PowerPoint Presentation

UVOD U ZAVARIVANJEPredavanje IPripremio: Adnan Karahmetovi dipl.ing.ma.

UVOD

Da bi smo u tehnici mogli kvalitetno komunicirati od projekta do izrade i kontrole objekta neophodno je imati takvu dokumentaciju koja osigurava usklaeno djelovanje svih subjekata.Tu usklaenost osigurava prvenstveno grafika komunikacija preko tehnikih crtea i to je i u prolosti i u dananjosti najrasprostranjeniji tehniki jezik na svijetu. Ovaj rad izraen je da bi pomogao uposlenicima .J.d.o.o u njihovim svakodnevnim poslovima

Skraenice koje se najese koriste u literaturiDM - dodatni materijalEP - elektroluno zavarivanje pod prakomEPT - elektrozavarivanje pod troskomIIW - International Institute of WeldingKBR - Kontrola bez razaranjaMIG/MAG - elektroluno zavarivanje u zatiti inertnog/aktivnog plina (Metal Inert Gas/Metal Active Gas) taljivom metalnom ektrodomMIZ - Meunarodni institut za zavarivanje = IWWOM - osnovni materijalREL - runo elektroluno zavarivanjeTIG (WIG) - elektroluno zavarivanje netopljivom (Wolfram) elektrodom u zatiti inertnog plina (Tungsten Inert Gas)ZT - zona topljenjaZUT - zona uticaja toploteWPS (Welding Procedure Specifiction) je formalni pisani dokument koji opisuje proceduru zavarivanja po zahtjevima standarda kvaliteta.

Pojmovi koje se najese koriste u literaturi:Zavarivaje osposobljen i provjeren radnik za odreeni opseg zavarivakih radova: postupak, materijali (OM,DM), poloaj zavarivanja, geometrijske oblike radnog predmeta, uslove zavarivanja, npr. arktik, podvodno, ...).Zavareni spojje cjelina ostvarena zavarivanjem, koja obuhvaa dodirne dijelove zavarenih komada, a karakterizirana je meusobnim poloajem zavarenih dijelova i oblikom njihovih zavarenih krajeva.Zavarljivostje sposobnost materijala, da se pri odreenim povoljnim uvjetima zavarivanja ostvari kontinuirani zavareni spoj, koji e svojstvima udovoljiti predvienim uvjetima i vijeku eksploatacije.Navarivanjeje nanoenje dodatnog materijala na odreenu povrinu u cilju dobivanja sloja eljenih dimenzija i svojstava.

Zona topljenja- ZT (zavar, navar, av) je dio povrine poprenog presjeka zavarenog spoja koji je bio rastaljen. Sastoji se najee od mjeavine OM i DM, ali ponekad samo od DM (lemljenje) ili samo od OM (zavarivanje bez DM).Zona uticaja toplote- ZUT (prelazna zona) je onaj dio OM (uz ZT) koji se nije rastalio, ali ijasu se mikrostruktura i svojstva izmjenili pod utjecajem topline zavarivanja (lemljenja ili toplinskog rezanja).Predgrijavanje.Zagrijavanje neposredno prije zavarivanja u zoni OM gdje e se zavarivati, lemiti ili toplinski rezati. Potrebno je propisatiminimalno potrebnu temperaturu predgrijavanja Tos tolerancijama (To min, To max). Temperatura predgrijavanja se najee mora odravati sve do zavretka zavarivanja.Metalna kupka(kupka) je volumen (zapremina) rastopljenog metala u trenutku zavarivanja.

Prolazje depozit (rastaljeni metal) ostvaren u jednom prolazu elektrodom kod runog zavarivanja ili automatom kod automatskog zavarivanja.Slojse sastoji od vie paralelnih prolaza.Osnovni materijal- OM je materijal koji se zavaruje, lemi ili ree.Dodatni materijal- DM je materijal koji se dodaje u zoni taljenja pri zavarivanju, lemljenju ili nabrizgavanju.Automatsko zavarivanjese ostvaruje opremom kod koje se operacija zavarivanja provodi bez runog podeavanja komandama operatora .Poluautomatsko zavarivanjese ostvaruje opremom kod koje se automatski upravlja dodavanjem DM, a brzinom zavarivanja se upravlja runo.

Nazivi osnovnih izraza u stranoj literaturi

Pod zavarenim spojem se podrazumijeva konstruktivna cjelina, sl. 1, koju ine osnovni metal (1) i metal ava, ili skraeno av, kod koga se razlikuju lice ava (2), nalije ava (3), korijen ava (4) i ivica ava (8), sl. 1.a. Kod postupaka zavarivanja topljenjem av nastaje ovravanjem istopljenog osnovnog i dodatnog metala ili samo osnovnog metala.Dio osnovnog metala, koji se topi u procesu zavarivanja i ulazi u sastav metala ava, zove se uvar (5), ija je granica obiljeena sa (6), sl. 1.a, a dubina sa (9), sl. 1.b. Zona uticaja toplote (ZUT), oznaena sa (7) na sl. 1.a, je onaj dio osnovnog metala, koji je pod uticajem zagrijavanja i hlaenja pretrpio izvjesne strukturne promjene, ali ispod temperature topljenja. Na sl. 1. prikazane su i osnovne dimenzije ava: irina (11), debljina (12) i nadvienje (10), i to za sluaj sueonog, sl. 1.b, i ugaonog spoja, sl. 1.c, kao i za navareni sloj, sl. 1.d, kod koga je bitna i njegova debljina.

Slika 1. Osnovni elementi zavarenog spoja Prije zavarivanja potrebno je pripremiti ivice osnovnog metala, ime se dobija lijeb za zavarivanje, iji su osnovni pojmovi definisani standardom, sl. 2.

Slika 2. Osnovni elementi lijeba

Najee korieni ljebovi i izgledi odgovarajuih avova su dati u tab. 1.

Tabela 1. Oblici najee koritenih ljebova i odgovarajuih avova

Pripremljeni lijeb u procesu zavarivanja topljenjem moe da se ispuni u jednom ili u vie prolaza, ili u vie slojeva, sl. 3, to prvenstveno zavisi od debljine osnovnog materijala.Zavar predstavlja dio metala ava, nastao u jednom prolazu ili sloju, sl. 3.

Slika 3. Vrste avova

Potreban broj pojedinih prolaza je ovisan od OM, vrste i promjera, DM, pripreme lijeba, poloaja zavarivanja, otvora za zrak unutar lijeba. Broj prolaza za debljine radnih komada do 25 mm uzima se iz tablica, sa moguim odstupanjima. Za deblje materijale izrauje se poseban WPS.Specijalni zahtjevi kupca moraju biti od strane odgovorne osobe biti pred poetak rada obrazloena i jasna.

Prema obliku lica ava razlikuju se ravni, udubljeni i ispupeni avovi, sl. 4.

Slika 4. Oblici lica ava

(a) (b) (c) (d)

(e) (f) (g) (h)Slika 4.1 Oznake oblika lica ava sa vrstom obrade :- ravna konturabez obrade(a), ravna kontura dobijena mainskom obradom(b), ravna kontura dobijena bruenjem (c), ravna kontura dobijena struganjem. (e),(f),(g),(h) ispupena kontura dobijena jeprethodnim postupcima.

Prema kontinuitetu avovi se dijele na neprekidne, sl. 5a, i isprekidane, sl. 5b, koji mogu da budu simetrini, sl. 5c, ili nesimetrini, sl. 5d.

Slika 5. Podjela avova po kontinuitetu

Zavisno od meusobnog poloaja dijelova koji se zavaruju, osnovne vrste zavarenih spojeva su sueoni, preklopni, ivini, T spoj, sl.6.

Slika 6. Osnovne vrste zavarenih spojeva

U zavisnosti od poloaja, zavarivanje moe da bude u horizontalnom, horizontalno-vertikalnom, vertikalnom i nadglavnom poloaju, sl. 7. Poloaji zavarivanja koji nisu horizontalni, zovu se prinudni.

Slika 7. Poloaji zavarivanjaPod tehnologijom zavarivanja podrazumijeva se skup operacija koje je potrebno izvesti da bi se napravio zavareni spoj (izbor osnovnog i dodatnog materijala, priprema osnovnog materijala, izbor postupka i parametara zavarivanja).Pod tehnikom zavarivanja podrazumijevaju se naini izvoenja pojedinih operacija (npr. tehnika zavarivanja unaprijed ili unazad).

Crte zavarene konstrukcije mora da sadri podatke potrebne za njenu izradu, kao to je nain pripreme lijeba, geometrijske mjere ava i tehnika zavarivanja. Da bi se ovi podaci prikazali to jednostavnije definisani su nain predstavljanja i oznake zavarenih spojeva, koje se sastoje od grafike i brojne oznake. Grafika oznaka definie pripremu lijeba i oblika ava, tab. 2, oblik spoljne povrine, tab.3, vrste spojeva pri zavarivanju pritiskom, tab. 4, dopunske radove na korjenom zavaru (lijebljenje se oznaava udvojenim simbolom oblika spoljne povrine kod asimetrinih ljebova ili sa dvije vertikalne crtice u sredini simetrinih ljebova) i kontinualnost ava pri zavarivanju topljenjem (neprekidni avovi se oznaavaju horizontalnom crticom preko osnovnog simbola).

Tabela 2. Oznake najee koritenih ljebova i nazivi odgovarajuih avova

Tabela 3. Oznake oblika spoljne povrine ava

Tabela 4. Oznake pri zavarivanju pritiskom

Oznake avova na crteima

Poloaj strelice u odnosu na spoj

Poloaj pokazne linije i mjesto oznake u odnosu na pokaznu liniju

Grafika oznaka za uproeno prikazivanje zavarenih spojeva se ispisuje u blizini ava, na prelomljenoj pokaznoj liniji ili ispod nje, sl. 8. Tako npr. oznaka na sl. 8a definie V av bez obrade lica, oznaka na sl. 8b neprekidni dvostrani ugaoni av sa ravnim tjemenom, gde je a debljina ava (sl. 4), a oznaka na sl. 8c isprekidani dvostrani nesimetrini ugaoni av sa ravnim tjemenom, gde je l duina pojedinih avova, e razmak izmeu dva ava, n broj avova i a debljina ava.

Brojana oznaka sadri najbitnije podatke u zavisnosti od vrste spoja, oblika i kontinualnosti ava, i po pravilu se sastoji od dva broja, odvojena crticom, prvi za kote presjeka ava, a drugi za duinu ava. Primjeri oznaavanja neprekidnih spojeva su dati u tab. 6 (sueoni), gde su prikazani jednostrani "I" spoj, dvostrani "X" spojevi (simetrini i nesimetrini), jednostrani udubljeni i dvostrani simetrini ravni spoj, a od isprekidanih spojeva su prikazani sueoni "I" i ugaoni "T" spoj. Kompletna oznaka zavarenog spoja jo sadri i brojanu oznaku postupka zavarivanja, u skladu sa podacima iz tab. 5.

Slika 8. Primjeri uproenog prikazivanja zavarenih spojeva

Slika 9. Primjeri uproeni prikazi zavarenog spoja cijele konture

Tabela 5. Klasifikacija postupaka zavarivanja

Tabela 6. Primjeri oznaavanja neprekidnih i isprekidanih spojeva

"I" lijebPriprema "I" lijeba (slika 10.) je jednostavna uz male trokove. Volumen (zapremina) zavara je mali, a prema tome mala je i potronja dodatnog materijala, odnosno trokovi zavarivanja. Ovakav oblik lijeba omoguava zavarivanje u dva sloja, a u nekim sluajevima i u jednom sloju. To ograniava primjenu "I" lijeba u odnosu na debljinu lima (najee do 15 mm). Zavar koji nastaje loeg je izgleda, a poveana je i vjerovatnoa stvaranja greaka zbog neprovarenog korijena zavara.F = b , mm2gdje je: F - teorijska povrina zavara, mm2b - irina korijena zavara, mm - debljina, mm

Slika 10. Izgled I lijeba

"V" lijeb"V" lijeb se primjenjuje kod debljih materijala. Trokovi izrade lijeba su mali, iako su neto vei nego kod "I" lijeba. Povrina zavara je ljepeg izgleda nego kod "I" lijeba, a vjerovatnoa nastajanja greaka je mnogo manja nego kod "I" lijeba, zbog dobrog provarivanja korijena zavara. Ako se primjenjuje lijebljenje korijena zavara tada su trokovi zavarivanja bitno vei.Razliite izvedbe "V" lijeba su prikazane na slikama 11, 12 i 13, koje slijede

Slika 11. Izgled V lijeba bez korijena

Slika 12. Izgled V lijeba sa korijenom

Slika 13. Izgled V lijeba sa podlogom

"X" lijeb"X" lijeb (slike 14 i 15) osigurava provarivanje kroz cijelu debljinu materijala i daje lijep izgled zavara sa obje strane. Kod veine sluajeva nema potrebe za lijebljenjem korijena zavara. Ponekad se provodi lijebljenje zbog poveanja sigurnosti (uklanjanja nepotpuno provarenog korijena), a to bitno poskupljuje zavarivanje.

Slika 14. Izgled X lijeba bez nosa

Slika 15. Izgled X lijeba sa nosom"U" lijeb"U" lijeb (slike 16 i 17) osigurava sigurno provarivanje cijelog presjeka spoja i primjenu kod vrlo debelih materijala (do 100 mm). Zavarivanje se obavezno izvodi u vie slojeva. Za izradu lijeba su potrebne skupe maine za mehaniku obradu i zbog toga je izrada lijeba vrlo skupa.

Slika 16. Jednostruki U lijeb

Slika 17. Dvostruki U lijeb

Slika 18. K lijeb bez nosa

Slika 19. K lijeb sa nosomVeliina skoenja kod "V" lijeba ovisi o postupku zavarivanja. to je izvor topline jai debljina dijelova koji se zavaruju moe biti vea. Kada se zavaruju deblji komadi, a pristup spoju to omoguava, primjenjuje se "X" lijeb. Zavarivanje se u tom sluaju izvodi s dvije strane to je nedostatak, ali se postie uteda u koliini utroenog dodatnog materijala u odnosu na "V" lijeb.Uteda u dodatnom materijalu je jo vea ako se primjeni dvostruki "U" spoj, ali je cijena izrade ovog lijeba vea te se on primjenjuje samo kod veih debljina.

HVALA NA PANJI