1Metodologija znanstvenoistraivakog rada

Metodologija Metodologija znanstvenoistraznanstvenoistraivaivakog radakog rada

Prof.Prof.drdr..scsc. . edomiredomir DundoviDundoviDocDoc..drdr..scsc. . InesInes KolanoviKolanovi

Ak. god. 2012./2013.

SADRAJ Teorija znanosti Istraivanje i znanstveno istraivanje Znanstvena i struna djela Metodologija znanstvenog istraivanja Tehnologija znanstvenog istraivanja Oblikovanje i obrada znanstvenog i strunog djela

CILJ Znati uoiti znanstveni problem Pravilno koristiti i ocijeniti literaturu Pravilno organizirati znanstvenoistraivaki rad

2AKTIVNOSTI

SEMINARSKI RAD = 2. KOLOKVIJ

1. KOLOKVIJ

Termin kolokvija biti e definiran i objavljen najmanje 1 tjedan prije odravanja

2. KOLOKVIJ

Seminarski rad e se vrednovati i uzeti u obzir kao 2. kolokvij

3LITERATURA

Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Pisana djela na strunim i sveuilinim studijima, knjiga peta, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2011.

Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Znanost poluga odrive egzistencije ovjeanstva, knjiga trea, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2011.

ugaj, Miroslav; Dumii, Ksenija; Duak, Vesna: Temelji znanstvenoistraivakog rada, Metodologija i metodika, Fakultet organizacije i informatike, Varadin, 2006.

Materijali s predavanja

1. TEORIJA ZNANOSTI

Znanost je oblik ljudske aktivnosti pomou koje ovjeanstvo stjee sve vee i tonije znanjeznanje i razumijevanje prirode, njene prolosti, sadanjosti i budunosti, kao i sve veu sposobnost da se prilagodi svojoj okolini i da ju mijenja, a isto tako da mijenja svoje vlastite karakteristike. [Freedmann]

Definicije znanosti

4 Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1968.): znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u odreenom povijesnom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se dolo primjenom odreenih objektivnih metoda istraivanja.

UNESCO (1974.): djelatnost pri kojoj ovjeanstvo, djelujui pojedinano, u malim ili velikim organiziranim skupinama, poduzima svjesne i organizirane aktivnosti, kako bi objektivnim prouavanjem odreenih pojava otkrilo i ovladalo uzrono-posljedinim lancima, te na svoju dobrobit sebi omoguilo uporabu i razumijevanje procesa i pojava koje se zbivaju u prirodi i drutvu.

Znanost je zajedniko, koherentno, organizirano i sistematizirano znanje ljudskog roda. (B. Teak)

Znanost je organizirano znanje. (Spencer)

Znanost je snaga. (Francis Bacon)

Cilj znanosti je proiriti i produbiti poznavanje prirode, drutva, te mijenjati uvjete rada i ivota

ZNANOST je proces

Definicije znanosti

5Svim definicijama je zajedniko...

Skup znanja o predmetu znanstvenog istraivanja

Povijesni trenutak

Objektivna stvarnost

Svjesna primjena znanstvenih metoda

Dijagnosticiranje prirodnih i drutvenih pojava u prolosti i sadanjosti

Projiciranje, prognoziranje i predvianje prirodnih i drutvenih pojava u budunosti

Proirivanje i produbljivanje spoznaja o prirodnim i drutvenim fenomenima iz prolosti i sadanjosti

Povijesni razvoj i vanost znanosti

Najstarije znanstvene discipline:

- astronomija- matematika- fizika- biologija i medicina- povijest- politika- ekonomija- pravo

6Razvoj znanosti kroz povijest

Znanost se razvila iz filozofije (gr. filosofiaznai ljubav prema mudrosti)

Od 15. do 18. stoljea razvijaju se najprije prirodne znanosti, a zatim drutvene znanosti

Konaan razvoj znanost je doivjela u 19. stoljeu

17. stoljee- doba prve znanstvene revolucije- uvoenje eksperimentalnog pristupa kao

istraivake metode- pojava znanstvenih asopisa (1667)

18. stoljee- utjecaj razvoja znanosti na industriju- jaa javna podrka znanstvenim istraivanjima

72. polovica 19. stoljea- doba druge znanstvene revolucije- veliki broj novih otkria- rezultati istraivanja koja se odvijaju na

sveuilitu imaju status javnog znanja

20. stoljee- napredak fizike, kemije, tehnologije- interdisciplinarnost- skraivanje vremena od otkria do primjene- razvoj informatike

Znanost ima sljedee znaajke:

a) drutveni karakter znanostib) jedinstvo znanstvene teorije i praksec) kreativnost (stvaralatvo) u znanostid) znanstveno istraivanje i primjena znanstvene

metode e) internacionalnost znanosti

Znaajke znanosti i njezina razvoja

8 Znaajke razvoja znanosti jesu:

jedinstvenost svjestan kolektivizam rada znanstvenika zakon ubrzanog razvoja znanosti slinost u fazama razvoja znanosti dinamiki karakter znanosti diferencijacija i integracija znanosti

Znanost i znanstveni rad kao djelatnost

Znanost slui zadovoljenju odreenih ovjekovih potreba i to:

a) u praktinom ivotub) u njegovoj tenji za spoznajom, neovisno od

praktine koristic) u njegovim potrebama za estetskim doivljajima

9Znaajke znanstvene djelatnosti:

objektivnost pouzdanost preciznost analitiko-sintetiki postupak sustavnost racionalnost

Znanstvena vs. neznanstvena (struna) djelatnost?

