PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

UVOD U PRAVO EUSKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

1.Evropska zajednica za atomsku energiju-ciljevi i razlike u odnosu na ostale ugovore Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju usmjeren je ka stavaranju neophodnih uslova za brz razvoj atomske enrgije,njenu distribuciju u okviru drava lanica i prodaju vikova na meunarodnom tritu.Takoer,usmjeren je ka zajednikom angamanu u istraivanju i primjeni njegovih rezultata. Ciljevi su: -unapreenje istraivanja i irenje tehnike informisanosti -uspostavljanje jednistvenih stndarda u zatiti zdravlja radnika i irenje javnosti, -podrka investicijama i uspostavljanje infrastrukture u oblasti atomske enrgije -obezbjeenje urednog snadbjevanja rude i nukleranog goriva u okviru EU -osiguranje koritenja nukleranog materijala u nevojne-civilne svrhe -vrenje ili ostvarivanje iskljuivih vlasnikih prava -unapreenje progresa u oblasti miroljubivog koritenja atomske energije -uspostava zajednikih preduzea u oblasti koritenja i proizvodnje atomske energije Razlike u odnosu na ostale Osnivake ugovore Ovaj ugovor slijedi sektorski pristup,to znai da je na s obzirom na obuhvat blii EZU. Specifinosti rjeenja su u sljedeem: 1.On ne sadri detaljno razraene materijanopravne odredbe u odnosu na predmet regulisanja 2.Ugovor o EUROATOMU e ostati vjeran marginalizaciji uloge E.parlamenta u postupku odluivanja-i danas parlament ima iskljuivo konsultativnu ulogu.U nekim kljunim pitanjima Savjet uopte nema obavezu da ga konsultuje,a na zakljuivanje meunarodnih sporazuma nema nikakvog uticaja 3.Znaajni segmenti ovog ugovora ni do danas nisu u potpunosti ostvareni. 4.Pitanje bezbjednosti nije rjeeno na komunitarnom segmentu.Preciznije o toj materiji i dalje odluuju drave lanice. 2.Ustav EU/Europski ustav(nastanak,novine i propast) Autori ugovora iz nice su bili svjesni da nisu rijeeni svi problemi,2 bitne stvari su za to: -postojanje posebne deklaracije uz zavrni akt o budunosti Unije -prijedlog Ustavnog ugovora EU ili Evropskog ustava Predustavna aktivnost Deklaracija o budunosti Unije(deklaracija br.23)konstatuje da je Unija spremna za prijem novih drava lanica i poziva na dublju i obuhvatniju saradnju.Ova rasprava bi trebala da fokusira sljedea pitanja: -razgranienje nadlenosti Unije i drava lanica u skladu sa principom supsidijarnosti -status Povelje o osnovnim pravima -sadrinsko-tehniko pojednostavljivanje Osnivakih ugovora -uloga nacionalnih parlamenata u ustavnom okviru Unije Deklaracija o budunosti Unije konstatuje da e rasprava biti okonana u naredne 2 ili 3 godine do naredne meuvladine konferencije koja bi trebala poeti sa radom 2004.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMKovnencija O sastavu konvencije koja je trebala da odredi sadraj pomenute meuvladine konferencije odlueno je na Evropskom savjetu odranom u Lakenu,a zadatak je da odredi ustavnu budunost Evrope.Konvencija je sainila nacrt Ugovora o Evropskom ustavu i dostavila ga E.savjetu u julu 2003.Iz ovog je prizaao tekst Ugovora o Ustavu Evrope kojeg su ovlateni pretstavnici drava lanica potpisali u Rimu oktobra 2004. Europski ustav Evropski ustav zavreuje tri prigodne napomene.Tri su razloga za to: -prvi je propali pokuaj usvajanja Ustava,kao temeljnog i najvieg pravnog akta EU -drugi razlog je L.U iako nastao na njegovim ruevinama sadrinski preuzima veliku veinu rjeenja iz neusvojenog Ustava -tree osvrt na sadraj neusvojenog Ustava je svojevrsni dug federalnim nastojanjima u okviru EU prisustnim gotovo est decenija. Kljune novine: Osnovni doprinos neusvojenog Ustava je sadran u sljedeem: -tzv.dvostruka(kvalifikovana) veina u Savjetu ministara,Povelja o osnovnim pravima EU je inkorporisana u tekst Ustava,unija dobija svoj unutranji i meunarodni pravni subjektivitet,nova funkcija predsjednika Evropskog savjeta i ministra vanjskih poslova,Kmisija do 2014 ima po jednog lana iz svake drave lanice(nakon toga broj komesara ne moe prei 2/3 drava lanica i komesari potuju principjednake rotacije), Rui se stubna struktura ustanovljena Mastrihtskim Ugovorom,Evropski zakoni imaju zakonski karakter,postupak saodluivanja postaje redovni zakonodavni postupak,u oba unijska stuba(2 i 3)su vidljivi tragovi posebnog reima,Ustav statuira pasaralu klauzulu,lanice EMU vode samostalnu ekonomsku politiku i primjena pravila Eurozone,obaveza drave u sluaju teroristikog napada,istupanje iz Unije,statuirani simboli EU,izmjena ustava posredstvom konvecije,preambula Ustava poziva na kulturno,religiozno i humanistiko naslijee. Ustavni momenat Pitanje propasti Europskog ustava ostaje predmet javne debate.I dok su se jedni odluili na odgovore krajne pragmatino tako to e neusvojeni ustav prepakovati u revizioni(reformski ugovor)i u tome uspjeli drugi su ukrstili brojne argumente u nastojanju da daju to potpuniji odgovor.Postavlja se pitanje da li je u Europi doista postojao ustavni momenat? Oni koji negativno odgovaraju na ovo pitanje analizira mogunost jo jednog pokuaja putem referenduma.Za jedne pravi put jeste referendum o Evropskom ustavu u svim dravama lanicama,a za druge istom cilju bi trebalo da vodi kombinacija nacionalne ratifikacije ugovora. 3.Graanska incjativa Lisabonski ugovor doputa uee graana u zakonodavnoj incjativi.Komisija je krajem 2009 incirala raspravu o tom pitanju(zelena knjiga),a 2010 objavila prijedlog uredbe.Minimalan broj drava lanica iz kojih graanska incjativa potie propisana je 1/3 drava lanica.Incjativu mora podrati odreeni minimalni broj graana svake drave.Komisija prihvata tzv.degresivno-proporcionalni sistem.Rezultat- granica male drave iznad 0.2 posto,a vee granica je manja od 0,2 posto stanovnitva.Propisana je minimalna starosna dob za potpisnike incjative.Rok za prikupljanje potpisa je 12 mjeseci.Postupak pred komisijom se pokree nakon prikupljenih 300 hiljada potpisa iz najmanje tri drave.Rok za Komisiju da se oglasi je 4 mjeseca.Zastitom linih podataka uesnika incjative bavi se posebna uredba.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM4.ombudsman(izbor,nadlenost) Ustanova ombudsmena postaje dio Osnivakih ugovora u skladu sa Mastrihtskim amandmanima.Prvi ombudsman je imenovan 1995 godine.Pojava ove institucije moe se shvatiti kao korak na putu demokratizacije Zajednice i vladavine prava. Izbor Ombudsmena imenuje E.parlament na period od 5 god.uz mogunost reimenovanja.U svom radu je potpuno nezavisan i ne moe primati,traiti instrukcije bilo kojeg tijela,a ne moe ni stupati u radne aranmane(plaene i neplaene). Nadlenost Djeluje kada komuntarna institucija ili tijelo propusti da djeluje na nain predvien Ugovorom i sekundarnim pravnim aktima i prakskom Evropskog suda ukljuujui i potivanje osnovnih ljudskih prava.Djelovanje E.suda u okviru pravosudnih funkcija je izvan nadlenosti Ombudsmena. Actio popularis Kada su u pitanju lica koja se pritubama mogu obraati Ombudsmenu to pravo imaju ne samo graani Unije,nego i svako drugo fiziko ili pravno lice koje ima prebivalite/sjedite u jednoj od drava lanica.Ombudsman takoer moe pokrenuti postupak i na vlastitu incjativu. Postupak Postupak u kojem djeluje Ombudsman odvija se u 3 faze: U prvoj se razlog za pritubu nastoji ukloniti dogovorom.Ako to ne uspije u drugoj fazi Ombudsman je formalno izvjetava da li konstatovao propust i predlae rjeenje spora(nacrt preporuke).Institucija razmatra odluku Ombunsmena i odgovara u roku od 3 mjeseca,a ako preporuka ostane neprihvaena u okviru tree faze Ombudsman upuuje poseban izvjetaj E.parlamentu i instituciji i izvjetava incjatora postupka.Najvie povoda za pritube graana daje Komsija. Evropska mrea Ombudsmena Rad se najee pozitivno ocjenjuje.Ombudsman radi na jaanju evropske mree ombudsmena.Krajem 2005 godine Evropska mrea ombudsmena obuhvatala je 90 ureda u 30 zemalja. 5.Savjet-Vijee ministara EU (struktura, nadlenost,formacije) Stuktura ine ga prestavnici drava lanica na ministarskom nivou koji preuzimaju obaveze u ime svojih vlada.Proirenje 2004-2007 Savjet ine 27 ministara.Struktura Savjeta zavisi od pitanja o kojem se raspravlja.Sjednicama Savjeta predsjedava ministar drave koja predsjedava Unijom.Kriterijumi koji pokrivaju odreeni period su:geografski poloaj,ekonomska snaga,kao i to da li se radi o staroj ili novoj lanici. Lisabonski ugovor umjesto rotirajueg estomjesnog predsjedavanja uvodi mehanizam trojki ili trojnog predsjedavanja(6 mjeseci svaka drava lanica dok ostale dvije potpomau rad). Nadlenost Osnovna uloga Savjeta je da pretstavlja interese na nivou Zajednice/Unije.Nadlenost je opteg karaktera:

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM-konana instanca komunitarnog zakonodavnog segmenta -organ politike koordinacije-tijelo sa specifinim izvrnim ovlatenjima -znaajna uloga u oblasti meunarodnih odnosa Zajednice/Unije. Formacije Zakonodavna vlast Savjeta je u rukama njegovih posebnih formacija.Savjet po lisabonu djeluje u tzv.varjabilnim formacijama-njih 10 -Savjet za ope poslove-kordinator,priprema sjednice E.savjeta i provedba stavova,sarauje sa Komisijom i predsjednikom E.savjeta -Savjet za inostrane poslove-razrauje vanjsko- politiko djelovanje EU imajui u vidu smjernice E.savjeta. -Savjet za ekonomske i finansijske poslove i Savjet za unutranje poslove i pravosue.(ove formacije pokrica koreper 2) Tu imamo jo formacije: za zapoljavanje,socijalna politika,zdravstvo i zatita potroaa -konkurencija -saobraaj,telekomunikacije,energetika -poljoprivreda i ribolov -ivotna sredina -obrazovanje,mladi i kultura(ove formacije pokriva koreper 1). 6.Savjet EU(nain odluivanja-novi sistem i prelazni period) Savjet odluuje obinom veinom(proceduralna pitanja),kvalifikovana veina(pravilo)i jednoglasno(zakonodavni postupak) Odluivanje-kvalifikovana veina-Za kvalifikovanu veinu u Savjetu vrijedi tzvdvostruka veina.Da bi se odluka usvojila za nju mora glasati(u Savjetu)-55 posto drava/najmanje njih 15 i 65 posto stanovnitva Unije.Primjena ovog sistema je odloena do 2014,odnosno 2017 u skladu sa odgovarajuim Protoklom. Blokirajua manjina Izmjenama i dopunama L.U.na scenu je vraen tzv.jonina kompromis.Tie se odluivanja kvalifikovanom veinom u Savjetu.Ako dovoljan broj drava od onih koji ine tkzblokirajuu manjinu(najmanje 4 drave)najavi protivljenje odluivanju kvalifikovanom veinom treba uiniti sve da u razumnom roku doe do kompromisa.U suprotnom smatra se da je propisani(prag)kvalifikovane veine u Savjetu dostignut,odnosno da je odluka usvojena. Deklaracija uz L.U./deklaracija br.7 jonina mehanizam moe incirati grupa drava lanica Savjeta koja prestavlja najmanje populacije Unije ili drava lanica.Mehanizam pogoduje malim dravama. Izuzeci-odluke iza kojih stoji incjativa Komisije i Visokog prestavnika Izuzetak u vezi sa novouvedenim pragom kvalifikovane veine vezan je kada Savjet ne postupa po prijedlogu Komsije i Vis.pretstavnika.Tada kvalifikovanu veinu ini 72 posto lanova Savjeta koji pretstavljuju drave u kojima ivi 65 posto stanovnitva Unije.Primjenjuje se od 1.11.2014. Izuzatak je vezan i kad u skladu sa Osnivakim ugovorima ne uestvuju sve drave lanice.Ako glasa samo dio drava kvalifikovana veina je postignuta ako je ZAglasalo 55 drava koji pretstavljuju 65%stanovnitva Unije.Blokirajua manjina u ovim sluajevima ukljuuje onoliko drava koje iza sebe imaju 35%stanovnitva drava.Ako Savjet ne djeluje

5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMpo prijedlogu Komisije ili Vis.pretstavnika,prag kvalifikovane veine se podie:72%drava i 65% stanovnitva drava uesnica.

Prelazni period Sistem odluivanja utvren nicom je na snazi do isteka mandata EP i Komisije,a isti se moe koristiti na zahtjev drave lanice do 2017.Prema nica sistemu-glasovi su vrednovani u rasponu od najmanje 3 glasa(Malta),a najvie 29(Fran.Italija.VB, Njemaka).Ukupno drave raspolau sa 345 glasova,a kvalifikovanu veinu ini 255 glasova(najmanje 14 drava akt usvojen).Ako zahtijev postavi drava lanica-minimum 62%stanovnitva Unije. Kvalifikovana veina kao pravilo Tekst Ugovora o FU ne sadri odredbu na pozivanje kvalifikovanom veinom.Odluivanje kvalifikovanom veinom(55%+65%)prerasta u pravilo vrijedi uvijek kada nije predvieno drugaije(default odluivanje).Kvalifikovana veina je proirena i na zakonodavni postupak. Komitet stalnih pretstavnika drava lanica (Koreper)je tijelo koje se brine o pripremi rada Savjeta i ostvarivanju njegovih zadataka.Koreper je najznaajnija karika u sloenom lancu veza drava i Zajednice/Unije,odnosno njenih institucija,ali izmeu samih drava. 7.Evropski Parlament(struktura,izbori,nadlenost) Srtuktura lanovi EP su pretstavnici graana Unije,a ne pretstavnici naroda kao do sada. Zahtijev Italije za poveanje lanova sa 71 na 72 lana.Retuirana je ema preraspodjele mjesta u parlamentu(Francuska 74,VB 73,Italija 72).Ugovor iz nice je previao max 732 mjesta.(pogledati tabelu u knjizi) EP iz svojih redova bira predsjednika i odreeni broj potpredsjednika na dvoipogodinji mandat kao i lanove koji predsjedniku i potpredsjedniku pomau u radu.Oni ine biro EP koji se stara o finansijama,aministraciji i organizacionim pitanjima.Predsjednik se ne ubraja u lanove EP.Parlament ne smije prei 750 mjesta+predsjednik(ne uestvuje u glasanju).Usvojen je proporcionalno-degresivni sistem(iz jedne drave moe biti najmanje 6,a najvie 96 lanova,ranije 99).EP odluuje apsolutnom ili prostom veinom glasova.Moe se predvidjeti i kvalifikovana veina-dvotreinska,tropetinska itd.Kvorum je regulisan Poslovnikom o radu.Punovaan rad parlamenta pretstavlja uee najmanje 1/3 lanova. Aktuelni saziv posmatrai Izbori za EP odrani su u ljeto 2009 godine u skladu sa postojeim nica reimom.U nekim dravama izbori su provedeni u skladu sa L.U.Rezultat je neplaniranih 18 poslanika.Tretiraju se kao posmatrai. Zakonodavni postupak 2 stvari su bitne.1.postupak saodluivanja postao je redovni zak.postupak,2.domaaj ovog postupka je proiren.On sad obuhvata i poljoprivredu i ribolov,usluge,azil,migracije,strukturalne i kohezione fondove,specijalne sudove itd. Bitno je nekoliko stvari:1.u odredbama o FU nema odluivanja kvalifikovanom veinom,2.savjetodavno miljenje EP preimenovano u pravo veta,odnosno saglasnost na odreenu odluku ili akt.3. za tzvosjetljiva podruja u parlamentu vrijedi jednoglasnost,4. sada su jednoglasnost u Savjetu i konsultovanje EP statuirani za sve sluajeve postupanja u okviru specijalnog zak.postupka.

6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Implicitna ovlatenja ili generalna ovlatenja Podrazumijeva usvajanje mjera radi ostavrenja ciljeva Unije.L.357 FU navodi se kaoklauzula fleksibilnostiPredvia saglasnost EP(ne djeluje u zajednikoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici).Komisija je duna upozoriti nacionalne parlamente da se akt usvaja na temelju implicitnih ovlatenja.Znaajno je radi spreavanja zloupotrebe,prije svega od Savjeta Podzakonski akti Ove akte usvaja Komisija na osnovu prenijetih/ustupljenih ovlatenja.Nemaju karakter zakona i oni su opteprimjenjivi.Funkcija im je izmjena i dopuna zakonskih akata(tj.nebitnih dijelova).EP ima dvostruku ulogu:1.Uz Savjet EP je ovlaten da opozove ustupljena ovlatenja i stupa na snagu ako se uz Savjet ne protivi i EP2. i EP je ojaao svoju poziciju na raun korepera. Budet Uloga EP se izjednaava sa onom koju ima Savjet.Par stvari:1.uvodi se u reim redovnog zak.postupka,2.ukida se razlika izmeu obaveznih i neobaveznih izdataka,3.bez saglasnosti EP u Savjetu se ne moe usvojiti srednjoroni finansijski plan(usvaja Savjet jenoglasno). Meuinstitucionalni balans Revizija Osnivakih ugovora+neusvojeni Ustav=EP institucionalni pobjednik.Odnosi su uraavnoteeni na sljedei nain: Komisija ima pravo zakonodavne incjative EP i Savjet usvajaju zakonske propise(djeluju sve ee ravnopravno) EP bira predsjednika Komisije na prijedlog E.savjeta E.savjet uzima u obzir rezultate za izbor saziva parlamenta,odnosno politiku strukturu. Za imenovanje Komisije potrebno je odobrenje EP Meuinstitucionalni sporazum,(februar 2010) dao je EP znaajan utjecaj na Komisiju (moe zahtijevati ostavku pojednog lana Komisije).Osnivaki ugovori nemaju odredbe o ovome. Nadlenost Kljuna uloga-postupak usvajanja akata Postupci za donoenje pravnih akata u kojima uestvuje i EP su: -postupak konsultovanja-Savjet trai miljenje parlamenta -postupak saradnje-parlament raspravlja o aktu(kljuna uloga u rukama Savjeta) -postupak saodluivanja-parlament raspolae vetom -postupak davanja saglasnosti-akt ne moe stupiti na snagu ako ga parlament ne odobri 8.Evropski Savjet ili E.Vijee(struktura,nadlenost i nove funkcije) Struktura Tijelo izraslo iz prakse okupljanja efova drava i vlada.Statuiran J.E.A.Naveden kao institucija EU i s obzirom na nadlenost zauzima proeminentnije mjesto. ine ga efovi drava i vlada koje prate resorni ministri,predsjednik Komisije i predsjednik E.savjeta praeni ministrima vanjskih poslova i lanom Komisije.Visoki pretstavnik nije

7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMnjegov lan,ali uestvuje u radu E.savjeta.Zasjeda 2 puta u 6 mjeseci.Predsjednik ima svojmandat i predsjedava ES. ES daje potsticaje za razvoj Unije i definie generalno politike pravce i prioritete.Nema zakonodavna ovlatenja,odluuje jednoglasno(konsenzusom)izuzev ako je drugaije predvieno Ugovorom. Nadlenosti -formulie generalni pravac razvoja Unije -utvruje principe i opte smjernice u oblasti vanske i bezbjednosne politike -razmatra izvjetaje Savjeta i Komisije -uloga-politiko programsko usmjeravanje i djelovanje Novouvedene funkcije a.Predsjednik Evropskog Savjeta Bira ga E.savjet koji odluuje kvalifikovanom veinom.Manadat mu je 2 ipo godine uz mogunost obnavljanja.Predsjednik se stara o kontinuitetu rada i pripremi rada E.savjeta.Radi na postizanju konsenzusa u okviru E.savjeta,a EP podnosi izvjetaj o zasjedanju E.savjeta.Pretstavlja EU na meunarodnoj sceni. Ugovor sadri oskudne odredbe o predsjedniku E.savjeta.Potencijalni rizik,ali i preporuka funkcije predsjednika E.savjeta jeste: Konkurentska funkcija Visokog pretstavnika za vanjsku i bezbjednosnu politiku Konkurentska funkcija predsjednika Komsije Konkurentska funkcija(drave)predsjedavajueg Savjeta ministara Neposredni zadatak predsjednika nastoji se postii trovrsna funkcija,a to su: -koordinacija(djelovanje drava i institucija,odnosno njihovo zajedniko djelovanje) -svjetsko-politiko etabiliranje(linost koja zastupa interese EU) -prestavljanje graana Unije(saniranje tzvdemokratskog legitimiteta). Posebna deklaracija uz L.U.naznaava geografsku i demografsku razliitost Unije i drava lanica pri ovoj funkciji. Prvi predsjednik E.savjeta je Van Rampaj(belgijanac)-zalaganje Njemake i malih drava b.Visoki pretstavnik za inostrane poslove i bezbjednosnu politiku Ustanovljena kao jedinstvena funkcija.Sada je Vis.pretstavnik i potpredsjednik Komsije,ali i predsjedavajui Savjeta(ministara)za vanjske poslove.Postavlja ga E.savjet kvalifikovanom veinom uz saglasnost predsjednika Komsije. Prava i dunosti visokog pretstavnika: -provoenje zajednike vanjske i bezbjednosne politike/upute Savjeta ministara -pravo incjative u cilju razvoja zajednike vanske i bezbjednosne politike -predsjedavanje Savjetom za inostrane poslove -predlaganje Savjetu da usvoji neki akt/samostalno ili uz podrku Komsije -obavljanje funkcije potpredsjednika Komsije -zastupanje i pretstavljanje Unije u meunarodnim odnosima -predlaganje lica za specijalnog pretstavnika Unije(imenuje ga Savjet) -koordinacija drava u meunarodnim organizacijama i tijelima -intervencija u sluaju protivljenja drave usvajanju odluke kvalifikovanom v.u Savjetu -konsultovanje sa Parlamentom -zahtijava od politiko bezbjednosnog komiteta da formulie miljenje o nekom pitanju i prosijedi ga Savjetu -politiki nadzor i upravljanje kriznim situacijama -predlaganje odluka za uspostavljanje i nadzor nad fondovima

