Uvod u Defektоlogiju

  • Upload
    huso

  • View
    277

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    1/292

    P R E D G O V O R

    bjavljivanje udbenika za predmet Uvod udefektologiju je za autora veoma odgovoranzadatak. Plan i program navedenog predmetaobuhvata celokupno nauno podruje

    defektologije, od istorije i teorije pa sve do njenih pojedinih

    disciplina somatopedija, oligofrenologija, logopedija itd.!."braditi sve naune discipline na podjednakom nivoupodrazumeva odre#en stepen erudicije koji $e biti garantuspe%no obavljenog zadatka. Upravo zbog ove injenice mije posao bio olak%an jer studiraju$i, uporedo, defektolo%ki imedicinski fakultet sam prouavao i podruja koja nisu bilamoja primarna vokacija. Pored ovoga, u pisanju udbenikami je pomoglo i moje opredeljenje, ka op%toj defektologiji,koje per se podrazumeva poznavanje i onih oblasti kojese ne izuavaju na dodiplomskoj nastavi, kao %to je tosluaj sa istorijom i teorijom defektologije.

    Udbenik je namenjen studentima prve godinedefektolo%kog fakulteta, ali i svim defektolozima koji suintelektualno stasavali na zastarelim koncepcijama &ilo%a'ovaka i (ava '. )igotskoga. Prvima $e ovo biti novogradivo, a drugi $e biti u mogu$nosti da porede savremenetrendove u defektologiji sa ve$ pomenutim koncepcijama.

    "

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    2/292

    U prire#ivanju udbenika sam se odluio zametodologiju &e#unarodne klasi*kacije o%te$enja,invaliditeta i hendikepa izra#ene od strane +". "vaklasi*kacija, kao i sve druge, u sebi nosi mogu$nostizvesnih nesporazuma koji su posledica veitog sukobaizme#u starog i novog. -eoboriv argument u korist ovemetodologije je njena univerzalnost jer su svi drugipristupi, bez obzira da li dolaze sa zapada ili sa istoka,lokalnog karaktera. 'am udbenik je podeljen u devetpoglavlja prema naunim disciplinama defektologije.laboraciju svake discipline sam prilagodio op%tojmetodologiji udbenika, ali i pojedinanim zahtevimasvake discipline. /ako sam sam, npr. obra#uju$i edukativnidefektolo%ki pristup, najvi%e prostora ostavio u poglavlju ooligofrenologiji, dok sam u drugim poglavljima prikazaosamo speci*nosti vae$e za to poglavlje.

    0ao i svaka slina knjiga i ova $e, za sigurno, uprvom izdanju imati odre#enih nedostataka, koje $u, sazadovoljstvom, ispraviti u slede$em izdanju. U tom smislu$e mi svaka kvalitetna primedba kolega dobro do$i.

    -a kraju, eleo bih, prvo, da se izvinim mojimsinovima za onaj deo detinjstva koji nisam proveo sa njimazbog rada na ovoj knjizi, a potom elim da se zahvalimsupruzi koja je imala krajnje razumevanje za posao kojiradim. -aravno, zahvalnost dugujem i roditeljima 1 majcikoja me opismenila i ocu koji me zarazio klicom naunog

    rada. )elike zasluge, a time i moju zahvalnost, imaju istudenti koji su deo svoje mladalake energije preneli namene, kao i brojni pacijenti koji su mi pomogli da shvatimsu%tinu defektologije.

    U 2eogradu, prole$a 3445. &iodrag'to%ljevi$

    6

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    3/292

    7

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    4/292

    I. ISTORIJA DEFEKTOLOGIJE

    arafraziraju$i binghausa moemo re$i da jedefektologija nauka koja ima kratku istoriju, adugaku pro%lost. -jena pro%lost ima zajednike

    korene sa ve$inom humanih medicina, psihologija...! ive$inom dru%tvenih nauka pedagogija, sociologija...!.8ajednika pro%lost proistie iz neizdiferenciranosti op%tihnaunih saznanja, na ranom stadijumu razvoja nauke, uposebne naune discipline kako ih mi danas poznajemo."va neizdiferenciranost nauke je i prouzrokovala da sedanas isti istorijski fakti, iz tog ranog perioda, pripisujujednoj ili drugoj nauci u zavisnosti od potreba same nauke.

    P

    9efektologija se kao nauka razvijala premaodre#enim zakonitostima koje bi trebalo poznavati da binam potonje defektolo%ke teorije bile jasnije. Po%to jedefektologija univerzalna pojava, prisutna na svimmeridijanima, ona sama po sebi predstavlja dokaz svojeautentinosti, tj. dokaz da defektolo%ka nauka nijesamonikla pojava. 9akle, defektologija ima svoj evolutivniput koji nam, ako ga dobro poznajemo, moe pomo$i urazumevanju dana%nje defektologije kao i u anticipacijibudu$eg razvoja defektolo%ke nauke.

    volucija defektologije nije i%la ravnomerno, a njene

    naune discipline se nisu sinhrono razvijale. U odre#enimdru%tvenim uslovima i kulturama prednost je imalaklinika defektologija koja se oslanjala na medicinu, a unekim drugim dru%tvenim uslovima i kulturama prednostse davala specijalnom vaspitanju, tj. %kolskoj defektologijikoja se oslanjala na pedago%ka znanja. )reme nastankapojedinih praktinih, a potom i teorijskih postavki rada sahendikepiranom populacijom nije isto za sve granedefektologije, ili bolje reeno, za sve kategorijehendikepiranih.

    :

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    5/292

    /a heterogenost u vremenu nastanka dovodi doraznolikosti u tipu i tempu razvoja pojednih granadefektologije %to uslovljava i celokupnu strukturudana%nje defektologije. &e#utim, iako se pojedine granedefektologije relativno samostalno razvijaju oneme#usobno imaju i neke zajednike karakteristike od kojihje najznaajnija pravac razvoja, koji se kretao od brige zanajtee kategorije hendikepiranih, da bi se potom tretiralilak%i sluajevi, dok se nije stiglo do tzv. ;graninihsluajeva;.

    'lede$a injenica, koju bi stalno trebalo imati u vidu,je da se defektologija u de*nisanom obliku pojavila najpreu ekonomski razvijenim dru%tvima, kao i u zemljama savisokim kulturnim standardima, dok se u ekonomskinerazvijenim sredinama za defektologiju i ne zna ili se onajavlja u rudimentiranom, palijativnom obliku. /ako nivo

    razvoja defektolo%ke nauke postaje odraz u ogledalustanja socijalnog, medicinskog, pedago%kog i kulturnognivoa jedne zemlje.

    -adalje, posmatraju$i evoluciju defektologijemoemo konstatovati da je stav dru%tva premahendikepiranim licima pro%ao kroz vi%e perioda. Period organizovanog vaspitanja, obrazovanja i ospo1sobljavanja za rad na karitativnoj i *lantropskoj osnovi,

    =

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    6/292

    ?. Period profesionalnog, zakonom za%ti$enog i institucio1nalizovanog specijalnog vaspitanja i obrazovanja,profesionalnog i radnog osposobljavanja,

    5. Period vaspitno1korektivnog rada, zaetka praksehabilitacije i krize specijalne edukacije,

    4. Period monoprofesionalne i separirane rehabilitacije,

    3@. Period kompleksne rehabilitacije,

    33. Period integralne rehabilitacije.;0eramitievski '.,345@.!.

    Az didaktikih razloga gore navedene evolutivnestepenice u razvoju defektologije delimo u pet velikihperioda ili, bolje reeno, u pet evolutivnih faza@. 1 7?@. godine pre nove ere! je pisao Ea#ala su seslepa i gluva bi$a, bez ruke i noge, ali su bila prinu#ena dase povuku iz ivotne borbe i ustupe mesto onima koji $e

    se trajno uvrstiti u ivotu. J erodot kae< /o je aktljubavi zajednice, jer je svirepo ostaviti one koje volimo dalagano kopnu u svojoj nemo$i ili starosti, pa zatimnastavlja U giptu se zbog smrti make vi%e plakalo,nego zbog smrti deteta. 9akle, bio je to rani momenatdru%tva, kada se smatralo zloinom hteti iveti kada sevi%e nije moglo doprinositi op%tem dobru.

    3?

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    18/292

    #.).1. Srednjo'eo'na Sr"ija

    Pre nego %to sagledamo situaciju u srednjovekovnoj'rbiji, moramo znati osnovne krakteristike srednjega veka,a to su. str. l5@! de*ni%e3:! de*ni%e ovajtermin ovako< ;(eebnaja pedagogika je teorija i praksaspoja medicinskih i pedago%kih sredstava za vaspitanje ipripremu za ivot mentalno retardirane i druge anomalnedece. "snovna ideja pedagogike leenja sastoji se u tome%to pri razumnom spoju *zioterapije, psihoterapije,specijalnog reima nastave dostupnom shvatanju ove decei omladine, radnim navikama i kulture reda i pona%anjaitd., omogu$uje se razvoj kod defektne dece. Predstavnici

    7?

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    38/292

    pedagogike leenja su bili dr Atar i 'egen i drugi, koji suorganizovali u Brancuskoj i drugim dravama medicinsko 1pedago%ke ustanove za anomalnu decu. -akon"ktobarske revolucije sve ustanove pedagogike leenjaprerasle su u specijalne %kole u kojima je osnovno naelorada postalo planski i sistematski pedago%ki uticaj navaspitanje ove dece u spoju sa zdravstveno medicinskimmerama. 9anas se u nekim zemljama vrope pod ovimterminom podrazumeva oligofrenopedagogika. &e#utim, udrugima se ovaj termin pro%iruje na sve oblastimedicinskih i pedago%kih znanja koja se odnose na rad saraznim kategorijama abnormalne dece;.

    Pedago%ki renik, 2eograd l4>?. str. =@!< ;pedagogikaleenja 1 ortopedagogika 1 je sinonim za zdravstvenupedagogiku, pedagogiku leenja ili ozdravljenja 1medikopedagogiku, dakle zahvata itavu oblast specijalne

    pedagogije ili defektologije. -epravilna je upotreba zaoznaku oligofrenopedagogije, ili za vaspitanje *zikiinvalidne dece;.

    Pedago%ka enciklopedija, 2eograd 3454. @str. 3@:!< ;Usvetu se za podruje defektolo%ke teorije i prakseupotrebljavaju razliiti termini. )rlo je est naziv specijalnapedagogija, u zemljama engleskog govornog podruja,Brancuskoj i -emakoj. U tim zemljama pod specijalnompedagogijom se podrazumeva i obuhvata, bolje re$ioznaava vaspitanje osoba koje u *zikom, mentalnom,

    emocionalnom i socijalnom pogledu odstupaju od relativnohomogenih grupa uenika u redovnom sistemu vaspitanja iobrazovanja i to toliko da su nuni posebni postupci radizadovoljenja njihovih specijalnih potreba.

    Jnglo1saksonska literatura mesto termina defektologijaima termin special education pa u skladu sa tim idefektologa naziva special educations teacher. UBrancuskoj se upotrebljava termin ;education speciale; i;education specialise;, od kojih prvi ima prednost i

    75

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    39/292

    obuhvata sve aspekte %kolskog i van%kolskog vaspitanja iobrazovanja %kolske mladei i maladaptirane omladiner#avo prilago#ene, lo%e prilago#ene!. Ueg je znaajapojam ;specijalna nastava; l enseignement speciale !,jer obuhvata samo proces obrazovanja. U terminu;pedagogie special; sistematizovana je celina postupakakoji se primenjuje u specijalnom vaspitanju i obrazovanjuili ;nauka o specijalnom vaspitanju;.

    Euski termin ;defektologija;, koji smo i mi prihvatili,oznaava podruje nauke koja se bavi prouavanjemspeci*nosti razvoja dece sa *zikim i psihikimnedostacima, kao i problemima njihovog vaspitanja,obrazovanja i profesionalnog osposobljavanja. Premaruskom uenju defektologija obuhvata specijalnupedagogiju, koja sadri sve grane nauke o vaspitanju iobrazovanju atipine dece, specijalnu psihologiju koja se

    bavi prouavanjem ove atipine dece, de*ni%e ciljeve,sadraje, principe, metode, organizaciju vaspitanja iobrazovanja u specijalnim %kolama.

    U nemakom jezikom podruju postoji nekoliko naziva. 8apo%ljavanje?. Porodini ivot5. 9ru%tveni ivot4. 'port i rekreacija3@. Anstitucionalno zbrinjavanje

    "vako prezentovana unutra%nja strukturadefektolo%ke nauke podrazumeva da je ovo i unutra%njastruktura pojedinih defektolo%kih disciplina u zavisnosti odnjihove prirode.

    'truktura defektologije prema naunim disciplinamase razliito tretira u zavisnosti od nacionalne strukturesvake 9rave posebno. -a ovom mestu $emo prikazatistrukturu defektologije koja egzistira na na%im prostorima,kao i nain na koji se ta struktura uklapa u ;&e#unarodnu

    klasi*kaciju@1>>!>@ &ehaniko i motoriko o%te$enje unutarnjih

    organa>3 "%te$enje kardiorespiratorne funkcije>6 "%te$enje gastrointestinalne funkcije>7 "%te$enje urinarne funkcije>: "%te$enje reproduktivne funkcije>= -edostatak unutarnjih organa>> 9rugo o%te$enje unutarnjih organa

    "%te$enja drugih specijalnih funkcija >?1>4!>? "%te$enje polnih organa

    >5 "%te$enje vakanja i gutanja>4 "%te$enje ula mirisa i drugih specijalnih funkcija

    ?. "V/W-LJ '0(/J

    "%te$enja regija glave i trupa ?@!?@ "%te$enje regija glave i trupa

    &ehanika i motorika o%te$enja ekstremiteta ?31?:!?3 &ehaniko o%te$enje ekstremiteta?6 'pastina paraliza vi%e od jednog ekstremiteta?7 9ruga paraliza ekstremiteta

    ?: 9rugo motoriko o%te$enje ekstremiteta-edostaci ekstremiteta ?=1?4!