Znanstveni vs. struni rad

Razliite stvaralake aktivnosti

moe biti kreativan i

originalan, ali nije ope primjenjiv

otkrivanje novih zakona

ili metoda

pojedinana i rutinska primjena

postojeeg znanja

izvorni doprinos

uopavanju znanja

konkretizacijageneralizacija

Struni radZnanstveni rad

10

Klasifikacija znanosti

Wilhelm von Humboldt (1767.-1835.): humanistike i prirodne znanosti

B.M. Kedrov: prirodne, drutvene i filozofija Danas: po predmetu, po metodama, po svrsi ili cilju

= razvrstavanje, ralanjivanje, sustavna podjela predmeta

- Utemeljena je na osnovnim pravilima ope teorije sustava,na logikim pravilima, na zn. utemeljenim zakonitostima

Klasifikacija znanosti

Sustavno, argumentirano, logino ralanjivanje znanja i znanstvenih injenica, naela, pravila na logine segmente: znanstvena podruja, znanstvena polja, znanstvene grane, znanstvene ogranke predmete i to na osnovi odreenih naela o njihovim interakcijskim vezama.

UNESCO + OECD 6 znanstvenih podruja

11

Znaenje klasifikacije znanosti vano je za:

organizaciju i strukturu zn. ustanova planiranje zn. rada koordinaciju i kooperaciju znanstvenika knjinice nastavni rad stvaranje enciklopedija, zbornika

Klasifikacija znanosti u RH

Prva je donijeta 1979. godine primjenjivala se u postupcima stjecanja magisterija i doktorata znanosti

Druga je donijeta 1989. godine Trea je privremeno donesena 1994. godine etvrta je nastala u razdoblju od 1997. do 2000.

godine Peta je donese 2005. godine esta je donijeta 2008.esta je donijeta 2008.

12

Nacionalno vijee za znanost donijelo je Pravilnik o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i granama

Znanstvena podruja su:

PRIRODNE ZNANOSTI (6 polja i 38 zn. grana) TEHNIKE ZNANOSTI (16 polja i 66 zn. grana) BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO (6 polja i 56 zn.

grana) BIOTEHNIKE ZNANOSTI (6 polja i 41 zn.

grana) DRUTVENE ZNANOSTI (14 polja i 92 zn. rane) HUMANISTIKE ZNANOSTI (10 polja i 83 zn.

grane) INTERDISCIPLINARNO PODRUJE ZNANOSTI

Struktura podruja tehnikih znanosti (2008):

16 znanstvenih polja i 66 znanstvenih grana Brodogradnja- (grane: konstrukcija plovnih objekata,

hidromehanika plovnih objekata, osnivanje plovnih objekata te tehnologija gradnje i odravanje plovnih objekata

Elektrotehnika (grane: elektroenergetika, elektrostrojarstvo, elektronika, telekomunikacije i informatika, radiokomunikacije, automatizacija i robotika)

Strojarstvo (grane: ope strojarstvo, procesno energetsko strojarstvo, proizvodno strojarstvo i brodsko strojarstvo)

Tehnologija prometa i transport (grane: cestovni i eljezniki promet, pomorski i rijeni promet, potansko-telekomunikacijski promet, zrani promet te inteligentni transportni sustavi i logistika

13

Klasifikacija znanstvenog rada

Prema UNESCO-u (specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za znanost, kulturu i umjetnost postoje tri vrste istraivakog rada:

FUNDAMENTALNO ISTRAIVANJOPRIMIJENJENO ISTRAIVANJERAZVOJNO ISTRAIVANJE

Klasifikacija u knjiniarstvu UDK (univerzalna decimalna klasifikacija)

0 Openito. Znanost i znanje. Organizacija. Informacija. Dokumentacija. Knjiniarstvo. Institucije. Publikacije

1 Filozofija. Psihologija2 Religija. Teologija3 Drutvene znanosti. Statistika. Politika. Ekonomija. Trgovina.

Pravo. Vlada. Vojni poslovi. Socijalna skrb. Osiguranje. Obrazovanje. Folklor

4 (Slobodna skupina)5 Matematika. Prirodne znanosti6 Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnologija7 Umjetnost. Rekreacija. Zabava. Sport8 Jezik. Lingvistika. Knjievnost9 Geografija. Biografije. Povijest

14

Razvoj znanosti, visokih kola i sveuilita

Hrvatski znanstvenici:Herman Dalmatin (12. st.), Ivan Stojkovi (15. st.),

Matija Vlai (16. st.), Franjo Petri (16. st.), Faust Vrani (16. st.), Marin Getaldi (16./17. st.), Pavao Ritter Vitezovi (17./18. st.), Ruer Bokovi (18. st.), Franjo Raki (19. st.), VatroslavJagi (19./20.st.), Dragutin GorjanoviKranbereger (19./20. st.), Nikola Tesla (19./20. st.), Andrija Mohorovii (19./20. st.), LavoslavRuika (19./20. st.), Vladimir Prelog (20.st.)

