije od benzina, tj. potrebna je vea masa bioetanola da bi se proizveo isti rad. Prednost etanola (CH3CH2OH) je vei oktanski broj to omoguava vei kompresijski omjer motora za poveanu termalnu efikasnost. U Brazilu, koji je i vodea zemlja u svijetu u proizvodnji i primjeni etanola za vozila, bioetanol se dobiva iz eerne trske. Oko 15% brazilskih vozila se kree na isti etanol dok preostala koriste 25% smjesu sa benzinom. U proizvodnji i upotrebi bioetanola dobivenog iz celuloze emitira se 0,22 kg/l CO2, a kod benzina 2,45 kg/l to je 91% vie. Bioetanol dobiven iz kukuruza emitira 1,94 kg/l CO2 (22% manje od benzina), a onaj dobiven iz eerne trske 1,07% (56% manje od benzina).Za proizvodnju metanola mogu se koristiti sirovine s visokim udjelom celuloze, kao to je drvo i neki ostaci iz poljoprivrede. Tehnologija je posve razliita od one za proizvodnju etanola. Za dodavanje do 20% etanola u benzin, nisu potrebne nikakve preinake ni zahvati na motoru, dok za vee udjele ili za pogon samo na etanol, treba djelomino modificirati motor to poskupljuje cijenu takvih vozila za oko 5 do 10%. Slino kao etanol, metanol se moe koristiti kao dodatak benzinu ili kao posebno gorivo. Zbog poneto drukijeg naina sagorijevanja nego benzin, mogu se pojaviti odreene potekoe koje se rjeavaju dodavanjem odreenih tvari. Butanol (C4H9OH) dobiva se ABE fermentacijom (aceton, butanol, etanol) i eksperimentalne modifikacije procesa pokazuju potencijalno visoke dobitke energije s butanolom kao jedinim kapljevitim produktom. Butanol e davati vie energije i navodno moe sagorijevati izravno u sadanjim benzinskim motorima (bez modifikacija na konstrukciji), manje je korozivan i manje topiv u vodi od etanola.- Biodizel:Biodizel je openito naziv za gorivo dobiveno iz biolokih izvora koje se moe koristiti u nemodificiranim dizelskim motorima umjesto uobiajenog plinskog ulja. Biodizel je ustvari komercijalni naziv za metil-ester, koji se nalazi na tritu tekuih goriva i prodaje krajnim korisnicima. To je standardizirano tekue nemineralno gorivo, neotrovno, biorazgradivo i zamjena za fosilno gorivo (dizel). Metil-ester (ME) je hemijski spoj dobiven reakcijom (transesterifikacija) biljnog ulja (uljana repica, suncokret, soja, palma, ricinus itd.) ili ivotinjske masti, s metanolom, u prisutnosti katalizatora.Biodizel se najee dobiva iz biljnih ulja transesterifikacijom triglicerida. Moe se proizvoditi iz biljnih ulja, recikliranog otpadnog jestivog ulja ili ivotinjske masti, procesom transesterifikacije, pri emu kao sporedni proizvod nastaje glicerol. Izbor osnovne sirovine za dobijanje biodizela zavisi od odgovarajuih uslova i prilika, pa se u Europi se za proizvodnju biodizela najvie koristi ulje uljane repice (82,8%) i ulje suncokreta (12,5%), dok se u Americi najvie koristi ulje soje, a u azijskim zemljama se koristi i palmino ulje.Treba napomenuti da biodizel nije isto to i biljna ulja, koja se koriste u nekim dizel vozilima (sama ili pomijeana s fosilnim dizel gorivima). Biodizel se esto mijea s obinim dizelskim fosilnim gorivima. Kada je mjeavina u postocima od 20% biodizela i 80% normalnog fosilnog dizela, onda se to zove mjeavina B20. Najee mjeavine biodizela su:B100 je isti biodizel;B20 je mjeavina od 20% biodizela i 80% normalnog fosilnog dizela;B5 je mjeavina od 5% biodizela i 95% normalnog fosilnog dizela;B2 je mjeavina od 2% biodizela i 98% normalnog fosilnog dizela;