    ?= /ransverzalni nedostatak proksimalnih delovaekstremiteta

    ?> /ransverzalni nedostatak distalnih delovaekstremiteta

    ?? (ongitudinalni nedostatak proksimalnih delovagornjeg

    ekstremiteta

    =@

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    51/292

    ?5 (ongitudinalni nedostatak proksimalnih delovadonjeg

    ekstremiteta?4 (ongitudinalni nedostatak distalnih delova

    ekstremiteta

    5. A8"2(ACJ)JLUWJ "V/W-LJ

    Azoblienja regija glave i trupa 5@157!5@ -edostatak u regiji glave53 'trukturalna deformacija u regijama glave i trupa56 9rugo izoblienje glave57 9rugo izoblienje trupa

    Azoblienja ekstremiteta 5:15?!5: Azostanak diferencijacije delova5= 9ruga kongenitalna malformacija5> 9rugo strukturalno izoblienje

    5? 9rugo izoblienje9ruga izobliavaju$a o%te$enja 55154!

    55 -eprirodan otvor54 9rugo izobliavaju$e o%te$enje

    =3

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    52/292

    4. K-EJ(A8")J-J, "'/A(-J A 9EUKJ "%/I-LJ

    Keneralizovana o%te$enja 4@14:!4@ &ultiplo o%te$enje43 /e%ko o%te$enje kontinencije46 -esrazmerna osetljivost na traumu47 &etaboliko o%te$enje4: 9rugo generalizirano o%te$enje

    "%te$enja osetila 4=145!4= "%te$enje osetila glave4> "%te$enje osetila trupa4? "%te$enje osetila gornjeg ekstremiteta45 9rugo o%te$enje osetila

    9ruga o%te$enja 44!44 9rugo o%te$enje

    "%te$enja pod rednim brojem >., ?., 5. i 4. u;&e#unarodnoj klasi*kaciji; moemo smatrati

    kompatibilnim sa na%om somatopedijom, s tim %too%te$enje pod %ifrom 4@ multiplo! svrstavamo udefektologiju vi%estrukih o%te$enja

    Primeti$emo da u ;&e#unarodnoj klasi*kaciji; uo%te$enjima ne moemo na$i pandan na%oj sociopediji./o je zato %to ova klasi*kacija poreme$aje u pona%anju nestruktui%e u okviru o%te$enja, ve$ u okviru invaliditeta takoda ona ove poreme$aje posmatra u kontekstu invaliditeta.

    -a ovaj nain elaborisana struktura defektologijepokazuje visok nivo kompatibilnosti strukture na%edefektologije sa svetskom defektologijom. Eazlike koje sejavljaju u klasi*kacijama su vi%e didaktike nego su%tinskeprirode, tako da moemo konstatovati da struktura na%edefektologije, onako kako je danas utemeljena, potpunozadovoljava potrebe defektolo%ke teorije i prakse.

    =6

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    53/292

    ).. SAVRE+E$A ISTRA*IVA$JA ,DEFEKTOLOGIJI

    Jrte*cijalna podela etiolo%kih faktorahendikepiranosti na biolo%ke, psiholo%ke i socijalne jeneminovno vodila univarijantnom pristupu u teorijskimistraivanjima, a ovakav pristup je, evidentno,

    defektolo%ku teoriju u globalnom smislu doveo u $orsokak.)ae$a teorijska polazi%ta, koja posmatraju sposobnosti ukontekstu strukture, su prouzrokovala niz istraivanja kojasu istraivai sprovodili posmatraju$i hendikepiranost izsvojih, uestrunih, koncepcija pritom zaboravljaju$i da;nijedna sposobnost ne funkcioni%e samostalno, izolovanood cjeline strukture odnosno odre#enih njenihelemenata;0ovaevi$ ). i sr.,3455.!.

    "vakva istraivanja su naroito bila zastupljnasredinom i krajem 5@1tih godina, tj. sve do pojave svesti opotrebi strukturnomultivarijantnog pristupa u defektologiji.U ovom periodu istraivai %irom sveta su tei%te bacali napojedine sindrome i funkcionalne ispade u okviru njih0uster +.,&ajeSski B. 345>.H +illems P.L. i sr. 345?.HIassamasima J.I. i sr. 345?.H 2errT J.I. 345?.H -ikaSa -. isr. 3455.H )iljoen 9.(.,&ossop E./. 3454. itd.! ili su se, pak,bavili prouavanjem odre#enih funkcija saznajnih,motornih, senzornih itd.! izolovano iz biopsiho1socijalnestrukture llis L.+.,(uckason E. 345>.H "sberger &.L. i sr.345>.H Kiami J. 345?.H &ontgomerT /.E. 3455. itd.!.

    $orsokak u koji su zapala ova istraivanja ili, bolje reeno,sterilnost koja je nastala usled bezidejnosti i nepotrebnihrepeticija istraivanja se moda najbolje ogleda u raduIhrzanoSske 0.. i sr. koji nosi naslov< 9ubovic sindrom 1jo% jedan sluaj IhrzanoSske 0.. i sr. 345?.!.

    Poetkom 4@1tih godina se stvaraju tehniki imetodolo%ki uslovi za poetak upotrebe multivarijantnihanaliza koje su posebno pogodne za obradu malih uzoraka

    =7

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    54/292

    sa mnogo varijabli kakve mi naje%$e i imamo udefektologiji.

    9akle, istraivanja koja ispituju npr. povezanostkognicije sa imitacijom kod &E dece 0reitler '.,0reitler .344@.! se sve manje eksploati%u u savremenimdefektolo%kim razmi%ljanjima iz razloga univarijantnosti,relativno dobre ispitanosti kao i zbog injenice da se izovakvih istraivanja mogu izvu$i samo parcijalni zakljucikoji nas, samim time, ne mogu dovesti do integralnihteorija koje bi nam objasnile pravu priroduhendikepiranosti.

    -aravno, univarijantni pristup je jo% uvek mogu$ usamostalnom obliku, ali u istraivanjima epidemiolo%kogkaraktera i sa velikim brojem ispitanika kao %to jeistraivanje Klaza J. i sr. koje je dalo statistike podatke za

    >?>6 motorno o%te$ena deteta za uzrast @135 godina, akoji su bazirani na jednom ma#arskom nacionalnomistraivanju Klaz J. i sr. 3447.!. Pored ovakvog,samostalnog oblika egistiranja, univarijantna istraivanjamogu sluiti i kao polazi%ta za strukturnomultivarijantnaistraivanja ili pak, mogu da budu dopuna ovimistraivanjima.

    &ultivarijantni pristup u defektolo%kim naunimistraivanjima nije apsolutna novina ali on sve vi%e dolazido izraaja zbog pojave svesti da biopsihosocijalna

    struktura ;ovek; nije deljiva na substrukture koje bi bilenezavisne jedne od drugih. 9akle, klasina, univarijantna,istraivanja posmatraju odnose izme#u pojedinih funkcijaili izme#u funkcije i biopsihosocijalnog sistema dokmultivarijantna istraivanja uzimaju u obzir sve relevantneparametre u pomenutoj strukturi, koji su dostupni analizi.

    'trukturnomultivarijantna istraivanja se u ovomtrenutku kre$u u vi%e pravaca. Prvi pravac se odnosi naprelazak sa deskripcije hendikepa na egzaktnu pomo$

    =:

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    55/292

    hendikepiranima kao %to je to sluaj u istraivanju9escheemaekera &.L. i sr. pod nazivom< ;Prader1+ilievsindrom< program pomo$i i podr%ke za decu, omladinu iodrasle; 9escheemaekera &.L. i sr. 344:.!.

    9rugi pravac u strukturnomultivarijantnimistraivanjima se bavi problemima komunikacije narelacijama defektolog1pacijent i defektolog1roditelj,odnosno nainima pomo$u kojih se moe pomo$iroditeljima hendikepirane dece. Xuine (.,Eutte 9.E. 344:.H'hapiro L.,'imonsen 9. 344:H 0rauss1&ars J..,(achman P.344:.!

    'lede$a vrsta ovih istraivanja se odnosi na ranuintervenciju u na%oj strunoj literaturi se esto mestoovog termina upotrebljava neadekvatan termin ;ranarehabilitacija;! u procesu rehabilitacije. U ovim

    istraivanjima se uglavnom, kroz multivarijantnu analizu,istrauje uticaj rane intervencije na modeliranjebiopsiosocijalne strukture ;ovek;. inojosa . i sr. 344:.HIonnollT 2.. i sr. 3447. itd.!

    Cetvrti i, nama se ini, najznaajni pravacstrukturno1multivarijantnih istraivanja se odnosi nasagledavanje funkcionisanja naru%ene biopsihosocijalnestrukture ;ovek; i svih onih *nih mehanizama koji ovustrukturu odravaju kao jednu kompaktnu celinu.klatantni primer ovakvog pristupa u defektolo%koj nauci

    predstavlja istraivanje (ozana 2.< ;-ezavisan ivot< odnosiizme#u treninga, sposobnosti i uspe%nosti; (ozano 2.3447.!.

    Az napred reenog, moemo zakljuiti dastrukturnomulti1varijantni pristup u defektologiji ;nepotcjenjuje niti ne iskljuuje klasina istraivanja, ve$predstavlja jednu od daljih mogu$nosti u istraivanjuproblematike osoba sa te%ko$ama socijalne integracije

    ==

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    56/292

    shva$enih kao cjelovitih biopsihosocijalnih struktura;0ovaevi$ ). i sr. 3455.!.

    =>

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    57/292

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    58/292

    detekcija,

    dijagnostika i

    kliniki tretman.

    =5

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    59/292

    ).B.#.#. Pre'encija

    Prevencija lat. praeventio, onis 1 za%tita,predupre#enje! u defektolo%kom smislu podrazumeva skupmera kojim se vr%i predupre#enje nastanka posledicabolesti. 9akle, defektolo%ka prevencija spreava da bolest

    proizvede o%te$enje, invaliditet ili hendikep. "na sepoinje sprovoditi u momentu nastanka bolesti, pa se potome i razlikuje od medicinske prevencije koja za svojprimarni cilj ima spreavanje nastanka bolesti.

    'istem medicinske za%tite sainjavaju, prema'tatutu +" 'vetska zdravstvena organizacija!, tri dela1oj 1 51oj godini i to po prvi put; 2ojanin '.,345@.!. "vo nam govori da se detekcija, naje%$e, vr%iputem prirodnog opaanja roditelja, a da tek potom raznevrste strunjaka dolaze u kontakt sa hendikepiranom

    >6

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    63/292

    decom, pa se na ovom mestu postavlja pitanje op%tihkriterijuma kojima se vr%i proces detekcije. Upravo ovikriterijumi povlae granicu izme#u pojedinane,emocionalno obojene detekcije roditelja i dru%tveno1struno organizovane detekcije koja se provodi od stranedefektologa i drugih za to edukovanihstrunjaka.;9etekcija je naroito vana kad se radi o tzv.rizinoj deci; 0ovaevi$ ). i sr., 344@.! jer ova decanaje%$e izmiu pravovremenom otkrivanju od straneodgovaraju$ih strunjaka. -aravno da proces detekcije nijeni%ta manje vaan za ostale kategorije defektolo%kepatologije, me#utim te ostale kategorije mentalnaretardacija, telesna invalidnost itd.! su fenotipski tolikouoljive da veoma rano do#u u kontakt sa strunjakomime se proces detekcije, naje%$e, izvr%i na vreme ikorektno. 9akle, ciljna grupa u defektolo%koj detekciji nakoju moramo obratiti posebnu panju su tzv. riziko1deca.

    9eca sa rizikom su deca bez poreme$aja, naizgled zdrava isa normalnim razvojem, ali je kod njih evidentiranodelovanje odre#enog rizika 1 poro#ajna trauma, naslednifaktori, neka obolenja majke, pa se predvi#a ve$amogu$nost nastajanja razvojnih smetnji nego kod ostaledece. /abela13. prikazuje faktore rizika razvoja.

    /abela 3.

    FAKTORI RI-IKA RA-VOJA

    Poro#aj pre termina ispod 7? nedelja! i posle termina

    preko :6 nedelje!

    9ete ro#eno u terminu sa malom telesnom teinomispod 6@@@ gr!

    -izak Jpgar1'cor ispod ocene =!

    >7

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    64/292

    Js*ksija

    /rauma I-'1a krvavljenje, edem...!

    Patolo%ka hiperbilirubinemija preko6@@ mmolRl!

    /e%ka hipoglikemija 3,>= mmolRl!

    0onvulzije prolongirane i ponavljane!, krize cijanoze iapnoje

    /ee generalizovane infekcije neonatusa sepsa...!

