82
Uvod u baze Uvod u baze podataka podataka © S. Šutalo i D.Grundler, 2009.

Uvod u program

  • Upload
    vodien

  • View
    246

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Uvod u program

Uvod u baze podatakaUvod u baze podataka

© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.

Page 2: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20092

PodatakPodatak

Podatak je činjenica koju se može spoznati opažanjem i sam po sebi nema značenje.

14501450

Page 3: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20093

InformacijaInformacija

Kada se podatku pridjeli značenje on postaje informacija.

godina kada je godina kada je Gutenberg Gutenberg

izumio tiskarski izumio tiskarski strojstroj

14501450

materijal koji materijal koji se može se može recikliratireciklirati

opasnost od opasnost od radioaktivnostiradioaktivnosti

Page 4: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20094

Baza podatakaBaza podataka

Podaci i informacije se mogu čuvati na razne načine. Može ih se pamtiti, zapisivati na papir ili pohraniti u memoriju računala.

Jedan od načina čuvanja skupa podataka u računalnoj memoriji je poznat pod nazivom baza podataka.

Page 5: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20095

U svakodnevnom se životu često rabe baze podataka. Primjeri za to su evidencije:

o potrošačima električne energije,

o telefonskim pretplatnicima,

o članovima knjižnice i knjigama,

o sadržaju nekog skladišta i slično.       

Baza podatakaBaza podataka

Page 6: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20096

Baza podatakaBaza podataka

Baza podataka je skup podataka organiziranih tako da je u njemu moguće brzo pronaći, izdvojiti, razvrstati, dodati, obrisati i sl. željene podatke.

Page 7: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20097

TablicaTablica

Tablica (engl. table) je temeljni objekt baze podataka.

U nju se pohranjuju podaci.

Svaka je tablica sastavljena od redaka i stupaca.

Page 8: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20098

ZapisZapis

Jedan redak tablice naziva se zapis (engl. record). Tablica redovito ima više zapisa (redaka tablice).

Zapis sadrži podatke o svojstvima svakoga od članova baze.

U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potrošačima električne energije, svaki potrošač predstavlja jedan zapis.

Page 9: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 20099

PoljePolje

Jedan stupac tablice naziva se polje (engl. field). Tablica redovito ima više polja (stupaca tablice).

Svako polje sadrži srodne podatke (npr. prezime).

U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potrošačima električne energije polja su: ime, prezime, grad, ulica, stanje brojila, iznos računa, itd.

Page 10: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200910

Jednostavne (plošne) baze Jednostavne (plošne) baze

Podaci jednostavne baze podataka mogu se pohraniti u jednu tablicu. Takva se baza naziva plošna baza.

S takvom se tablicom (plošnom bazom) može upravljati pomoću programa za tablično računanje (npr. Microsoft Excel).

Page 11: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200911

Jednostavne (plošne) bazeJednostavne (plošne) baze

Na primjer, u jednoj se tablici mogu čuvati podaci o knjigama neke knjižnice.

Zapisi tablice (redci) sadržavat će podatke o svakoj knjizi (npr. autor, naslov, izdavač i sl.).

Page 12: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200912

Podaci o knjigamaPodaci o knjigama

Page 13: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200913

Jednostavne (plošne) bazeJednostavne (plošne) baze

Što ako osoblje knjižnice želi uz pomoć takve baze podataka voditi i evidenciju o posuđenim knjigama?

U tom slučaju tablicu treba proširiti dodavanjem novih polja koja opisuju korisnike usluga knjižnice.

Page 14: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200914

Jednostavne (plošne) bazeJednostavne (plošne) baze

Osoblje knjižnice bi pri svakoj posudbi, uz svaku knjigu, trebalo popuniti prethodno navedena polja.

Page 15: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200915

Relacijski model baze podatakaRelacijski model baze podataka

Kad struktura baze postane složenija, javlja se potreba za boljom organizacijom podataka.

Bolju organizaciju i lakše rukovanje složenim bazama podataka omogućuje relacijski model baze podataka.

Većina suvremenih baza podataka su relacijske baze podataka.