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMU prvom mandatu dunost obavlja britanka Ketrin Eton.Rad podrava Sluba za inostrane poslove EU 9.Komisija(strultura,izbor predsjednika i lanova,nadlenost) Struktura ini je 27 lanova,komesara ili povjerenika(po jedan iz svake drave lanice)+Vis.pretstavnik(potpredsjednik Komisije).Mandat im je 5 godina,a mogue ga je obnoviti.Od 1.11.2014 Komisija bi trebala imati onoliko lanova koji pretstavljaju2/3 drava.Komisija odrava politiku volju biraa i politiku strukturu EP.Komisija (20092012)ine komesari:13 iz desnog centra,8 liberala i 6 lijevog centra.Komsija takoer ima pravo zakonodavne incjative,osim ako Ugovor ne preputa nekom drugom. Izbor predsjednika i lanova Na elu Komisije je predsjednik.On uestvuje u radu E.savjeta,podnosi godinji izvjetaj o radu Unije i program zakonodavne aktivnosti.Bira ga EP,koji dobiva prijedlog E.Savjeta kvalifikovanom veinom pri emu su vani rezultati izbora za EP i nakon konsultacija.U parlamentu kandidat za predsjednika Komisije treba dobiti podrku veine lanova parlamenta,u suprotnom u roku od 1 mjeseca ponavlja se postupak kandidovanja i izbora predsjednika Komisije. Komisija ima 7 podpredsjednika.L.U. naglaava nezavisnost komesara.Lica su imenovana na tu funkciju na temelju opte kompetentnosti,nezavisnosti i linosti europskog opredjeljenja.lanove Komisije imenuje E.savjet kvalifikovanom veinom.EP bira kandidata za predsjednika Komisije(mandatar)koji predlae lanove Komsije u saradnji sa Savjetom(ministara)i predlae Vis.pretstavnika.Bez saglasnosti EP E.savjet ne moe imenovati Komsiju. Nadlenost Komsija je:uvar ugovora nadnacionalna savjest,incijator zajednike poltike i predlaga pravnih akata,posrednik izmeu drava lanica sa jedne i drava Unije sa druge strane,provoditelj zajednike politike, pretstavnik EU na meunarodnoj sceni. 10.Sud EU(struktura institucije) Struktura i nazivi L.U. koristi naziv Sud ili Sud pravde EU.Unutar suda EU se nalaze tri pravosudna tijela,dijelom hijerarhiski postavljena. -Sud pravde EU ili Sud EU ili Sud-za instituciju kao cjelinu -Sud pravde ili Evropski sud-za najviu pravosudnu instancu unutar ove institucije -Opti sud-u odnosu na unijsko pravo,odnosno postojei sud prve instance -Specijalizovani sud-za odreene sporove u okviru Suda EU-tribunali. Evropski sud se sastoji od 27 sudija i 8 GA.Ga Sudu podnose svoje miljenje o konkretnom predmetu ili sporu,ali ne uestvuju u odluivanju-to je domen sudija. Sudije Evropskog suda i GA se imenuju saglasnou drava lanica.Isto vrijedi i za sudije Suda prve instance,dok sudije specijalizovanih sudija jednoglasno postavlja Savjet. Sud djeluje u skladu sa odredbama Ugovora i statuta datog u prateem protokolu. Pravosudna struktura brine o vladavini prava tj.o potivanju tog principa pri tumaenju i primjeni Ugovora i akata usvojenih na osnovu njih.Drave lanice su dune osigurati pravna

9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMsretstva kojima se garantuje efikasna pravna zatita.Opti sud je nadlean za suenje u okviru Suda EU,u odnosu na specijalizovani sud djeluje kao apelaciona instanca. Izbor i imenovanje sudija Sud pravde najvia pravosudna instanca-svaka drava daje po jednog sudiju.Opti sudnajmanje po jedan sudija iz svake drave.

Panel Daje miljenje o kandidatima za generalne pravozastupnike i sudije Suda pravde i Opteg suda prije nego ih konsenzusom postave vlade drava lanica.Novouspostavljeni panel ne uestvuje u izboru sudija i GA.Daje miljenje,ali ne vri izbor niti pravi rang listu kandidata.Izbor lanova je stvar konsenzusa drava(zajedniki dogovor),a ne Savjeta ministara.Jednog lana panela predlae Parlament(inidirektan utjecaj).Panel nije garancija eljenog poveanja transparentnosti postupka izbora lanica suda niti demokratske legitimnosti institucije i EU. Uslovi za izbor Uz nezavisnost kandidat treba da zadovolji i sljedee uslove: -za izbor na najvie pravosudne funkcije/sudijske funkcije ili priznati pravnik u sluaju Evropskog suda -za izbor na visoke pravosudne funkcije/sudijske funkcije ili priznati pravnik-Opti sud -za izbor na pravosudnu funkciju u sluaju spezijalizovanih sudova 11.Generalni pravozastupnik(status,nadlenost,broj) Njihov broj nije statuiran u odredbi Ugovora o EU.Prema FU Evropski sud-najvie 8 GA,ali na treenje Suda jednoglasno moe poveati Savjet.Deklaracija uz ovo dozvoljava poveanje na 11.Lisabonsko rijeenje ima u vidu 6 stalnih i 5 rotirajuih pravozastupnika. Deklaracija stie u posljednji as zahvaljujui upornosti poljske iz koje se regrutuju stalni GA u Europskom sudu.Poljska klazula je pravnoobavezujui akt.Odluka o djelovanju 11 GA zavisi od prijedloga E.suda. GA postoje samo u strukturi E suda.U optem sudu to vri jedan od sudija,dok u specijalizovanom ne djeluju.GA uestvuju u odluivanju da li neki predmet zahtijeva njihovo miljenje(opta sjednica suda).Vei obim poslova GA,daju svoje miljenje,2005-2007-250 miljenja je dato. 12.Finansijski sud(poloaj,nadlenost,struktura) Poloaj Finansijski sud(Sud za budetsku kontrolu,Raunovodstveni sud ili Revizijski sud)jedna od 5 osnovnih komunitarnih institucija,ali nije izvorna komunitarna institucija.Na rang osnovne komunitarne institucije dignut posretstvom Mastihtskih amandmana.1994 preimenovan u Evropski finansijski sud.Sjedite mu je Luksemburgu. Stuktura Finansijski sud ini 27 sudija.Uslov za izbor je posebna kvalifikacija.lanove suda u skladu sa prijedlozima drava lanica postavlja Savjet,odluujui kvalifikovanom veinom nakon miljenja EP.Mandat im je 6 godina i obnovljiv je.Iz svojih redova bira predsjednika na period od 3 godine.lanovi suda djeluju nezavisno,voeni optim interesima Zajednice.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMNadlenost Zadatak ove institucije je budetski nadzor.Kontrola obuhvata sve prihode i rashode Zajednice,kao i svih organa i tijela koje je ona osnovala,da li su prihodi i rashodi ostvareni na zakonit nain,te da li su budetska raspolaganja vrena racionalno.Fizika i pravna lica ako nemaju odreenih ovlatenja obavezni su Finansijskom sudu dostaviti dokumente za vrenje finansijskog nadzora.Sud odluuje kolektivno u skladu sa odredbama Ugovora i Uredbe o finansijama.Na kraju godine pravi izvjetaj kojeg upuuje ostalim institucijama i daje posebne izvjetaje i miljenja veinom glasova. 13.Evropska centralna banaka(struktura,nadlenost,instrumenti djelovanja) Struktura E.C.B. banka javlja se sa treom fazom Ekonomsko-monetrane unije,tj.sa 1.1.1999 godine nakon to je preuzela poslove Ekonomskog monetarnog instituta.Dio je Evropskog sistema centralnih banaka.Sjedite joj je u Frankfurtu. Sastoji se od 2 tijela:Izvrnog odbora(ini ga 6 lanova i predsjednik i potpredsjednik sa osmogodinjim neobnovljim mandatom) i Upravnog odbora ili samo Savjeta Evropske centralne banke. Savjet E.C.B. uz lanove Izvrnog odbora ine guverneri centralnih banaka lanica monetarne unije.Oba tijela odluke donose prostom veinom.Savjet E.C.B.utvruje politiku,a Izvrni odbor preuzima mjere za njeno provoenje.Sve drave lanice EU nemaju isti status u ovom tijelu(izuzetak V.B. i danska,njihovo uee je stautirano Ugovorom i prateim aktima),a ostale drave obavezno se ukljuuju EMU po ispunjenju odreenih uvijeta. Nadlenost E.C.B.ima iskljuivo pravo da odluuje o emisiji novca kao jednog zakonitog plaanja u okviru Zajednice.Emisiju bankrota vre E.C.B,ali i nacionalne banke.O denominaciji i izgledu kovanog novca odluuje Savjet. Instrumenti djelovanja E.C.B.na raspolaganju stoji mehanizam obaveznog konsultovanja i samoincjativog davanja miljenja u procesu usvjanja akata na komunitarom nivou.E.C.B.raspolae regulativnim i izvrnim instrumentima.Moe posegnuti za uredbom(obavezni akt),odlukom(koja obavezuje adresate),i preporukom i miljenjem(neobavezujuim aktima).E.C.B.ne usvaja dakle direktive. E.C.B. djeluje u okviru Evropskog sistema centralnih banaka(EC.B. i nacionalne banke). Radom upravljuju rukovodna tijela-Izvrni odbor i Savjet.Slijedi osnovne elemente kapitalizma:otvoreno trite,slobodna konkurencija,efikasna alokacija. Evropski sistem centralnih banaka je instrument putem kojeg se: -formulie i primjenjuje monetarna politika Zajednice -djeluje povodom utvrivanja i ostvarivanja kursa valuta u skladu sa odredbama Ugovora -dri i upravlja valutnim rezervama drava lanica -osigurava nesmetano funkcionisanje sistema plaanja. 14.nacionalni parlamenti u procesu usvajanja akata Unije Predlisabonsko stanje