    9ete predijabetine i dijabetine majke

    9ete epileptine majke i majke sa P gestozom

    0liniki manifestirane intrauterine infekcije

    6.5.3.7. 9ijagnostika

    -akon izvr%ene detekcije, kao prvog koraka uprocesu dijagnostikovanja, pristupamo utvr#ivanju nivoa

    psihomotornog zaostajanja u odnosu na oekivanobiopsihosocijalno funkcionisanje, tj. pristupamo samojdijagnostici. ;9efektolo%ka dijagnostika je skup postupakakojim se utvr#uje stanje, oblik i stepen psihomotornogo%te$enja kao i posledice, uzroci i mogu$nosti za potpunuili deliminu rehabilitaciju; 'to%ljevi$ (. i sr., 344>.!.9efektolo%ku dijagnostiku, za razliku od ostalihparadefektolo%kih procedura, manje interesuje samoo%te$enje, a vi%e interesovanja posve$uje rehabilitacionimpotencijalima hendikepirane individue. Eazmi%ljaju$i na

    >:

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    65/292

    ovaj nain moemo konstatovati da ;defektolo%kadijagnostika ostaje pred jednim ogromnim podrujemaktivnosti, odnosno, funkcija hendikepiranog deteta kojeona usmerava ka socijalnom polju, a koje ona treba daproceni na u odnosu na strukture, nego u odnosu na tosocijalno polje i na nivo tenji koje motivi%u aktivnostihendikepiranog deteta ka socijalnom polju; Wordi$ J.,2ojanin '., 3453.!.

    9efektolo%ka dijagnostika se razlikuje od ve$ineostalih konvergentnih dijagnostikih procedura i po tome%to se ne zavr%ava nakon prvog kontakta izme#udefektologa i pacijenta, ve$ se ona sprovodi tokom itavogtretmana, a sve u cilju evaluacije uspe%nosti tertmana kaoi procene korektnosti prvobitno postavljene dijagnoze.

    9efektolo%ka dijagnostika procedura se sastoji iz

    dve komponente< op%teg defektolo%kog dijagnostikovanja ispecijalnog defektolo%kog dijagnostikovanja.

    ;"p%ti dijagnostiki postupak treba da omogu$iprocenu svih onih struktura i funkcija preko kojih linostorganizuje svoje kontakte sa realitetom sveta predmeta isveta drugih koji ga okruuju. /u spada procenaorganizovanosti psihomotorike, procena ose$ajnih stavova,procena organizovanosti saznajnih funkcija i procenainformisanosti i %kolskog znanja; Wordi$ J., 2ojanin '.,3453.!. "p%tu dijagnostiku zapoinjemo uzimanjem

    anamneze da bismo, kroz gore navedene postupke, do%lido odre#enog suda o subjektu koji dijagnostikujemo.

    'pecijalni defektolo%ki postupak somatopedski,oligofrenolo%ki, logopedski itd.! se odnosi na pojedinesmetnje u razvoju i na tano odre#eni instrumentarij zadijagnostikovanje tih smetnji, a sve zbog injenice da nisusve baterije testova podjednako prilago#ene za sve vrstehendikepa. 'pecijalnom defektolo%kom dijagnostikom

    >=

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    66/292

    odre#ujemo one naj*nije odnose izme#u hronolo%ke,mentalne i motorne starosti.

    9efektolo%ka dijagnostika ima jasne ciljeve. Eelaksacije i

    ?. &otivacije

    Sti(ulacija (otorno% raz'oja u ;sebi sadri trigrupe vebi< a! stimulativne, b! reedukativne i c! aktivne

    psihomotorne vebe; 'to%ljevi$ (. i sr., 344>.,!. 'vaka odovih vebi se primenjuje u strogo de*nisanim uslovima;zone narednog razvitka; pri emu se u potpunosti po%tuje;mentalna; i ;motorna; starost hendikepirane individue.Pored ovih op%tih principa, u klinikom defektolo%komtretmanu hendikepiranih posebnu panju obra$amo na;zonu optimalnog obuavanja; kao i na ;zonu obuavanjatehnikim ve%tinama;.

    Sti(ulacija /enzorno% raz'ojapodrazumeva presvega foto i fono stimulaciju. Bonostimulacija je stimulacija

    zvunim nadraajem i ima povoljno terapeutsko dejstvo naperceptivne strukture slu%nog puta sve do auditivnog delakorteksa. Pored ovog povoljnog dejstva, fonostimulacijastimuli%e i saznajne funkcije ime pospe%uje i celoukupnipsihomotorni razvoj linosti.

    Botostimulacija, odnosno, vizuelna stimulacija imaista terapeutska svojstva kao i fonostimulacija samo %to seu ovom sluaju radi o stimulaciji vizuelne percepcije ikortikalne analize prispelih drai.

    >4

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    70/292

    Ver"alna /ti(ulacija u klinikom defektolo%komtretmanu se zasniva na metodi ;'vesna sinteza razvoja;2rajevi$a I. tako %to se ;sistemski tretman odvija prvo salak%e o%te$enim, pa sa tee o%te$enim glasovima. )ebesu raspore#ene u tri dnevne seanse.;'to%ljevi$ (. isr.,344>.!. )erbalna stimulacija je samo prethodnica ilidopuna logopedskom tretmanu.

    Sti(ulacija %no/ti0i! funcija se vr%i na vi%enaina od kojih je najpopularniji i najednostavniji onaj satzv. 0imovim igrama. "ve igre stimuli%u percepciju,pam$enje, mi%ljenje, pa time vr%e integraciju svih vrstastimulusa ime snano doprinosimo organizovanjuceloukupne biopsihosocijalne strukture hendikepiranelinosti.

    Sti(ulacija /ocijalno% raz'oja se vr%i na dva

    polja< samozbrinjavanje i interpersonalni odnosi.'timulacija samozbrinjavanja hendikepiranih osobapodrazumeva ovladavanje u ve%tinama hranjenja,oblaenja, toalete itd., dok stimulacija interpersonalnihodnosa podrazumeva ovladavanje svakodnevnomkomunikacijom dete1roditelj, dete1dete, dete1uitelj itd.

    Rela/acija je nezaobilazna karika u ;"tvorenomsistemu stimulacije humanog razvoja;. -jome vr%imoorganizaciju i reorganizaciju svih ponu#enih podsticaja uokviru terapeutskog delovanja na prethodno navedenim

    poljima stimulacije.

    +oti'acija je poetni i poslednji deo klinikogdefektolo%kog tretmana. &otivaciju vr%imo pre izvo#enja iposle izvo#enja tretmana, a ona se odnosi na motivacijuhendikepirane osobe, motivaciju ue i %ire du%tvenesredine kao i na samomotivaciju defektologa.

    0ao %to vidimo ;"tvoreni sistem stimulacijehumanog razvoja; se odlikuje, pre svega, principom

    ?@

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    71/292

    individualizacije ;jer je nemogu$e uspe%no primeniti jednete iste naine tretmana na svu decu, niti se mogu postavitineka vrsta pravila za optimalne rezultate, pa se zatomora voditi rauna o individualnim razlikama, iako jekliniki psihomotorno o%te$enje isto; 'to%ljevi$ (. i sr.,344>.!.

    9rugi princip koji ovaj rehabilitacioni model po%tujeje princip ;mentalnog; i ;motorikog; uzrasta %to znai dase maksimalno vodi rauna o ovoj vrsti uzrasta u odnosuna hronolo%ku dob. 9a bi ovaj princip bio ispo%tovan dokraja neophodno je tretman vr%iti u ;zoni narednograzvitka;, tj. u onom periodu kada se data funkcija nalazi uformiranju, a ovo podrazumeva da stimulaciju vr%imo prepojave same funkcije.

    9etaljan, plan i program ;"tvorenog sistema

    stimulacije humanog razvoja prikazan je u /abeli 6.

    /abela 6.

    OTVORE$I SISTE+ STI+,LA3IJE >,+A$OG RA-VOJA

    PLA$ TRET+A$A PROGRA+ TRET+A$A

    ?3

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    72/292

    Antezivni Aprogram tretmana 1 6: asa!Antezivni AAprogram tretmana 1 617 putadnevno!Antezivni AAAprogram tretmana 1 jednom

    dnevno!

    Poluintezivni Atretman svaki drugi dan!Poluintezivni AAtretman svakitre$i dan!Poluintezivni AAAtretman jednom sedmino!

    0onsultacije Akontrola svakih 3= dana!0onsultacije AAkontrola jednom meseno!

    3. 'timulacija motornograzvoja

    a. stimulativne vebe b. reedukativne vebe

    c. aktivne psihomotornevebe6. 'timulacija senzornog

    razvoja a. fotostimulacija b. fonostimulacija c. stimulacija ostalih ula taktilno, gustativno...!7. )erbalna stimulacija a. bazina b. vi%eg stepena:. 'timulacija gnostikihfunkcijapercepcija,pam$enje,mi%ljenje...!=. 'timulacija socijalnograzvoja a. samozbrinjavanje b. interpersonalni odnosi>. )ebe za relaksaciju?. &otivacija

    $IVO TRET+A$A APLIKA3IJA TRET+A$A

    3. &inimalni 6. "ptimalni

    7. 'ubmaksimalni

    3. Prema ;motornoj;starosti6. Prema ;mentalnoj;

    starosti7. U zoni narednograzvoja:. U zoni optimalnogobuavanja=. "buavanje uspecijalnim ve%tinama

    ?6

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    73/292

    OPCTI ,SLOVI TRET+A$A

    3. Eeim rada :. Eeim uzimanjamedikamentozne terapije 6. Eeim odmora =. Eeim ishrane 7. Eeim spavanja >. )o#enje dnevnika rada

    1. OLIGOFRE$OLOGIJA

    1.#. KRATAK ISTORIJSKI PREGLED

    Oligofrenologija nagli podstrek dobija sa pojavom idejaPinela i 0omenskog koje su vrlo brzo na%le mnogosledbenika i me#u lekarima i me#u pedagozima. Posebnobi trebalo dodati da su francuski 0onvent 3?45. i engleskiParlament 35@5., doneli zakone za bolju negu izbrinjavanje psihikih bolesnika. /i sledbenici su uBrancuskoj< /juk, &arej, 0onoliH u 2elgiji< Klisen, u-emakoj< Kugenbil, Kugenmos, Krisinter, Bleming i drugi.Poinju i konkretne naune obrade problema pojedinihteih sluajeva deije psihike zaostalosti koje su se najprejavile u Brancuskoj, a zatim u drugim evropskim zemljama.

    U domenu oligofrenologoje prvi poeci su vezani zaBrancuza an Ka%par Atara 3??: 1 3575 ! i njegov poku%ajobrazovanja ;Jvejronskog divljaka;. /o je jedan deakna#en u Jvejronskoj %umi, te%ko mentalno retardiran,kojeg je Atar hteo da vaspita. Pinel je tvrdio da je to;perverzibilan sluaj uro#ene idiotije; dok je Atar smatraoda je deak zaostao zbog socijalne i pedago%kezanemarenosti i stekao ;idiotiju zbog socijalne izolacije, %toje kod njega uslovilo mentalnu atro*ju;. Atarova zamisao jebila ;da prevede deaka iz prirodnog u socijalni ivot

    ?7

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    74/292

    sistemom vebanja;. Atar je deaka nazvao )iktor, usimbolinom znaenju da $e pobediti svoju idiotiju. Atar jeposmatrao deaka iz dana u dan, sa njim izvodio senzornevebe i stereotipne motorne radnje nune za svakodnevniivot. 'voj rad je opisao u studiji ;9e le education de unhomme sauvage; " vaspitanju divljeg oveka, Pariz35@3.!. -a alost )iktor nije dugo iveo, i posle nekolikogodina je umro, pa je Atar napisao drugu knjigu ;Eapport etmemoires sur le sauvage de JveTron; Azve%taj i se$anjana divljaka iz Jvejrona, Pariz, 35@:.!.

    Pouen iskustvom u radu sa )iktorom, Atarov uenik ipomo$nik duard 'egen 3536 1 355@ ! je otvorio 35:7.privatnu %kolu za idiote u kojoj je upotrebio ;kombinaciju*ziolo%kog i moralnog tretmana idiota;, smatraju$i da je;vaspitanje skup sredstava za harmonino i e*kasnorazvijanje moralnih, *zikih i intelektualnih sposobnosti

    kao funkcija u oveku;. "n je smatrao da je svaka funkcijapovezana sa aktivno%$u druge, i ta povezanost pozitivnoutie na sve ostale funkcije u organizmu. /ako je onpostavio ;*ziolo%ku teoriju edukacije te%ko mentalnoretardiranih osoba;, pa je ak izradio prvo uilo za ovukategoriju dece ;slike za sastavljanje;. " svom radu 'egenje ostavio nekoliko knjiga< ;/eorija i praksa obrazovanjaidiota;, Pariz 35:3. /heorie et pratiYue de le educationdes idiots !H ;igijena i obrazovanje idiota;, Pariz 35:7. Tgiene et le education des idiots !H ;&oralnopostupanje, higijena i obrazovanje idiota i druge zaostale

    dece;, Pariz 35>:. /raitement moral, hTgiene et educationdes idiots et des autres enfants arrierea !.

    Eadovima Atara i 'egena potavljeni su temelji vaspitanjatee mentalno retardirane dece. "ni su dali podsticaja zamnoge poku%aje obuavanja ;dece vukova;, ;divljihdeaka;, %to je u to doba bilo vrlo moderno. -o bez obzirana sve to, radovi Atara i 'egena su bili osnova za kasnijupedago%ku obradu tee mentalno retardirane dece koju surazradili "vid 9ekroli i &arija &ontesori, a zatim skirol u

    ?:

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    75/292

    svojoj knjizi ;" idiotiji; 3535. i )oazen u knjizi ;" idiotiji idrugim nenormalnostima inteligencije;, 35:7.