ZNANSTVENE INSTITUCIJE

Znanstvene institucije su: akademije znanosti, sveuilita i veleuilita (iznimno) samostalni znanstvenoistraivaki instituti

i javni instituti znanstvenoistraivaki instituti u veim

organizacijama u gospodarstvu i izvan njega

15

Akademije

Prva filozofska kola Ime su dobile prema gaju posveenome heroju

Akademu u blizini Atene kojeg je kupio Platon i na mjestu pogibije osnovao filozofsku kolu, Akademiju

Akademije okupljaju znanstvenike, knjievnike, umjetnike (najvie nacionalne znanstvene ustanove)

U Hrvatskoj se akademije javljaju u 16. st. (Zadar)

HAZU

HAZU najvia znanstvena i umjetnika ustanova Utemeljitelj je J.J.Strossmayer- osnovana 1866. godine- Potie i organizira znanstvenu djelatnost- Zalae se za primjenu zn. rezultata istraivanja- Razvija umjetniku i kulturnu djelatnost- Brine o hrvatskoj kulturnoj batini

16

HAZU

lanovi HAZU jesu: redoviti lanovi, poasni lanovi, dopisni lanovi i lanovi suradnici.

Samo redoviti lanovi prema postojeem Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (lanak 10), imaju pravo na naslov akademik.

Razvoj visokih kola i sveuilita u Europi zapoinje u 12. i 13. stoljeu.

Bologna 1088. godine pravna kola koja se razvila u gimnaziju, a kasnije u sveuilite

Padova 1220. osnovano sveuilite Pariz 1220. godine Napulj 1224. godine

Sveuilita i veleuilita

17

Najstarije hrvatsko sveuilite je zadarsko (Stadium generale 1396. godine)

Najvee priznanje je postiglo 1553. godine kada je odlukom Opeg zbora Reda postalo povlateno europsko sveuilite kao ono u Bologni, Parizu s pravom podjele akademskih naslova.

Sveuilite u Zagrebu osnovano je 1669. godine

Moderno zagrebako sveuilite datira iz 1874. godine glavni pokreta bio je akovaki biskup J. J. Strossmayer

U svijetu ima danas oko 6.000 sveuilita u prosjeku jedno na milijun stanovnika

Hrvatska ima 6 sveuilita (Zg, Ri, St, Os, Du, Zd)

18

Samostalni znanstvenoistraivaki instituti

Sainjavaju ih vie istraivakih grupa odnosno timova i podgrupa

Prema Zakonu o zn. djelatnosti i visokom obrazovanju instituti su samostalni ili u sastavu sveuilita

Najvea ustanova Institut Ruer Bokovi, viepodruno je usmjeren (prirodoslovlje, biomedicina, biotehnologija, tehnike znanosti)

Znanstvenoistraivaki instituti u veim organizacijama u gospodarstvu i izvan njega

U Hrvatskoj moraju imati priznati znanstvenoistraivaki status moraju ispunjavati osnovne standarde (prostor, znanstvenike, opremu, laboratorije, zn. knjinice i dr.)

U Hrvatskoj ima 13 gospodarskih instituta u funkciji gospodarstva

19

Osobine suvremene znanosti

Porast ulaganja u znanost

Porast broja istraivaa

Brzo multipliciranje znanstvenih informacija (posljednjih desetak godina dobiveno je 50% informacija kojima danas raspolae znanost)

Smanjenje vremena od pronalaska do primjene

Timski rad (interdisciplinarnost)

HAZU Deklaracija o znanju (2002)

Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja (2004)

Obrazovanje za tehnoloki ovisno drutvo znanja (2007)

Inovativnost, istraivako sveuilite i poduzee zasnovano na znanju (2008)

20

Istraivanje i razvoj u RH

Ulaganje u istraivanje i razvoj

nacionalno istraivako trite

europski i globalniistraivaki prostor

konkurencija mobilnost istraivakaizvrsnost

Istraivanje i razvoj u RH

Problemi poslovnog sektora: Nedovoljno izdvajanje za istraivanje i razvoj Nejasna uloga industrijske politike u strategijama

gospodarskog razvoja Slaba povezanost znanstvenog sektora i poduzea Struktura izvora financiranja istraivanja i razvoja Niska stopa ulaganja u visoko obrazovanje Slaba povezanost tehnologije i znanosti

21

Izdvajanja za istraivanje i razvoj u RH

Udio dravnih proraunskih sredstava za istraivanje i razvoj u BDP-u u 2009. godini iznosio je 0.69%

od toga za visoko obrazovanje 62,5%

u podruju tehnikih znanosti 36.7%u podruju prirodnih znanosti 19.4%u podruju humanistikih znanosti 12.7%biomedicina i zdravstvo 11,8%

Statistika izvjea 1446/2011.

Grafikon 1. Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj kao udio u BDP-u

Izvor: Eurostat, 2011.

22

Na poslovima istraivanja i razvoja u RH ima ukupno 16072 zaposlene osobe (2009. godine)

2009. godine objavljena su 12082 istraivaka rada (19.2% u tehnikom zn. podruju, 18% u biomedicini i zdravstvu, 17.9% u drutvenom zn. podruju)

U inozemnim publikacijama objavljeno je 34.3% istraivakih radova

Statistika izvjea 1446/2011.