a),,,,))))))b)Slika 5. a) Uzorak biodizela, b) Uzorak istog biodizela (B100) dobivenog iz sojeMjeavine do 20% biodizela se mogu koristiti bez ikakvih, ili samo s malim izmjenama na postojeim dizelskim motorima, iako se neki proizvoai motora ograuju od toga. Za koritenje B100 ipak su potrebne odgovarajue preinake motora: plastika kao to je polietilen visoke gustoe (HDPE) je podesan za rad s biodizelom, ali polivinil klorid (PVC) se polako razgrauje. Polistiren se razgrauje u dodiru s biodizelom. bakreni materijali (mjed, bronca) su osjetljivi na biodizel, kao i cink, kositar, olovo i ljevano eljezo. Od nehrajuih elika, legure SS 316 i SS 304 su najotpornije, kao i aluminij. biodizel reagira i s prirodnom gumom ili kauukom, koji se moe nai kod starijih automobila. Studije su pokazale da i elastomeri na bazi fluora su osjetljivi na biodizel. Sintetike gume, koje se koriste u novijim tipovima automobile, kao to su FKM, GBL-S i FKM- GF-S, su otporni na biodizel, u svim uvjetima.Prednosti biodizela su: osim to je po svojim energetskim sposobnostima jednak obinom fosilnom dizelu, ima puno bolju mazivost, pa znaajno produava radno trajanje motora; najvanije su njegove osobine vezane uz smanjenje oneienja okolia. Biodizel je biorazgradiv, nije otrovan i tipino proizvodi oko 60% manje emisije CO2; biodizelska goriva ne sadre sumpor, ni teke metale (olovo), koji su glavni oneiivai zraka prilikom uporabe dizela dobivenog iz nafte; pretvara NOx u bezopasni duik; vii cetanski broj, to znai laku zapaljivost od fosilnog dizela; transport biodizela gotovo je potpuno neopasan za okoli, jer se dospjevi u tlo razgradi nakon 28 dana. Ako nafta dospije u vodu, jedna litra zagadi gotovo milion litara vode, dok se biodizel u vodi potpuno razgradi ve nakon nekoliko dana; biodizel je obnovljivi izvor energije; biodizel ima znatno viu taku zapaljivosti od obinih dizela (iznad 160 C). To znai da je rizik od zapaljenja prilikom prijevoza, skladitenja i upotrebe znatno manji nego kod obinih dizel goriva. pri proizvodnji biodizela iz uljane repice, nastaje itav niz veoma profitabilnih nusprodukata, poput pogae ili same - dodatak stonoj hrani, glicerol sirovina u kozmetikoj i farmaceutskoj industriji, uljni mulj gnojivo za povrtne kulture;Nedostaci biodizela su: postoji mogunost zaepljenja injektora na dizelskom motoru; miris prenog ulja iz ispuha; visoka viskoznost; energetska vrijednost: 37,2 MJ/l (nafta 42, MJ/l ), to znai i vea potronja, jer je energetska vrijednost biodizela oko 90% energetske vrijednosti obinog fosilnog dizela; biodizel je openito skuplji za kupiti od normalnih fosilnih dizel goriva. U Njemakoj je na primjer biodizel jeftiniji od normalnog dizela na benzinskim postajama koje prodaju oba goriva; ukoliko e se koristiti deforestacija uma i monokulturne poljoprivredne tehnike, biodizel bi mogao postati ozbiljna prijetnja prirodnom okoliu; kukuruz je glavna sirovina za trenutnu proizvodnju biogoriva poput biodizela i bioetanola. Iako je namijenjen za proizvodnju hrane, sada ga kupuju proizvoai spremni platiti veu cijenu od proizvoaa hrane, pa na kraju i cijene hrane rastu; Proizvodnja biogoriva iz algi ima mnoge prednosti koje taj postupak ine gotovo savrenim izvorom goriva. Alge rastu 50 do 100 puta bre od tradicionalnih kultura za proizvodnju biogoriva. Dodatna velika prednost je to to su alge jednostanini organizmi koji ne zahtijevaju svjeu pitku i zemljite da bi rasli, a to znatno pojednostavnjuje proizvodnju.