    Pod uticajem ovih ideja poinju da se otvaraju zavodi isanatorijumi za tee mentalno retardirane osobe gde jepored medicinskog tretmana primenjivano i vaspitanje iobrazovanje u granicama mogu$nosti %ti$enika. /akoKugenmos 3565. godine otvara zavod u alajnu, kojikasnije preseljava u 'alzburg, o emu je bilo rei uprethodnom odeljku o surdologiji. -e%to kasnije KugenbilLakub 353> 1 35>7 ! osniva ;8avod za leenje idiota ikretena; u Jbendbergu, pa je ta ideja preneta i u ngleskugde je 0onoli u saradnji sa Eidom osnovao u ajgetu kraj(ondona ;8avod za vaspitanje umno zaostale dece;H8emgelman u amburgu 35:3. godine otvara ;8avod zatee umno zaostalu decu;, pa se ta ideja prenosi i uJmeriku gde je 'amjuel ou 35:5. godine otvorio ;%kolu

    za umno zaostalu decu i idiote; u &asausetsu, podnazivom ;'egenova %kola;. /ako su i u domenu mentalneretardacije poele da se udruuju medicina i pedagogija%to $e doprineti da se stvori nova nauna disciplina, koja jeu -emakoj dobila ime ;pedagogika leenja; ili;eilpedagogija;, pa je to praktino znailo spajanjepedagogike i medicine u tretmanu mentalno nedovoljnorazvijene dece, kao ;nauke o vaspitanju, obrazovanju istaranju dece iji je telesni i du%evni razvoj ugroen, a kojaima deskriptivno normativni karakter;. /ako se postavilamogu$nost istovremenog leenja i vaspitanja, ali i

    obrazovanja nenormalne dece. 9akle, hajlpedagogija ilipedagogija leenja se razvila iz Pinelove reformisanepsihijatrije i stremljenja pedagoga humanista, koji sunastojali da tretmanom obuhvate najpre najtee sluajeveretardacije.

    "d najteih sluajeva mentalne retardacije polako sepre%lo na lak%e sluajeve. Lavljaju se psiholo%ke studijedoktora Eejla 3?=4 1 3537 ! ;" odnosu izme#u medicine ipedagogije; 35@=. u kojoj je istakao da umesto domova za

    ?=

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    76/292

    du%evne bolesnike treba otvarati domove psihiketerapije;, u kojima retardirane osobe ne$e biti izolovaneve$ leene u normalnoj sredini. /o podravaju nemakipedagozi i psiholozi %lajermaher, (angerman, 0ern i drugi,pa se stvara ideja dr Beringa o otvaranju specijalne %koleza mentalno retardiranu decu, koju on obrazlae 3563.godine u svojoj knjizi ;PsTchische eilkunde;. /a ideja $ena$i primenu u otvaranju prvih pomo$nih odeljenja ualeu 35=4., 'aksonskoj 0amenici 35>@., a zatim i uosnivanju prve pomo$ne %kole u 9rezdenu 35?>. godine.

    Adeja pomo$nog razreda u aleu poela je vrloskromno. -a predlog direktora %kole, izvesnog Kaupta, dase sedamnaestoro ;te%ke dece; iz svih %kola sakupi i da sanjima dnevno po dva sata radi jedan uitelj, kako bi imovaj rad bio ;dopunska nastava;. 0ako su se ovi paralelnirazredi pokazali kao vrlo korisni za decu, to je predloeno

    da se osnuju ;paralelni razredi; 1 ;neben 0lassen;, %to sumnogi gradovi prihvatili, te dolazi do otvaranja ;specijalnihodeljenja za slabomislenu decu gotovo po svim ve$imgradovima -emake. Uskoro se ti razredi grupi%u te je3433. godine objavljen zvanini dekret o likvidacijidopunskih razreda i otvaranju ;pomo$nih %kola; 1ilfsschule.

    'ada je tei%te rada preneto sa imbecilne dece nadebilnu, %to je praktino znailo da su se specijalne %koleoslobodile medicine i postale isto pedago%ke ustanove. /o

    je iz korena izmenilo dotada%nje stavove prema ovojkategoriji dece, pa se javlja veliki talas interesovanja ipedago%kog prouavanja dece u pomo$nim %kolama, pase javljaju posebno u -emakoj brojne knjige, pa i asopisio mentalnoj retardaciji< 0inderfelerH PedagogischePsTchologie und PathologieH 8eitschrift fur 2ehandlungdes Lungendlichen 'chSachsinns i druge. /ako je praksaspecijalne %kole stvorila i posebne organizacione forme

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    77/292

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    78/292

    1.). DEFI$I3IJA6 PRED+ET I -ADATAKOLIGOFRE$OLOGIJE

    Ascrpnu elaboraciju de*nicije, predmeta i zadatkadefektolo%ke nauke smo izvr%ili u op%tem delu knjige takoda $emo ovde navesti samo injenice vane zaoligofrenolo%ku nauku.

    Po%tuju$i napred reeno, oligofrenolo%ku naukumoemo de*nisati ao nauu oja 2rou0a'azaonito/ti i idiofeno(ene 'a/2itanja6 o"razo'anja ire!a"ilitacije (entalno retardirani! o/o"a.

    Az prethodne de*nicije proistie da je 2red(et

    2rou0a'anja oli%ofrenolo&e naue6 / jedne /trane6"io2/i!o/ocijalni fati oji deter(ini&u idi/ri(ini&u (entalno retardirane o/o"e6 a /a dru%e/trane 2red(et 2rou0a'anja oli%ofrenolo&e naue

    je 'a/2itanje6 o"razo'anje i re!a"ilitacija o'i!o/o"a. Prate$i de*niciju i predmet oligofrenologijedolazimo i do njenih zadataka koji mogu biti op%ti ispeci*ni, a najvaniji suZ &agrab P.E. i dr., 345@!.-aravno, ovaj broj dece je taan samo u uslovima idealne

    5=

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    86/292

    teorijske raspodele i gledan je strogo psihometrijski./ako#er, ovaj broj dece od oko 37Z je naje%$eeksploatisan u strunoj literaturi.

    Po%to na na%im prostorima nije bilo istraivanja kojebi relevantno pokazalo prevalenciju dece sa ;graninimstanjima inteligencije;, mi smo se odluili na jedno pilot1istraivanje koje bi nam orijentaciono pokazalo broj ovedece.

    0oe*cijent inteligencije, koji je bio osnovniparametar sme%tanja u kategoriju ;graninog stanjainteligencije;, smo preuzeli iz zateene %kolskedokumentacije P1P slube, a procenu socijalne integracijesmo izvr%ili na osnovu obrazaca 993199> 'to%ljevi$ (.,Eapaji$ )., 345:.! koji objektivizuju %kolsko funkcionisanje iadaptivno pona%anje ispitivanih uenika.

    Astraivanje smo izvr%ili u redovnoj "snovnoj %koli;2orivoje 'tankovi$; u 2eogradu na uzorku od ?3= uenikaniih razreda /abela 7.!.

    /abela7.

    Eaz. A AA AAA A)

    AX - Z - Z - Z - Z - Z

    ?315=

    6?

    3=]

    7,??

    6,@4]

    6@

    3=]

    6,5@

    6,@4]

    3:

    33]

    3,=:

    3,4>]

    3:

    3@]

    3,4>

    3,:@]

    ?=

    =3]

    3@,:4

    ?,37]

    5> 376

    35,:>

    3:>

    6@,:6

    3>5

    67,=@

    34: 6?,37

    >:@ 54,=3

    5>

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    87/292

    3=4

    66,6:

    3>>

    76,66

    356

    6=,:=

    6@5 64,@4

    ?3= 3@@

    1psolutni brojevi i procenti obeleeni zvezdicompredstavaljaju rezultate dobijene za decu sa poremeajemsocijalne integracije.

    Az ove tabele moemo videti da 3@,:4Z %kolskepopulacije niih razreda redovnih osnovnih %kola ima;granino stanje inteligencije;. &e#utim, samo ?,37Z ovedece ima i poreme$aj socijalne integracije prouzrokovanstanjem svoje inteligencije, pa prema tome imaju ineizostavnu potrebu za defektolo%kim tretmanom.

    'lede$e o%te$enje inteligencije koje je navedeno u;&e#unarodnoj klasi*kaciji je demencija 3:! kojude*ni%emo kao gubitak ve$ osvojenih funkcija

    inteligencije. "na po svojoj prirodi moe da budeprivremenog ili trajnog karaktera, a po svojoj obimnostimoe da bude globalna 3:.@! kada se gube sveintelektualne funkcije i lakunarna 3:.3! kada se radi samoo deliminom ispadu nekih od intelektualnih funkcija.

    2itne karakteristike demencije su slede$e< ;Kubitaksposobnosti rasu#ivanja, gubitak sposobnosti shvatanja,upam$ivanja, sposobnosti za uvi#anje bitnog, kao i odnosaizme#u predmeta i pojava, opadanje produktivnogmi%ljenja, gubitak sposobnosti snalaenja pred novim

    zadacima i problemima, nestajanje inventara znanja,gubitak vremenske orijentacije itd.; 'toiljkovi$ '., 34?4.!.

    1.1.). O&te4enja (e(orije

    &emorija pam$enje! je sposobnost mozga zausvajanje i kasnije reprodukovanje informacija koje se krozula u njega slivaju. 'posobnost pam$enja bismo moglide*nisati kao speci*nu psihiku funkciju ;koja se sastoji izupam$ivanja, zadravanja i kasnijeg prepoznavanja ili

    5?

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    88/292

    reprodukcije svega onog %to je bilo u na%em ranijemiskustvu ; 'toiljkovi$ '., 34?4.!.

    "%te$enja pam$enja, uop%teno, moemo podeliti u.3!, apatija 6>.6! i euforija 6>.:!.

    9epresija, u stvari, jeste hipertimija, kao i euforija,ali u suprotnom smeru i to u smislu alosti, tuge,pesimizma, ose$anja krivice, a da za takvo stanje nepostoji objektivan uzrok. "sobe u stanju depresije se

    povlae u sebe, deluju neveselo, poti%teno, imaju crnemisli, misaoni tok im je usporen, a esto pomi%ljaju nasuicid. "vo o%te$enje susre$emo kod bolesnika samaninom1depresivnom psihozom, neurotiara,shizofreniara, kao i kod nekih drugih oboljenja.

    Jpatija podrazumeva stanje u kojem dolazi dosnienja osnovnog raspoloenja, a karakteri%e gautuenost i ravnodu%nost. U strunoj literaturi egzistiraju inazivi poput atimija potpun nedostatak emocija! i

    3@7

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    104/292

    hipotimija delimian nedostatak emocija!. Jpatine osobenemaju elja i potreba, nemaju inicijativu, a deluju iose$aju se usporeno. "vo o%te$enje emocija moemo davidimo kod shizofreninih osoba, raznih o%te$enja mozgaili, pak, kod osoba koje su dugo i te%ko bolovale.

    uforija je, tako#e, hipertimija kao i depresija, ali uovom sluaju povi%enje raspoloenja ide u pozitivnomsmeru, tj. euforina osoba se odlikuje veselo%$u,optimizmom i povi%enim tonusom bolesnika, a da on zatako ne%to nema objektivnog razloga. "vaj tip poreme$ajaemocija vidimo u maninim psihozama, dok usvakodnevnom ivotu euforiju moemo da vidimo kodalkoholne intoksikacije.

    U drugu grupu kvantitativnih o%te$enja emocijaspadaju sva ona stanja u kojima dolazi do nesklada izme#u

    intenziteta drai i afektivne reakcije, a u ove poreme$ajeubrajamo< abnormalnu razdraljivost 6>.=!, emocionalnulabilnost 6>.>! i anksioznost 6>.@!.

    Jbnormalna razdraljivost je kvantitativni tipporeme$aja emocija u kojem je reakcija i nanajbeznaajniji povod veoma burna. Pored toga, kod ovogporeme$aja je skra$eno vreme letencije, tj. vreme izme#uprovokacije i odgovora. Jbnormalnu razdraljivost vi#amokod epileptiara i psihopata.

    mocionalna labilnost je stanje u kojem dolazi doveoma brzog menjanja osnovnog raspoloenja. "soba kojase nalazi u ovom stanju, rastui se na najmanji povod da bise ubrzo nakon toga odmah i razveselila. "vaj poreme$ajmoemo da vidimo kod raznih organsko1funkcionalnihporeme$aja mozga kao %to je to sluaj u cerebralnojarteriosklerozi.

    Jnksioznost, u stvari, predstavlja manifestacijustraha. Eealna opasnost, zbog koje pacijent strepi, nekada

    3@:

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    105/292

    i postoji, ali ta strepnja nije srazmerna veliini teopasnosti. "vaj iracionalni strah moe da se javi i kodzdravih osoba.

    U kvalitativne poreme$aje emocija moemo ubrojitiafektivnu krutost, paratimiju i paramimiju sve 6>.?!.

    Jfektivna krutost podrazumeva jedva primetnoizraavanje emocija, odnosno, kod ovog poreme$aja dolazido defekta emocionalne rezonance, kada osoba saovakvim poreme$ajem te%ko prenosi svoja ose$anja nadruge, kao %to i ljudi te%ko prenose svoje emocije na nju.)i#a se kod shizofreniara.