Ulaganja u informatiku infrastrukturu hrvatskih visokih uilita

Sustav ISVU

Temelji za koritenje pametne iksice

Sustav MOZVAG omoguio je nacionalnu akreditaciju studijskih programa

23

Studenti korisnici usluge u visokom obrazovanju

Bolonjski proces efikasnije studiranje i bre ispunjavanje studijskih obveza kvaliteta?!

3015625573209691956618190Ukupno

2009.2008.2007.2006.2005.

Tabela 1. Broj studenata koji su diplomirali na hrvatskim visokim uilitima

Izvor: Dravni zavod za statistiku, 2010.

Mobilnost studenata

Omoguena je uvoenjem dvije razine studija i koritenjem ECTS bodova

Istraivanje Eurostudent 2% hrvatskih studenata u meunarodnoj

horizontalnoj mobilnosti U vertikalnoj mobilnosti (nakon zavretka studija

u RH) 2005. godine studiralo je 10000 hrvatskih graana u svijetu (7% ukupnog tadanjeg broja studenata)

Vie od 95% stranih studenata koji studiraju u RH dolaze iz drava bive SFRJ

24

Lat. Sciencia, eng. Science, njem. DieWissenschaft, tal. Scienza....

ZNANSTVENI RAD upotrebljavanje metoda, znanja, spoznaja i zakljuaka jedne ili vie teorijskih znanosti s ciljem formiranja vlastitih teorijskih rjeenja

NAUKA ako su formirana rjeenja usmjerena prema praktinoj primjeni

NAUK nauavanje ili doktrina, odnosno skup miljenja kole, crkve, stranke...

Tehnika je primjena metode proizvodnje. Tehnika je u irem smislu nain kako da se neto

uini. U uem smislu skup svih sredstava za ad i svih radnih procesa kojima se ovjek slui u proizvodnji.

Tehnika je ukupnost postupaka i metoda primijenjenih u nekoj grani proizvodnje.

Definicije tehnike i tehnologije

25

Tehnologija je sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i drutva. (J. Beckmann)

Tehnologija je znanost o nainima prerade sirovina u gotove produkte.

Tehnologija je sistematina primjena znanstvenog i drugog organiziranog znanja s praktinim ciljevima.

Definicije tehnike i tehnologije

Znaajke pisanih djela u sustavu visokog obrazovanja

ZnaZnaajke pisanih djela u sustavu ajke pisanih djela u sustavu visokog obrazovanjavisokog obrazovanja

26

Pojam, obiljeja i vanost djela u sustavu visokoga obrazovanja

Visoko obrazovanje visoka uilita: sveuilita, fakulteti umjetnike akademije i sveuilini odjeli te veleuilita i visoke kole

Studenti piu razliite vrste strunih djela Na poslijediplomskim doktorskim studijima

prijava, pisanje i obrana doktorske disertacije kao izvorna i originalna znanstvena djela

Znanstveni projekti, znanstveni programi, znanstvene studije

Struna pisana djela u sustavu visokog obrazovanja jesu proizvodi studenata, njihova eksplicitnoga, implicitnoga, , multidisciplinarnoga znanja, saznanja, vjetina, u kojima se opisuju, elaboriraju, predstavljaju poznati rezultatirazvojnih i aplikativnih istraivanja, utemeljeni na zn. metodama, u obliku podataka, informacija, injenica, miljenja, stavova,, o objektivnoj stvarnosti prirodnih i drutvenih pojava i fenomena o prolosti sadanjosti i budunosti s ciljem stjecanja novih znanja, novih spoznaja sposobnosti i vjetina u istraivanju, koncipiranju i pisanju strunih djela. (Zelenika, R.: Pisana djela na strunim i sveuilinim studijima, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2011., str. 18.)

27

Obiljeja pisanih djela iji su autori studenti:

opisuju se, elaboriraju, predstavljaju poznate spoznaje, poznate injenice, poznate teorije , ali prema pravilima suvremenih metodologija i tehnologija zn. istraivanja

rezultati istraivanja koje studenti predstavljaju u svojim djelima moraju biti toni, objektivni, logini, provjerljivi openito prihvaeni od kompetentnih intelektualaca grane, polja i podruja znanosti

Obiljeja pisanih djela iji su autori studenti:

28

Svi rezultati istraivanja moraju biti utemeljeni na znanstvenim metodama

U kreiranju, istraivanju, koncipiranju, pisanju svojih djela studenti moraju poznavati sve posebnosti svake vrste pisanih djela jer svako njihovo djelo ima svoju misiju, svoje bitne elemente, svoju prezentaciju itd.

Obiljeja pisanih djela iji su autori studenti:

Koja je misija i vanost djela koje piu studenti tijekom studija

Nemaju teorijsku i praktinu primjenu kao znanstvena, znanstvenostruna i struna pisana djela

Misija i vanost?!