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMAmsterdamski ugovor je sadravao Protokol o ulozi NP u EU u zakonodavnom postupku(poetnoj fazi).Komisija je obavezna NP dostaviti materijal za usvajanje akta(Bijele i Zelene knjige).Protokol formalno etabilira Konferenciju nacionalnih parlamenata. Lisabonske interevncije Uloga NP je formulirana na sljedei nain: -nadzor nad djelovanjem vlada drava lanica pretstavljenih u Savjetu i Evropskom savjetu -kontinuirano informisanje NP o zakonodavnoj aktivnosti na nivou Unije -nadzor nad primjenom principa supsidijarnosti -uee u ocjeni djelatnosti Unije u podruju slobode,bezbjednosti i pravde -uee u postupku izmjene i dopuna Osnivakih ugovora -informisanje NP o aplikaciji za lanstvo u EU -uee u saradnji EP i NP. Supsidijarnost i proporcionalnost Meu funkcijama NP od posebnog je znaaja kontrola zakonodavne aktivnosti,vezana za principe supsidijarnosti i proporcinalnosti.Na znaaj ovog pitanja ukazuje injenica da su razraena putem dva protokola:1.Protokol o ulozi NP o ustavnoj strukturi EU i 2.o nadzoru nad primjenom principa supsidijarnosti i proporcionalnosti. Protokole o ulozi NP statuira obaveza Komsije da NP informie o srednjoronim i godinjim planovima zakonodavnog djelovanja i da im dostavi pripremne akte i donosi nacrt zakonodavnog akta.Ako je EP predlaga zakonodavnog akta ima obavezu da prijedlog dostavi nacionalnim parlamentima,a u sluaju drugih predlagaa ta obaveza lei na Savjetu.NP ocjenjuje da li je neki akt u saglasnosti sa principom supsidijarnosti.Nacrt akta se NP dostavlja na slubenim jezicima EU.Rok za NP je 8 sedmica.Do tog momenta Savjet ne moe akt staviti na dnevni red-bilo da ga usvoji,bilo da o njemu zauzme stav. Ako namjerava da usvajanje nekog akta prevede iz specijalnog u redovni zakonodavni postupak(zamijeni jednoglasnost kvalifikovanom veinom u Savjetu)E.Savjet mora o tome obavijestiti NP u roku od 6 mjeseci od usvajanja akta.Ako se NP tome protivi ne moe se usvojiti odluka,a ako ute E.savjet moe usvojiti odluku sa pasarela klazulom. Protokol o principima proporcinalnosti i supsidijarnosti-ovdje L.U.uvodi mogunost blokiranja zakonadavnog postupka,a NP raspolau pravom veta(indirektno).Sve institucije se obavezuju na potivanje principa supsidijarnosti i proporcinalnosti.Uz izuzetak vezan za hitne i obrazloene sluajeve,Komisija je duna prije podnoenja prijedloga bilo kojeg zakonodavog akta obaviti iroke konsultacije.Unijske institucije su dune obrazloiti princip supsidijarnosti i proporcionalnosti.Djelovanje institucija se obrazlae imajui u vidu materijalni aspekt principa supsidijarnosti i proporcionalnosti. Kontrolni mehanizam NP formulie Konvencija o budunosti Unije pod nazivom Mehanizam ranog upozorenjaL.U.ne navodi ime ovog mehanizma nego se smatra implicitnim u ugovoru o FU i prateim protokolima. Rano uporenje-uti karton-U zavisnosti od predloenog akta NP konsultuju parlament regija koji ima zakonodavna ovlatenja.Svaki NP ima po 2 glasa(1 dom-1 glas).U sluaju da se zbog povrede supsidijarnosti i proporcinalnosti usprotivi najmanje 1/3 svih glasova(trenutno 54-27 drava)prijedlog se razmatra u svjetlu datih primjedbi.To rezultira povlaenjem akta,njegovom dopunom i insistiranjem na incijalnom prijedlogu.Ako se akt usvaja u oblasti slobode,bezbjednosti i pravde dovoljna je glasova,a ako se usvaja u redovnom zakonodavnom postupku 28 glasova. Pojaana kontrola-narandasti karton-Ako se ostane kod izvornog prijedloga Komsija obrazlae stav i zajedno sa stavom NP prosljeuje ga Savjetu i EP.Unijski zakonodavac

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMzauzima stav-prvo itanje.Prijedlog akta se nee razmatrati ako iza povrijeenog principa supsidijarnosti stoji veina drava u Savjetu(55%)i prosta veina u EP koji su glasali. Postavlja se pitanje zato ne crveni karton?Zato to to konana odluka lei na Savjetu i EP kao kljunim akterima zakonodavnog postupka. Doprinos demogratskoj legitimnosti Unije-Za jedne je ovaj mehanizam nedovoljan,a za druge iskorak u eljenom pravcu.uti i naradasti karton vidi se kao ispravan put ka ostvarenju ideje delibaratorne demokratije. Ex post kontrola-Pored djelovanja NP u poetnoj fazi usvajanja unijskih pravnih akata(elementi ex ante kontrole)postoji i mogunost obraanja NP sudu EU.Podnoenje tube zbog povrede principa supsidijarnosti ovlateni su:drava lanica i parlament posredstvom vlade.Isto vrijedi za Komitet regija.Pred Sudom se u ulozi tuioca ne moe pojaviti NP. Komitet regija kao pokreta postupka trpi 2 ogranienja: -ta mogunost postoji samo ako je Osnivaki ugovor propisao obavezu konsultovanja Komiteta regija u zak.postupku -povreda na koju tubom ukazuje Komitet regija mora se odnositi na zatitu prerogtiva ovog tijela(Komitet regija-poluprivilegovani tuilac). 15.Redovni zakonodavni postupak(osnovni elementi) Osnovni elementi Postupak saodluivanja postao je redovni zakonodavni postupak.Umjesto miljenjasada EP u okviru prvog itanja usvaja stav.Isto vrijedi i za Savjet koji u sluaju ne prihvatanja stavova EP umjestozajednikog stava usvaja stavi prosljeuje ga EP ili sada Savjet ve u ovoj fazi moe usvojiti akt u skladu sa stavom, Parlamenta.Redovni zak.postupak je L.U.proiren na nekoliko destina novih sluajeva:poljoprivreda i ribarstvo,izuzeci od slobode nastanjivanja ili nastana,sloboda pruanja usluga,ukljuujui i dravljanje treih zemalja,sloboda kretanja kapitala,trina konkurencija,intelektualna svojina itd. 16.Specijalni zakonodavni postupak(osnovni elementi,vrste,primjena) Osnovni elementi EP ima drugaiju ulogu.Od njega se trai miljenje(svojevremeni postupak konsultovanja)i saglasnost(odobrenje).U specijalnim postupcima djeluje EP uz sadejstvo Savjeta ili Savjet uz sadejstvo EP.Kada akt usvaja Savjet,a to je pravilo uloga Parlametna moe biti konsultativna i odobravajua.Kad akt usvaja Parlament uloga Savjeta je uvijek odobravajua,tj.bez njene saglasnosti nema akta. Vrste i primjena Prvi specijalni postupak-konsultovanje Parlamenta Sadanji specijani postupak u kojem Savjet djelujui u ulozi zakonodavca od Parlamenta trai stav,odnosno miljenje izveden je iz postupka konsultovanja.Moe se ilustrovati u sljedeim primjerima:socijalna sigurnost(jednoglasno),izborno pravo(jednoglasno),diplomatskokonzulrna zatita(direktive),pravosudna saradnja u graanskim stvarima(jednoglasno)energija(jednoglasno),harmonizacija propisa na unutranjem tritu(jednoglasno,direktiva),intelektualna svojina,nadlenost Evropskog suda(jednoglasno)itd. Drugi specijalni postupak-odobrenje Parlamenta Sutina je u injenici da akt zakonodavnog karaktera ne moe biti usvojen bez odobrenja ili saglasnosti EP.U pravilu akt usvaja Savjet djelujui u tzv.specijalnom zak.postupku.Obuhvata

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMnap:borbu protiv diskriminacije,irenje prava graana Unije,kancelarija javnog pravobranioca radi zatite finansijskih interesa EU,jedinstven sistem izbora za lanove EP,sistem prihoda Unije,djelovanje u skladu sa implicitnim ovlatenjima(sve ove mjere usvaja jednoglasno). Lisabon poznaje i druge sluajeve usvajanja akata od strane Savjeta ministara,ali i E.Savjeta uz odobrenje EP. Zakonodavnim aktima usvojenim u specijanom postupku mogue je prepisati demogratski legitimitet samo u sluaju kada se uloga Parlamenta sastoji u davanju saglasnosti ili odobravanju akata. Pasarela klauzule Rije je o mogunosti da Savjet odreenu materiju jednoglasnom odlukom prenese iz specijalnog u redovni zak.postupak,nap.socijalna politika,zatita ivotne sredine,pojaana saradnja.Isto vrijedi i za E.savjet.nap jednoglasno moe odluiti da Savjet umjesto jednoglasno kvalifikovanom veinom djeluje u oblasti vanjske i bezbjednosne politike,da Savjet odluuje kvalifikovanom veinom,da se neki akt prevede u redovni zak.postupak,da se proiri nadlenost Evropskog javnog tuioca,usvoji srednjoroni finansijski plan itd. 17.Hijerarhija ugovora u postlisabonskom reimu Ostavljajui po strani Ugovor o Evropskoj zajednici za atomsku energiju,L.U.izriito statuira postojanje 2 jednakopravna ugovora-Ugovor o EU ,i ugovor o Funkcionisanju EU. L.U.nije hijerahijski postavio dva ugovora koje mijenja i dopunjava,ali ipak u stvarnosti je drugaije.To znai da je ugovor o EU i dalje prvion je okvirni i utemeljujui,statuira kljune institucije i njihovu nadlenost,definie odnos Unije i drava lanica,statuira utemeljujue vrijednosti integracije oliene u EU. Ugovor o FU,javlja se kao njegova operacionalizacija,tj.razrada naina na koji jedinstvene intitucije djeluju radi ostavrenja zajednikih ciljeva i koji instrumenti im stoje na raspolaganju u vezi toga. 18.Pravni subjektivitet EU U postlisabonskim Osnivakim ugovorima izriito je statuiran unutranji i vanjski pravni subjektivitet.lan 47 Ugovora o EU glasi:Unija ima pravni subjektivitet.To je refleks injenice da Evropska unija apsorbuje postojeu Zajednicu. Iza ovoga stoji de facto subjektivitet kojeg je EU imala ve od osnivanja i formalnog statiranja sa jedne i povezan strah drava lanica sa druge strane. Izriito statuiranje pravnog subjektiviteta EU za rezultat je imalo i redefinisanje odreenih odredbi Osnivakih ugovora.Unija je ovlatena da zakljuuje meunarodne sporazume u svim oblastima obuhvaenim njenom nadlenou. Posebna deklaracija uz Zavrni akt Meunarodne konferencije(Deklaracija 24)konstatuje da formalno sticanje pravnog subjektiviteta nee uticati na Ugovorom statiranu nadlenost EUkako u odnosu na zakonodavnu tako i preduzimanje odreenih mjera. Euroatom i dalje ima zaseban pravni subjektivitet(meunarodni i unutranji).Drave lanice su jednostavno time eljele izbjei probleme vezane za ratifikacioni proces. 19.Akti u dosadanjem 2 i 3 stubu(specifinosti) Vanjski poslovi i bezbjednost