Page 16: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200916

Osnovna zamisao:

a) skupinu podataka rastaviti u manje logički povezane cjeline (postupak se naziva normalizacija),

b) podatke svake cjeline pohraniti u zasebnu tablicu,

c) podatke iz različitih tablica povezivati preko polja koje sadrži identične podatke.

Relacijski model baze podatakaRelacijski model baze podataka

Page 17: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200917

Primarni ključPrimarni ključ

Tablice se najčešće povezuju preko polja koje se naziva primarni ključ.

Primarni ključ je polje koje sadrži vrijednosti jedinstvene za svaki od zapisa u tablici.

Npr. kod popisa osoba primarni ključ može biti JMBG jer je različit za svaku osobu.

Page 18: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200918

Relacijskim modelom baze podataka, prethodni se primjer može riješiti tako da se u jednu tablicu unesu podaci o knjigama, a u drugu podaci o korisnicima usluga knjižnice.

Kada korisnik posudi neku od knjiga podaci se međusobno povežu pa više nema potrebe za ponovnim unosom podataka.

Relacijski model baze podatakaRelacijski model baze podataka

Page 19: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200919

Relacijski model baze podatakaRelacijski model baze podataka

Tablica

KnjigeTablica

Korisnici knjižnice

Zajedničko polje

Page 20: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200920

Osmišljavanje bazeOsmišljavanje baze

Pri stvaranju tablica relacijske baze podataka treba imati na umu što se želi dobiti kao rezultat, te koji su podaci dostupni.

Valja pažljivo osmisliti kako podatke grupirati u manje, smislene cjeline (normalizacija), kako tablice međusobno povezati te što birati za primarne ključeve.

Page 21: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200921

Upravljanje bazom podatakaUpravljanje bazom podataka

Baza podataka je samo spremnik podataka.

Ono što je korisniku potrebno je mogućnost pristupa podacima, njihovo uređivanje, pretraživanje, razvrstavanje, izdvajanje po zadanom uvjetu i slično.

Bazom podataka se rukuje pomoću prikladnog programa.

Page 22: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200922

DBMSDBMS

Baza podataka i program za rukovanje podacima u bazi nazivaju se zajedničkim imenom: sustav za upravljanje bazom podataka (engl. data base management system, DBMS).

Sustavi za upravljanje bazom podataka su: Access, MySQL, Clipper, dBase, Oracle, Paradox i dr.

Page 23: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200923

Microsoft AccessMicrosoft Access

Jedan od sustava za upravljanje bazom podataka koji omogućava organiziranje baze podataka i rad s podacima u njoj je Access tvrtke Microsoft.

Page 24: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200924

Pokretanje programaPokretanje programa

Program Acess pokreće se kao i svi drugi programi koji rade s operacijskim sustavom Windows.

Korisnik će odabrati onaj način koji je njemu najprihvatljiviji. Birat će:

Start/All Programs/Microsoft Office/Access

ili

dvokliknuti na ikonu Access .

Page 25: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200925

Uvod u Microsoft Office AccessUvod u Microsoft Office Access

Pokretanjem programa Access prikazuje se stranica Uvod u Microsoft Office Access.

Page 26: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200926

Uvod u Microsoft Office AccessUvod u Microsoft Office Access

Ova stranica omogućuje:

1. stvaranje nove baze (pomoću predložaka ili po vlastitoj zamisli),

2. otvaranje postojeće baze.

21

Page 27: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200927

Nova prazna bazaNova prazna baza

Page 28: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200928

Nova prazna bazaNova prazna baza

Za oblikovanje nove prazne baze podataka treba:

1. Birati Kategorije predložaka/Sa svojstvima.

2. Birati Nova prazna baza podataka.

1

2

Page 29: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200929

Nova prazna bazaNova prazna baza

3. Odabrati mjesto pohrane i upisati naziv baze podataka.

4. Kliknuti na Stvori.

3

4

Page 30: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200930

Nova prazna bazaNova prazna baza

Vježba 1.Vježba 1.

Otvoriti Otvoriti novu, praznu novu, praznu bazu podataka, pa je pohraniti u bazu podataka, pa je pohraniti u mapu mapu Za bazeZa baze koja je stvorena koja je stvorena na radnoj površinina radnoj površini..