    Paratimija je takav kvalitativni poreme$aj emocija ukojem dolazi do tzv. afektivne inverzije. U ovom sluajutuan doga#aj ili vest izaziva emocije radosti i dobrograspoloenja i obrnuto.

    Paramimija je kvalitativni poreme$aj emocija ukojem dolazi do nesklada izme#u osnovnog raspoloenjabolesnika i onoga %to on pokazuje miminommuskulaturom.

    "ba navedena poreme$aja, i paratimija i paramimija,se mogu videti kod shizofreninih bolesnika.

    )olju kao najmla#u psihiku funkciju, moemode*nisati kao energiju ;svesnog LJ koja se ulae urealizaciju svesne elje i kao energija kojom svest koi,odlae ili odbacuje neprihva$ene elje; )esel L., 344@.!.0liniki govore$i, volja je jedna od osobina svesnosti takoda se ova dva pojma u praksi esto izjednaavaju.

    U o%te$enja volje 6?! moemo ubrojiti< nedostatakinicijative 6?.@!, sugestibilnost 6?.6!, negativizam 6?.7!,dvosmisleno dranje ambitendencijaH 6?.:!, prisilne

    3@=

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    106/292

    radnje 6?.=!, ehopraksija i eholalija 6?.>.! i slabost voljehipobulijaH 6?.5!.

    Pod nedostatkom inicijative podrazumevamo takvoo%te$enje u kojem bolesnik nije u mogu$nosti izvr%avanjasamostalnih i nepotaknutih akcija, odnosno dono%enjavlastitih odluka.

    'ugestibilnost podrazumeva nekritino akceptiranjetu#ih stavova. "sobe koje nisu dovoljno sazrele pokazujuovakvu vrstu o%te$enja oligofreniari!.

    -egativizam je takvo o%te$enje volje u kojem sepacijent opire izvr%avanju naloga pasivni negativizam!."vo o%te$enje moe da bude i aktivne prirode kadabolesnik vr%i suprotnu radnju od one koja mu je zadata.

    9vosmisleno dranje ili ambidentencija, u stvari,

    jeste takav poreme$aj volje u kojem dolazi do podvajanjavoljne usporenosti.

    Prisilne reakcije ili kompulzije podrazumevaju takavporeme$aj u kojem pacijent odre#ene aktivnosti prihvatakao tu#e, ali mora da ih izvr%ava. "vaj poreme$aj ukljuujei pojavu rituala.

    hopraksija podrazumeva ponavljanje tu#ih pokreta,a eholalija je ponavljanje tu#eg govora. "vi poreme$ajimogu da se vidi u katatonom sindromu.

    'labost volje ili hipobulija moe da se javi kaosimptom razliitih psihikih poreme$aja. )i#amo je kodneurotiara, psihopata, shizofreniara, a moe se javiti ikod te%kog zamora i razliitih intoksikacija.

    Psihomotorne funkcije imaju svoje odre#enekarakteristike, a to su, pre svega, snaga i brzinaizvr%avanja motornih radnji, zatim koordinacija motornihpokreta, odravanje ravnotee i na kraju Feksibilnost

    3@>

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    107/292

    motornih radnji. "%te$enje psihomotornih funkcija 65!moe da pogodi bilo koju od ovih navedenih komponenti, au ovom sluaju pod tim o%te$enjima podrazumevamo;poreme$aje u brzini, uestalosti i kvalitetu voljnih pokretau prisustvu intaktnog neoralnog motornog aparata;&e#unarodna klasi*kacija, 345>.!.

    U o%te$enja psihomotornih funkcija ubrajamo sporost65.@!, psihomotornu uzbu#enost 65.6!, hiperkineziju koddece 65.7! i zamaranje 65.=!.

    'porost se odlikuje manjom brzinom ili manjimbrojem voljnih pokreta, zatim sporo%$u u psihikomfunkcionisanju sporost u odgovaranju na pitanja!. &oe dase manifestuje u svim motornim radnjama, kao %to su hodili pak svrsishodni pokreti, kao %to moe da se manifestujei kao sporost govora. "vo o%te$enje naje%$e vi#amo kod

    oligofrenih osoba.Psihomotorna uzbu#enost se javlja kod neprirodnih

    burnih reakcija na primljenu informaciju. %to je ve$adisproporcija izme#u ove dve pojave, ve$e je i patolo%koznaenje psihomotorne uzbu#enosti. )i#a se kod maninihosoba.

    iperkinezija u dece ili hiperkinetiki sindrom jeste;poreme$aj psihomotorne organizacije ija su glavnaobeleja preterana aktivnost, impulsivnost, razdraljivost,

    slaba panja, saznajni poreme$aji i slab uspeh u %koli;/adi$ -., 3453.!. Uzroci ovog poreme$aja mogu bitiraznovrsni, od genetskih, preko psiholo%kih pa doorganskih.

    8amaranje predstavlja takav poreme$ajpsihomotorike u kojem je umor u nesrazmeru sadoivljenim, dakle, lini ose$aj doivljenog ne odgovaraobjektivnom stanju. "vaj poreme$aj podrazumeva ineprirodno smanjenje ivahnosti i brzine reakcije.

    3@?

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    108/292

    1.1.B. O&te4enja na0ina 2ona&anja

    "%te$enje naina pona%anja je i terminolo%ki isadrajno veoma te%ko odrediti jer postoji razni aspektiovih o%te$enja pravni, psiholo%ki, defektolo%ki, pedago%kiitd.!. &erni instrumenti, kojima bismo proceniliprilago#enost ili neprilago#enost pojedinca, tj. instrumentikojima bi procenili %ta je to normalno ili nenormalnopona%anje, su toliko Feksibilni da ih te%ko moemoprimeniti u svakom pojedinanom sluaju. /erminolo%kio%te$enje naina pona%anja se u literaturi sre$e i podnazivom, kao %to su poreme$aji pona%anja, vaspitnezapu%tenosti, disocijalna linost, subnormalna linost islino.

    Pod o%te$enjem pona%anja ili poreme$ajempona%anja moemo smatrati ;prolazna ili trajna odstupanja

    od uobiajenih obrazaca pona%anja i realnih ili simbolinihaktivnosti;... /adi$ -., 3453.!.

    -ain na koji se ovi poreme$aji manifestuju su, prema/adi$ -., slede$i

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    117/292

    :. LOGOPEDIJA

    ).#. KRATAK ISTORIJSKI PREGLED

    Oduvek su postojale govorne mane kod izvesnog brojaljudi. -a alost, istorija belei samo sluajeve istaknutihpojedinaca, dok se sluajevi govorne patologije u plebsu ine pominju. Prve pomene istorija nalazi u staroindijskimreligioznim spisima ;)edama;, jevrejskim crkvenimknjigama i ;2ibliji;. U 9rugoj knjizi &ojsija, glava A), stih 3@do 3>, &ojsije kae< ;", Kospode, nisam reit ovek, nitisam pre bio niti sada, nego sam sporih usta i spora jezika.J Kospod mu ree< ;Adi, i ja $u biti sa tvojim ustima i ui$ute %ta $e% da govori%;. J &ojsije ree< &olim te, Kospode,po%alji onoga koga treba da po%alje%. J Kospod mu ree3> 1 3>45!, koji je 3>>4. godine u (ondonu objavioknjigu ;lements of speech; lementi govora! kojom jeuvr%ten u red pionira logopedije u ngleskoj, osnivaemfonetike, i koji je prvi obratio panju na vizuelni momenat ugovoru. -a kraju bi trebalo pomenuti i &erkurius vanelmonta, koji je 3>>?. godine objavio knjigu ;Jlphabetivere naturalis ebreici;, u kojoj kae da je jevrejski jezikprvi prirodan oveiji govor, jer oblici jevrejskih slovaodgovaraju poloajima artikulacionih organa prilikomnjihovog izgovora.

    Poetkom M)AAA veka javlja se 9avid 2azini 3?3?! sasvojom disertacijom ;9e lingua et eius vitiis morbosis; "govoru i njegovim bolestima! u kojoj su izneti brojniporeme$aji govora, kao i karakteristine razlike izme#umucanja i brzopletosti. &organi, osniva patolo%ke

    anatomije grla, u svojoj knjizi ;pistolae anatomicae;Klave 1 poglavlja iz anatomije! 3?:@. godine opisujenabore i mi%i$e grkljana, te je ventrikularni nabor po njemui dobio ime ;ventriculus &organi;. -a alost o funkcijimuskulature larinksa jo% uvek je bilo nejasnih mi%ljenja.

    Eazvoj *ziologije, fonetike i pedagogije doprineo je dasu se sada javili i drugi naunici koji su se baviliproblemima patologije govora, ali jo% uvek samomucanjem. /ako se jedan za drugim javljaju 2oasir de'ova koji u svom spisu ;-osologia methodica; &etodika

    nauke o bolestima! 3?>7. daje dragocene podatke omucanjuH 0empelen istrauje vanost pravilnog disanja zapravilan govor i upozorio je na razliku u disanju pri govoru imirovanju ime je postavio osnovu za stvaranje dinamiketeorije o mucanjuH 'ez de Jle je upotrebljavao silovitoizgovaranje slogova, propra$eno pokretima ruku ilikoraanjem, %to je prihva$eno, pa je ovaj postupak trajaodo skoroH Jrno je upotrebljavao izgovaranje jednogdifuznog vokala J ili pre svakog izgovaranja reiH %ultesje traio otegnuto izgovaranje vokala, a ;ovla% izgovaranje

    366

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    123/292

    konsonanata;, ime je spreavao zamuckivanje. U svojojknjizi ;9as 'tameln und 'tottern; &ucanje i tepanje! daoje diferencijalnu dijagnostiku uzme#u mucanja i tepanja,koja su do tada bila me%anaH 2ertrant oznaava mucanjekao grevitu nervnu afekciju koja se u prvom redu moeodstraniti psiholo%kim postupcima, te je postao pretea;funkcionalne psihogene terapije mucanja;. "n smatra da;uspesi pojedinih metoda vebanja ne dolaze od vebanjanego od odvra$anja panje pacijenta od samog mucanja.;

    0olombat de Azer u svojoj knjizi ;&aladije des organsvocauO; 2olesti govornih organa! uzrok mucanja vidi uporeme$aju mi%i$a glotisa, i razlikuje tonino od kloninogmucanja, a leenje zasniva na ritmikom disanju i govorupo taktu, %to je postizao pomo$u jedne naprave slinemetronomuH rve de 'enjan je predlagao da se na zubestavi jedan dodatak od ice, kako bi se jezik oslanjao na

    njega i tako pravilno govorilo varijanta nekada%njihkameni$a!H ristifor (aguzen 357@. objavljuje u Eusijiprvu knjigu ;" zaikani; " mucanju! istie da nije uzrokmucanja nesavr%enstvo govornih organa, ve$ bi ga trebalotraiti u psiholo%kim faktorima. "n kae da kod 3@@@pregledanih mucavaca nije na%ao nijedan sluaj defekta ugovornim organima, pa je dao ;niz psiholo%kih savetaroditeljima i pedagozima kako da postupaju sa detetom,ime je udaljio mucanje od svih dotada%njih mehanikihteorija.; Uvo#enjem laringoskopa /urk i Lan ermak!dokazano je da kod mucanja nema patolo%kih promena na

    laringsu, ime je otvorena nova stranica u istorijilogopedije.

    Prvih decenija MM veka javljaju se velika imena kojaoznaavaju preokret u logopediji. /o je pre svih Jdolf0usmau 3566 1 34@6! koji je sve govorne poreme$ajepodelio u dve velike grupe< prva, lalopatija ili jednostavnegovorne poreme$ajeH i druga, dislalije ili logopatije, kodkojih su poreme$eni oblici mi%ljenja i govora. Po njemu kodtepanja imamo u stvari nerazvijenu artikulaciju. 0ao

    367

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    124/292

    podvrste on navodi nazalnost ili ;dislalija nazalis; ili;rinolalija;. 9rugu grupu ini mucanje ili ;spastinakoordinaciona neuroza; dTsartthria sTllabaris! za ijuterapiju predlae vebe disanja, vokalize, ili gimnastikuglasnica i vebe u spajanju konsonanta sa vokalom igovorenje po taktu. "sim toga on je posebno obradio iafaziju, pa ga uz 2roku i )ernikea, ubrajaju u klasike naukeo afaziji. -ajvaniji radovi ;Poreme$aji govora; 35?4.! i;Az moje docenture u ajdelbergu; 346=.!. 0njigom;Kovorni poreme$aji; oznaio je poetak teorijskelogopedije u vropi.

    U ovo doba javlja se grandiozna linost JlbertaKucmana 357? 1 343@! i njegovog sina ermanaKucmana 35>= 3466! koji je doktorirao na tezi ;"mucanju; 355?. godine, i osnovao 34@=. godine prvu;0liniku za govorne poreme$aje;. "n je na svojoj klinici u

    2erlinu 3543. godine izradio ;niz shema za sistematskikliniki pregled razliitih govornih poreme$aja;, ime jeKucmanova klinika postala rasadnik fonijatrije i logopedijeza mnoge zemlje vrope i 'J9. U svojoj klinici je osnovaojo% ;Jmbulatorijum;, ;(aboratoriju za eksperimentalnufonetiku;, ;Polikliniku za fonijatriju i logopediju;, tako da se34@=. godina smatra godinom nastanka fonijatrije ilogopedije kao posebne naune discipline.