29

Pisanjem pristupnih, seminarskih, zavrnih, diplomskih, specijalistikih djela tijekom studiranja studenti produbljuju, proiruju svoja znanja, saznanja, vjetine struke koju su odabrali (npr. tehnologije prometa, ekonomije, filozofije)

Osim obrazovanja i osposobljavanja u struci, obrazuju se i osposobljavaju za znanstveno istraivanje (zn. pismeni eksperti)

Pisati kvalitetna struna djela tijekom studiranja mogu samo oni studenti koji naue primjenjivati temeljna pravila suvremene metodologije zn. istraivanja

Svaki student treba primjenjivati pravilasuvremene tehnologije zn. istraivanja, iako je realnost drukija

Studenti stjeu iskustva i vjetine u kreiranju i dizajniranju razliitih vrsta strunih djela

Studenti stjeu iskustva i vjetine u formuliranju rezultata istraivanja u funkciji rjeavanja problema istraivanja, ostvarivanje projektnog zadatka, dokazivanja postavljene hipoteze i slino

30

Klasifikacija djela u sustavu visokog obrazovanja

Ne postoji slubena klasifikacija djela u sustavima visokog obrazovanja

Studentska djela na strunim studijima

Studentska djela na sveuilinim studijima

St. djela na preddiplomskim studijima

St. djela na diplomskim studijima

St. djela na poslijediplomskim studijima

Programi Referati Pristupni radovi Seminarski radovi Zavrni radovi

Studenti rjeavaju aktualne gospodarske i drutvene probleme, te predlau nova rjeenja

Djela na strunome studiju

31

Djela na sveuilinome studiju

Prema pravilima Bolonjskog procesa:

Djela na prijediplomskom sv. studiju Djela na diplomskome sv. studiju Djela na poslijediplomskom specijalistikom sv.

studiju Djela na poslijediplomskom znanstvenom

magistarkom studiju Djela na poslijediplomskom doktorskom studiju

Djela na diplomskom sv. studiju

Studenti moraju zadovoljiti viu razinu stvaralakih kompetencija

- Posjedovati izvrsna znanja struke odnosno odreene tematike- Moraju poznavati najvanija pravila iz suvremene

metodologije znanstvenoga istraivanja- Moraju poznavati najvanija pravila iz tehnologije

znanstvenih istraivanja-Studenti moraju nuditi nove ili barem inovirane modele,

rjeenja, aktivnosti kojim bi mogli rijeiti, unaprijediti, optimalizirati aktualni gospodarski i drutveni problem

32

Pojam djela na diplomskome sveuilinom studiju

djela vie razine zahtjevnih znanstvenih, istraivakih, metodolokih, tehnolokih, intelektualnih i inih referencija koje piu studenti pod vodstvom mentora tijekom studiranja sukladno nastavnim programima

Studenti opisuju, elaboriraju uglavnom poznate injenice, modele, zakone, ali NA KREATIVAN I INOVATIVAN NAIN

Studenti rjeavaju odreene teorijske i/ili praktine aktualne probleme i zadatke DOKAZUJUI ODREENE HIPOTEZE

U kreiranju, koncipiranju, pisanju studenti moraju dosljedno i pravilno primjenjivati temeljna pravila metodologija i tehnologija znanstvenog istraivanja

Struna djela studenata moraju sadravati u odgovarajuim odnosima rezultate istraivanja za stolom i na terenu u skladu s konkretnim zadatkom i postavljenom hipotezom

Osnovna obiljeja djela na diplomskome sveuilinom studiju

33

Seminarski rad na diplomskome sveuilinom studiju

Svrha i ciljevi Obrazovna, intelektualna i znanstvena platforma

za nastavak studiranja, osposobljavanja, znanstvenog opismenjavanja

Samostalni ili individualni radoviili

Timski radovi ekspertni timovi studenata od kojih se jedan imenuje kao voditelj tima

Bitni elementi i dijelovi seminarskog rada

1. NASLOV

2. NASLOVNICA (KORICE)

3. PODNASLOVNICA (PODKORICA)

4. KAZALO (SADRAJ)

34

Dijelovi sadraja1. predgovor2. saetak3. summary (ili saetak na jednom od svjetskih jezika)4. uvod (sa svim elementima)5. povijesno-teorijski dio6. analitiko-eksperimentalni dio7. perspektivni dio8. zakljuak9. literatura10. popis ilustracija11. popis priloga12. kazalo kratica

Dokumentacijska osnova rukopisa seminarskog rada

1. pravila dizajniranja i inkorporiranja ilustracija (tablica, grafikona, shema, zemljovida)

2. pravila citiranja tuih znanja, teorija (europski sustav citiranja u uglatoj zagradi, europski sustav citiranja u podnoju teksta, ameriki sustav citiranja u maloj zagradi)

Temelj znanstvene pismenosti studenata

ETIKA MISIJA

35

Dizajniranje teksta seminarskog rada

Osobnost, znanje, pismenost, organiziranost, ambicioznost, strune i intelektualne kompetencije

Obrana i predstavljanje seminarskog rada

Pravila i procedura obrane ili predstavljanja razlikuje se

TRI MODELA OBRANE SEMINARSKOG RADA:1. Samostalni rad student brani pred profesorom2. Samostalni rad student brani pred profesorom i

studentima3. Timski seminarski rad tim predstavlja pred profesorom i

studentima (usmeno i pomou slajdova)

Ciljano, jasno, jezgrovito, argumentirano

36

Bitni elementi predstavljanja seminarskog rada

1. naslov i objekt istraivanja2. temeljni problem istraivanja3. zadatak istraivanja4. radna hipoteza i pomone hipoteze5. predstavljanje rezultata istraivanja, analiza,

ocjena6. predlaganje boljih rjeenja, novih mjera, aktivnosti7. zakljuak kao sinteza rezultata istraivanja