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMU ovoj oblasti EU koristi lepezu pravnoobavezujuih akata,meu kojima postoje oni koji imaju politiko-programski karakter i oni koje su u funkciji njihove operacinalizacije i provedbe. Kada je rije o aktima poltiko-programskog karaktera radi se o pravnoobavezujuim aktima i usvaja ih E.savjet.Funkcija ovih akata je definisanje stratekih ciljeva i naina njihovog ostvarivanja.Ovdje se susreemo sa 2 akta:opte ili generalne smjernice i opti pravci djelovanja. Kljuni akt u ovoj oblasti je odluka.U oblasti vanjske poltike i bezbjednosti postlisabonska odluka utvruje:akcije Unije,stavove Unije,mjere za provedbu akcija i stavova.Ugovor u ovoj oblasti ne predvia donoenje uredbi i direktiva kao pravnoobavezujuih akata. U donoenju akata u ovoj oblasti,ukljuujui pravno obavezujue uestvuje i E.savjet.Meutim mjerodavno poglavlje Ugovora o FU uopte ne pominje E.savjet u toj oblasti. Policija i pravosue U ovoj oblasti su bitne 2 stvari: -ova oblast je obuhvaena procesom komunitarizacije -u vezi sa eventualnim usopostavljanjem Javnog tuioca EU u zakonodavnoj funkciji javlja se i E.savjet. Umjesto konvencija i odluka Uniji su u ovoj oblasti na raspolaganju uredbe i direktive.Aktima u svojevremenom 3 stubu Ugovor je izriito negirao neposredno dejstvo. Akti u oblasti saradnje policije i pravosua u krivinim stvarima su podloni kontroli od strane E.suda.U postlisabonskom reimu za obraanje nacionalnih sudova E. sudu nije potrebna predhodna saglasnost drave lanice. Status akata u ovoj oblasti obuhvaenoj dosadanjim 3 stubom regulisan je posebnim protokolom uz L.U.(protokol br 36).Predvien je poseban prelazni reim u trajanju od 5 godina. U prelaznom periodu Komisija i Evropski sud zadravaju ovlatenja koja su imali do stupanja na snagu L.U.Dakle tokom 5 godina Komisija u ovoj oblasti ne moe incirati postupak pred E.sudom protiv drave lanice zbog povrede Ugovora. I dalje je na snazi reim posebne izjave kojom se prihvata nadlenost E suda da postupa po zahtijevima nacionalnih sudova kao i prije lisabona. U sluaju izmjena i dopuna ve postojeeg akta u okviru svojevremenog 3 stuba,te izmjene i dopune se primjenjuju na sve zemlje na koje se odnose. Segment podrazumijeva izriito statirane izuzetke u odnosu na pojedine zemlje(V.B). 20.Sektorske politike(energija,svemir,ekonomsko-monetarna unija) Energija Odredba o zajednikoj politici u ovoj oblasti javlja se tek posretstvom Lisabonskih amandmana.Figurira kao jedna od prvih oblasti zajednitva.Zajednica,odnosno Unija je tokom minulih nekoliko decenija usvojila niz programsko-politikih akata(uredbe i direktive)Direktiva 96/92/EC mijenjana 2003 i 2009,uredba za djelovanje i finasiranje Agencije za snadbjevanje za atomsku energiju itd. Znaajan programsko politiki akt u ovoj oblasti su zakljuci sastanka E.savjeta 2007 gdje se izdvajaju tri bitna aspekta:klimatske promjene,jedinstveno trite plina i elektrine energije,obnovljivi energetski resursi.Ostvarivanje ciljeva podrazumijeva djelovanje u nizu manje ili vie specificiranih oblasti:vanjski poslovi i bezbjednost,uspostavljanje jedinstvenog energetskog trita,djelovanje u vezi sa pojednim energentima.Posebno mjesto zauzima nuklearna energija zahvljajui postojanju Euroatoma.

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMRedovno snadbjevanje drava lanica energentima preraslo je u eminentno politiko i bezbjednosno pitanje.Ideja solidarnosti u ovoj oblasti pojavila se pod pritiskom geostratekog pozicioniranja SAD,EU i zemalja proizvoaa energenta. Ciljevi novouspostavljene politike su sljedei: -osiguranje funkcionisanja trita energije i bezbjednosti snadbjevanja Unije energentima -unapreenje efikasnosti koritenje energije i njena uteda -razvoj novih i obnovljivih oblika energije -unapreenje meusobne povezanosti energetskih mrea. Za postizanje ovih ciljeva Uniji su na raspolaganju mjereusvojene u redovnom zak.postupku zajedniki od strane EP i Savjeta uz konsultovanje Ek.soc.komiteta i kom.regija. Drave uvaavaju odredbe Ugovora o unapreenju energetske efikasnosti,utedi i razvoju obnovljivih izvora energije.Pomenuto pravo je potvreno i u Deklaraciji br.35.Ova politika je u reimu podijeljene nadlenosti Unije i drava lanica-pomenut je princip solidarnosti.Savjet moe po prijedlogu Komisije usvajati mjere u sluaju ekonomskih potekoa u snadbjevanju u oblasti energije. Svemir Zajednika poltika u oblasti svemira nije pominjana u Osnivakim ugovorima.Novine su: 1.Nadlenost Unije u ovoj oblasti je mogue svrstati u podijeljenu nadlenost.Unija moe preduzimati aktivnosti i usvajati odgovarajue akte,ali ne smije dovesti u pitanje pravo drava lanica.Ugovor istie provedbu tzvsvemirskih programa. 2.Djelovanje Unije u ovoj oblasti je u funkciji unapreenja naunog i tehnikog progresa,trine konkurentnosti i ostvarenja zajednikih politika.U okviru svemirske politike Unija:podrava zajednike incjative,pomae istraivanje i tehnoloki razvoj i koordinira napore na planu istraivanja i koritenja svemira. Ekonomsko-monetarna Unija Ovdje treba konstatovati sljedee: 1.Revidirani tekst odredbi umjesto izraza eki ili eku koristi izrazeuro 2.Sada se drave lanice nazivaju drave ija je valutaeuro,a ne drave bez derogacijekao to je to bilo do sada. 3.EMU prolazi kroz jednu sloenu provjeru(finansijska kriza je konani test)s obzirom da su neke lanice eurozone pod dugovima(grka,portugal,panija,irska). EMU pretstavlja jedan od ciljeva integracije,a sredinom 2010 EMU je inilo 16 drava,a estonija se prikljuila poetkom 2011. 21.Politike horizontalnog karaktera(klima,teritorijalna kohezija) Klima Meu novinama L.U. je i odredba koja se bavi klimatskim promjenama.Ciljevima u oblasti zatite ivotne sredine data je i borba protiv klimatskih promjena na meunarodnoj sceni.Nadlenost u ovoj oblasti Unija dijeli sa dravama lanicama.U ovoj oblasti unijski zakonodavac djeluje u okviru redovne zakonodavne procedure-mjere usvajuju zajedniki EP i Savjet uz konsultovanje Eko.socijalnog komiteta i Komiteta regija.I ovdje postoji izuzetak u koritenju posebnog postupka,a odnosi se na mjere:primarno fiskalnog karaktera,prostornog planiranja,upravljanja vodenim resursima i koritenja zemljita. Savjet moe u skladu sa pasarela klauzulom ove odredbe uvesti u redovni zak.postupak. Teritorijalna kohezija

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMU postlisabonskim odredbama meu ciljevima je izriito statuirana teritorijalna kohezija.Aktuelno rjeenje u domen kohezije ili povezanosti uvodi teritorijalni aspekt povezujui ga sa principom supsidijarnosti.Operacionalizacija pomenutog data je u odredbama Ugovora o FU gdje figurira kao zasebna politika-tzv.koheziona politika ili politika privredne i drutvene povezanosti. Redefinisana odredba zajedniku kohezionu politiku posebno vee za ruralne oblasti,oblasti u znaku industrijske transformacije i regije u znaku tekih i trajnih prirodnih i demografskih nedostataka.Mjere u ovoj oblasti EU usvaja u redovnom zak.postupku uz konsultovanje ECOSOC-a i Komiteta regija. EP i Savjet definiu zadatke,prioritnetne ciljeve i organizaciju Strukturalnih fondova i objedinjavanje i grupisanje fondova.U redovnom zak.postupku uspostavlja se i Kohezioni fond.Redovni zak.postupak vrijedi i za usvajanje provedbenih uredbi u vezi sa Evropskim fondom za regionalni razvoj,a izuzetak postoji u odnosu na Evropski poljoprivredni,usmjeravajui i garantni fond.EP je u ovoj oblasti dobio proeminentniju ulogu. 22.Politike usmjerene ka graanima Unije Usluge od opteg interesa Ove usluge su predmet posebnog protokola-Protokol br.26.l 14 Ugovora o FU detaljnije razrauje usluge u optem ekonomskom interesu kao jednu zajedniku vrijednost koja utemeljuje EU. Protokol ima u vidu kljunu ulogu dravih i lokalnih vlasti u pruanju ovih usluga,zatim raznovrsnost usluga u optem interesu i potrebe korisnika uslovljene geografskim,socijalnim i kulturnim poloajem i visok nivo kvaliteta,sigurnosti i dostupnosti i jednak tretman. Sve neekonomske usluge ostaju u nadlenosti drava lanica. Ove usluge se smatraju dijelom tzv. drave blagostanja tanije navode se kao dio valfer usluga gdje spadaju socijalno osiguranje i sigurnost,zdravstvo,a dodaju se i usluge koje pruaju firme. U vezi sa operacionalizacijom izloenog treba konstatovati sljedee: Za razliku od nekih valfer segmenata ovo je oblast privrednog djelovanja u kojoj je znaajan angaman javnih-budetskih sretstava, a Unija takvim ne raspolae. Usluge od opteg interesa su L.U. dobile proeminentnije mjesto. Sport Meu novinama L.U.su i rjeenja u oblasti sporta.U FU sport se sada izriito spominje u odredbama posveenim obrazovanju,strunom usavravanju i omladini.Unija u ovoj oblasti djeluje u okviru dopunske nadlenosti.Djelovanje Unije u ovoj oblasti ima za cilj unapreenje evropskog sporta,to podrazumijeva unapreenja:fer i otvorenog takmienja i saradnju nacionalnih i unijskih tijela,zatitu fizikog i moralnog integriteta sportista i jaanje saradnje sa treim dravama i meunarodnim sportskim organizacijama.Unija u ovoj oblasti ne moe usvajati harmonizacione mjere.Raspolae potsticajnim mjerama. Civilna zatita Jedna od oblasti drutvenih odnosa u kojoj je EU stekla poseban,odnosno novi ustavni osnov jeste i civilna zatita.Unija je u vezi sa civilnom zatitom ovlatena na sudjelovanje kojim podrava,koordinira i dopunjava djelovanje drava lanica.Budui da se radi o dopunskoj nadlenosti Unija ne moe donositi harmonizacione mjere. 23.Nadlenost EU-princip prenijetih i ustupljenih ovlatenja-vrste nadlenosti