Slika 6. Prinosi raznih kultura za biodizel Biljno uljeBiljno ulje je alternativno gorivo za dizelove motore i plamenike. Viskozitet biljnog ulja se mora smanjiti, da bi se moglo upotrebljavati u dizelovim motorima, u suprotnome bi dolo do nepotpunog sagorijevanja i zaostali ugljik bi u konanici unitio sam motor. Jestivo biljno ulje se uglavnom ne koristi kao gorivo, ali manje kvalitetno ulje se moe koristiti za tu svrhu. Kako bi se osiguralo da ubrizgava pravilno raspruje gorivo za njegovo efikasno sagorijevanje, biljno ulje mora biti zagrijano da bi se smanjila viskoznost.

Slika 7. Biljna ulja, s lijeva na desno: pirinano, suncokretovo, kikiriki, sojino, kukuruzno, maslinovo, suncokretovo uljeTaj postupak je laki u predjelima sa toplijom klimom. Velike korporacije kao to su MAN B & W Diesel, Wartsila i Deutz imaju ponudu motora koji su prilagoeni za biljno ulje, bez potrebe dodatnih modifikacija. Biljno ulje takoer mogu koristiti starije izvedbe dizel motora, koji ne koriste uobiajen nain ubrizgavanja goriva ili ubrizgavanje goriva pomou elektronskog sistema. Zbog adekvatnog dizajna komore za sagorijevanje koja omoguuje indirektno ubrizgavanje goriva, ovakvi motori su najpogodniji za pogon na biljno ulje. Ovaj sistem omoguava relativno vee molekule ulja, dakle vie vremena za sagorijevanje.Da bi se osigurala dugotrajna izdrljivost mora se ee mijenjati ulje i potrebna su ea odravanja motora. Kod nemodificiranih motora nepoeljni uinci se mogu reducirati mijeanjem ili rezanjem istog biljnog ulja s dizelom. Najee koriteno biljno ulje u UK je ulje uljane repice, ije je ledite na -10 C. Takoer se istrauje upotreba suncokretnog ulja, ije je ledite na -17 C, jer je pogodnije za paljenje motora pri hladnijem vremenu. SAD je 2000. godine proizveo 11 milijardi litara otpadnog biljnog ulja, uglavnom iz industrijskih prilica iz tvornica za preradu krumpira, iz tvornica za proizvodnju grickalica i restorana brze hrane. Kada bi se prikupilo svih 11 milijardi litara tog otpadnog biljnog ulja i kad bi se zamijenilo s jednakom energetskom koliinom nafte, utroak nafte u SAD-u bi pao za 1%.

Slika 8. Biljno ulje u kesama za prodaju na Tajlandu BioplinBioplin je plinovito gorivo koji se dobiva anaerobnom razgradnjom ili fermentacijom organskih tvari, ukljuujui gnojivo, kanalizacijski mulj, komunalni otpad ili bilo koji drugi biorazgradivi otpad. Sastoji se uglavnom od metana i ugljikovog dioksida. Bioplin tj. smjesa plinova u kojoj je veina metan, moe se dobiti od svake biomase.

Slika 9. Izvori bioplina Biomasa je svaka organska tvar nastala rastom bilja i ivotinja. Svake godine na Zemlji nastaje oko 2.000 milijardi tona suhe biomase. Od biomase se mogu proizvoditi obnovljivi izvori energije kao to su bioplin, biodizel, biobenzin, etanol.Izmeu 1990. i 2000. godine kontinuirano se poveavao broj elektrana na bioplin. Danas ima oko 3000 elektrana u Evropi, a treba im dodati i 450 odlagalita smea koja valoriziraju bioplin. Godinja proizvodnja tih pogona je oko 2304 ktoe - ton of oil equivalent (1 toe = 41.686 GJ ), a to je oko 5% od ukupno proizvedene energije od biomase u Evropi.

Slika 10. Poreenje bioplina i zemnog plinaUK je vodei proizvoa korisne energije iz bioplina sa 897 ktoe ili 39% evropske proizvodnje. Ta energija dobiva se iz vie od 400 postrojenja. Njemaka je na drugom mjestu sa 525 ktoe u 2000. godini. Najvei napredak u Njemakoj proizlazi iz bioplina dobivenog agrikulturom. U 2000. ukljueno je 400 dodatnih takvih pogona i sad ih ima 1050. Na treem mjestu je Francuska sa 167 ktoe godinje proizvodnje. Cilj EU je 15 Mtoe proizvedene bioplinom. Da bi se to postiglo potreban je godinji rast od bar 30%.