NazivNaziv baze podataka neka je baze podataka neka je jednakjednak vlastitom vlastitom prezprezimenuimenu..

Page 31: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200931

Nova baza – pomoću predloškaNova baza – pomoću predloška

Office Access 2007 sadrži niz predložaka za baze podataka koji su oblikovani za različite potrebe.

Page 32: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200932

Nova baza – pomoću predloškaNova baza – pomoću predloška

Svaki je predložak sustav za upravljanje bazom podataka za određenu namjenu, s unaprijed zadanim tablicama, obrascima, izvještajima, upitima i dr.

Page 33: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200933

Nova baza – pomoću predloškaNova baza – pomoću predloška

Page 34: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200934

Nova baza – pomoću predloškaNova baza – pomoću predloška

Za oblikovanje nove baze pomoću ponuđenog predloška potrebno je:

1. Birati željenu kategoriju predloška.

2. Birati željeni predložak.

1

2

Page 35: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200935

Nova baza – pomoću predloškaNova baza – pomoću predloška

3. Upisati mjesto pohrane i naziv baze podataka.

4. Kliknuti na Stvori.

3

4

Page 36: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200936

Nova baza po predloškuNova baza po predlošku

Vježba 2.Vježba 2.

Otvoriti Otvoriti novu novu bazu podataka bazu podataka po predloškupo predlošku Obrazovanje/UčeniciObrazovanje/Učenici pa je pohraniti u mapu pa je pohraniti u mapu Za bazeZa baze koja je stvorena koja je stvorena na radnoj površinina radnoj površini..

NazivNaziv baze podataka neka je baze podataka neka je jednakjednak vlastitom vlastitom imenuimenu..

Page 37: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200937

Nova baza podatakaNova baza podataka

Baza podataka nastala u programu Access 2007 ima nastavak *.accdb (Access Database).

Nakon pohrane nastaje ovakva ikona:

Baze podataka starijih inačica Accessa imaju nastavak *.mdb.

Page 38: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200938

Prozor programa AccessProzor programa Access

Vježba 3.Vježba 3.

Pomoću upravo stvorene baze podataka Pomoću upravo stvorene baze podataka upoznati upoznati glavne dijelove prozora programa Accessglavne dijelove prozora programa Access i njihove i njihove funkcije.funkcije.

Page 39: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200939

Prozor programa AccessProzor programa Access

Vrpca

Alatna traka za brzi pristup

Navigacijsko okno

Traka stanja

Gumb MS Office

Page 40: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200940

Vrpca – glavne karticeVrpca – glavne kartice

Vrpca se sastoji od kartica koje su organizirane prema zadacima kojima su namijenjene.

Glavne kartice su: Polazno, Stvori, Vanjski podaci, Alati baze podataka.

Page 41: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200941

Kartice - grupeKartice - grupe

Svaka se kartica sastoji od nekoliko grupa koje glavni zadatak rasčlanjuju na podzadatke.

Page 42: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200942

Naredbeni gumbiNaredbeni gumbi

U svakoj se grupi nalaze naredbeni gumbi koji pokreću naredbe ili prikazuju izbornike naredbi.

Page 43: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200943

Naredbeni gumbiNaredbeni gumbi

Za svaku se grupu može, odgovarajućom oznakom, otvoriti pripadajući dijaloški okvir.

Oznaka za pokretanje Oznaka za pokretanje dijaloškog okvira.dijaloškog okvira.

Page 44: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200944

Naredbeni gumbi - pomoćNaredbeni gumbi - pomoć

Ako korisnik ne zna čemu služi neki od naredbenih gumba, dovoljno je na njemu zadržati kazalo miša.

Page 45: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200945

Kontekstne karticeKontekstne kartice

Osim standardnih kartica, postoje i kontekstne kartice koje se pojavljuju samo kada su potrebne za zadatak koji se trenutno izvodi ili objekt s kojim se trenutno radi.

Kartica – Alati tablice, Podatkovni list

Page 46: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200946

Kontekstne karticeKontekstne kartice

Odgovarajuće kontekstne kartice se pojave ovisno o kontekstu (odnosno, o objektu s kojim se radi i onome što se radi).

Može se pojaviti jedna ili više kontekstnih kartica.