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPrvi lan Ugovora o EU statuira ptincip prenijetih/ustupljenih ovlatenja.Drave lanice su na Uniju prenijele/udruile dijelove svog suveriniteta u cilju ostvarivanja zajednikih ciljeva.Izriito je reeno da ono to nije dato u nadlenost Unije ostaje u nadlenosti drava lanica.Nadlenost je podijeljena nizom principa bilo etabiliranih judikaturom E.suda,bilo izriito regulisanim Osnivakim ugovorima. Proprcinolanost-odredba ugovora o EU statuira funkciju principa proprcionalnosti ili srazmjernosti.Unija svoje ciljeve ostvaruje odgovarajuim sretstvima koja su srazmjerna Osnivakim ugovorima koja su na nju prenijeta. Lojalnost-Ugovor o EU sadri klauzulu ili princip lojalnosti(federalna klauzula ili federalni princip).iri se na materiju dosadanjeg treeg stuba.Vrijedi u sluaju inostranih i bezbjednosnih poslova. Supsidijarnost-dio paralelne,zajednike ili podjeljene nadlenosti ravna se prema ovom principu.Preuzeta u Ugovor o EU,ali ne i u FU.Postojei protokol o primjeni principa supsidijarnosti i proprcionalnosti je doraen i statuirana je uloga nacionalnih parlamenata. Konzistentnost-Unija svoje aktivnosti neovisno od vrste nadlenosti obavlja na nain koji osigurava njihovu povezanost i usklaenost radi ciljeva postavljenih Ugovorom i principom prenijetih/ustupljenih ovlatenja. Vrste nadlenosti Ugovor o FU statuira sljedee nadlenosti:1.iskljuiva,2.podijeljena ili paralelna,3.dopunskopodravajua,4.koordinirajua. Iskljuiva nadlenost Ona obuhvata:carinsku uniju,konkurencija-pravila za funkcionisanje unutranjeg trita,monetarna politika drava ija je valuta euro,ouvanje morskih resursa,politika ribarstva,zajednika trgovinska politika,zakljuenje meunarodnih sporazuma ako je predvieno aktima Unije ili za vrenje nadlenosti. Podijeljena/paralelna/konkurenta/zajednika nadlenost Obuhvata sljedee:unutranje trite,socijalna politika,ekonomska socijalna i teritorijalna kohezija,poljoprivreda i ribarstvo,ivotna sredina,zatita potroaa,transport,transevropske mree,energija,sloboda,bezbjednost,zdravstvena sigurnost,istraivanje i tehnoloki razvoj,svemir i humanitarne pomoi.Princip preempcije znai da da u sluaju podijeljene nadlenosti drave lanice mogu djelovati samo u mjeri u kojoj to nije uinila Unija. Institucije Unije mogu preemtivno djelovati na razliite naine:potpisivanjem jedinstvenih pravila(uredbe),harmonizacione mjere(direktive)pri emu ove druge moraju biti minimalnog karaktera.Za poljoprivredu je statiran redovan zak.postupak umjesto postupka konsultovanja. EP sada zajedno sa Savjetom odluuje u vezi obaveznih izdataka. Dopunska nadlenost Ona ima u vidu angaman institucija Unije u cilju podrke djelovanja drava lanica.Primat djelovanja ima drava,a Unija ima pozadinsku ulogu,jer svojim mjerama dopunjava i podrava takvo djelovanje.Ono to EU istie jeste nemogunost harmonizacije propisa u ovoj oblasti.Meutim zabrana usvajanja mjera ima rezervu.Legislativna aktivnost Unije je iskljuena kada je to izriito navedeno u Ugovoru ili ako je usklaenje nacionalnih propisa iskljueno to ne znai da ove ne mogu usvajati pravno obavezujue akte.Obuhvata:zatitu i unapreenje ljudskog zdravlja,industrija,kultura,turizam,obrazovanje,omladina,sport,civilna zatita i administrativna ili upravna saradnja. Koordinirajua nadlenost

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMOvdje spadaju:ekonomska politika,zapoljavanje,socijalna sigurnost.Zagovarano je da je treba dii na nivopodijeljene nadlenosti,a sa druge strane branjen je stav da ona treba ostati u nadlenosti drava lanica.REZULTAT-Odredba Ugovora o FU smjetena izmeu odredbi o podijeljenoj i odredbi o dopunskoj nadlenosti Unije. Drave lanice koordiniraju svoje ekonmske politike.Savjet usvaja mjere,a osobito iroke smjernice.Izuzetak su lanice EMU. Kod zapoljavanja Unija poduzima mjere radi koordinacije politika drava lanica(bez izuzetka lanica EMU).Kod socijalne politike isto vrijedi kao i kod zapoljavanja. Socijalno partnerstvo -Unija priznaje ulogu socijalnih partnera,unija uzima u obzir razliitost nacionalnih sistema,podrava dijalog socijalnih partnera i doprinosi socijalnom dijalogu putem tripartitnog socijalnog samita o rastu zaposlenosti. Ovlatenja Unije ako ih prestane vriti ili ih se odrekne vraaju se dravama lanicama. 24.Princip fleksibilnosti-pojam,kljune ilustracije Fleksibilnost je jedan od rukovodnih principa EU.Fleksibilnost je mogunost da sve drave lanice istovremeno i u potpunosti ne uestvuju u zajednikoj politici,saradnji u odreenoj oblasti-policije,pravosua,kontrola granica,azil,migracija itd,a u pozitivnom smislu to je mogunost da samo grupa drava lanica uspostave dublju i iru saradnju u odreenoj oblasti.Odredbe o fleksibilnosti date su i u Ugovoru o EU i FU. Izriito je reeno da je mehanizam pojaane saranje u okviru Unije mogue koristiti samo izvan njene i iskljuive nadlenosti,zatim iskljuen je u oblasti vanjske i bezbjednosne politike i novo rjeenje statuira uee 9,a ne 8 drava kao do sada. Mehanizam pojaane saradnje prvi put statiuran Amsterdamskim ugovorom do sada nije koriten. 25.Izmjena osnivakih ugovora(uopte) Pravila o izmjenama osnivakih ugovora data su u Zavrnim odredbama Ugovora o EU. Po starom reimu(prije lisabona)amandmatski postupak pokree drava ili Komisija.Nakon pribavljanja miljenja EP ili Komsije i ECB,Savjet donosi odluku o sazivanju konferencije prestavnika vlada drava.Saziva je predsjedavajui Savjeta.Tekst se prosljeuje dravama lanicama na usvajanje. Postlisabonski reim poznaje 1 redovni i 3 posebna ili pojednostavljena postupka:redovni aman.postupak,pojednostavljeni ili skraeni postupak i aman.postupak u skladu sa pasarela klauzuom ili premoujui postupak. U prvoj fazi podnosi se prijedlog Savjetu od strane drave ili Komisije ili EP.Prijedlog je usmjeren na poveanje/smanjivanje nadlenosti Unije.Savjet prosljeuje prijedlog E.savjetu,a NP obavjetava o incjativi. U drugoj fazi kljuna uloga je E.savjeta.Nakon konsultacija sa EP i Komisijom E.savjet donosi odluku o razmatranju amandmana,a predsjednik saziva Konvenciju ili Konvent.Konvenciju ini 6 drava ili vlada,prestavnici NP,Komsije i EP.E.savjet odluuje prostom veinom,a Konvencija preporuke usvaja konsenzusom.E.savjet meuvladinoj konferenciji daje upute o sadraju i obuhvatu amandmana.Nakon to pribavi saglasnost EP,E.savjet moe preskoiti Konvenciju. Trea faza-tekst amandmana je u znaku meuvladine konferencije.Saziva je predsjednik E.savjeta i konsenzusom utvruje tekst amandmana. etvrta faza je ratifikacija od strane drava lanica i bez tog amandman ne moe stupiti na snagu.Rok za ratifikaciju je 2 godine.Ako to uine 4/5 drava stvar se preputa E.savjetu.