2.3.2 Druga generacija biogorivaBiogoriva druge generacije dobivaju se preradom poljoprivrednog i umskog otpada. Za razliku od prve generacije, biogoriva ove generacije znatno bi mogla smanjiti emisiju CO2, a uz to ne koriste izvore hrane kao temelj proizvodnje i neke vrste osiguravaju bolji rad motora.U biogoriva druge generacije spadaju i trenutno su u proizvodnji:Celulozni etanol ili bioetanol, ija je proizvodnja temeljila na sirovinama na bazi jednostavnih eera ili kroba. Kako se te sirovine koriste u ljudskoj prehrani i ishrani ivotinja, njegova proizvodnja je neekonomina. Cilj je proizvodnju bioetanola temeljiti na lignoceluloznoj biomasi, tj. na sirovinama poput poljoprivrednih i umskih ostataka.Biovodik je biogorivo koje ne uzrokuje emisiju staklenikih plinova pri sagorijevanju, ve oslobaa energiju i lako se pretvara u elektrinu energiju pomou gorivih elija. Biometanol moe biti proizveden iz sintetskog plina, koji se dobiva iz biomase. Moe se koristiti kao zamjena nafte u paljenju motora na iskru zbog visokog oktanskog broja. 10 20% biometanola pomijeanog s naftom moe se koristiti u motorima bez potrebe za njihovom izmjenom. Budui da biometanol gori nevidljivim plamenom i znatno je otrovan, treba prilikom uporabe poduzeti stroge mjere opreza.Biodimetileten (CH3OCH3) ili bio DME je jako slian biometanolu. Moe se proizvesti neposredno iz sintetskog plina, koji je jo uvijek u razvitku. Tek nedavno se na DME poelo gledati kao na mogui izvor goriva. U prolosti je bio koriten kao zamjena hloroflourkarbonu u sprejevima. Meutim, zbog svoje niske temperature sagorijevanja i visokog oktanskog broja pogodan je kao gorivo u dizelskim motorima. Dimetilformamid ili DMF je organski spoj (CH3)2NC(O)H. Ova bezbojna tekuina se moe mijeati s vodom i veinom organskih spojeva. Takoer se esto koristi kao otopina u hemijskim reakcijama. HTU dizel je tehnologija pretvaranja biogoriva iz izvora kao to je mokra biomasa ivotinjskog porijekla. Na temperaturi od 300 do 350 C i visokom pritisku, biomasa se pretvara u organsku tekuinu koja sadrava mjeavinu ugljikovodika. Nakon procesa katalitike hidrodeoksigenacije (HDO) moe se proizvesti tekue biogorivo, slino fosilnim gorivima. Za sada se ova tehnologija koristi samo u Nizozemskoj, gdje se i nalazi pokusni HTU pogon.Fischer-Tropschov postupak jest industrijska metoda dobivanja ugljikovodika iz CO i H2. H2 i CO mijeaju se u omjeru 2:1 i prevode pri temperaturi od 200 C preko nikla ili kobalta kao katalizatora. Dobivena smjesa ugljikovodika moe se razdijeliti u dizelsku i benzinsku frakciju. Osnovni cilj ovog procesa je produkcija sintetike zamjene nafti, prvenstveno od ugljena ili prirodnog plina, a da bi se upotrijebila kao sintetiko ulje za podmazivanje ili sintetsko gorivo.Sintetski plin, mjeavina CO i H2, moe se proizvesti iz biomase kroz niz toplinskih postupaka, kao isparavanje. Katalitikim reakcija se moe pretvoriti u goriva, kao etanol i hemikalije velike vrijednosti, kao propanol i butanol. Drvni plin je vrsta sintetskog plina, koji se dobiva sagorijevanjem drva ili drvenog ugljena, a moe posluiti kao gorivo za motorna vozila, umjesto benzina, dizela i ostalih vrsta goriva. Traktori sa ugraenim generatorima drvnog plina poljoprivrednicima mogu ostvariti znatnu utedu, jer ne moraju kupovati benzin. Osim toga neovisni su, a njihovo gorivo je obnovljivo i ne pridonosi efektu staklenika i globalnom zagrijavanju.2.3.3 Trea generacija biogorivaBiogoriva tree generacije su biogoriva proizvedena iz algi. Na temelju laboratorijskih ispitivanja alge mogu proizvesti i do trideset puta vie energije po hektaru zemljita od itarica kao to je soja. Sa viim cijenama fosilnih goriva, postoji dosta veliko zanimanje za uzgoj algi. Jedna od velikih prednosti ovakvog biogoriva je u tome to je biorazgradivo, tako da je relativno bezopasno za okoli ako se dogodi havarija. United States Department of Energy procjenjuje kako e u budunosti alge gorivo zamijeniti sva naftna goriva u SAD-u. Produktivnost tree generacije biogoriva je oko 30 puta vea po jedinici povrine zemljita od prve ili druge generacije biogoriva.

2.3.4 etvrta generacija biogoriva

etvrta generacija biogoriva se proizvodi iz sirovina koje su genetski modifikovane tako da daju vee energetske prinose i/ili su im gradivni makromolekuli podloni ekonominoj razgradnji, a svojstveno im je i da apsorbuju vee koliine ugljen-dioksida iz atmosfere.

III. ZAKLJUAKEU podstie upotrebu obnovljivih izvora energije, radei na tome da oni postanu primarni u iskoritavanju istih. Zamjenom fosilnih goriva biogorivima smanjila bi se emisija CO2 kao i drugih tetnih produkata sagorijevanja. Najvei nedostatak jeste njihova neistranost ili visoka cijena. Do sada su vrena razna istraivanja u cilju poboljavanja postojeih biogoriva i pronalaenju novih naina njihovog dobijanja iz razliitih izvora biomase. Meutim postoje razni socijalni, ekonomski, ekoloki i tehniki problemi i pitanja u proizvodnji i upotrebi biogoriva. Neki od njih su: utjecaj na cijene nafte i naftnih derivata, debata hrana vs. gorivo, potencijal za smanjenje siromatva, razina emisije CO2, odrivi razvoj u proizvodnji biogoriva, deforestacija i erozija tla, smanjenje biodiverziteta, utjecaj na izvore pitke vode i utjecaj na efikasnost i balans u koritenju energije. The International Resource Panel u izvjetaju o biogorivima zakljuio je da se sva biogoriva ne ponaaju jednako i nemaju isti utjecaj na klimu, sigurnost dobave energije i ekosisteme i da se utjecaji na drutvo i okoli trebaju pratiti kroz jedan ivotni vijek. Biogoriva ine mnogo za neke poljoprivredne proizvoae, ali malo za okoli. Proizvodnja kukuruznog etanola troi gotovo toliko fosilnih goriva koliko ih etanol zamjenjuje. Zatitari okolia takoer strahuju da bi podizanje cijena kultura moglo potaknuti poljodjelce da ponu iskoritavati zemljita trenutano preputena zatiti i ouvanju ivotinjskoga svijeta, pa i ona koja se koriste za proizvodnju hrane. Ono na ta se upozorava jeste da ne smiju biti ugroeni bioraznolikost i raznovrstan gospodarski rast, to osobito prijeti nerazvijenim zemljama. eli li se osigurati da prednosti biogoriva ne budu na tetu proizvodnje hrane, jedini je nain da se odvoji i osigura proizvodnja hrane. Iako su kukuruz i eerna trska tradicionalni izvori etanola, on se moe proizvoditi od biljnih stabljika, lia ili piljevine sirovina koje se najee bacaju. Vizionari biogoriva daju prednost viegodinjim travama s dubokim korijenima koje veu ugljik u tlu, pruaju stanite divljim ivotinjama, spreavaju eroziju tla i daju obilje biogoriva.

LITERATURA

Internet:http://www.vrelegume.rs/ecofriendly/ECOFriendlypress1.pdfhttp://www.izvorienergije.com/bioenergija.htmlhttp://europa.eu/pol/ener/index_hr.htmhttp://www.serbio.rs/item/149-biogoriva-tipovi-i-generacijehttp://obnovljiviizvorienergije.rs/bio-energija/biogorivo/

19