Kartica – Alati tablice, Dizajn

Page 47: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200947

Gumb MS OfficeGumb MS Office

Gumb MS Office otvara izbornik koji sadrži naredbe za rukovanje datotekama.

Page 48: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200948

Alatna traka za brzi pristup   Alatna traka za brzi pristup  

Ova se traka nalazi na vrhu prozora programa i omogućuje brzi pristup alatima koji se često rabe.

Page 49: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200949

Alatna traka za brzi pristup   Alatna traka za brzi pristup  

Alatnu traku za brzi pristup može se prilagoditi dodavanjem naredbi ili uklanjanjem suvišnih naredbi.

Page 50: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200950

Minimiziranje prikaza vrpceMinimiziranje prikaza vrpce

Ovaj izbornik nudi i mogućnost minimiziranja prikaza vrpce.

Iz izbornika alatne trake za brzi pristup valja birati:

Minimiziraj vrpcu.

Page 51: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200951

Minimiziranje prikaza vrpceMinimiziranje prikaza vrpce

Posljedica:

Prikaz vrpce se vraća istim postupkom! Prikaz vrpce je moguće minimizirati i dvoklikom na naziv trenutno aktivne kartice.

Page 52: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200952

Alatna traka za brzi pristup  Alatna traka za brzi pristup  

U alatnu je traku za brzi pristup moguće dodati nove naredbovne gumbe.

Potrebno je pokrenuti izbornik alatne trake za brzi pristup pa birati:

Više naredbi...

a potom naredbu Prilagodba.

Page 53: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200953

Dodavanje naredbovnog gumbaDodavanje naredbovnog gumba

Treba birati naredbu čiji se naredbeni gumb želi dodati, a zatim kliknuti na Dodaj.

Page 54: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200954

Uklanjanje naredbovnog gumbaUklanjanje naredbovnog gumba

Naredbeni gumb se uklanja pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik mišem), a zatim biranjem naredbe Ukloni s alatne trake za brzi pristup.

Page 55: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200955

Traka stanjaTraka stanja

Traka stanja prikazuje:

informacije o aktivnoj bazi podataka,

gumbe za promjenu prikaza.

Page 56: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200956

Traka stanjaTraka stanja

U traku stanja se mogu dodati ili iz nje ukloniti stavke.

Potrebno je pozvati kontekstualni izbornik na traku stanja (desni klik) pa birati željeno.

Page 57: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200957

Navigacijsko oknoNavigacijsko okno

Pojavljuje se po otvaranju baze podataka.

Navigacijsko okno prikazuje glavne vrste objekata koji se mogu stvarati unutar baze podataka podijeljene u kategorije.

Page 58: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200958

Navigacijsko oknoNavigacijsko okno

Objekti baze podataka služe za predstavljanje, izdvajanje, odabir i druge promjene prikaza podataka u bazi.

Page 59: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200959

Navigacijsko oknoNavigacijsko okno

Prikaz kategorija je moguće skupiti ili proširiti za to predviđenim gumbom.

Page 60: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200960

Izbornik kategorijaIzbornik kategorija

Na vrhu navigacijskog okna nalazi se izbornik kategorija.

Izbornik omogućava postavljanje ili izmjenu kategorija po kojima okno grupira objekte baze podataka.

Page 61: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200961

Izbornik kategorijaIzbornik kategorija

Promijenom kategorije mijenjaju se nazivi grupa.

Page 62: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200962

Navigacijsko oknoNavigacijsko okno

Prikaz navigacijskog okna moguće je sakriti.

Prikaz se vraća na isti način.

Page 63: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200963

Osnovni objektiOsnovni objekti

Osnovni objekti Accessa su:

tablice (engl. Tables),

upiti (engl. Queries),

obrasci (engl. Forms),

izvještaji (engl. Reports),

makro naredbe (engl. Macros),

moduli (engl. Modules).

Page 64: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200964

Tablice (engl. Tablice (engl. TablesTables))

Tablice su osnovni elementi relacijske baze podataka, predviđeni za unos i pohranu podataka.

Page 65: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200965

Obrasci (engl. Obrasci (engl. FormForm))

Obrasci služe kao grafičko sučelje između korisnika i baze.

Omogućuju prikaz pojedinačnih zapisa.

Prikladni su za unos, pregled i uređivanjesadržaja polja.

Page 66: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200966

Upiti (engl. Upiti (engl. QueriesQueries))

Upiti su objekti koji omogućavaju biranje, razvrstavanje, izdvajanje i izmjene podataka iz jedne ili više tablica.

Page 67: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200967

Izvještaji (engl. Izvještaji (engl. ReportsReports))

Izvještaji su obrasci pripremljeni za ispis na pisaču.

Page 68: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200970

Rad s objektima bazeRad s objektima baze

Objekte baze može se: otvoriti, stvoriti, ukloniti, preimenovati, sakriti, grupirati i dr.

Osnovne radnje najjednostavnije je pokrenuti pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik mišem) na željeni objekt baze.

Page 69: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200971

Rad s objektima bazeRad s objektima baze

Npr. objekt baze se otvara: desni klik Otvori

ili dvoklik mišem.

Page 70: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200972

Rad s objektima bazeRad s objektima baze

Vježba 4.Vježba 4.

Otvoriti po jedan objektOtvoriti po jedan objekt tablice, obrasca, upita i tablice, obrasca, upita i izvještaja trenutno otvorene baze podataka.izvještaja trenutno otvorene baze podataka.

Page 71: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200973

Označeni dokumenti - karticeOznačeni dokumenti - kartice

Office Access 2007 objekte baze podataka može prikazati kao dokumente na karticama umjesto u prozorima koji se preklapaju.

Page 72: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200974

Označeni dokumenti - postavkeOznačeni dokumenti - postavke

Prikaz označenih dokumente može se omogućiti ili onemogućiti.

Page 73: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200975

Označeni dokumenti - postavkeOznačeni dokumenti - postavke

1. Gumb Microsoft Office,

2. Mogućnosti Accessa,

3. Javlja se dijaloški okvir Mogućnosti programa Access, birati:

4. Trenutna baza podataka.

12

34

Page 74: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200976

Označeni dokumenti - postavkeOznačeni dokumenti - postavke

5. U odjeljku Mogućnosti aplikacije birati:

6. Označeni dokumenti.

Odabrati ili očistiti okvir Prikaz oznaka dokumenta.

5

6

Page 75: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200977

Prikazi objekataPrikazi objekata

Access može objekte prikazati na različite načine.

Razlikuju se prikazi:

za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi,

za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojećih objekata.

Page 76: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200978

Prikazi objekataPrikazi objekata

Za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi postoje npr. :

Prikaz podatkovnog lista (tablice i upiti),

Prikaz obrasca (obrasci),

Prikaz izvještaja (izvještaji),

Prikaz pregleda prije ispisa (izvještaji).

Page 77: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200979

Prikazi objekataPrikazi objekata

Prikaz podatkovnog lista

Prikaz obrasca

Prikaz izvještaja

Page 78: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200980

Prikazi objekataPrikazi objekata

Za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojećih objekata postoje npr.:

Prikaz izgleda (obrasci, izvještaji),

Prikaz dizajna (tablice, upiti, obrasci, izvještaji).

Page 79: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200981

Prikazi dizajnaPrikazi dizajna

Page 80: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200982

Promjena prikaza objekataPromjena prikaza objekata

Prikaz se može promijeniti na više načina, npr.:

Desni klik mišem na naziv tablice u navigacijskom oknu, pa birati prikaz.

Desni klik mišem na karticu objekta, pa birati prikaz.

Page 81: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200983

Promjena prikaza objekataPromjena prikaza objekata

Prikaz se može promijeniti i:

birati gumb željenog prikaza u desnom dijelu trake stanja:

Prikaz podatkovnog

lista

Prikaz dizajna

Page 82: Uvod u program

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 200984

Promjena prikaza objekataPromjena prikaza objekata

Vježba 5.Vježba 5.

Otvorenim Otvorenim objektima mijenjati prikazeobjektima mijenjati prikaze na prethodno na prethodno navedene načine.navedene načine.

Zatvoriti bazu podataka naziva vlastitog imena.Zatvoriti bazu podataka naziva vlastitog imena.