    -a osnovu velikog broja pregledanih leenihsluajeva koje je tretirao u svojoj klinici Kucman je

    napisao< ;(eenje govora;H ;Biziologija glasa i govora;,;9eji govor i govorne mane; koje su do danas ostalefundamentalna dela fonijatrije i logopedije. Ead na klinicije nastavio njegov sin Kucman erman mla#i 3546 134==!, koji je tako#e napisao dve fundamentalne knjige;Kovor bez grkljana; 34=7. i ;)ebe za otklanjanjegovornih poreme$aja; 34=:. godine.

    -akon porodice Kucman trebalo bi pomenuti i 2lumela,koji je u govornu patologiju uveo izraze ;primarno

    36:

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    125/292

    mucanje; ili klonino uestalo! iz objektivnih te%ko$aH;sekundarno mucanje; ili tonino dugotrajno! mucanjekao rezultat emocionalne nedogra#enosti govora, pa jeukazao da ;za svaki tip mucanja mora da se upotrebirazliiti tretman.; "vo shvatanje je bilo op%teprihva$eno,pa se ovi izrazi esto i danas upotrebljavaju.

    Kucmanova teorija mucanja kao ;spastinadiskoordinacija neuroze; iako je dugo bila dominantna,morala je da ustupi mesto novim teorijama koje su sadagravitirale prema psihoanalitikim strujanjima. /ako EeteEothe! zahteva vaspitni preobraaj celokupnog ovekovogokruenja, kako bi se na taj nain otklonile sekundarnepojave de*cijentnosti volje kod dizartriara. &ucanje je;simptom;, a jezgra je ;neuroza;. Iilj im je bioosloba#anje podsvesti od straha i mase neugodnostinagomilanih bezbrojnim neuspesima. -ere%eni i u

    podsvesti potiskivani konFikti za vreme razvoja govorapredstavljaju reakcionu bazu za razvoj mucanja koje namse ukazuje kao psiholo%ki izraz ovih unutra%njih konFikata.Iilj terapije je otkriti te konFikte, nakon ega terapijapostaje nepotrebna. &e#utim, Brojd i njegov uski krug senikad nisu bavili terapijom mucanja, %to je znak dapsihoanalitika teorija nikad nije ni raunala na uspeh.

    Andividualna psihologija Jlfreda Jdlera 35?@ 1 347?! jestavila ;socijalni sistem odnosa na mesto neurotinosti;,jer Jdlerova psihologija stavlja naglasak na ;ose$aj nie

    vrednosti;. -ajbolji opis mucanja u svetlosti individualnepsiholo%ke %kole je dao Jlfred Jpelt 347@. godine. Ponjemu su glavne take individualne terapije< otkrivanjeneurotinog ivotnog planaH na mesto negativnog treningaimaginacija od te%ko$e u govoru! treba da stupi pozitivnitrening kontakt sa dru%tvom! i autosugestija. Porednagla%avanja da se simptom moe sam od sebe leiti, ovateorija nije imala mnogo pristalica.

    36=

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    126/292

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    127/292

    Az de*nicije i predmeta prouavanja logopedskenauke proistiu i njeni elementarni zadaci koji se odnosena

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    137/292

    9islalije se mogu podeliti na tri vrste o%te$enja. godine, umanastiru 'ahagumu u %paniji, obuavao nekolikogluvonemih deaka %panskih kneeva i kraljeva tipianprimer iz ovog prvog dela ove monogra*je kada smogovorili da su gluvu decu sklanjali u manastire!. &oramoznati jo% ne%to, s obzirom da je to bilo doba inkvizicije,Pons, da bi se za%titio od suda, kazao je da mu se u snujavio osniva benediktinskog reda sveti Agnacije (ojola i damu je dao dar svetog duha da moe obuavati gluvoneme.Az toga doba u %paniji poznat je i don &anuel Eamirez de0arion 3=?4 1 3>=6! koji je obuavao jedno gluvonemodete.

    'ekretar kastilijanskog namesnika )elaska, Pablo 2onet3=?4 1 3>77! je posmatrao kako to ova dvojica uiteljarade, pa je napisao knjigu 3>6@. godine ;" prirodi glasova ive%tini uenja gluvonemih; Eeeducation de las letras!, i toje prva na svetu surdopedagogika. "vde bi trebalonapomenuti i Lakoba Eodrigeza Pereiru 3?3= 1 3?5@!,ro#enog Portugalca, koji je radio u %paniji kao dvorski lekarvojvode od &antove, koji je kao Levrejin morao da pobegneod inkvizitora iz %panije i do%ao u Pariz i tu postao prviuitelj gluvonemih, a lekar Pietro de 0astro, kojim je 0arionpoverio svoju metodu obuke gluvonemih, pobegao je u

    Ataliju i tamo nastavio sa radom. " svima njima (orencorvas T Panduros 3?7= 1 35@4! je napisao u svojoj knjizi;%panska %kola gluvonemih ili ve%tina da se gluvoneminaue itanju i pisanju;, 3?4@. godine. 9akle, kao %to smonapred kazali iz %panije se velikani duha, od progonainkvizicije, sele na sever u Brancusku, olandiju i nglesku.

    U ngleskoj je dr 9on 2ulver 3>::. godine objavioknjigu ;irologija ili prirodni govor rukama; Ihirologia orthe -atural (anguage of the ands! u kojoj izlae da je

    3:5

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    149/292

    gestikulacija prirodni nain sporazumevanja gluvih i sagluvimaH a dr 9on )olis 3>3> 1 3?@7! je 3>=7. godineizdao ;/raktat o govoru; 9e loYuela!, koji je ve$ praktinoradio sa gluvim uenikom. 9ord 9algarno 3>6> 1 3>5?!je 3>5@. godine napisao knjigu ;9idaskalokofus 1 ku$niuitelj gluvonemih; 9idaskalocophus or te 9eaf and 9umb&ans /utor! u kojoj smatra da je prstna azbuka gluvihnajbolji nain uenja govoru gluvih.

    U Brancuskoj imamo itavu grupu uitelja gluvih, koji suobuavali jedno do dva deteta kao %to su Pier )anin, (ucas,tiene de Bej, Lakob Eodrigez Pereira koji je obuavaonajpre svoju gluvonemu sestru, a zatim ostalu decu,Eeomir rno, rival Pereire, koji se u Jmsterdamu upoznaosa metodom obuke gluvih po dr Jmanu, zatim tijenBransua 9e%an koji je 3??4. napisao ;lementarni kurs zaobuku gluvonemih;, a 3?57. ;0ako zameniti sluh vidom;,

    ime je ukazao na mogu$nost vikarizacije ula.

    U -emakoj, neki kalu#er 0a%par %ot 3>@5 1 3>>>! jeobuavao jednog gluvonemog da ita rei sa ustaH )ilhelm0erger je obuavao jednu gluvu devojicu, o emu jenapisao raspravu 3?@:. godine pod naslovom ;)e%tinakako se gluvonemi ue govoru;. U ovoj knjizi on je citiraoradove svih svojih prethodnika Ponsa, 2oneta, )olisa,elmonta, oldera, Jmana, Jgrikole, 0ardana i dr.!.9oktor Keorg Eafel 3>?7 1 3?:@! je od svoje %estoro decetroje imao gluvoneme, pa je na bazi Jmanove knjige

    ;'urdus loYuens; iste obuavao govoru. "to (azius, pastoru 2urgdorfu, 3?>:. godine je obuavao jednu gluvonemudevojku na osnovu Jmanove i Eafelove knjige itd. 've suovo individualni poku%aji obuavanja gluvonemih koji supripremili teren za osnivanje specijalnih %kola za gluve i toprva u Parizu 3??@. godine od strane opata %arla &i%ela dela pea, i druga u (ajpcigu 3??5.godine od strane 'amuelaajnikea. Az ta dva centra, poinju tokom M)AAA veka da seosnivaju %kole svuda po vropi. 9akle, od individualnograda sa pojedincem, poinju da se formiraju %kole preteno

    3:4

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    150/292

    sa internatom, koje su najpre privatne, a zatim ih dravapodravljuje, dok krajem MAM veka nisu poele da ulaze udravni sistem, a obrazovanje gluve dece se proklamuje zaobavezu. /ako jedna za drugom niu %kole za gluve u )acu&a#arska ! 3??4., Pragu 3?5>., 2erlinu 3?55., (ondonu3??5., #enovi 3??5., tako da je krajem M)AA veka u vropibilo =5 %kola za gluvonemu decu, u prvoj polovini MAM veka6:7, a poetkom MM veka preko :@@. 'vaka od ovih %kolaje ispisala sopstvenu istoriju, a sve zajedno op%tu istorijusurdopedagogije vrope.

    Ledan poseban segment u surdoaudiologiji je pitanjerada sa nagluvim licima, tj. sa onim koji imaju *ziolo%keostatke sluha na nivou od 6>1:@ do 4@ d2, koji su bili iostali predmet posebnog interesovanja audiologa i gde jemedicina imala mnoge svoje ingerencije, %to je dovelo doposebne subspecijalizacije audiologije i deje audiologije.

    Problem kori%$enja slu%nih ostataka i njihovo razvijanjenije nov. "n datira jo% od Jrhigena iz Jpameje u 'iriji, kojije iveo u Eimu i obuavao nagluve na taj nain %to jeupotrebljavao razne tube kojima je pojaavao govorneglasove da bi ;oiveo sluh; nagluvih. 8atim je trebalo dapro#e skoro %esnaest vekova da prof. anatomije iz ParizaK. L. 9uvernej 3>:5 1 3?7@!, zajedno sa *ziarom&arioteom izgradi svoju teoriju o percepciji zvuka,zasnivanu na rezonanci tonova u kohlei i polukrunimkanalima, koji su tada, po njihovom mi%ljenju, sluili za

    percepciju zvuka. 9r Lohan 0amerarius o kojem je napredbilo rei, u svojim ;Uspomenama iz medicine; govori osvojim nastojanjima da pomogne nagluvima da uju govor;nasuprot uenju Paracelzusa;. -ajzad dr 'alomon Jlberti3=:@ 1 3>@@! je u -inbergu objavio 3=43. godine knjigupod naslovom ;Predavanja o gluvo$i i nemosti; "ratio desurditate et mutitate!.

    'koro dvesta godina trebalo je da pro#e da bi u%ni lekarpariskog zavoda za gluvoneme rno 3?>3. godine napisao

    3=@

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    151/292

    ;Easpravu o gluvonemima; u kojoj je izneo da ;kod ve$ine#aka gluvo$a nije totalna, ve$ da imaju znatne ostatkesluha koji se mogu iskoristiti u nastavi;. /ako od rnoapoinju u pariskom zavodu za gluvoneme da se izvodeslu%ne auditivne! vebe. Ead rnoa nastavio je anKa%par Atar 3??:13575!, i uveo tzv. ;*ziolo%ku edukacijusluha sa uenicima koji su imali ostatke sluha;. "n je tudecu posebno izdvojio od ostale gluve dece i tako je 3565.godine otvoreno prvo akustiko odeljenje za vebanjesluha nagluve dece u svetu. 'voj postupak je objavio uknjizi ;/raktat o bolestima u%iju i sluha; /raite desmaladies de la oreille et de la auditione! Pariz 3563.godine. "d tada se osnivaju posebni zavodi po itavojvropi, te auralna rehabilitacija poinje da se %iri.

    Adeju ;ortofonijskih vebi; kako je tada nazivanauditorni trening najpre su prihvatili -emci, pa je Kothard

    Kugenmos 3??= 1 3575! u alajnu 353>. godine otvorio;8avod za decu koja te%ko uju i te%ko govore;. 8avod je3564. godine preselio u 'alzburg i tamo vr%io vebe ;da bislu%ne i govorne organe ovih nesre$nika pobolj%ao;. 8avodje radio do 357=. godine. /u ideju dalje prihvata Berdinand0ern 353: 1 35>5! i otvara zavod u Jjzenahu, a zatimLohan Iurlinden, koji je u 2ernu 355@. godine osnovaoposeban ;8avod za nagluve;. 8atim sledi niz privatnihsanatorijuma i zavoda sa akcentom ;eil1padagogik;,;hajlpadagogike; ili ;pedagogike leenja;, kao %to su u)ajmaru 356=. godine od strane Lohana BalrataH u 2adenu

    kraj 2ea 35=> 1 35>7! od strane Lohana KeorgensaH uJltonu 356= 1 3573! od strane dr KoldbekaH u Iirihu odstrane /omasa %era pod nazivom ;8avod za nagluve,slabovide, mentalno retardirane, slepe i gluve;, koji jeposle nekoliko godina prestao sa radomH u amburgudoktor za gluvoneme i nagluve u 2erlinu;. -ekako u tovreme se javlja i doktor 0. L. 2ek u ajdelbergu, koji 356?.otvara ;8avod za leenje nagluvosti; u kojem je eleo ;daoivi izgubljenu sposobnost slu%nog nerva i probudinjegovu utrnulost;.

    3=3

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    152/292

    9oktor Branke iz rlangena je 35:=. godine upozorio;da se o%te$eni sluh moe ojaati vebanjem pomo$uzvuka zvona, trube i pi%taljke;. 9oktor "to )olf je u(ajpcigu 35:=.godine uveo, na osnovu svojih zapaanjavi#enim u Parizu, da se sa nagluvom decom izvode slu%nevebe ako imaju ostatke sluha, a direktor zavoda za gluvelpinijus u alber%tatu je primetio da samo jedna petina#aka ima uni%ten sluh, ;svi ostali imaju ose$aj zvuka;, paje zato zahtevao individualni pristup svakom ueniku kakobi mu se slu%na trubica uperila na umrtvljeno uvo u ciljubu#enja sluha;.

    "vde bi trebalo navesti i lekara doktora (inkea, koji usvojoj knjizi ;Udbenik o bolestima uva; 35:5. godinekae< ;)odi se rauna o posledicama gluvo$e 1 nemosti, asama se gluvo$a jo% uvek zanemaruje;. 8atim sledi tako#eitav niz malih zavoda, ali i uvo#enje slu%nih vebi i u

    dravnim zavodima za gluve, %to ve$ predstavlja posebnudefektolo%ku granu, surdoaudiologiju, ali i formiranjeraznih teorija slu%ne rehabilitacije< Urbani$eva,2ezoldova, /io, 2arijeva itd. sve do dana%nje Luingovemetode koja je danas najrasprostranjenija u svetu.

    9akle, poput ostalih defektolo%kih disciplina isurdoaudiologija je pro%la svoj evolutivni put koji seodvijao po strogo utvr#enim istoriografskim principima odempirije do egzaktne nauke. Priroda ovog predmeta nedozvoljava da se dublje upu%tamo u odre#enu

    problematiku pa zato ukazujemo na literaturu u kojoj $ezainteresovani na$i mnogo vi%e podataka.

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    153/292

    9e*niciju, predmet i zadatke surdoaudiologije $emoelaborisati, kao i prethodne kategorije o%te$enja, u skladusa teorijskim razmatranjima o defektologiji uop%te.

    Po%tuju$i napred reeno, surdoaudiologijude*ni%emo kao nauu oja 2rou0a'a zaonito/ti iidiofeno(ene 'a/2itanja6 o"razo'anja ire!a"ilitacije o/o"a /a o&te4enje( /lu&neo/etlji'o/ti.

    -avedena de*nicija ukazuje da je 2red(et2rou0a'anja /urdoaudiolo&e naue6 / jedne /trane6"io2/i!o/ocijalni fati oji deter(ini&u idi/ri(ini&u o/o"e /a o&te4enje( /lu&neo/etlji'o/ti6 a /a dru%e /trane 2red(et 2rou0a'anja/urdoaudiolo&e naue je 'a/2itanje6 o"razo'anje ire!a"ilitacija o'i! o/o"a.

    Az de*nicije i predmeta surdoaudiolo%ke naukeproistiu i njeni zadaci od kojih su najznaajniji slede$i6

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    163/292

    "d drugih o%te$enja slu%ne funkcije svakako bitrebalo navesti /innitus :?.6!. /innitus ili zujanje u u%imamoe da bude subjektivne prirode kada ga uje samobolesnik! ili i objektivne prirode kada ga uje ispitiva!.'ubjektivni tinnitus je e%$a pojava i moe da se javi kaoprate$i fenomen u postnatalnim etiologijama o%te$enjasluha.

    U o%te$enja vestibularne funkcije i funkcijeravnotee ubrajamo )ertigo :5!. )ertigo, u stvari,predstavlja vrtoglavicu koja u svojim teim oblicima moeda dovede i do padanja bolesnika na pod. &oe da se javikombinovano sa o%te$enjima sluha, ali, je naje%$eposledica &eniereve bolesti i tumora u zadnjoj lobanjskojjami.

    U druga o%te$enja funkcije uha ubrajamo sve

    nedostatke, kao i sve deformitete unutra%njeg, srednjeg ispolja%njeg uha. Pored toga, u ova o%te$enja ubrajamo iinfekciju uha, zatim iscedak iz uha, kao i druge vrsteiritacije slu%nih kanala koje mogu da dovedu doporeme$aja ujnosti.

    O+

    )aspitno1obrazovni proces gluve i nagluve decepoinje sa momentom utvr#ivanja o%te$enja slu%neosetljivosti. 8a ovaj proces vrede svi op%ti i specijalniprincipi koji su navedeni u poglavlju o %kolovanju mentalnoretardiranih osoba. "vde bi trebalo navesti da jepred%kolsko doba najvaniji period u kome detetu sao%te$enim sluhom treba pruiti odgovaraju$i tretman. "vajtretman se najuspe%nije sprovodi u okviru porodice, patako ak i 8akon o specijalnom obrazovanju predvi#a da

    3>7

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    164/292

    specijalne %kole mogu obezbe#ivati vaspitno1obrazovnirad za pred%kolsku decu i u porodici, ukoliko deca ne mogupoha#ati specijalnu %kolu.

    U praksi se, naje%$e, de%ava da 'pecijalne osnovne%kole organizuju jednogodi%nje, a mnogo re#e vi%egodi%njepred%kolsko vaspitanje i obrazovanje, %to je nedovoljno, paupravo zbog toga, sprovo#enje tretmana u okviru porodicei uloga roditelja u ovom tretmanu predstavlja jedan odnajvanijih faktora u socijalnoj integraciji dece o%te$enogsluha.

    9ominantna uloga roditelja u razvoju govornihsposobnosti kod nagluve i gluve dece, mora biti pravilnoiskori%tena, a da bi taj posao mogao normalno da seodvija, potrebno je poznavati odre#eni redosled koji je biopsiholo%ki uslovljen u govornom razvoju5

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    169/292

    da se javljaju svetovni azili iskljuivo za slepe. Prvi takavazil je osnovao )elf )A u &imingenu 33?5.godine zaoslepele nemake ritere. 8atim je osnovan azil 0enz venXuinzevingts 1 %to znai petnaest puta dvadeset! u Parizu36=:.godine, a osnovao ga je (uj AM 'veti. 'voje je imedobio zato %to je selduki sultan tursko pleme! kada jeslomio krsta%e koji su iz vrope i%li da oslobodeLerusalim, sve pohvatao i u znak odmazde petnaest danapo dvadesetorici vitezova vadio oi 1 oslepljivao za kaznu%to su ga napali. U znak zahvalnosti za izgubljeni vid (uj AMim je sazidao azil za doivotno uvanje i staranje. 8aengleske ritere u (ondonu je osnovan lzing hospital,prvenstveno za slepe. Aako su ovi azili osnovani iskljuivoradi staranja o slepima, pojedini %ti$enici su ukljuivani uobavljanju nekih beznaajnih poslova unutar domskezajednice, dok se u analima azila Xuinze vingts, nalazipodatak da je 3=67. godine pla$eno 7@ sua za pouavanje

    slepih deaka, %to je znak da su bila i slepa deca sa kojimje neko izvodio neke oblike nastave.

    "vde treba pomenuti i prve cehovske organizacijesamih slepaca pod nazivom bratov%tine slepih. /o suneformalne organizacije samih slepih koji su se preko zimeokupljali pri manastirima ili zapu%tenim gradskim ku$amau manjim mestima, i koje su uivale dobar glas zbogme#usobnog poduavanja u guslanju, ime su obavljalive$ neku pedago%ko1obrazovne delatnost. /ako su,prema 'avi$ (L. 34>:!, poznate bratov%tine slepih Ari%ka

    slepaka akademija, bratov%tine u Prilepu, 2itolju i"hridu.

    -egde u M)A i M)AA veku dolazi do bu#enjainteresovanja o slepima. /o su vi%e literarni negoistoriografski radovi o kojima se ili u naelu govori opotrebi i mogu$nosti obrazovanja gluvih, posebno omogu$em nainu pisanja slepih, ili pak o uspesimapojedinih slepih ljudi u raznim krajevima vrope. &e#u

    3>4

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    170/292

    prvima se javlja uan (uis )ives 3:46 1 3=:@!, %panskihumanista i reformator obrazovanja koji je u sedamnaestojgodini pobegao iz %panije iz straha od inkvizicije, najpre uBrancusku Pariz i (uan!, a zatim pre%ao u nglesku u(ondon i "ksford gde se sreo sa /omasom &orom i razmoEoterdamskim pod ijim je uticajima vrlo dugo bio. Usvome spisu 9e subventione pauperum " pomo$isiroma%nima! 3=6=. godine )ives jasno daje doznanja da islepe valja ukljuiti u korisne poslove da dalje ne lutaju."ni mogu da se obrazuju u muzici i pevanju, mogu da gazemehove u kovanicama, da pletu korpe i kaveze za ptice, aene mogu da se bave predenjem vune i motanjem konca.&oe se pretpostaviti da je )ives imao nekog iskustva utome jer kae )idimo da su neki od njih prilinouznapredovali u uenju zanata, %to je znak da je onposmatrao neke slepe u navedenim zanatima. Anae )ivessmatra da slepi nisu nesposobni za rad, a to %to oni ne

    rade, pripisuje njihovoj nemarnosti i lenjosti.

    razmo Eoterdamski 3:>= 1 3=7>! u svojoj knjizi9e recta latini greciYue sermonis pronuntiatione "ispravnom izgovoru latinskog i grkog jezika! iz 3=65.godine pi%e o 0vininijenovoj tabli za pisanje slova tabla saudubljenim slovima koja je sluila da deca vuku prst poudubljenju i tako naue da pi%u slova!, pa kae< 0ao %tosmo saznali na taj su nain i neki slepi stekli sposobnostve%tog pisanja. Az ovog teksta se da zakljuiti da jerazmo po uvenju saznao da neki slepi znaju pisati i

    obina slova %to upu$uje na pretpostavku da je u njegovovreme ve$ bilo obuavanih slepih koji su znali i pisati.

    Astorija obrazovanja slepih je istorija pisma za slepe,jer je to bio za to vreme osnovni problem za mnoge. "tudase jedan za drugim javljaju mnogi znani i neznani autoritetikoji raspravljaju o problemu pisma za slepe< %panjolacPedro &eksia 3=:6. objavljuje spis u kojem opisuje kakoslepi mogu da pi%u pomo$u table. A Kirolamo 0ardano iz

    3?@

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    171/292

    &ilana, o kojem je napred bilo ve$ rei, koji u M)AA glaviknjige 9e subtilitate pi%e na koji nain slepa osoba moeda ita, ukazuju$i na vanost taktilnog ula za slepe ipredlae svoj sistem vebanja taktilne percepcije. 8atim sejavlja anonimni pisac knjige Al cieche aio e consolato3>:>H a zatim Keorg %tengel 'tengel! 9e monstrisetmonstrosis Yuam mirabilis, bonus et justus in mundoadministrando sit deus monstrantibus, Angolstat 3>:?HKeorg /rinkhaus 9isertatiuncala de cieci sapienta eterudita claris, Kera 3>?6H ajnrih Jugust Brike 9e coeciseruditis, (ajpcig 3?3=. i mnogi drugi. 'vima njima jezajedniko to %to iznose podatke o slepima koji su se nabilo koji nain istakli svojim umnim sposobnostima. /o susvojevrsni zbornici dostignu$a slepih napisanih na osnovusakupljene gra#e o njima, ali su svi oni pripremili teren zapoetak obrazovanja slepih.

    8a razliku od svih drugih kategorija hendikepiranostikod edukacije slepih imamo jo% jedan speci*an faktor a toje diskusija *lozofa senzualista o problemu percepcijesveta u apstinenciji dominantnog ula za tu senzaciju.Ledan od vode$ih *lozofa senzualista toga doba 9eni 9idro3?37 1 3?5:!, napisao je raspravu pod naslovom Pismo oslepima, na korist onima koji vide (etter sur les aveuglesa l` usage de seuO Yui voient, 3?:4.!, kao i 9odatak pismuo slepima Jddition a lettre precedante, 3?56.! u kojimaraspravlja u predstavama slepih u svetu koji ih okruuje.Pismo je napisao posmatraju$i vrlo dugo pojedine slepe

    kao i njihove izjave o tome kako zami%ljaju pojedinepredmete. /ome istraivanju je doprineo i traktat doktora)ilijama ezldena, operatora bolnice 'ent /omas, koji jeoperisao jednog slepog od katarakte i koji je posleoperacije progledao. Ampresije slepog posle progledanja, ospoljnem svetu bile su dijametralno drugaije nego %to ihje imao dok je bio slep. -pr., on je zami%ljao da je konj istotako veliki kao i maka, a da je ku$a mnogo manja itd. /aprianja slepih ezlden je opisao u trideset etvrtoj glavi

    3?3

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    172/292

    svoje knjige Philosophical /ransaction (ondon 3?65., jerje imao veliki broj pacijenata, a njihovi iskazi su bili manjevi%e identini.

    U to vreme se javlje prvi put u vropi Bilantropskodru%tvo, humanitarna organizacija koju je osnovaodmond Eenije 3?5:. godine sa jasno postavljenim ciljemobrazovanja slepih i njihovo profesionalno osposobljavanje."sim toga, u Parizu je ve$ postojala %kola za gluvonemudecu opata de l` pea, koja je privlaila panju mnogihintelektualaca i humanista me#u kojima je bio i )alentin Jj,*lolog i prevodilac u &inistarstvu inostranih poslovaBrancuske, veliki humanista koji je dugo posmatrao runeispred kafana u kojima su slepi bili grubo eksploatisani kaomuziari. 've je to dovelo da je 3:. >. 3?5:. godine do%lodo otvaranja prve javne %kole za slepe u svetu Pariz!.

