Uvod u Znanstveni rad

  • View
    40

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Uvod u Znanstveni rad, kompletan materijal predavanja, power point prezentacija

Text of Uvod u Znanstveni rad

  • 1Metodologija znanstvenoistraivakog rada

    Metodologija Metodologija znanstvenoistraznanstvenoistraivaivakog radakog rada

    Prof.Prof.drdr..scsc. . edomiredomir DundoviDundoviDocDoc..drdr..scsc. . InesInes KolanoviKolanovi

    Ak. god. 2012./2013.

    SADRAJ Teorija znanosti Istraivanje i znanstveno istraivanje Znanstvena i struna djela Metodologija znanstvenog istraivanja Tehnologija znanstvenog istraivanja Oblikovanje i obrada znanstvenog i strunog djela

    CILJ Znati uoiti znanstveni problem Pravilno koristiti i ocijeniti literaturu Pravilno organizirati znanstvenoistraivaki rad

  • 2AKTIVNOSTI

    SEMINARSKI RAD = 2. KOLOKVIJ

    1. KOLOKVIJ

    Termin kolokvija biti e definiran i objavljen najmanje 1 tjedan prije odravanja

    2. KOLOKVIJ

    Seminarski rad e se vrednovati i uzeti u obzir kao 2. kolokvij

  • 3LITERATURA

    Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Pisana djela na strunim i sveuilinim studijima, knjiga peta, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2011.

    Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Znanost poluga odrive egzistencije ovjeanstva, knjiga trea, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2011.

    ugaj, Miroslav; Dumii, Ksenija; Duak, Vesna: Temelji znanstvenoistraivakog rada, Metodologija i metodika, Fakultet organizacije i informatike, Varadin, 2006.

    Materijali s predavanja

    1. TEORIJA ZNANOSTI

    Znanost je oblik ljudske aktivnosti pomou koje ovjeanstvo stjee sve vee i tonije znanjeznanje i razumijevanje prirode, njene prolosti, sadanjosti i budunosti, kao i sve veu sposobnost da se prilagodi svojoj okolini i da ju mijenja, a isto tako da mijenja svoje vlastite karakteristike. [Freedmann]

    Definicije znanosti

  • 4 Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1968.): znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u odreenom povijesnom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se dolo primjenom odreenih objektivnih metoda istraivanja.

    UNESCO (1974.): djelatnost pri kojoj ovjeanstvo, djelujui pojedinano, u malim ili velikim organiziranim skupinama, poduzima svjesne i organizirane aktivnosti, kako bi objektivnim prouavanjem odreenih pojava otkrilo i ovladalo uzrono-posljedinim lancima, te na svoju dobrobit sebi omoguilo uporabu i razumijevanje procesa i pojava koje se zbivaju u prirodi i drutvu.

    Znanost je zajedniko, koherentno, organizirano i sistematizirano znanje ljudskog roda. (B. Teak)

    Znanost je organizirano znanje. (Spencer)

    Znanost je snaga. (Francis Bacon)

    Cilj znanosti je proiriti i produbiti poznavanje prirode, drutva, te mijenjati uvjete rada i ivota

    ZNANOST je proces

    Definicije znanosti

  • 5Svim definicijama je zajedniko...

    Skup znanja o predmetu znanstvenog istraivanja

    Povijesni trenutak

    Objektivna stvarnost

    Svjesna primjena znanstvenih metoda

    Dijagnosticiranje prirodnih i drutvenih pojava u prolosti i sadanjosti

    Projiciranje, prognoziranje i predvianje prirodnih i drutvenih pojava u budunosti

    Proirivanje i produbljivanje spoznaja o prirodnim i drutvenim fenomenima iz prolosti i sadanjosti

    Povijesni razvoj i vanost znanosti

    Najstarije znanstvene discipline:

    - astronomija- matematika- fizika- biologija i medicina- povijest- politika- ekonomija- pravo

  • 6Razvoj znanosti kroz povijest

    Znanost se razvila iz filozofije (gr. filosofiaznai ljubav prema mudrosti)

    Od 15. do 18. stoljea razvijaju se najprije prirodne znanosti, a zatim drutvene znanosti

    Konaan razvoj znanost je doivjela u 19. stoljeu

    17. stoljee- doba prve znanstvene revolucije- uvoenje eksperimentalnog pristupa kao

    istraivake metode- pojava znanstvenih asopisa (1667)

    18. stoljee- utjecaj razvoja znanosti na industriju- jaa javna podrka znanstvenim istraivanjima

  • 72. polovica 19. stoljea- doba druge znanstvene revolucije- veliki broj novih otkria- rezultati istraivanja koja se odvijaju na

    sveuilitu imaju status javnog znanja

    20. stoljee- napredak fizike, kemije, tehnologije- interdisciplinarnost- skraivanje vremena od otkria do primjene- razvoj informatike

    Znanost ima sljedee znaajke:

    a) drutveni karakter znanostib) jedinstvo znanstvene teorije i praksec) kreativnost (stvaralatvo) u znanostid) znanstveno istraivanje i primjena znanstvene

    metode e) internacionalnost znanosti

    Znaajke znanosti i njezina razvoja

  • 8 Znaajke razvoja znanosti jesu:

    jedinstvenost svjestan kolektivizam rada znanstvenika zakon ubrzanog razvoja znanosti slinost u fazama razvoja znanosti dinamiki karakter znanosti diferencijacija i integracija znanosti

    Znanost i znanstveni rad kao djelatnost

    Znanost slui zadovoljenju odreenih ovjekovih potreba i to:

    a) u praktinom ivotub) u njegovoj tenji za spoznajom, neovisno od

    praktine koristic) u njegovim potrebama za estetskim doivljajima

  • 9Znaajke znanstvene djelatnosti:

    objektivnost pouzdanost preciznost analitiko-sintetiki postupak sustavnost racionalnost

    Znanstvena vs. neznanstvena (struna) djelatnost?

    Znanstveni vs. struni rad

    Razliite stvaralake aktivnosti

    moe biti kreativan i

    originalan, ali nije ope primjenjiv

    otkrivanje novih zakona

    ili metoda

    pojedinana i rutinska primjena

    postojeeg znanja

    izvorni doprinos

    uopavanju znanja

    konkretizacijageneralizacija

    Struni radZnanstveni rad

  • 10

    Klasifikacija znanosti

    Wilhelm von Humboldt (1767.-1835.): humanistike i prirodne znanosti

    B.M. Kedrov: prirodne, drutvene i filozofija Danas: po predmetu, po metodama, po svrsi ili cilju

    = razvrstavanje, ralanjivanje, sustavna podjela predmeta

    - Utemeljena je na osnovnim pravilima ope teorije sustava,na logikim pravilima, na zn. utemeljenim zakonitostima

    Klasifikacija znanosti

    Sustavno, argumentirano, logino ralanjivanje znanja i znanstvenih injenica, naela, pravila na logine segmente: znanstvena podruja, znanstvena polja, znanstvene grane, znanstvene ogranke predmete i to na osnovi odreenih naela o njihovim interakcijskim vezama.

    UNESCO + OECD 6 znanstvenih podruja

  • 11

    Znaenje klasifikacije znanosti vano je za:

    organizaciju i strukturu zn. ustanova planiranje zn. rada koordinaciju i kooperaciju znanstvenika knjinice nastavni rad stvaranje enciklopedija, zbornika

    Klasifikacija znanosti u RH

    Prva je donijeta 1979. godine primjenjivala se u postupcima stjecanja magisterija i doktorata znanosti

    Druga je donijeta 1989. godine Trea je privremeno donesena 1994. godine etvrta je nastala u razdoblju od 1997. do 2000.

    godine Peta je donese 2005. godine esta je donijeta 2008.esta je donijeta 2008.

  • 12

    Nacionalno vijee za znanost donijelo je Pravilnik o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i granama

    Znanstvena podruja su:

    PRIRODNE ZNANOSTI (6 polja i 38 zn. grana) TEHNIKE ZNANOSTI (16 polja i 66 zn. grana) BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO (6 polja i 56 zn.

    grana) BIOTEHNIKE ZNANOSTI (6 polja i 41 zn.

    grana) DRUTVENE ZNANOSTI (14 polja i 92 zn. rane) HUMANISTIKE ZNANOSTI (10 polja i 83 zn.

    grane) INTERDISCIPLINARNO PODRUJE ZNANOSTI

    Struktura podruja tehnikih znanosti (2008):

    16 znanstvenih polja i 66 znanstvenih grana Brodogradnja- (grane: konstrukcija plovnih objekata,

    hidromehanika plovnih objekata, osnivanje plovnih objekata te tehnologija gradnje i odravanje plovnih objekata

    Elektrotehnika (grane: elektroenergetika, elektrostrojarstvo, elektronika, telekomunikacije i informatika, radiokomunikacije, automatizacija i robotika)

    Strojarstvo (grane: ope strojarstvo, procesno energetsko strojarstvo, proizvodno strojarstvo i brodsko strojarstvo)

    Tehnologija prometa i transport (grane: cestovni i eljezniki promet, pomorski i rijeni promet, potansko-telekomunikacijski promet, zrani promet te inteligentni transportni sustavi i logistika

  • 13

    Klasifikacija znanstvenog rada

    Prema UNESCO-u (specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za znanost, kulturu i umjetnost postoje tri vrste istraivakog rada:

    FUNDAMENTALNO ISTRAIVANJOPRIMIJENJENO ISTRAIVANJERAZVOJNO ISTRAIVANJE

    Klasifikacija u knjiniarstvu UDK (univerzalna decimalna klasifikacija)

    0 Openito. Znanost i znanje. Organizacija. Informacija. Dokumentacija. Knjiniarstvo. Institucije. Publikacije

    1 Filozofija. Psihologija2 Religija. Teologija3 Drutvene znanosti. Statistika. Politika. Ekonomija. Trgovina.

    Pravo. Vlada. Vojni poslovi. Socijalna skrb. Osiguranje. Obrazovanje. Folklor

    4 (Slobodna skupina)5 Matematika. Prirodne znanosti6 Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnologija7 Umjetnost. Rekreacija. Zabava. Sport8 Jezik. Lingvistika. Knjievnost9 Geografija. Biografije. Povijest

  • 14

    Razvoj znanosti, visokih kola i sveuilita

    Hrvatski znanstvenici:Herman Dalmatin (12. st.), Ivan Stojkovi (15. st.),

    Matija Vlai (16. st.), Franjo Petri (16. st.), Faust Vrani (16. st.), Marin Getaldi (16./17. st.), Pavao Ritter Vitezovi (17./18. st.), Ruer Bokovi (18. st.), Franjo Raki (19. st.), VatroslavJagi (19./20.st.), Dragutin GorjanoviKranbereger (19./20. st.), Nikola Tesla (19./20. st.), Andrija Mohorovii (19./20. st.), LavoslavRuika (19./20. st.), Vladimir Prelog (20.st.)

    ZNANSTVENE INSTITUCIJE

    Znanstvene institucije su: akademije znanosti, sveuilita i veleuilita (iznimno) samostalni znanstvenoistraivaki instituti

    i javni instituti znanstvenoistraivaki instituti u veim

    organizacijama u gospodarstvu i izvan njega

  • 15

    Akademije

    Prva filozofska kola Ime su dobile prema gaj