DIPLOMSKI RAD NA DIPLOMSKOME SVEUILINOM STUDIJU

Pojam, obiljeja i vanost diplomskoga rada

37

Pojam

jesu struna pisana djela zahtjevnijih metodolokih, znanstvenih, istraivakih, strunih i drugih referencija koje kreiraju i izrauju studenti na kraju diplomskih studija pod voditeljstvom mentora u kojima opisuju, elaboriraju, obrazlau poznate, inovirane, nove rezultate istraivanja, utemeljen na pravilima, naelima, procedurama znanstvenih metoda, u obliku podataka, injenica, stavova o objektivnoj stvarnosti prirodnih i drutvenih pojava i fenomena o prolosti, sadanjosti i budunosti, s ciljem homogeniziranja kvalitetesteenoga znanja, saznanja, vjetina , dokazivanja odgovarajuih intelektualnih kompetencija te stvaranja intelektualnih pretpostavki za obavljanje veoma sloenih i visokosofisticiranih zadataka i poslova, ali istodobno i za nastavljanje obrazovanja, osposobljavanja i znanstvenoga usavravanja.

Obiljeja

1. Na osnovi steenih znanja, saznanja, vjetinastudenti u njima opisuju , obrazlau, elaborirajupreteito poznate injenice , rjeenjamodele, ali ih mogu i inovirati, aktualizirati

2. U njima studenti rjeavaju aktualne teorijske, teorijsko-praktine i praktine probleme

3. Rezultati istraivanja moraju biti utemeljene na pravilima suvremenih metodologija i tehnologija zn. istraivanja

38

4. U njima studenti moraju determinirati problem istraivanja i predmet istraivanja

5. U njima studenti moraju postavljati i dokazivati radne hipoteze i pomone hipoteze

6. U njima studenti moraju korektno koristiti tua znanja, tue injenice, tue modele, tue zakone i pravilno upotrebljavati sustave citiranja

7. Diplomski radovi moraju imati ove dijelove: predgovor, saetke, kazalo, uvod, povijesno-teorijski, analitiko-eksperimentalni dio, perspektivni dio, zakljuak, literatura

8. U takvim radovima studenti moraju uspostaviti loginu koherentnost izmeu pojedinih dijelova

9. U predstavljanja rezultata istraivanja studenti moraju koristiti vie od 30 aktualnih bibliografskih jedinica

10. Studenti moraju uspostaviti logine odnose izmeu rezultata istraivanja za stolom i na terenu

Diplomski radovi na diplomskim sveuilinim studijima imaju iznimno vanu odgojnu, obrazovnu

i znanstvenu misiju.

39

Vanost

predstavljaju obrazovnu i znanstvenu platformuza implementaciju steenih znanja, vjetina, kompetencija u kreiranju, operacionaliziranju, upravljanju, kontroliranju procesa proizvodnjematerijalnih i nematerijalnih dobarate stvaranju intelektualnih pretpostavki za akademsku karijeru. Zbog toga studenti moraju posebnu pozornost posvetiti koncipiranju, pisanju, dizajniranjusvojih diplomskih radova.

Bitni elementi i dijelovi diplomskog rada

1. NASLOV

2. NASLOVNICA (KORICE)

3. PODNASLOVNICA (PODKORICA)

4. KAZALO (SADRAJ)

40

Dijelovi sadraja1. predgovor2. saetak3. summary (ili saetak na jednom od svjetskih jezika)4. uvod (sa svim elementima)5. povijesno-teorijski dio6. analitiko-eksperimentalni dio7. perspektivni dio8. zakljuak9. literatura10. popis ilustracija11. popis primjera12. popis priloga13. kazalo kratica

Dokumentacijska osnova rukopisa diplomskoga rada

1. pravila dizajniranja i inkorporiranja ilustracija (tablica, grafikona, shema, zemljovida)

2. pravila citiranja tuih znanja, teorija (europski sustav citiranja u uglatoj zagradi, europski sustav citiranja u podnoju teksta, ameriki sustav citiranja u maloj zagradi)

Temelj znanstvene pismenosti studenata

ETIKA MISIJA PLAGIRANJE JE KAZNENO DJELO

41

Pisanje seminarskog radaPisanje seminarskog rada

Priprema za pisanje rada

izabrati temu u skladu s materijom nastavnih kolegija i vlastitim interesom prikupiti materijale (literaturu) na temelju materijala dobiti ideje za pisanje rada izraditi plan rada i radni sadraj sastaviti popis materijala napisati prvu radnu verziju rada odmah pri pisanju prve verzije, rasporediti i unositi biljeke (fusnote) po zavretku, pregledati i ispraviti pogreke u tekstu konanu verziju nadopuniti dodacima, popisima

ilustracija

42

Izbor teme

Temu rada najee predlae mentor Temu mogu izabrati i studenti u okviru odreenih

tematskih podruja Naslov rada mora biti jasno definiran (niti preusko niti

preiroko)

Nije dozvoljeno koristiti se tuim radovima (seminarskim, zavrnim, diplomskim) i prepisivati ih!!!