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMKada se uporedi ovaj postupak sa onim kojeg je poznavao tekst Osnivakih ugovora 3 i 4 faza su iste.Sada je naglaena snaga drava lanica kao gospodara ugovora.Kljuna uloga je dakle u rukama E.savjeta i Savjeta Ministara. Posebni ili pojednostavljeni amanmanski postupci Tehniki amandmaniprvi pojednostavljeni postupak.O izmjeni odluuje E.savjet.Postupk je u funkciji olokanja tzvtehnikih izmjena Osnivakih ugovora.Izmjene se mogu odnositi samo na trei dio Ugovora o FU-u cjelini ili njegov dio,izmjena je mogua samo u vezi zajednikim politikama i akcijama,mogue su samo na prijedlog drave,EP ili Komsije,odluka o amandmanima se donosi tek nakon konsultacija EP,amandmanima se ne moe iriti/poveavati nadlenost Unije,stupaju na snagu po prihvatanju drava lanica. Pasarela klauzule-drugi i trei pojednostavljeni postupak-mogunost da se jednoglasnost u Savjetu zamijeni kvalifikovanom veinom(drugi pojednostavljeni postupak)i mogunost da se poseban ili specijalni zak.postupak zamijeni redovnim zak.postupkom(trei pojednostavljeni postupak).Ubrzava se postupak izmijene Osnivakih ugovora-preskae se Konvencija. Pasarela klauzula ka veinskom odluivanju-novost je generalizacija paserela klauzula upravo kroz pojednostavljivanje Osnivakih ugovora.L.U.je donio pravila o prelasku na drugaiji nain odluivanja: -E.savjet odluuje jednoglasno uz pravo veta drave lanice -amandman u smislu pasarela klauzula nije mogu bez saglasnosti EP(najznaajnija pr.) -amandmani nisu mogui bez obavjetavanja NP -ovi postupci su iskljueni u sljedeim oblastima:sopstveni prihodi,srednjoroni finansijski plan,inherentna nadlenost Unije(klauzula fleksibilnosti),suspenzija prava proistaklog iz lanstva u EU. Pasarela klauzula ka redovnom zakonodavnom postupku-ovaj je postupak manje obuhvatan i odnosi se na ugovor o FU(ui u odnosu na postupak pasarela kluzula). Poreenje pojednostavljenih postupaka-.Postupak za pasarela klauzulom zamiljen je kao jednostaniji i bri.Kod pasarela kluzula nije propisana ratifikacija u dravama(NP mogu blokirati usvajanje amandmana-rok 6 mjeseci).Pojednostavljeni postupak se odnosi na vojne i odbrambene implikacije.Kod promjene naina odluivanja u Savjetu pasarela kluzula moe se posmatrati i kao ogranien i kao obuhvatan-prvo-jer se odnosi na nain glasanja u Savjetu,a drugo-odredbe o nainu izmjene rasute su u oba ugovora. Kompetenz dilema Ko je nadlean da odluuje o nadlenosti EU- institucije Unije ili drave lanice?L.U.kao da ide u korist EU.To se izvodi iz pojednostavljenog postupka,ali i u vezi sa pasarela kluzulom.Ova dilema ipak ostaje i nakon lisabona,ali mnogo toga ide u korist drava lanica. 26.Prijem i naputanje EU Prijem u EU Ovdje treba konstatovati nekoliko stvari:1.set utemeljujuih vrijednosti je jedan od kriterija za ocjenu spremnosti drave kandidata za prijem,2.dodatna obaveza drave kandidata da unapreuje utemeljujue vrijednosti EU,3.o aplikaciji za lanstvo obavjetavaju se nacionalni parlamenti,4.u postupku prijema uzimaju se kriteriji utvreni u E.savjetu.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPostupak za prijem Drava kandidat svoj zahtjev upuuje Savjetu,koji o eventualnom prijemu nove drave lanice odluuje jednoglasno,nakon to je konsultovao Komsiju i nakon to je za takav zahtijev dobio saglasnost ili pristanak EP,a sve to uzimajui u obzir uslove za pristupanje koje formulie E.savjet.Komsija svake godine objavljuje tzv.godinju strategiju irenja.U tom dokumentu se nudi pregled politike irenja,kao i saet prikaz napretka kojeg su kandidati ostvarili.Po otpoinjanju pregovora Komsija pravi odgovarajue izvjetaje nudei ocjenu postignutog u procesu prikljuenja.Komsija se pri tome slui objektivnim politikim i ekonomskim kriterijumima. Naputanje EU Jedno od novih rjeenja L.U.je naputanje Unije od strane drava lanica.I ako su Osnivaki ugovori zakljueni na neogranieno vrijeme i ako E.sud istie uspostavu komunitarnog pravnog sistema,drave su ipak mogle istupiti iz EZ/EU.lanstvo je slobodno donijeta politika odluka,a ne osuda na boravak u kaznenoj zajednici. O namjeri naputanja drava obavjetava E.savjet koji formulie stavove/smjernice u skladu sa kojima Unija pregovara o uslovima povlaenja,uzimajui u obzir i budue odnose. Odluka o zakljuenju sporazuma kojim se regulie ovo pitanje donosi Savjet kvalifikovanom veinom,uz saglasnost parlamenta-kvalifikovana veina(72% lanova i 65% st.Unije)i EP ima pravo veta. Sporazum o istupanju Osnivaki ugovori prestaju vaiti na dan utvren sporazumom o istupanju,a u njegovom odsustvu 2 godine nakon datuma obavjetenja E.savjeta o namjeri istupanja.Drava koja je napustila Uniju ne uestvuje u debati i donoenju odluka Savjeta ministara i E.savjeta. Ako drava koja je napustila Uniju odlui ponovo da se prikljui potrebna je jednoglasna odluka Savjeta i saglasnost EP. 27.Sporazum o stabilizaciji i pridruenjuSporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) je nova generacija evropskih odnosno meunarodnih sporazuma specijalno osmiljenih za potrebe drava jugois tone Evrope. Za razliku od meunarodnih sporazuma koji su bili ponueni dravama centralne i istone Evrope, sadri jedan bitno drugaiji elemenat elemenat stabilizacije. Stabilizacija u okviru pridruivanja znai ureivanje odnosa unutar same drave, putem reforme i jaanja institucija, vladavine prava, dalje demokratizacije drutva i transformacije privrede iz planskog koncepta u trinu privredu. SSP pred stavlja izvor komunitarnog prava, te je implementacija obaveza koje iz njega proizi laze izuzetno znaajna za pravni poredak zemlje. Po prvi put uvodi drave regiona u ugovorni odnos sa EU, tanije evropskim zajednicama i njihovim dravama lani cama

Hrvatska je sa EU zakljuila sporazum o stabilizaciji i pridruenju,a status kandidata formalno stekla 2005 godine,sa Makednijom(april 2001),Albanijom(juni 2006),Crna Gora(oktobar 2007),Srbijom(april 2008) i BIH(juni 2008).Makedonija je status kandidata formalno stekla u decembru 2005. Paralelno sa ovim zakljuen je jo i Privremeni ili Prelazni sporazum koji se bavi trgovinom.Rije je o nastojnju Unije da proiri domaaj unutranjeg trita-nije potrebna ratifikacija drava.Krajem 2009 Privremeni sporazumi su sa svim zemljama stupili na snagu. Crna Gora je 2009 podnijela zahtijev za prijem,a sugestija je upuena i albaniji,a za srbiju odgovor nije stigao. Prva na redu bi trebala da bude hrvatska sudei po izjavi lana Komisije za ova pitanja,ali to je prije svega politiko pitanje. Dakle za balkanske zemlje vrijedi tzv.obeani prijem.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM28.Povelja o osnovnim pravima EU-sadraj,pravni status Zahvaljujui zalaganju prije svega VB Ugovor o EU ne sadri povelju o osnovnim pravima.Sama Povelja je data u posebnom protokolu.Povelja je po drugi put(27.12.2007) potpisana i sveano proglaena od strane institucija i smjetena u jedan od protokola,a ne u tekst ugovora i ima politiki i simboliki znaaj.Povelja obavezuje i E.sud i nacionalne sudove. Novi status znai i da e se njene izmjene vriti na drugaiji nain(meuinstitucionalni sporazum),a ne u redovnoj amandmanskoj proceduri.Sjenu na status povelje bacio je izuzetak V.B. i Poljske,ali i eke,ali to ne umanjuje znaaj ustavnopravne formalizacije Povelje.Protokol se tretira kao dio ugovora. Znaajno je izriito staturanje obaveze pristupanja Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima,kao aktu koji utemeljuje ljudska prava i slobode na prostoru Evrope.Formalnopravno je neobavezujui akt. 29.Evropska Unija kao sui generis zajednica Evropska unija je stasala u jednu specifinu zajednicu.U pitanju je sloena drutvena struktura koja utemeljuje koegzistencija nezavisnih uzajamno povezanih javnih vlasti,koje nuno ne podrazumijevaju dravnost na svakom nivou sa jedne strane,te graanstvo koje dopunjuje,ali ne zamjenjuje nacionalno draljanstvo sa druge strane.U mjeri u kojoj je ustav izraz suvereniteta u sluaju EU on podrazumijeva dva izvora.Prvi je prenos ili ustupanje ili delegiranje vrenja suvereniteta od strane drava lanica,a drugi opta volja naroda.Budui da joj drutveni presupstrat ine narodi Evrope,EU je sloena drutvena/politika zajednica sklona ugovoru kao temelju ustava. Veina Uniju vide kao meunarodnu zajednicu sui generis,pri emu se uzima i argumentacija povodom analize EZ kao njene predhodnice.Evropska doktrina je ponudila nekoliko odgovora Konfederalna perspektiva EU kao konfederalni komonvelt-Iz britanske pravne nauke stiu sugestije o komonveltu koji pokazuje osoben karakter EU kao dijela ireg,evropskog postmodernog politikog i pravnog okruenja koje je tradicionalnu suverenu dravu ostavilo iza sebe.Mek Kormik smatra da ovaj pojam izraava osobeno jedinstvo drava lanica i Zajednice/Unije,u kojem ni jedan entitet ne raspolae dravnom suverenou u klasinom smislu,niti na to pretenduje.U centru je dakle zejedniko dobro kojem tee evropski narodi neposredno ili posretstvom politikih pretstavnika i vlada. EU kao postmoderna,konsocijacijska konfederacija-Dio autora viziju EU elaborira na ideji mjeavine vlasti kaopredapsolutistikogoblika vladavine,vrenja vlasti ili upravljanja.Ovako vienje zagovara i Majone.Po njemu integracija je od poetka u znaku konfedaralnog elementa,s tim da ovaj posljednji ne sugerie zajednicu koju ine graani pojedinci,nego kolektiviteti ili koroporativni entiteti.I u odsustvu centralne vlasti i pojedinca kao lana drutvene zajednice-korporacije briga o pojedincu je preputena korporaciji.Uloga centra je ouvanje balansa izmeu razliitih politikih i ekonomskih interesa te zatiti prava i privilegija kolektiviteta. Zatita korporativnih sloboda umjesto zatite slobode pojednca je kriterijum razlikovanja izmeu federacije i kofedaracije.EU je prototip postmoderne konfedarcije,odnosno monteskjeva konfedaralna republika shvaena kao mjeavina vlasti materijalizovana

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMposretstvom ugovora regulisanog odnosa suverenih drava u cilju proizvodnje zajednikih dobara kao to su kolektivna sigurnost-ranije ili ekonomska snaga-u novije vrijeme. I konano dio autora meu kojima je i Majone zagovara ideju regulativne drave.EU jeste i treba da bude nadnacionalna regulativna drava bez tradicionalnih alokativnih,redistributivnih,stabilizacionih,simbolikih atributa drave. EU kao federacija u nastajanju-Veliki dio autora pokazuje sklonost pristupu Ustavnog suda Njemake u obrazloenju uvene Mastriht odluke s poetka 90 tih.Tu je kljuni pojam Staatenverbund.Izraz sugerie organizaciono jedinstvo koje je neto vie od konfedaracije,tj od saveza drava,a manje od savezne fedaralne drave.Nain elaboracije ovog pristupa je bio predmet iroke kritike osobito autora sklonih ideji nedravne federalne Evrope.Prema njima ono se nazire iza saveza drava u smislu obrazloenja odluke Ustavnog suda Njemake jeste prodravni argument,artikulisan tradiocionalnim manirom koji predvia injenicu da EU jeste savez/unija drava lanica,ali je istovremeno i savez/unija graana Evrope. Dio autora sugerie da je u sluaju EU u pitanju ustavni poredak suverenih drava,odnosno federacija drava.Sa jedne strane postoji trend federalizacije i sve blieg jedinstva sa naglaenijom ulogom EP,veinskog odluivanja i sudske ustavne kontrole.Sa druge strane na djelu je trend meuvladine,ire,unijske saradnje kojeg instituacinalno premouje nesavrena institucinalna kopa(E.savjet)i mehanizam ustavnih promjena koji je gotovo u cjelosti u rukama drava lanica. 30.EU kao vieslojna struktura Meu najee elaboriranim objanjenjima prirode EU je ono koje je vidi kao kompleksnu,vieslojnu strukturu.Ovaj stav izlae Pernike.Polazni stav je da prirodu EU ne podrazumijeva njeno vienje kao meunarodne organizacije kojom gospodare drave lanice ili kako pernike smatra pravna priroda EU podrazumijeva ideju vieslojnog ustavnog sistema,a taj sistem mogu initi lokalni,regionalni,nacionalni i evropski nivo politike integracije i djelovanja. Dakle u pitanju je sistem vieslojne ili slojevite nadlenosti uspostavljene u cilju maksimalno efikasnog zadovoljavanja potreba graana na odgovarajuem nivou. Vieslojna ustavnost smatra pernike podrazumijeva 5 elemenata: 1.U procesu globalizacije drave su manje sposobne da odgovore izazovima i da efikasno zadovoljavaju potrebe svojih graana kada je rije o bezbjednosti,miru i blagostanju itd. 2.Postoje brojni naini uspostavljanja ustava.Jedan od najeih naina uspostavljanja ustava jeste davanje ovlatenja prestavnicima grupa zaduenih da dogovore nacrt koji e biti podnijet na ratifikaciju.To je nain na koji su nastali Osnivaki ugovori gdje je sve utemeljeno na integracionim odredbama,uslovima i postupku predvienim nacionalnim ustavima,ali nije dovedeno u pitanje dravnost i draljanstvo-graanstvo njenih stanovnika. 3.Proces o kojem je rije utie na stvarnost nacionalnih ustava i nacionalnih pravnih sistema.Svaka promjena Osnivakih ugovora povlai sa sobom izriitu ili preutnu modifikaciju nacionalnih ustava to moe znaiti i siromaenje ovlatenja na nacionalnom nivou i njihovo premjetanje na evropski nivo. 4.Kao rezultat evropske integracije drave lanice su prihvatile viestruki identitetlokalni,nacionalni,evropski. 5.Poimanje evropske integracije kao procesa vieslojnog konstitucinalizma putem kojeg se raspodijela vlasti koju dijele nacionalni i evropski nivoi upravljanja konstantno reorganizira i preusmjerava,dok istovremeno legitimnost svake vlasti poiva na istim graanima to znai da EU nije strana nego na vlastiti instrument politikog djelovanja.