    -akon otvaranja prve %kole za slepe u Parizu, dolazido otvaranja %kola za slepe i u drugim zemljama< (iverpulu3?43., 2ristolu 3?47., dinburgu 3?47., (ondonu 3?44.,2eu 35@:., -orviu 35@=., 2erlinu 35@>., %tokholmu35@>., Klazgovu 35@>., &ilanu 35@?., Jmsterdamu 35@5.,Pragu 35@5., Iirihu 35@4., 9rezdenu 35@4., Petrogradu35@4., %$e$inu 353@., 0openhagenu 3533., -apulju 3535.,2udimpe%ti 356>. itd.

    "snovni problem u obrazovanju slepih je bilo pismo,bolje re$i azbuka za pisanje i itanje slepih koja je pro%la

    svoje brojne metamorfoze od 0vintilijanovih udubljenihtablica pa preko %mitovih vo%tanih ploa, kada se pisaloslino pismom za vide$e, do Braneska (ana 1 /eri 3>73 13>5?! koji je prvi predloio specijalno skriveno pismosamo za slepe u vidu taaka, koje $e prihvatiti %arl2arbije, i koje $e tako#e imati itav niz varijanata sve dokga (uj 2raj nije usavr%io na %est taaka ijim serasporedom dobijaju sva slova, matematiki i notni znaci,hemijske formule itd.

    3?6

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    173/292

    Astovremeno se javljaju ve$ prvi udbenici zaobrazovanje slepih, me#u kojima treba pomenuti u prvomredu )alentin Jia 1 ssai sur l`education des aveugles"gled o obrazovanju slepih! 3?5>H Iojne Jugust 1 Uberden Unterricht der 2linden 35@5. " nastavi slepih!H Lohan)ilhelm 0lajn 1 (ehrbuch zum Unterricht der 2linden, 3534.Udbenik za nastavu slepih !, ali isto tako i prvepsihologije slepih /eodora elera 1 'tudien zur 2linden1psTchologie, 354=. 'tudije iz psihologije slepih!H )ilhelm%tern 1 8ur psTchologie der &indersinigen " psihologijimanje ulnih! [email protected] Pjer )ilej 1 PsTchologie des aveugles Psihologija slepih!, i mnogi drugi udbenici koji $ekasnije nastati.

    Praksa %kolovanja slepih $e tokom vremena prerastiu posebnu defektolo%ku naunu disciplinu pod nazivon

    tiFologija, koja $e imati posebne grane kao %to sutiFopedagogija, tiFometodika, tiFodidaktika, peripatologijao kretanju slepih! i tiFotehnika pomagala. 8natnokasnije, panja $e se pokloniti i slabovidim osobama, pa $ese otvarati i posebne %kole za slabovide u kojima $e serealizovati identian ili adaptirani nastavni programredovnih %kola.

    A dok je tiFologija krila u nauci sebi put, dotle jemedicina i dalje i%la ka istraivanju kratkovidosti idalekovidosti, na probleme stvaranja jasne slike u oku, na

    korekciji vida soivima, naoarima ili pak na leenjukatarakte i kataraktomiji. /ako je Pjer 2riso 3>73 13?3?!,francuski okulista, podneo 3?@=. godine akademiji nauka uParizu svoju raspravu o katarakti crnoj mreni!, u kojoj jedokazao da je katarakta izazvana na promenama nakristalnom soivu, pa je izvr%io i prvu kataraktomiju. /o jeisto uinio i Jntoan 1 &etr an 3??7 1 3564! u svomudbeniku o onim bolestima 3?@>!, &i%el 2riso de /urk3>?> 1 3?:7! je prouio patologiju glaukoma i katarakte i

    3?7

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    174/292

    diferencirao te dve bolesti oka. "vde valja samo pomenutida se prvi put vide naoare na jednoj slici iz 37=6.godine,a da je kasnije njihova proizvodnja bila vrlo razvijena,posebno u Birenci i )eneciji. Prva specijalistika bolnica zaoi i u%i osnovana je 35@=. godine u (ondonu, da bi 353>.te dve specijalnosti bile razdvojene.

    "vim, kao i itavim nizom drugih radova izokulistike, ali i iz drugih tangentnih nauka, a posebno*zike optike, stvoren je instrumentarij za savremenudefektolo%ku dijagnostiku< /omas Lung je postavio3?47.godine teoriju o percepciji boja u oku, Kaus, (isting i%trum utvr#uju zakone matematike optike ljudskog okaHelmholc 35=3.pronalazi oftalmoskopijuH Xuinje Iuignet!skiaskopiju, a Kalstrand 3433. procepnu svetiljku zaposmatranje dna oka. /ako su stvoreni svi preduslovi zasavremenu oftalmolo%ku dijagnostiku. -ajzad, treba

    napomenuti, da je i elektromagnetizam na%ao vrlo brzoprimenu u oftalmologiji jer je izgra#en magnet za va#enjestranog tela iz oka, koji iako je upotrebljavan jo% u MAMveku, usavr%avan je sve do 3475.godine kada je izgra#enod strane prof. -e%i$a i u 2eogradu.

    'vim ovim metodima i postupcima cilj je biomedicinska terapija i rehabilitacija organa vida, ali iestetska strana linosti, pa je poela da se primenjujeortooptika i pleoptika u cilju leenja raznih oblikastrabizma, zatim ona protetika od enukleacije one

    jabuice do naoara i kontaktnih soiva, %to ve$ spada utzv. kozmetiku rehabilitaciju, emu se danas poklanjaposebna panja.

    ?.). DEFI$I3IJA6 PRED+ET I -ADATAKTIFLOLOGIJE

    3?:

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    175/292

    9etaljnu obradu de*nicije, predmeta i zadatkadefektolo%ke nauke smo izvr%ili u delu knjige koji se bavioteorijom defektologije pa $emo ovde navesti samoinjenice vane za tiFolo%ku nauku.

    9akle, tiFologiju moemo de*nisati ao nauu oja2rou0a'a zaonito/ti i idiofeno(ene 'a/2itanja6o"razo'anja i re!a"ilitacije o/o"a /a o&te4enje('ida.

    Az prethodne de*nicije proistie da je 2red(et2rou0a'anja tiolo&e naue6 / jedne /trane6"io2/i!o/ocijalni fati oji deter(ini&u idi/ri(ini&u o/o"e /a o&te4enje( 'ida6 a /a dru%e/trane 2red(et 2rou0a'anja tiolo&e naue je'a/2itanje6 o"razo'anje i re!a"ilitacija o'i! o/o"a.

    Prate$i de*niciju i predmet tiFologije dolazimo i donjenih zadataka koji mogu biti op%ti i speci*ni, a najvanijisuR6: na jednom ili

    oba oka, ali sa koncentrino suenim vidnim poljem do6@

    o. (ica sa praktinom slepo$om pravno i socijalno su

    izjednaena sa licima koja su apsolutno slepa.

    Prema stepenu o%te$enja vida, moemo da podelimoslabovidost na@!. Pavi%i$8.,

    prema 8ovko K., 34>>.!.

    "p%ti problemi svakog slabovidog deteta, bez obzirana gore navedene stepene slabovidosti, jesu u primanjuulnih nadraaja putem organa vida. 'va ova deca imajuvi%e ili manje izraene pote%ko$e u razvoju i usvajanjunastavnog sadraja koji im se prezentira. Posebnu panju,u odnosu na stepen slabovidosti, moramo obratiti prilikom

    sme%tanja ove dece u specijalne razrede, tako dapraktino samo deca sa niskim stepenom slabovidostimogu da poha#aju redovnu %kolu, dok se ostali unajve$em broju sluajeva sme%taju u specijalne programeza njihovu obuku i edukaciju.

    Pored ovih klasi*kacija prema stepenu o%te$enjavida, slepo$u i slabovidost moemo da podelimo i premavremenu njihovog nastanka na@o i manji!, lako o%te$enje vidnih polja =>.=H

    dijametar polja 36@o i manji!. Pored ovih poreme$aja u

    o%te$enja vidnog polja moemo ubrojiti i hemianopsiu=>.?! ili ;slepilo u jednoj polovini vidnog polja; 0osti$ J.,34?3.!.

    U druga o%te$enja vida =?! ubrajamo vi%e o%te$enjapoput astigmatizma =?.3! koji, ustvari, jeste refrakcioniporeme$aj vida prouzrokovan anomalijom oblika ronjae.U ove poreme$aje ubrajamo i o%te$enje akomodacije oka=?.6!, zatim, diplopije =?.7!, odnosno duple slike koje sunaje%$e prouzrokovane strabizmom. -istagmus =?.:!,tako#er, spada u druga o%te$enja vida, a karakteri%e ga;nesvesno i nevoljno udrueno podrhtavanje oiju;2lagojevi$ &., (itriin "., 345:!. U navedene poreme$aje,tako#er, ubrajamo i o%te$enje vida za boje ili daltonizam

    =?.=! i o%te$enje no$nog vida =?. >!, tzv. ;koko%ijeslepilo;.

    U druga o%te$enja oka =5! ubrajamo i iscedak iz oka=5.@! koji ukljuuje preterano izluivanje suzne lezde icure$e oko, kao i druge one infekcije =5.3!. U ovao%te$enja moemo ubrojiti i suvo oko =5.7!, kao ideformitete one jabuice =5.:! i deformitete vje#e=5.=!.

    ?.:. CKOLOVA$JE OSO=A SA OCTEE$JE+VIDA

    )aspitno1obrazovni proces osoba sa o%te$enjemvida, odnosno njegovi ciljevi, su isti kao i ciljevi vaspitanja iobrazovanja dece bez o%te$enja vida. "stvarivanje ovakopostavljenih ciljeva vr%i se u porodici ili u pred%kolskimustanovama za slepe i slabovide, u osnovnim %kolama zaovu decu ili u specijalnim odeljenjima pri redovnim

    35=

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    186/292

    osnovnim %kolama, u srednjim %kolama za slepe islabovide, kao i na vi%im nivoima %kolovanja na kojima seoni %koluju zajedno sa licima neo%te$enog vida. Po%toproces vaspitanja i obrazovanja ne tee istovetno za slepei slabovide osobe, potrebno je prvo ne%to re$i o vaspitanjui obrazovanju slepih, a potom i slabovidih osoba.

    Pred%kolsko vaspitanje i obrazovanje slepe dece jenajvanija faza njihove habilitacije i rehabilitacije. "nomoe da se odvija u porodici deteta ukoliko mu ona pruaoptimalne uslove i udovoljava zahtevima i potrebamadeteta. &e#utim, mnogo je povoljnije, ako se ono odvija upred%kolskim odeljenjima za slepu decu, jer mu pruamogu$nost susretanja i druenja sa drugom decom, onouestvuje u igrama i ostalim oblicima aktivnosti, a ime sepostie razvoj mobilnosti i koordinacije pokreta, a pri tomeui da kontroli%e svoje emocije i postupke u odnosu na

    druge. 'to%ljevi$ (. i sar. 344:.!.

    "snovno%kolsko vaspitanje i obrazovanje slepe decese odlikuje, pre svega, odvijanjem prema nastavnimplanovima i programima za redovno %kolovanje, ali ikori%tenjem speci*nog naina usvajanja znanja. "vajnain usvajanja znanja uslovljava i upotrebu speci*nihmetoda, sredstava i oblika vaspitno1obrazovnog rada.Po%to se saznajni proces slepih ne odigrava preko ulavida, ve$ preko drugih ula, neophodno je naosnovno%kolskom uzrastu primenjivati dodatni vid nastave.

    U okviru ovog vida nastave slepo dete bi trebalo da ima ipredmete kao %to su vebe ritma, orijentacije u prostoruitd.

    Proces vaspitanja i obrazovanja slepih se odlikuje sa

    vi%e pote%ko$a, me#u kojima su najizraenije< smanjenamobilnost pokretljivost! i oteano konkretno mi%ljenje.'manjena pokretljivost utie na speci*nu tiFodidaktikuorganizaciju u kojoj slepo dete mora da do#e u neposredan

    35>

  • 7/26/2019 Uvod u Defektlogiju

    187/292

    kontakt sa stvarima i pojavama koje su predmet nastavnogasa. 9rugi problem u vaspitno1obrazovnom procesu slepedece je oteano konkretno mi%ljenje, jer ova deca svojaznanja stiu bez ula vida, a preko alternativnih ula, kao%to su ulo sluha i dodira. -edostatak vizuelne pomo$i ukonkretnom mi%ljenju zahteva ve$u postupnost u izlaganjunastavnog gradiva, nego %to je to sluaj kod dece saneo%te$enim vidom. Pored ove postupnosti i verbalizacijanastavnog sadraja je veoma vaan mehanizam u procesuusvajanja novih znanja slepe dece, jer kroz njuosve%$ujemo prezentirani sadraj, ali i razvijamo govornesposobnosti kod ove dece.

    Pisanje slepe dece se odvija posebnom tehnikom.Lo% 356=. godine je (uj 2raj je konstruisao i adaptiraopismo za slepe, koje i do danas predstavlja najsavr%enijioblik. "no se sastoji od %est ispupenih taaka koje

    razliitim rasporedom daju >7 kombinacije, %to je potpunodovoljno za slova, interpunkcijske znakove, matematike,hemijske i muzike znakove. itanje slepih je ne%to sporijeod itanja osoba neo%te$enog vida, a pra$enje smislateksta koji se pospe%uje brzinu itanja. &agnetofon sesmatra osnovnim pomagalom u nastavi slepe dece, ali iizvan n