Prikupljanje ideja

Studenti trebaju koristiti razliitu znanstvenu i strunu literaturu

treba koristiti barem pet razliitih izvora (od toga najmanje 1 knjigu, 2 lanka iz asopisa ili zbornika radova)

Kvaliteta rada je vea ukoliko se koristi vie razliitih izvora literature

U tekstu treba oznaiti cjelokupne podatke o izvoru (navoditi citirane dijelove teksta)

43

Prikupljanje literature

knjige, enciklopedije, znanstvene i strune asopise, zbornike radova, dnevni tisak, www

statistiki podaci koji se koriste ne bi smjeli biti stariji od 2 godine

Pisanje teksta seminarskog rada

pisanje teksta zapoinje onda kada je student pregledao prikupljenu literaturu

vaan korak predstavlja strukturiranje sadraja na temelju literature

u prvoj fazi treba postaviti problem, predmet, svrhu i cilj istraivanja, metode te hipotezu istraivanja

vrlo esto je najbolje rad poeti pisati od glavnog dijela, a uvod i zakljuak ostaviti za sljedeu fazu

Po zavretku pisanja seminarskog rada panju treba posvetiti uklanjanju pogreaka u pisanju, treba revidirati jezik i stil, ukloniti ponavljanja i

nepotrebne dijelove teksta

44

Preporua se koritenje sljedeih parametara: Vrsta papira: standardni A4 papir Margine: 2,5 cm sa svake strane Prored: 1,5 u glavnom djelu teksta i u biljekama Vrsta slova: Times New Roman Veliina slova: 12 u naslovima i glavnom tekstu te 10 u

biljekama Tekst je potrebno obostrano poravnati (alignment:

justify) Stranice u radu treba numerirati:

- najbolje u donjem desnom uglu, u istom tipu i veliina slova- numeracija se ne stavlja na naslovnu i

unutarnju stranicu niti na stranicu sa sadrajem (prva stranica koja se numerira je uvod)

Naslovna stranica seminarskog radaSveuilite u Rijeci

Pomorski fakultet u Rijeci

Ime PrezimeNaslov

Seminarski rad

Rijeka, 2012.

45

Unutarnja stranica seminarskog radaSveuilite u Rijeci

Pomorski fakultet u Rijeci

NaslovSeminarski rad

Kolegij:Mentor:Student:

Rijeka, prosinac 2012.

Kompozicija rada

Seminarski rad nije dovoljno strukturirati na uvod, glavni dio i zakljuak, ve je potrebno glavni dio razlomiti na vie smislenih cjelina - poglavlja i podpoglavlja

Broj poglavlja i podpoglavlja ovisi o temi i pristupu radu

Treba izbjegavati prekratka ili previe dugaka poglavlja

46

1. UVOD

2. POVIJESNO-TEORIJSKI DIO

3. ANALITIKO-EKSPERIMENTALNI DIO

4. PERSPEKTIVNI DIO, DIO VIZIJE, BUDUA NOVAI BOLJA RJEENJA, MODELI, AKTIVNOSTI

5. ZAKLJUAK

LITERATURAPOPIS TABLICAPOPIS GRAFIKONAPOPIS ILUSTRACIJA

prvi dio rada u kojemu student kratkim pregledom opih obiljeja uvodi u problematiku koju istrauje u radu.

1. Uvod1.1. Problem i predmet istraivanja1.2. Znanstvena hipoteza1.3. Svrha i ciljevi istraivanja1.4. Znanstvene metode1.5. Struktura rada

Uvod ima opseg od 5 % do 10 % opsega seminarskog rada.

UVOD

47

ZAKLJUAK

U zakljuku student svojim rijeima iznosi najvanije rezultate provedenog istraivanja

Zakljuak ne smije sadravati pojmove, relacije ili rezultate koji nisu posljedica stvarno provedenog konkretnog istraivanja

Zakljuak ima opseg od 5 % do 10 % opsega seminarskog rada.

Poglavlja se oznaavaju na sljedei nain: najvia cjelina ima arapski broj (1,2,3,4, itd.), a podpoglavljaunutar poglavlja brojevima odvojenim tokom (unutar poglavlja 2. numeriraju se poglavlja 2.1., 2.2., 2.3., a unutar podpoglavlja jo manja podpoglavlja 2.3.1., 2.3.2.,)

Poglavlja niti podpoglavlja se ne mogu dijeliti na manje od dva dijela (npr. 2.1. ako se dijeli onda je to najmanje na 2.1.1. i 2.1.2.)

48

POPIS LITERATURE

pie se na stranici iza zakljuka obavezno je popisati cjelokupnu koritenu literaturu

odnosno izvore Literatura se pie na isti nain kao i biljeke, ali se

ne pie broj stranice literatura se strukturira na sljedei nain:

1. Knjige2. lanci, studije3. Propisi i zakoni4. Internet izvori

literatura se pie prema abecedi prezimena autora

Tablice, grafikoni, crtei i slike

Neophodan dio rada

Jasno, slikovito, pregledno predstavljaju pojedine dijelove rada

U tekstu se neposredno prije umetanja treba pozvati na konkretan broj slike, tablice, grafikona

Nakon slike, tablice, grafikona slijedi pojanjenje odnosno zakljuak

49

Primjeri

Tabela 1. Trokovi prekrcaja kontejnera u luci Rijeka (EUR) (font 10)

Izvor: www.portauthority.hr (22.10.2012.) (font 10)

Slika 1. Elementi procesa planiranja

Izvor: Dundovi, ., Kesi, B.: Tehnologija i organizacija luka, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 92.

50

Slika 2. Naelna struktura sustava videonadzora prometa

Izvor: Vinji,V., Budimir, D., Grgurevi, I.: Primjena videonadzorau regulaciji prometa u gradovima, Suvremeni promet, Vol.32, No.5-6, Zagreb, 2012., str. 433.

Citiranje prvenstveno slui tome da se itatelj upozna s izvorima kojima se autor djela sluio pri pisanju rada te da se omogui pronalaenje citiranog mjesta

Citiranje omoguuju itatelju da lako pronae drugu srodnu literaturu za svoje daljnje istraivanje

Citiranje omoguava autoru da ispravno oblikuje vlastite misli i nastavi tamo gdje su drugi u svome istraivanju stali

Oznake izvora podataka (citiranje)

51

Oznake izvora podataka (citiranje)

Biljeke ili fusnote piu se na sljedei nain:

1.) fusnote biljeke na donjem rubu stranice, oznaavaju se brojevima od 1 nadalje

2.) endnote biljeke na posebnoj stranici, oznaavaju se brojevima od 1 nadalje

Biljeke ili fusnote se koriste kao dokumentacija:

Za svako cjelovito navoenje tuih rijei u tekstu (citiranje)

U sluaju kada se dui tekst saima i oblikuje vlastitim rijeima, pri emu se mora navesti izvor iz kojega potjee

Upuuju na druge radove u kojima se neki sadraj rada detaljnije obrauje

Raspravlja o sporednim injenicama koje bi mogle biti vane itatelju

Upuuje na suprotna miljenja od onih iznesenih u tekstu

52

Biljeke se navode slino kao i literatura, jedino je potrebno jo na kraju navoda dodati broj stranice na kojoj se citat ili navedena injenica nalaze

Biljeke se piu veliinom slova 10. Biljeke trebaju koristiti isti tip slova kao i u glavom

tekstu

Necitirani dijelovi tuih radova smatraju se plagijatom tj. nezakonitim prisvajanjem proizvoda

tueg znanstvenoga i strunog rada!!!

Primjeri pisanja fusnota

1 Zelenika, R.: Metodologija znanstvenoistraivakog rada, Pisana djela na strunim i sveuilinim studijima, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2011. str.222.

lanak2 Kolanovi, I., Zenzerovi, Z.: Metodoloki pristup utvrivanju kvalitete luke usluge, Pomorstvo, VolNo. , 2007., str

Knjiga

53

Ako se navod (citat) nekoga djela u radu pojavljuje vie puta, nije potrebno ponovno pisati sve podatke, ve se citira na sljedei nain:

3 Zelenika, R.: op.cit., str. 234.

Ako se koristi navod koji je citiran u prethodnoj biljeci (neposredno prije biljeke koja se sada navodi), pie seibid. i stranica s koje je citat preuzet

4 Ibid., str. 236.

Izvori s interneta

lanci: autor, naslov lanka, Internet adresa, datum kada je lanak itan s interneta

neki drugi izvori (npr. organizacija, ustanova): navodi se internet stranica koja je koritena

6 http://www.mmppi.hr (22.10.2012.)

54

Opseg rada

Varira ovisno o temi

Postoje okvirne granice ispod/iznad kojih nije primjereno pisanje seminarskog rada

Ovisno o temi i nainu pisanja optimalan opseg rada je 15 do 20 stranica

U opseg rada se rauna samo glavni dio rada (bez sadraja, popisa literature, popisa tablica, grafikona

dodataka i slino)

Ocjenjivanje

Rok za predaju seminarskog rada u print obliku je 15.12.2012. godine

Zakanjeli seminarski radovi umanjuju se za 10 bodova

Seminarski rad nosi max. 40 bodova

Studenti koji ne predaju rad pravovremeno, moraju to uiniti najmanje 7 dana prije izlaska na ispit

55

Obrana i predstavljanje seminarskog rada

Timski seminarski rad tim predstavlja pred mentorom i studentima

Elementi koje tim treba predstaviti su sljedei:1. naslov i objekt istraivanja2. temeljni problem istraivanja3. radna hipoteza i pomone hipoteze4. analiza teorijskog dijela5. analiza analitiko-eksperimentalnog dijela6. predstavljanje rezultata istraivanja7. predlaganje rjeenja, novih mjera, aktivnosti8. zakljuak kao sinteza rezultata istraivanja

Obrana i predstavljanje seminarskog rada

seminarski rad tim predstavlja usmeno i pomou slajdova

svaki tim e predstavljanje seminarskog rada odrati prema unaprijed definiranom rasporedu koji e biti objavljen na web stranici

predstavljanje seminarskog rada treba trajati izmeu 20-25 minuta

Zakanjela predstavljanja odnosno ne pridravanje termina umanjuje ukupan broj bodova (40) za 10 bodova

56

Literatura:

Zelenika, R.: Pisana djela na strunim i sveuilinim studijima, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, knjiga peta, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2011.