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMEvropski ustav je shvaen kao sloeni ustavni sistem koji obuhvata dva ili tri vie tijesno povezanih ustavnih nivoa i upravo vieslojna priroda ovog sistema zahtijevaju reviziju njegove strukture,postupaka i ustavnog teksta. 31.Stubna struktura EU-prije i nakon L.U. Nastojanja neusvojenog Ustava da dokine stubnu strukturu EU su uoljiva i u L.U.Par stvari: 1.Izriito je reeno da E.Zajednica nestaje sa scene,a da je nasljeuje Unija. 2.Statuiran je jedinstven pravni subjektivitet EU 3.Materija obuhvaena svojevremenim treim stubom prenijeta je u cjelosti u Ugovor o FU,odnosno u svojevremeni komunitarni ili 1 stub. 4.Nadlenost E.suda je proirena i na tumaenje odredbih posveenih ciljevima i vrijednostima Unije. 5.Isti pravni instrumenti i isti postupak njihovog donoenja vrijede za sve segmente Unije 6.Postupak saodluivanja postaje redovni zakonodavni postupak Svojevremeni 2 stub Kada je rije o vanjskom djelovanju Unije i njenoj bezbjednosti treba istai sljedee: 1.U ovoj oblasti E.savjet djelujui jednoglasno i na prijedlog Savjeta definie strateke ciljeve i interese u ovoj oblasti.Za razliku od komunitarnog,ovdje je u primjeni meunarodni metod odluivanja(Savjet ministara i E.savjet su pretstavnitva drava). 2.U ovoj oblasti izriito je statuirana primjena specijalnih pravila i postupaka.Uz Komsiju kao redovnog incjatora donoenja akta ovdje se u toj ulozi pojavljuje i drava lanica.Potom usvajanje odluke kvalifikovanom veinom u Savjetu moe biti blokirano ako tzv.konstruktivnu apstinenciju nagovjesti treina drava koje pretstavljujaju jednu treinu stanovnitva Unije(kvalifikovana konstruktivna apstinencija). 3.Odluka E.savjeta da proiri odluivanje kvalifikovanom veinom na raun jednoglasnosti ne ukljuuje obavezu obavjetavanja NP.(ovo ne obuhvata odbramena pitanja) 4.ovdje je iskljuena mogunost usvajanja pravnoobavezujuih akata 5.Zajedniku politiku u ovoj oblasti definiu i prvode E.savjet i Savjet,a ne Komsija. 6.Uloga E.suda u ovoj oblasti je vrlo ograniena 7.Kada je rije o finansiranju postoji mogunost hitnog zahvatanja u buet Unije kao i uspostavljanja poetnog ili izvanrednog fonda. Svojevremeni 3 stub 1.I sada je u komunitariziranom segmentu saradnje policije i pravosua u krivinim stvarima zadran mehanizam jednoglasnog odluivanja 2.I dalje su prisutni izuzeci od opteg reima(Danska,Irska,V.B.) 3.Nadlenost E.suda je vezana za akte usvojene nakon stupanja na snagu L.U,dok za mjere usvojene prije stupanja na snagu L.U. ograniena nadlenost suda traje 5 godina-tzv prelazni reim.Sud ne moe kontrolisati zakonitost i proporcionalnost rada policije i drugih slubi itd. 4.Uz Komsiju drave lanice zadravaju pravo incijatora zakonodavnog postupka onoga to je obuhvatao svojevremeni trei stub Da li je L.U.stubna struktura EU zaista uknuta? I ako prikljueni komunitarnom segmentu saradnja drava u oblasti vanjske i bezbjednosne politike,a manjem djelu u oblasti pravosua i unutranjih poslova zadravaju komponentu meunarodnog/meuvladinog segmenta. U najboljem sluaju tzv.trostubna struktura je pretvorena u dvostubnu strukturu,a to znai da komunitarni stub,ukljuujui i Euroatom obuhvata:

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM-saradnju pravosua i policije-gotovo u cjelosti -dio svojevremnog 2 stuba-vanjska i bezbjednosna politika Drugi postlisabonski stub obuhvata -dobar dio saradnje u oblasti vanjske i bezbjednosne politike. Za mnoge je L.U.ukinuo stubnu strukturu EU. 32.Uloga nacionalnih parlamenata u postupku odluivanja Naglaenija uloga NP moe se shvatiti kao dio procesa njene demokratizacije i demogaratskog legitimisanja. Rjeenja prisutna u Protokolu o ulozi NP u EU i Protokolu o primjeni principa supsidijarnosti i proporcionalnosti ukazuju na znaaj uloge NP.Proeminentnija uloga NP u institucionalnoj strukturi EU uoljiva je u okviru poetne faze zak.poatupka.Revidirani Ugovor o EU regulie sljedea pitanja: - nadzor nad primjenom principa supsidijarnosti -uee u ocjeni djelatnosti Unije u podruju slobode,bezbjednosti i pravde -uee u postupku izmjene i dopuna Osnivakih ugovora -informisanje NP o aplikaciji za lanstvo u EU -uee u interparlamentarnoj saradnji NP i EP u skladu sa odgovarajuim protokolom. Kada je rije o pomenutim protokolima novine su sljedee: Komisija je duna NP dostaviti perijedloge svih zakonskih akata ukljuujui i godinji program zakonodavne aktivnosti,paralelno sa njihovim dostavljanjem EP i Savjetu.NP ima rok od 8 sedmica da predsjednicima komunitarnih institucija,uesnicima zakonodavnog postupka(Komisija,Savjet,EP)dostavi obrazloen stav o tome zato smatra da se predloeni akt protivi principu supsidijarnosti,a Savjet i Komisija uzimaju u obzir stavove NP.Svaki NP raspolae sa po 2 glasa.Ako stav o krenju principa supsidijarnosti dijeli najmanje 1/3 NP,nacrt akta se ponovo razmatra.Ako se akt usvaja u redovnom zak.postupku,a obina/prosta veina glasova smatra da se njime vrijea princip supsidijarnosti,Komsija mora ponovo razmatrati akt.Ako odlui da i nakon toga ostane kod prvobitnog prijedloga,Komsija e o tome dati posebno obrazloenje. Pitanja nisu rasporeena po redosljedu po kojem ih je profesor dao.Sva pitanja koja nisu navedena i obraena u ovoj skripti se uce po staroj skripti.Prvih 26 strana se uci po staroj skripti(osim Euroatoma i stubne strukture,jer su one obraene u okviru ove skripte) Nadnacionalni karakter integracije u okviru EU Nezavisnost pravnog poretka Ustavni karakter komunitarnog pravnog poretka irenje Evropske Unije Kopenhagenski kriterijumi Evropski ekonomski prostor Sjedite institucija,organa i tijela(Umjesto Suda prve instance sada je opti sud i sud za slubenike sporove sjedite im je luksemburgu,agenzija za snadbjevanje Zajednice za atomsku energiju sjedite je u briselu,evropski kontrolor zatite podataka sjedir isto u briselu,a u sloveniji je sjedite agencije za saradnju u oblasti energije) Princip supsidijarnosti Pozitivna i negativna harmonizacija EMU i kriterijumi za lanstvo -Neposredna primjenjivost komunitarnog pravnog poretka i dejstvo -Primarno i sekundarno pravo izvori

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM-teritorijalno i vremensko vaenje osnivalkih ugovora -opti pravni principi kao izvor prava -praksa E.Suda kao izvor prava -Uredba(horizontalno-privatnopravni subjekt-privatnopravni subjekt,a vertikalno-dravapojedinac,i kod uredbe ne postoji automatizam,jer svaka uredba ne statuira prava na strani p.pravnog subjekta Direktiva(Ako je upuena svim dravama lanicama moe se posmatrati kao akt opteg karaktera,nije akt meunarodnog prava i ona je osnovni element usaglaavanja ili harmonizacije prava u okviru eu Kljuna razlika uredba i direktiva Odluka komunitarnog prava Kod stubna strukture EU rui se prvi stub,a tu ostaje samo Zajednica za atomsku energiju,a ostala dva se utapaju u jedan komunitarizirani stub(komunitarizirani,jer je saradnja u oblasti vanjske politike i bezbjednosti,ali i dijelom u unutranjim poslovima i pravosuu zadrala komponente meunarodnog,meuvladinog,nadnacionalnog ili zajednikog u standardnom znaenju saradnje u okviru komunitarnog segmenta Kljuno u oblasti 3 stuba je njegovo premjetanje u Ugovor o FU Kod ugovora o mastrihtu gdje su navedene novine treba dodati OBEVEZU OUVANJA KOMUNITARNOPG PRAVNOG PORETKA Ugovorna arhitektura je nain na koji su drave lanice tzv.tvdog jezgra(njih 6) oblikovale utemeljujue akte Zajednice,a potom i UnijeDecenijama je odravana trojna strukrura,a poetkom 90 tih dodat je etvrti-onaj o EU.Ugovorna akhitektura ostaje i nakon lisabona i poznaje tri ugovora-Ugovor o EU,Ugovor o FU i Ugovor o E.zajednici za atomsku energiju I kod prve lekcije historijska pozadina integracije u okviru EZ/EU treba dodati utemeljitelje:robert uman,an mone,pol anri spak,spineli,adenauer,haltajn,alide de gasper.Savjet evrope osnovan 1949. I kod EZUA Sud ne ini 9 sudija kako pie u staroj skripti,ve 7.Zajedniko trite uglja uspostavljeno u februaru 1953,a elika u maju 1955,Ugovor je potpisan u parizu Kod EEZ treba dodati da je carinska unija stupila na snagu 1 jula 1968 Gdje god se spominje SAVJET uvijek se misli na Savjet ministara EU

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM